Robnotransportne manipulacije 45 3.9 Toranjske dizalice Toranjske dizalice su posljednjih četrdesetak godina u sve većoj primjeni. Nji- hovom primjenom ostvarena je racionalizacija rada na prijenosu i dizanju tereta te su u visokogradnji nezamjenljive za prijenos kabastog materijala, pa i betona. U konstruk- ciji toranjskih dizalica postoji cio niz rješenja. Osnovne karakteristike toranjskih dizalica su sljedeće: - konstrukcija kraka dizalice (ruke). Ima dizalica sa pokretnim krakom tzv. “iglom“, kao i sa krakom po kojem se kreće motorno vitlo, tzv.“mačka” (u tom slučaju je krak horizontalan), - položaj obrtnog dijela dizalice \ kod manjih dizalica obrće se i cio toranj sa krakom, dok se kod težih dizalica najčešće obrće samo gornji dio tornja sa krakom). - položaj komandne kabine (najčešće se nalazi na vrhu tornja, neposredno is- pod strijele, te se tako postiže najbolja preglednost rada dizalice. Međutim, ima konstruktivnih rješenja dizalica sa daljinskim komandovanjem, što je pogodno u onim slučajevima kada kranista ne može da vidi mjesto istovara, što je čest slučaj kod montažnih radova), - konstrukcija postolja dizalice (imamo konstruktivnih rješenja da se pomjer- anje toranjske dizalice vrši po kolosjeku, ili pomoću pneumatika ili gusjenica), - tehničko-eksploatacione karakteristike (brzina dizanja, zaokretanja i kretanja, mogućnost kombinovanja pojedinih operacija prijenosa i dizanja tereta) itd. Uobičajeno je da se pokretne toranjske dizalice postavljaju na kolosjek. U za- visnosti od nosivosti dizalice određuje se i širina kolosjeka, te ona iznosi kod lakših dizalica oko 3.5 metara, a kod težih i do 8.0 metara. Domet lahkih toranjskih dizalica je oko 25 metara, a kod teških, domet doseže i do 65 metara. Od posebnog značaja je mogućnost prebacivanja dizalice sa jednog mjesta na drugo, kao i što brže puštanje u rad dizalice. U pogledu ekonomičnosti primjene toranjskih dizalica vršena su ispitivanja, na bazi kojih se došlo do zaključka da je njihova primjena ekonomična tek kod masa većih od 1 000 kg. Toranjske dizalice treba da obavljaju cio unutrašnji transport (npr. dizanje i premještanje oplate, dizanje armature, maltera, stolarije itd.). Sred- nja vrijednost ostvarenih ciklusa za
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Robnotransportne manipulacije
45
3.9 Toranjske dizalice
Toranjske dizalice su posljednjih četrdesetak godina u sve većoj primjeni. Nji-hovom primjenom ostvarena je racionalizacija rada na prijenosu i dizanju tereta te su u visokogradnji nezamjenljive za prijenos kabastog materijala, pa i betona. U konstruk-ciji toranjskih dizalica postoji cio niz rješenja.Osnovne karakteristike toranjskih dizalica su sljedeće: - konstrukcija kraka dizalice (ruke). Ima dizalica sa pokretnim krakom tzv. “iglom“, kao i sa krakom po kojem se kreće motorno vitlo, tzv.“mačka” (u tom slučaju je krak horizontalan), - položaj obrtnog dijela dizalice \ kod manjih dizalica obrće se i cio toranj sa krakom, dok se kod težih dizalica najčešće obrće samo gornji dio tornja sa krakom). - položaj komandne kabine (najčešće se nalazi na vrhu tornja, neposredno is-pod strijele, te se tako postiže najbolja preglednost rada dizalice.Međutim, ima konstruktivnih rješenja dizalica sa daljinskim komandovanjem, što je pogodno u onim slučajevima kada kranista ne može da vidi mjesto istovara, što je čest slučaj kod montažnih radova), - konstrukcija postolja dizalice (imamo konstruktivnih rješenja da se pomjer-anje toranjske dizalice vrši po kolosjeku, ili pomoću pneumatika ili gusjenica), - tehničko-eksploatacione karakteristike (brzina dizanja, zaokretanja i kretanja, mogućnost kombinovanja pojedinih operacija prijenosa i dizanja tereta) itd. Uobičajeno je da se pokretne toranjske dizalice postavljaju na kolosjek. U za-visnosti od nosivosti dizalice određuje se i širina kolosjeka, te ona iznosi kod lakših dizalica oko 3.5 metara, a kod težih i do 8.0 metara. Domet lahkih toranjskih dizalica je oko 25 metara, a kod teških, domet doseže i do 65 metara. Od posebnog značaja je mogućnost prebacivanja dizalice sa jednog mjesta na drugo, kao i što brže puštanje u rad dizalice. U pogledu ekonomičnosti primjene toranjskih dizalica vršena su ispitivanja, na bazi kojih se došlo do zaključka da je njihova primjena ekonomična tek kod masa većih od 1 000 kg. Toranjske dizalice treba da obavljaju cio unutrašnji transport (npr. dizanje i premještanje oplate, dizanje armature, maltera, stolarije itd.). Sred-nja vrijednost ostvarenih ciklusa za
Robnotransportne manipulacije
46
toranjske dizalice je 20 - 25 ciklusa na čas.Brzine kretanja kod toranjske dizalice su sljedeće: - brzina dizanja tereta je 20 - 70 (m/min). - brzina obrtanja tornja je 0.7 - 1,2 (o/min). - brzina kretanja tornja po kolosjeku je 20 ) (m/min), - brzina kretania mačke po katarci je 30 (m/min) Pogon toranjske dizalice je električni, a broj instaliranih motora zavisit će od vrste konstrukcije dizalice. Nosivost toranjskih dizalica izražava se najčešće nosivim momentom (M) u Nm, što je proizvod između težine tereta, odnosno, najveće moguće nosivosti tereta na kraju strijele (Q) i dužine, odnosno, najvećeg mogućeg dometa strijele u horizontalnom položaju (L). Nosivi moment dizalice ima konstantnu veličinu. Učinak dizalice može se predstaviti izrazom:
gdje oznake imaju sljedeća značenja:Tc - vreme trajanja ciklusa rada u sec. Jedan radni ciklus obuhvata: zahvatanje tereta, di-zanje tereta, okretanje tornja, spuštanje tereta, istovar, ponovno dizanje prazne posude, okretanje tornja i spuštanje prazne posude.q - zapremina korpe, suda, broj komada, težina... (kN, m3, kom...)kv - koeficijent korišćenja vremenakp - koeficijent punjenja
Toranjske dizalice u zavisnosti od svoje nosivosti dijele se na tri grupe: - za podizanje lakih tereta, sa nosivošću manjom od 50 kN. i sa nosi momen-tom od 600 kNm, - za podizanje tereta srednje težine, sa nosivošću od 50 do 150 kN, i saim momentom do 3 000 kNm, - za podizanje teških tereta, sa nosivošću preko 150 kN, i sa nosivimmomentom preko 3 000 kNm. Nove konstrukcije toranjskih dizalica su dizalice za raspodjelu betona. One su usko povezane sa savremenom tehnologijom pumpi transportovanog betona i osnovni im je cilj da omoguće što bolju primjenu pumpi za beton, kao i da im povećaju domet. Ove vrste toranjskih dizalica se izvode na pneumaticima. Jedan od važnijih elemenata kod eksploatacije toranjskih dizalica je i način montaže i demontaže same konstrukcije prije početka rada na gradilištu, kao i po završetku radova, a za prebacivanje dizalice na drugo gradilište. Uz sve spomenuto, od značaja je i sam transport dizalice, kao i njena gabaritna veličina u transportnom položaju. Montaža i demontaža konstrukcije toranjskih dizalica vrši se na tri načina:
33600 / , / , /p v pc
U q k k kN sat m sat kom satT
= ⋅ ⋅ ⋅
Robnotransportne manipulacije
47
- uz korišćenje pomoćnih sredstava za podizanje tornja dizalice i ostalih dijelo-va njegovog sastava, - pomoću korišćenja sopstvenih mehanizama konstrukcije dizalice kao samo-podiznih sredstava , sa jednovremenim podizanjem tornja i strijele u njihovoj nepromi-jenjenoj dužini i veličini. - pomoću konsćenja sopstvenih mehanizama konstrukcije dizalice kao samo-podiznih sredstava sredstava uz rasklapanje, teleskopsko izvlačenje, previjanje ko-nstrukcije tornja, strijele i ostalog.Transport toranjske dizalice sa gradilišta na gradilište, u transportnom stanju, obavilja se kod novih konstrukcija dizalica, tako što se obično vrh tornja dizalice osloni na odgovarajuće vučno transportno sredstvo, dok se na oslonom dijelu dizalice dodaje na-knadna osovina sa točkovima na pneumamaticima, i to tako, da glavni točkovi dizalice za kretanje ne dodiruju tlo. Transportne brzine nisu velike, ali omogućuju transport dizalice na dosta velika rastojanja. Takav transport krana je i znatno otežan zbog velike dužine dionice, gustine saobraćaja, veličine poluprečnika krivina na putevima.Ima i dizalica koje mogu da se kreću, odnosno, transportuju radom sopstvenog motora.