Što kaže Tom Peters? · 11/12/2014 2 • Ekonomija velikih razmjera, kao glavna prednost moćnih korporacija, mijenja se pod utjecajem tržišne strukture i koncentracije, a jača

11/12/2014

1

TTTTeorija i politika razvoja poduzetništva

2014./2015.

Sveučilište J.J. Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Prof.dr.sc. Vladimir CiniProf.dr.sc. Ivana Barković Bojanić

Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar

4. PPPPoduzetništvo u suvremenim

uvjetima

• suvremeno poduzetništvo sve više poprima obilježja generatora ekonomske i tehnološke transformacije, a poduzetnici i mala poduzeća postaju značajnim činiteljima (posrednici i izvršitelji) brojnih promjena (Kružić, 2008.);

• bitni elementi „novoga” poduzetništva su:

– razvijenost tržišta,

– pristup rizičnom kapitalu,

– platežno sposobna potražnja,

– konkurencija poslovnih subjekata,

– sloboda poduzeća da zaključuju poslove i snose rizike svojih prosudba i poduzetničkih aktivnosti,

– aktivne vladine politike poticanja poduzetništva i slično

Što kaže Tom Peters?

• https://www.youtube.com/watch?v=0UyvJgOCS1w

• https://www.youtube.com/watch?v=OYLhthJA6qc

• https://www.youtube.com/watch?v=aOxxBvmpbZU

Tom Peters: “Thriving on Chaos” (1987.)

• Neizvjesnost koja prati tehnološke promjene napodručju cijena, proizvodnje, dizajna, distribucije,organizacije i sl. zahtijeva dinamičnost, visokurazinu inovativnosti, fleksibilnost i kontinuiranoprilagođavanje.

• Vrijeme postaje ključni element konkurentskeborbe na lokalnim i svjetskim tržištima, a ukombinaciji s neizvjesnošću zahtijeva od poslovnihsubjekata brzinu i fleksibilnost, adaptabilnost iproakciju na osnovi informacijskih i tehnološkihpromjena (tzv. just-in-time, zero response timecompany, stock management).

• Dominaciju masovnog tržišta u kojemu skupinapotrošača pokazuje približno ista ponašanja pa jepredvidljivost prodaje velika zamjenjujufragmentirana tržišta s kolebljivim ponašanjempotrošača. Ekonomiku proizvodnje zamjenjujeekonomika proizvoda jer se proizvodi za poznatekupce različitih ukusa. Tom Peters – business’s best

friend and worst nightmare(Business Week)

• Dizajn, kvaliteta i servis postaju važniji od cijene i funkcionalnosti, a kroz to nestaju uobičajene tržišne niše na kojima je strategiju poslovanja gradio tradicionalni manager.

• Zbog razvijanja proizvoda za svaki tržišni segment, velike organizacije su prisiljene na restrukturiranje u domeni konkurencije kvalitete, novih proizvoda, dizajna i usluga, organizacijsko-tehnološke fleksibilnosti i tržišne prilagodljivosti. Od njih se zahtijeva takvo organiziranje koje će osigurati fleksibilnost u reakciji na nove zahtjeve potrošača, a transformacija se ogleda u osamostaljivanju dijelova organizacije kao zasebnih cjelina, tzv. mrežna organizacija proizvodnje i kreiranjem novih linija autonomnih poduzeća.

• Nova organizacijska struktura poduzeća negira klasične organizacijske forme hijerarhijsko-organizacijske prirode koje su bile sposobne za radikalne tehnološke promjene, ali trome u prilagođavanju novim uvjetima koji rezultiraju iz pojačane konkurencije s vremenom, kvalitetom, dizajnom i uslugama. Organizacije su prisiljene decentralizirati se, raščlaniti se na mrežu vanjskih i unutarnjih autonomnih jedinica dok u samom poduzeću tradicionalnu hijerarhiju zamjenjuje tzv. poduzetnička anarhija.

11/12/2014

2

• Ekonomija velikih razmjera, kao glavna prednost moćnih korporacija, mijenja se pod utjecajem tržišne strukture i koncentracije, a jača trend malih i srednjih poduzeća koja su fleksibilnija za potrebe stalnih promjena.

• Pojedinačne organizacije postaju dijelovi kooperativnih mreža poduzećagdje se tržišni partneri sve više smatraju kao poslovni suradnici. Novi odnosi povezanosti, suradnje i tržišne koalicije razvijaju nove oblike partnerstva kao npr. partnerstvo dodane vrijednosti (tzv. value addedpartnerships).

• Internacionalizacija zahvaća sve ekonomske procese dovodeći poslovne subjekte u međusobnu ovisnost na svjetskom tržištu. Strategija lokalnih poduzeća u sebi mora nužno uključivati informacijske tijekove i dobro usmjerenu konkurenciju kako bi se održala u uvjetima rastuće globalizacije.

• Nastaju značajne promjene u procesu rada i u položaju radnika unutar poduzeća. Strojevi postaju višenamjenski uz mogućnost jednostavne adaptacije, a od radnika se ne insistira na rutinskom ponavljajućem obavljanju zadatka, već ga se potiče na inovativni i sofisticirani rad uz zahtjev kontinuiranog stjecanja novih znanja i vještina, generiranja novih ideja a sve u funkciji povećanja proizvodnosti i ekonomičnosti.

„PPPPoduzetnička ekonomija” – a što je to?

Idemo korak unazad…

Economics... • Ekonomija predstavlja znanost

efikasnog korištenja oskudnih resursa u proizvodnji dobara i usluga kako bi se ostvarilo maksimalno zadovoljenje potreba (u širem i užem smislu).

• Osnovna mjera ekonomske performanse jest godišnji rast ukupnog outputa dobara i usluga, nazvanoga agregatni output� agregatni outputpredstavlja BDP (engl. GDP)

• BDP je ukupna tržišna vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u promatranoj godini (najčešće).

Consumption expenditures by households

Investment expeditures by businesses

Government purchases of goods and services

Expeditures by foreigners

Expeditures,or output, approach

Wages

Rents

Interest

Profits

Statistical adjustments

Income, or allocations, approach

= BDP =

+

+

+

+

+

+

+

EEEEkonomski rast

• Ekonomski rast je definiran kao:– Rast realnog BDP-a u određenom promatranom razdoblju.– Rast realnog BDP-a po stanovniku u određenom

promatranom razdoblju.

• Rast je široko prihvaćeni, primarni cilj ekonomske politike – rastom realnih plaća i primanja, osiguravaju se bogatije mogućnosti pojedinaca i obitelji (domaćinstava) bez „žrtvovanja” drugih mogućnosti i „užitka” Growing economy can consume more today while increasing its capacity to produce more in the future

• Ekonomski rast označava i rast produktivnosti (realni output po jedinici uloženog inputa).

… ok, ali što s Razvojem?

• Postoji značajna, izražajna razlika između rasta i razvoja!!!• Ekonomski rast predstavljen je kao rast specifičnih mjera poput rast

BDP-a, rast BNP-a, rast BDP-a po stanovniku • Ekonomski razvoj predstavlja puno širi pojam� odgovara

poboljšanjima iskazanim kroz različite druge indikatore poput prosječne životne dobi stanovništva, prosječnog trajanja života, institucionalnog razvoja, ekonomskih i političkih sloboda, socijalne pravde, kvalitete života, stabilnog i kvalitetnog okruženja– Politike vlade?

• Osiguranje visoke zaposlenosti, stabilnosti cijena, realnog tečaja, pozamašne porezne baze, održivog rasta…

• Osiguranje infrastrukutre, „usluga” poput prometnica, škola, parkova, prevencije kriminala, obrazovanja…

• Osiguranje programa koji olakšavaju povećanje zaposlenosti i stabilnost mirovinskog sustava kroz pojedine politike poticanja start-upova, stabilnog makroeekonomskog okruženja, povoljnog okruženja za transfer tehnologije, FDI…

11/12/2014

3

CCCCiljevi ekonomske politike

– Ekonomski rast– povećanje životnog standarda stanovništva;

– Puna zaposlenost – „da svi koji žele i mogu raditi, rade”

– Ekonomska učinkovitost– max.ispunjenje želja kroz adekvatno korištenje raspoloživih resursa;

– Stabilnost cijena – izbjegavanje inflacije i deflacije;

– Ekonomska sloboda– sloboda u poslovnim, radničkim i potrošačkim ekonomskim aktivnostima;

– Pravedna raspodjela dohotka i bogatstva;

– Ekonomska stabilnost i „sigurnost”;

– Uravnoteženje platne bilance (kroz međunarodnu trgovinu i financijske transakcije);

– Regionalna ravnoteža – osiguranje visoke kvalitete života u svim regijama;

Modern development strategy

Investing inpeople, scienceand their own competitive

potential

Global (international)

connections

A stable macro-economic

CompetitiveMicroeconomics

world standards

price stability, exchange rate

Education and Science

FDICapital

Benefitsfrom trade

I dolazimo do…

The NNNNew Economy

• Koja su obilježja nove ekonomije?

– Ključno obilježje nove ekonomije je „eksplozija” poduzetničkih i inovativnih aktivnosti, ovisnost o novoj tehnologiji � mikroelektronika, nanotehnologija, biotehnologija, novi materijali, mikročipovi…

– Learning by doing…

– Mobiteli, smarthphone, tablet, fibre-optički kablovi, wireless, IT…, pametni automobili…

„proizvođačka ekonomija”

„servisna ekonomija”

Rast produktivnosti i nova ekonomija

• Realni output, realni dohodak i realne plaće povezane su s produktivnošću radne snage �rastom produktivnosti može se poboljšati životni standard budući da veći output po satu pretpostavlja više dobara i usluga za potrošnju;

• Rast produktivnosti omogućava poduzećima plaćanje (isplatu) većih plaća bez snižavanja poslovnog profita;

„PPPPoduzetnička ekonomija” – a što je to????

• Na poduzetništvu bazirana ekonomija „vapi“ za razvijenom "poduzetnički prijateljskom klimom" - u kojoj poduzetnik djeluje pod utjecajem manjih rizika, poduzetničke aktivnosti bujaju, a privatne investicije rastu;

• Maja Vehovec (2002., u: Kružić, 2008.) naglašava da se poduzetnik ni u jednomu poslovnom okružju ne oslobađa rizika (jer bi to značilo da ne postoji konkurencija i/ili da je neizvjesnost budućih događanja poznata).

• Pozitivna poduzetnička klima poduzetnicima pruža jasno definirane uvjete funkcioniranja tržišta ili pravila igre koja on prihvaća ulazeći u poduzetnički rizik, ili ih odbacuje i ne prihvaća rizik investicije.

11/12/2014

4

• Uz pozitivnu poduzetničku klimu, kao bitnu odrednicu poduzetničkih društava (entrepreneurial society), mogu se spomenuti još i: – kulturno prihvaćanje poduzetnika, – umreženost poduzetničke infrastrukture, – uspostavljanje financijskih tržišta, – povećana ulaganja u istraživanje i razvoj, – zaštita intelektualnog vlasništva, – privrženost edukaciji i obrazovanju, – otvorenost društva za nove poduzetničke inicijative i slično.

• George Bernard Shaw jednom je primijetio da cjelokupan poslovni i društveni progres ovisi o ljudima

čiji se postupci protive razumu tzv. „unreasonableman” (Handy, 1998., u: Kružić, 2008.).

NNNNovi profil organizacije:

birokracija vs. inteligento poduzeće

• Birokracija:

– “...sitničava, uskogrudna, kruta i neliberalna...” (Haralambos, 1989)

• Inteligento poduzeće:

– “...nedostajuća veza između “premalo,

prekasno” i “predaleko, prebrzo”...”

(McGill, M.E., Slocum, J.W., 1996)

IIIInteligentna poduzeća

Prepoznaju zahtjeve novog gospodarskog doba:

– Strategijska vizija i globalni pristup prioritetnim problemima;– Sposobnost za inovacije i prilagodbe promjenama;– Prihvaćanje etičkih načela;– Efektivnost u donošenju odluka, konzultacije i ocjenjivanje rezultata;– Sposobnost za kontinuiranim učenjem; – Hrabrost poduzimanja radikalnih promjena;– Sposobnost biti informiranima i informirati;– Sposobnost promjena strategija i taktika na promjene u mikro/makro

okolini;– Spremnost na prihvaćanje mišljenja na svim strukturnim razinama.

“Inteligencija, tvrde inteligentni, jest sposobnost prilagođavanja situacijama. Ako si

neku knjigu uzeo naopako u ruke, nauči čitati naopako.”

Wieslaw Brudzinski

Ekonomski uvjeti

• Ekonomska uvjetovanost podrazumijeva institucionalnu vezu između poduzetništva i osnovnih institucija tržišnog gospodarstva poput privatnog vlasništva i vlasničkih odgovornosti (npr. nosivost rizika), kapitala, tržišne konkurencije i sl.

• Poduzetništvo u sklopu poduzeća predstavlja svrsishodan način povezivanja tržišnih, pravnih i inih institucija svojstvenih za tržišno gospodarstvo, koji stvara što je moguće povoljnije uvjete za maksimaliziranje profita i razvitka poduzeća.

• Na poduzeća, kao fizička utjelovljenja poduzetništva, može se gledati s dvojakog aspekta: – kao na određenu političko-socijalnu asocijaciju u kojoj se stvara svojevrsna

koalicija vlasnika imovine, radnika, rukovoditelja, partnera čiji interesi ne moraju nužno biti jednaki, te

– kao na robu jer u razvijenim tržišnim gospodarstvima sama poduzeća imaju svoju vrijednost i uporabnu vrijednost, a koja se očituje u njegovim mogućnostima da stvara novu dodanu vrijednost, ili drugim riječima, profit.

• Nije ispravno ekonomske slobode tumačiti u kontekstu političke demokracije. – Političke se slobode odnose na proces

političkoga odlučivanja, a ekonomske slobode mjere slobodu razmjene na tržištu.

– Ekonomske slobode polaze od ocjene slobode razmjene (posebno otvorenosti međunarodne trgovine), poslovne inicijative i stupnja državne intervencije u gospodarstvu, bez obzira na obilježja političkoga sustava.

• “Ekonomska sloboda je preduvjet političkeslobode.” Milton Friedman, 1962.

Milton Friedman (1912-2006) dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju 1976.

godine.

• Brojna suvremena ekonomska literatura u svijetu koja se bavi istraživanjima ekonomskih sustava, procesa i učinaka ekonomske politike polazi od pretpostavke da je viši stupanj ekonomskih sloboda preduvjet za brži gospodarski rast i razvitak.

• Istraživanja stupnja otvorenosti nacionalnog gospodarstva, tržišnih reformi, liberalizacije, privatizacije i drugih ekonomsko-političkih procesa aktualizirana su padom komunizma i relativno naglim nestankom planske ekonomije na početku 1990-tih.

• Tržišno orijentirane reforme morale su u očekivanom kratkome roku osigurati brži ekonomski rast i razvitak. To je dalo veliki zamah obnovi i promicanju doktrina ekonomskoga liberalizma i primjeni liberalnih rješenja u praksi ekonomske politike sve većega broja zemalja.

11/12/2014

5

EEEEkonomska sloboda: definicija• Definicija:

– Ekonomska sloboda jest pravo pojedinaca da slijedi svoje interese kroz dobrovoljnu razmjenu vlasničkih prava koju mu osigurava vladavina prava; ili

– Pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i investirati na način koji žele, a tu im slobodu država ne smije ograničavati već samo štititi.

• Ekonomska sloboda – osobna sloboda, slobodna razmjena, sloboda tržišnog takmičenja, zaštita osoba i imovine� Izostanak državne prisile ili ograničenja nad proizvodnjom, distribucijom ili

potrošnjom dobara i usluga osim onog koje je neophodno za građane da zaštite i održe samu slobodu.

� Državno uplitanje u tržište povrh zaštite osoba i vlasništva – rizik uništavanja ekonomske slobode.

GEM 2002- 2011., CEPOR

EEEEkonomska sloboda i institucije

Kvaliteta institucionalnog okvira se može razumjeti kroz ekonomsku slobodu i njezin utjecaj na ekonomsku performansu neke zemlje:

• Moers (2002) kaže kako zaštita vlasničkih prava, zdrav pravni sustav, mala i podržavajuća država te ekonomska sloboda predstavlja stupove ekonomskog rasta

• North (1998) naglašava važnost ekonomske slobode za ekonomski napredak. Po njegovom mišljenju, jedan od glavnih razloga jaza u razvoju u Španjolskoj, Portugalu i njihovim kolonijama u Južnoj Americi u usporedbi s Velikom Britanijom i njezinim kolonijama u Sjevernoj Americi je bio nedostatak ekonomske slobode.

• Berggren (2003) upućuje kako institucije koje štite ekonomsku slobodu unapređuju ekonomsku rast: (i) one promoviraju visoki povrat kroz niže poreze, zdrav pravni sustav i zaštitu vlasničkih prava; (ii) omogućuju alociranje talenta/resursa ondje gdje generira najveću vrijednost; (iii) ubrzavaju dinamiku gospodarstva u kojemu ima konkurencije zahvaljujući malobrojnim regulativama; (iv) omogućavaju predvidljivo i racionalno donošenje odluka zahvaljujući niskoj i stabilnoj stopi inflacije; (v) promoviraju kapitalne investicije tamo gdje je povrat najviši.

• Hanke i Walters (2000) tvrde da prisutnost ekonomske slobode može potaknuti investicije i rast te da razvoj neće ispuniti svoje ciljeve bez nje.

• Powell (2003) tvrdi da je ključni institucionalni čimbenik stupanj ekonomske slobode u kojemu pojedinci 'uživaju'.

Najpoznatija svjetska istraživanja koja prate uvjete za bavljenje poduzetništvom

• Doing Business Report

• Global Entrepreneurship Monitor – GEM

• Izvješće o globalnoj konkurentnosti (WEF)

• Indeks percepcije korupcije – TransparencyInternational

• Izloženost poslovnog sektora korupciji i kriminalu

• HUP – Istraživanje o preprekama u poslovanju i HUP Skor

Zadatak:

za svako od ovih izvještaja prikupiti 3

najzanimljivija (u smislu prepreka)

podatka/otežavajuća elementa za bavljenje

poduzetništvom i općenito za poslovanje u RH

Ciljevi razvoja malog gospodarstva (Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN 29/02, osnovni tekst)

1. povećanje zapošljavanja,2. povećanje izvoza i prilagodba svjetskom

tržištu,3. povećanje učinkovitosti, kvalitete i

konkurentnosti malog gospodarstva,4. istraživanje, razvoj i primjena

suvremenih tehnologija i inovacija,5. povećanje broja subjekata u malom

gospodarstvu,6. poticanje djelatnosti koje ne zagađuju

okoliš.

Ključne prepreke razvoja poduzetništva u RH

• Administrativne barijere – dugotrajne i skupe procedure za pokretanje i likvidaciju poduzeća

• Neefikasnost pravosuđa• Dugotrajne procedure registracije vlasništva• Opći društveni „mindset” prema poduzetnom načinu razmišljanja i

djelovanja• Javni vs. državni(čki) sektor• Medijsko zanemarivanje uloge i značaja poduzetništva (jedina

zemlja s nižom medijskom pažnjom je Grčka – GEM istraživanje)• Problem financiranja StartUp-ova i općenito malih i srednjih

poduzeća (tzv. mikrofinanciranje � poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala i sl.)

• Poduzetništvo kao vid demokratizacije društva (CEPOR)

11/12/2014

6

GEM 2002- 2011., CEPOR

IIIIndeksi ekonomskih sloboda

• Prvi je pokazatelj indeks ekonomskih sloboda zaklade Heritage (Index of

Economic Freedom, Heritage Foundation). Taj se pokazatelj više oslanja na pokazatelje regulative po deset područja ekonomskih sloboda.

• Drugi je pokazatelj sličnoga naziva indeks ekonomskih sloboda u svijetu prema Gwartneyu i Lawsonu (Index of Economic Freedom of the World,

EFW) koji objavljuje kanadski The Fraser Institute. Indeks ekonomskih sloboda EFW razrađeniji je i obuhvaća niz komponenti iz pet područja ekonomskih sloboda, a ocjene komponenti dobivene su na osnovi više od 40 pokazatelja, od kojih veliki dio čine makroekonomski pokazatelji.

• Budući da u svim zemljama u svijetu država ipak ima aktivnu ulogu, minimalno se «dopuštenim» uplitanjem države smatra prikupljanje poreza za financiranje državne funkcije zaštite opisanih sloboda ili za potrebe nacionalne obrane. Dopuštena je i uloga države u osiguranju javnoga dobra. Svako uplitanje države iznad dopuštenoga minimuma smatra se ugrožavanjem sloboda, ponajprije ekonomskih. Najočitiji je negativan učinak uplitanja države kontrola cijena.

• Prema opisanom konceptu po uzoru na sustav u SAD ekonomske slobode nisu instrument postizanja nekog cilja, već kao cilj sam za sebe.

• Ukupna ekonomska sloboda sastoji se od deset komponenti, a te su:1. Sloboda poslovanja (business freedom)2. Sloboda trgovine (trade freedom)3. Monetarna sloboda (monetary freedom)4. Sloboda od utjecaja države (freedom from government)5. Fiskalna sloboda (fiscal freedom)6. Vlasnička prava (property rights)7. Sloboda ulaganja (investment freedom)8. Financijska sloboda (financial freedom)9. Sloboda od korupcije (freedom from corruption)10. Radna sloboda (labor freedom)

Ocjene 0-100%

• Viša ocjena – veća ekonomska sloboda

– 80-100% - slobodna ekonomija

– 70-79.9% - uglavnom slobodna ekonomija

– 60-69.9% - umjereno slobodna ekonomija

– 50-59,9% - uglavnom neslobodna ekonomija

– 0 - 50% - represivna ekonomija

Mišljenje

“Izvješća i ekonomske studije o Hrvatskoj jasno otkrivaju problemskapodručja kao što je veličina države, preko 50% BDP-a – koja direktnodoprinosi povećanoj korupciji i koči ekonomski rast; manjak vlasničkih prava ivisoke porezne stope te komplicirani porezni sistem koji odvraća od rada, štednje i investicija.”

Dr. Daniel Mitchell, The Cato Institute

Smjernice za politiku razvoja poduzetništva:

� manji državni sektor;

� bolja zakonodavna struktura;

� unaprijeđena zaštita vlasničkih prava;

� manja regulativa kod financiranja/kreditiranja, zapošljavanja i poslovanja.

Sociološki uvjeti

• Kako srž poduzetništva čine promjene, sa sociološkog aspekta najvažniji kriteriji razvitka poduzetništva su socijalna mobilnost ljudi (intrageneracijska i intergeneracijska) i njihovo obrazovanje. Poduzetništvo uvijek i iznova zahtijeva dinamično restrukturiranje društva na osnovi uvijek novih kriterija socijalne strukturiranosti.

• Sustav vrijednosti, ili “ekonomska kultura” kao njegov širi pojam, važan je moment u “izgradnji” poduzetništva. Weberova analiza zapadne kulture je najpoznatiji elaborat o utjecaju sociokulturnih čimbenika i parametara ponašanja na razvitak poduzetničke civilizacije Zapada.

• Postići društvenu stabilnost znači postići ravnotežu između ekonomsko-političke individualnosti, socijalne kohezivnosti i društvene solidarnosti između profitne orijentiranosti i socijalne pravde, što se ostvaruje u različitim regionalnim sustavima, obiteljskim vrijednostima i tradicijama ili sekularizacijom države i pravnih vrijednosti, slobode i demokracije.

„hodajuće

destrukcije”

„demokratski

deficit”

11/12/2014

7

Politički uvjeti

• Razvoj poduzetništva podrazumijeva postojanje vrijednosti poput demokracije, liberalizma, pluralizma, slobode i sl. kao vanjskog okvira razvitka poduzetništva.

• Politička sloboda uvjet je ekonomske slobode pa je stoga očito da se logika tržišnih institucija mora ogledati i na političkom planu.

• Za razvitak poduzetništva potrebna je “neutralna država” koja svojom socijalnom politikom, ekonomskim i političkim intervencionizmom ne nameće svojim građanima zajedničko shvaćanje općeg dobra, već osigurava takav pravni, neutralni, okvir koji dopušta konkurentske poduzetničke pothvate po dogovorenim pravilima igre.

• Država i njezina regulativna uloga: – Slobodno tržište, a kroz njega i slobodno poduzetništvo, trebaju takvu državu koja

će svojom pravnom regulacijom i razvojnom politikom poticati pozitivna ponašanja, a sprječavati i kažnjavati negativna poput monopola, autarkičnosti, pravne nesigurnosti i sl.

4 TTTTipa ekonomskih politika...

1. Liberalna ekonomska teorija (Adam Smith: laissez-faire) + neoliberalizam

2. „Država blagostanja” –Nordijski i Skandinavski model

3. Populizam

4. Ekonomska politika pogodna za tranzicijske zemlje (CEE)

Liberal economic theory• Liberal economic theory has got profound origin in classical economic thought of

whom the forerunner was Adam smith; the classical liberalist. • Adam Smith (1776) suggested policy tool which limit the role of the state to public

works, issuing of regulatory frame works and law enforcement arguing that government intervention in the economy in the form of ownership, production and sale of goods and services leads to inefficiency of economic operation and management.

• Basic features:– No restrictions on manufacturing,– No barriers to commerce,– No/low tariffs,– Elimination of all subsidies, – Restrictive monetary policy,– The real exchange rate

• Neo liberal economic philosophy (Hyek) is based on individual as unit of analysis with the presumption that individual interest driven action produces better result for the whole society � But the reality is that the selfish interest of individuals is not compatible with collective interest � „moral deficit”, „moral crime” (Mamo Bekana, 2011)

• John Maynard Keynes � The Keynesian argument that refers to a market as not self correcting has been consistent with the pragmatic economic realities �interventionism policies (monetary and fiscal policies for stabilization)

“ Too much competition and too little cooperation can cause intolerable inequities and instability .” Soros, 1997

“Free trade was the best way

for a nation’s economy to

develop”

Populism

• There has recently been a resurgence of populist politicians in many developing countries, particularly in Latin America– Hugo Chavez in Venezuela, the Kirchners in Argentina, Evo Morales in

Bolivia, Alan Garcia in Peru, and Rafael Correa in Ecuador are some of the examples

• Basic features:– The state assumes the role of market,– Monetary expansion,– Deficit financing,– Inflationary pressure– Generalized controls– Disregard for basic economic equilibria � Result: major

macroeconomic crises that have ended up hurting the poorersegments of society (Dornbush, Edwards, 1991, in: Acemoglu, Egorov, Sonin, 2010); politicalcorruption, tyranny

The label populist is often used to emphasize that these politicians use the rhetoric of aggressivelydefending the interests of the „common man” against the

privileged elite.

NNNNordic model of welfare

… „welfare models”, „welfare states”, …- Scandinavian and Nordic welfare model: Norway,

Sweden, Denmark, Finland, Iceland;- The role of the state is seen in extensive public

services and public employment and in many taxation-based cash benefit schemes;

- Major principle:- Welfare state institutions � Universalism – universal cocial

rights is extended to the whole population; „All benefit: all are dependent; and all will presumably feel obliged to pay”; Every citizen is potentially exposed to certain risks(Esping-Andersen, 1990 in: Alestalo, Hort, Kuhnle, 2009);

- Welfare policy outcomes � Equality – fairly small class, income and gender differences;

Source: OECD, 2009, in: Alestalo, Hort, Kuhnle, 2009

11/12/2014

8

Economic policy of “targeted”liberalization: Economic policy in CEEC

• Countries in transition and notably the countries in the process of EU accession are facing the problems of catching up in terms of the level of economicdevelopment with the developed market economies.

• What is necessary? Perhaps„selective” or „targeted” liberalization �

Monetary policy of„helthy” money

Economicpolicy ofsupply ����

productiongrowth

liberalization

• Konsenzus + reforme!

• kOnSenZus :

makroekonomska stabilnost

strukturne prilagodbe

fiskalne reforme

liberalizacija cijena i trgovine

Oštra proračunska ograničenja

Osiguranje poduzetnički „friendly” okruženja

Reforma sudstva i pravna reforma

Reforma javnog sektora

• Adekvatna teorija još nije „otkrivena” i mora se razviti…

• Ključ je osiguranje i uspostavljanje demokratskog pluralističkog društva na temeljima koji su građeni putem: političke i ekonomske slobode – Ekonomske slobode odnose se na slobodno tržište i

„malu državu”

• Razlike između tranzicijskih zemalja mogu se objasniti kroz… – Stupanj pred tranzicijskih reformi, – Inicijalne političke i ekonomske uvjete u zemlji, – Geografsku blizinu tržišta razvijenih zemalja i – Kroz dubinu i kvalitetu implementiranih reformi

(Teodorović, 2002).

No.3. Importance of the “third factor”

• It is often pointed out in economic literature that a so-called ‘third factor’ was critical for successful development of the most developed countries in the world today (especially in the last fifty or so years).

• ‘The third factor’ points to knowledge and includes other variables such as development of general education, saving by citizens, acceptance of new technology, direct foreign investments etc.

• Vladimir Stipetić pointed to the importance of ‘the third factor’ as early as 1971 � Some assessments indicate that investments contribute 40% percent, labour approximately 10%, and ‘third factor’ the remaining 50% to the total growth.

• According to Domazet (2010), ‘the third factor’ is made up of the following elements:

1) innovation system,

2) support to entrepreneurs for development and growth,

3) improving the quality of education and skills among people including higher level of education for institutions for the purpose of revitalisation of community,

4) investments into so-called tradable sector,

5) combination of efficiency of investments and real interest rate as an important element of development and

6) new relations between labour and capital.

4848

Europe 2020

SMART growth:

Supporting innovation and skills, green technologies and uptake of research.

Providing incentives for social innovation.

INCLUSIVE growth:

Unlocking local potential, diversifying rural

economies and developing local markets and jobs.

Opening up alternative opportunities to

accompany agricultural restructuring.

SUSTAINABLE growth:

Increasing resource efficiency and the provision of public goods.

Reducing GHG emissions, enhancing carbon sequestration and developing bio-energy.

Ensuring sustainable land management and addressing biodiversity loss.

11/12/2014

9

PPPPolicy Implications

• One of the key stagnation or regression problems on the global level is the inability to adapt to new trends.

• Herein lies an even bigger problem – countries like China and India (i.e. BRIC) are increasingly progressing in all industrial structures (ranging from low sophisticated to high sophisticated products) and there is less space left for middle-developed countries (and thereby also for accompanying regions) to make a breakthrough.

NNNNew trends and opportunities

• Authors such as Jeremy Rifkin and Nicholas Stern have predicted a new industrial revolution having a strong ecological content which is based on green technology and which is herein referred to as “the green industrial revolution” (GIR) (Verley and Demailly, 2013).

• Similarly to this postulate, McDonough and Braungart (1998) go for sustainable development, but claim that the existing “eco-efficiency” will not be of great importance in “the next industrial revolution”.

• Rijk and Gulpers (2010) argue that the Third Industrial Revolution, marked by 8 interdependent types of crisis: demographic, ethical, socio-economic, food, water-supply, climate, energy and political crisis, is on its way.

• According to a McKinsey and Company survey (2007), executives consider climate change to be strategically important and about 60% take it into account in developing new products.

• Green industrialization is not only about developing green jobs in some well delimitated sectors. It is about transforming and reinvigorating the whole European industry � True, the future competitiveness for European industry will be built on sustainability (Bennett and Bütikofer, 2013).

MMMModeli poduzetništva

I. Američki model

Slobodno poduzetništvo

– Ekonomska sloboda:

• Sposobnost stvaranja, zaključivanja i izvršavanja ugovora bez prethodnog vladinog odobrenja ili uključivanja; sposobnost stvaranja i samostalnog korištenja profita; sposobnost ulaženja u ekonomske aktivnosti s minimumom vladine kontrole.

• Uloga vlade: npr. registracija poduzeća, inspekcija pridržavanja zakona o zapošljavanju i sl.

– Socijalna sloboda:

• Autonomija pojedinaca i poduzeća u pogledu posjedovanja i raspolaganja vlasništvom;

• Sloboda izbora;

• Sloboda govora i tiska;

II. Europski model

– Postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih sloboda.

– Ljudi imaju bitna prava u odnosu na poduzetnike. U slučaju spora izmeđz vlade i poduzetnika, društveni ciljevi (ciljevi ljudi) dobivaju prednost.

– Uloga vlade:

• kreirati okvirna pravila igre za poduzetništvo te pomoću zakonodavstva osigurati ostvarenje socijalnih ciljeva ravnopravnosti i kvalitete života;

• osigurava detaljne instrukcije poduzećima o tome kako organizirati i tretirati zaposlenike, kako proizvoditi te kako i gdje moraju prodavati;

• privatno vlasništvo egzistira, ali legalna moć pojedinaca (kao potrošača ili zaposlenika) veća je od one koju imaju poduzeća.

III. Azijski model

– Postavlja ekonomske slobode ispred socijalnih, te povezuje trgovce i vlade kako bi se izjednačili u društvenoj moći.

– Poduzeće ima pravo baviti se poslom bez miješanja vlade, ali može imati direktnu potporu vlade.

– Uloga vlade:

• Zakonodavstvo (gdje postoji) služi za zaštitu lokalne industrije od uvoza.

• Pojedinici imaju manje prava nego po američkom i europskom modelu; veći dio pravne i socijalne potpore pojedincima dolazi od samih poduzeća

“In this world there is no security -There is only opportunity.”

(Douglas MacArthur)

11/12/2014

10

Pitanja za ponavljanje i diskusiju1. Kakvi su to bitni elementi “novog poduzetništva”?2. Objasnite tzv. poduzetničku anarhiju.3. Objasnite osnovne faktore koji determiniraju suvremeno poduzetništvo.4. Na koji način internacionalizacija utječe na poduzetništvo u novije doba?5. Na što se odnosi “partnerstvo dodane vrijednosti”?6. Na koji način srednje razvijene zemlje mogu pomoću FDI “preskočiti”

određene faze razvoja i dostići razvijene zemlje? Objasnite na primjeru.7. Objasnite kakva je to “poduzetnička ekonomija”.8. Objasnite razliku između inteligentnog poduzeća i birokracije.9. Objasnite ekonomske uvjete suvremenog poduzetništva.10. Objasnite sociološke uvjete suvremenog poduzetništva.11. Objasnite političke uvjete suvremenog poduzetništva.12. Objasnite američki model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo

doba?13. Objasnite europski model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo

doba?14. Objasnite azijski model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo

doba?

Dodatna literatura:

• Kružić, D. (2007), Poduzetništvo i ekonomski rast: Reaktualiziranje uloge poduzetništva u globalnoj ekonomiji: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33524

• Sharma, S., Koncul, N. (2013), Jesu li nas ekonomija i ekonomisti iznevjerili?: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162483

• Stojanov, D., Jakovac, P. (2013), Ekonomska znanost u zamci globalizacije: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162485

• Phills, J. (2009), Rediscovering Social Innovation – prezentacija, Center for Social Innovation: http://www.sdgrantmakers.org/members/downloads/PhillsSan%20Diego-Social%20Innovation.pdf

• Škrtić, M., Mikić, M. (2007), O socijalnom poduzetništvu u svijetu i u RH: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41323

Prilog: Kako opstati (i ostati) u RH?

CEPOR 2013, Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj − 2013.

CEPOR 2013, Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj − 2013.

11/12/2014

11

CEPOR 2013, Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj − 2013.

CEPOR 2013, Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj − 2013.

CEPOR 2013, Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj − 2013.

11/12/2014

12