SMRT Slobodana Milo{evi}a u }e- liji Ha{kog suda nagnala je vrsnog po- znavaoca me|unarodnog prava profeso- ra dr Smiqu Avramov da ka`e: - To nije Sud, to je - mrtva~nica! Ako se ovoj re~enici oduzme emotiv- ni naboj, opet joj je te{ko, prakti~no nemogu}e, osporiti ta~nost. Dr Smiqa Avramov je, ujedno, pod- sjetila da su u Hagu i poslije izlaska iz wegovih }elija, do sada, umirali sa- mo Srbi. Biv{i predsjednik Srbije i Save- zne Republike Jugoslavije je ~etvrti su`aw koji je okon~ao `ivot iza re{e- taka pritvorske jedinice Ha{kog suda u [eveningenu. Dvojica biv{ih zato~enika - Mi- lo{evi} i dr Milan Kova~evi} - umr- li su prirodnom smr}u. Onoliko pri- rodnom koliko se pod taj pojam mogu podvesti odluke Ha{kog suda da im us- krati odgovaraju}e lije~ewe. Kova~evi} je umro 1. avgusta 1998. godine, zbog toga {to je - poslije pu- cawa trbu{ne aorte - iskrvario. Da Kova~evi} ima ozbiqan zdravstveni problem, utvr|eno je u Hagu, u novem- bru 1997. godine. Tako|e, znalo se da je za wega jedini lijek operacija, ali prijedorskom qekaru, na`alost, nije odobreno podvrgavawe hirur{kom za- hvatu. Kada mu je pukla trbu{na aorta, umjesto da pozovu qekare i Kova~evi- }a hitno prebace u bolnicu, zatvorski ~uvari su mu, navodno, dali tablete za umirewe bolova. Dr Vuka{in Andri} tvrdi da je za smrt Slobodana Milo{evi}a kriv Ha- {ki sud, koji nije vjerovao u nalaz kon- zilijuma koji je pregledao biv{eg pred- sjednika Srbije i Jugoslavije. - Kardiolog iz Francuske profe- sor dr Floren Leklerm, anginolog iz Moskve dr Margarita [umiqina i ja podneli smo 4. novembra pro{le godi- ne detaqan lekarski izve{taj o zdrav- stvenom stawu Slobodana Milo{evi- }a. Sudu smo predo~ili {ta Milo{evi- }u mo`e da se desi. Ha{ki sud je, na`a- lost, sumwao u na{ nalaz, odbijaju}i da poveruje da je Milo{evi} te`ak bole- snik. Prava istina je da su mu svakog tre- nutka pretili infarkt i {log - rekao je profesor dr Vuka{in Andri}. ^iwenicu da je zdravstveno stawe Slobodana Milo{evi}a bilo pod nad- zorom qekara op{te prakse, dr Vuka- {in Andri} je nazvao "skandaloznom#. Po wegovom mi{qewu, Ha{ki sud je "po svaku cenu# `elio "da ubije Milo- {evi}a#, ~ije je srce "bilo u katastro- falnom stawu#. Osim dvije nazovi prirodne, u }eli- jama Ha{kog suda dogodile su se i dvi- je nasilne smrti. Ruku na sebe digli su nekada{wi gradona~elnik Vukovara Slavko Dokmanovi} i nekada{wi pred- sjednik Republike Srpske Krajine dr Milan Babi}. Dokmanovi} se ubio 29. juna 1998, a Babi} 5. marta ove godine. Iz }elija Ha{kog suda, dva su`wa su pu{teni "na privremenu slobodu#. Ta~nije re~eno, generali Vojske Repu- blike Srpske \or|e \uki} i Momir Tali} pu{teni su da umru na slobodi. General \uki} je stigao u Hag sa ve} poodmaklim zlo}udnim tumorom, a general Tali} se razbolio u pritvoru. Zatvorski qekari su najprije konstato- vali da mu je voda u{la u plu}a, da bi tek poslije analiza teku}ine priznali da ratni komandant Prvog kraji{kog korpusa boluje od raka. Ha{ki sud odlu~io je da generala Momira Tali}a pusti na - kojeg li ci- nizma! - privremenu slobodu, kada je svima bilo jasno da wegovom zdravqu ne- ma pomo}i. Umro je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu 28. maja 2003. go- dine. One koji odavno sumwaju u nepri- strasnost Ha{kog suda, smrt Sloboda- na Milo{evi}a jo{ vi{e }e u~vrstiti u uvjerewu da sve {to se u wemu i oko wega de{ava nema previ{e veze sa prav- dom. Wima, vjerovatno, i danas u u{i- ma odjekuju posqedwe rije~i koje je pred- sjednik Pretresnog vije}a javno uputio Milo{evi}u. - Ne}u da slu{am takve komentare! - odrezao je sudija Patrik Robinson na pritu`bu Slobodana Milo{evi}a, iz- re~enu poslije odluke trojice sudija da mu ne dozvole odlazak na lije~ewe u Moskvu. Poslije te re~enice, Patrik Ro- binson je iskqu~io mikrofon Sloboda- nu Milo{evi}u. Je li mu tim priti- skom na dugme iskqu~io i pravo na `i- vot? ¥ @. M. (Strane 8. i 9) Broj 10.935, cijena 0,8 KM Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com RIJE^ dana zz Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa De`urni telefon 212-848 - Mi wima istinu, oni nama svoju pravdu - Nedeqko Bla`i}. Ponedjeqak, 13. mart 2006. POVODOM SMRTI SLOBODANA MILO[EVI]A U ]ELIJI HA[KOG SUDA TO JE MRTVA^NICA! 9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1 ISSN 1 8 4 0 - 1 1 5 5 DODATAK " GLASA SRPSKE" POVRAT STANARSKIH PRAVA U HRVATSKOJ Otima~ina po slovu zakona Strana 4. DU[KO TOMI], ADVOKAT PORODICE ABAZOVI] Kukavice tu`ioci i vojnici Vojnici koji su pucali djetetu u le|a ne mogu predstavqati ni Eufor ni Evropsku policiju Strana 10. SAD USD 1 1.630819 1.640935 1.663765 V. Britanija GBP 1 2.809668 2.850233 2.869327 [vajcarska CHF 1 1.234080 1.248615 1.259011 Japan JPY 100 1.357398 1.386032 1.412802 Australija AUD 1 1.190411 1.206037 1.218740 Kanada CAD 1 1.397527 1.410420 1.430784 Danska DKK 1 0.258886 0.262172 0.265047 Norve{ka NOK 1 0.242172 0.245291 0.247935 EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 [vedska SEK 1 0.205877 0.208233 0.210883 Hrvatska HRK 100 26.242613 26.700751 27.231891 Srbija i Crna Gora CSD 100 2.143865 2.245806 2.322520 Slovenija SIT 100 0.800031 0.816426 0.832685 Turska TRY 1 1.022935 1.215934 1.108179 78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com KURSNA LISTA Zemlja Oznaka za devize i efekt. valutu Jedinica za devize Kupovni za devize Srednji za devize Prodajni za devize Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 11.3.2006. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) ~lanica HVB Grupe Nova Banjalu~ka Banka Prognoza vremena HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD Umjereno do prete`no obla~no i hladno, sa snijegom u ve}ini krajeva. Tokom dana na jugu Hercegovine pre- te`no suvo, sa jakom do olujnom burom. Jutarwa temperatura od minus 10 do dva, a dnevna od minus sedam do osam stepeni. Slobodan Milo{evi}, dr Milan Kova~evi}, Slavko Dokmanovi} i dr Milan Babi} skon~ali su u }elijama [eveningena. Te{ko bolesni generali Momir Tali} i \or|e \uki} pu{teni su na " privremenu slobodu", {to }e re}i da umru kod ku}e PORODICE NESTALIH SARAJEVSKO-ROMANIJSKOG REGIONA Federacija krije odgovore Strana 2. DR DARKO GAVRILOVI] Gospodari neba i zemqe Strana 19. U GRADI[KIM MJESNIM ZAJEDNICAMA Korzo u kaqa~ama Strana 15. QUDSKA PRAVA Povodom vijesti o smrti Slobo- dana Milo{evi}a razli~ito su rea- govali brojni doma}i i strani zva- ni~nici, biv{i politi~ari, razna udru`ewa... Ipak, ja~e od svih izjava, pa i onih koje bi se mogle ocijeniti kao i`i- vqavawe nad mrtvim ~ovjekom, odjek- nulo je }utawe nevladinih organiza- cija koje se bave za{titom qudskih prava. Nijedna organizacija koja brine o za{titi qudskih prava ni slova ni- je prozborila o ~iwenici da je Mi- lo{evi}u uskra}eno pravo na odgova- raju}e lije~ewe. A to pravo mu je us- kratilo sudsko vije}e Ha{kog suda, ~iji je - makar formalno - zadatak da dijeli pravdu. General Momir Tali}: Pu{ten kad je bi- lo kasno Slobodan Milo{evi}: Uskra}eno pravo na lije~ewe .
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SMRT Slobodana Milo{evi}a u }e-
liji Ha{kog suda nagnala je vrsnog po-
znavaoca me|unarodnog prava profeso-
ra dr Smiqu Avramov da ka`e:
- To nije Sud, to je - mrtva~nica!
Ako se ovoj re~enici oduzme emotiv-
ni naboj, opet joj je te{ko, prakti~no
nemogu}e, osporiti ta~nost.
Dr Smiqa Avramov je, ujedno, pod-
sjetila da su u Hagu i poslije izlaska
iz wegovih }elija, do sada, umirali sa-
mo Srbi.
Biv{i predsjednik Srbije i Save-
zne Republike Jugoslavije je ~etvrti
su`aw koji je okon~ao `ivot iza re{e-
taka pritvorske jedinice Ha{kog suda
u [eveningenu.
Dvojica biv{ih zato~enika - Mi-
lo{evi} i dr Milan Kova~evi} - umr-
li su prirodnom smr}u. Onoliko pri-
rodnom koliko se pod taj pojam mogu
podvesti odluke Ha{kog suda da im us-
krati odgovaraju}e lije~ewe.
Kova~evi} je umro 1. avgusta 1998.
godine, zbog toga {to je - poslije pu-
cawa trbu{ne aorte - iskrvario. Da
Kova~evi} ima ozbiqan zdravstveni
problem, utvr|eno je u Hagu, u novem-
bru 1997. godine. Tako|e, znalo se da
je za wega jedini lijek operacija, ali
prijedorskom qekaru, na`alost, nije
odobreno podvrgavawe hirur{kom za-
hvatu.
Kada mu je pukla trbu{na aorta,
umjesto da pozovu qekare i Kova~evi-
}a hitno prebace u bolnicu, zatvorski
~uvari su mu, navodno, dali tablete za
umirewe bolova.
Dr Vuka{in Andri} tvrdi da je za
smrt Slobodana Milo{evi}a kriv Ha-
{ki sud, koji nije vjerovao u nalaz kon-
zilijuma koji je pregledao biv{eg pred-
sjednika Srbije i Jugoslavije.
- Kardiolog iz Francuske profe-
sor dr Floren Leklerm, anginolog iz
Moskve dr Margarita [umiqina i ja
podneli smo 4. novembra pro{le godi-
ne detaqan lekarski izve{taj o zdrav-
stvenom stawu Slobodana Milo{evi-
}a. Sudu smo predo~ili {ta Milo{evi-
}u mo`e da se desi. Ha{ki sud je, na`a-
lost, sumwao u na{ nalaz, odbijaju}i da
poveruje da je Milo{evi} te`ak bole-
snik. Prava istina je da su mu svakog tre-
nutka pretili infarkt i {log - rekao
je profesor dr Vuka{in Andri}.
^iwenicu da je zdravstveno stawe
Slobodana Milo{evi}a bilo pod nad-
zorom qekara op{te prakse, dr Vuka-
{in Andri} je nazvao "skandaloznom#.
Po wegovom mi{qewu, Ha{ki sud je
"po svaku cenu# `elio "da ubije Milo-
{evi}a#, ~ije je srce "bilo u katastro-
falnom stawu#.
Osim dvije nazovi prirodne, u }eli-
jama Ha{kog suda dogodile su se i dvi-
je nasilne smrti. Ruku na sebe digli su
nekada{wi gradona~elnik Vukovara
Slavko Dokmanovi} i nekada{wi pred-
sjednik Republike Srpske Krajine dr
Milan Babi}.
Dokmanovi} se ubio 29. juna 1998, a
Babi} 5. marta ove godine.
Iz }elija Ha{kog suda, dva su`wa
su pu{teni "na privremenu slobodu#.
Ta~nije re~eno, generali Vojske Repu-
blike Srpske \or|e \uki} i Momir
Tali} pu{teni su da umru na slobodi.
General \uki} je stigao u Hag sa
ve} poodmaklim zlo}udnim tumorom, a
general Tali} se razbolio u pritvoru.
Zatvorski qekari su najprije konstato-
vali da mu je voda u{la u plu}a, da bi
tek poslije analiza teku}ine priznali
da ratni komandant Prvog kraji{kog
korpusa boluje od raka.
Ha{ki sud odlu~io je da generala
Momira Tali}a pusti na - kojeg li ci-
nizma! - privremenu slobodu, kada je
svima bilo jasno da wegovom zdravqu ne-
ma pomo}i. Umro je na Vojnomedicinskoj
akademiji u Beogradu 28. maja 2003. go-
dine. One koji odavno sumwaju u nepri-
strasnost Ha{kog suda, smrt Sloboda-
na Milo{evi}a jo{ vi{e }e u~vrstiti
u uvjerewu da sve {to se u wemu i oko
wega de{ava nema previ{e veze sa prav-
dom. Wima, vjerovatno, i danas u u{i-
ma odjekuju posqedwe rije~i koje je pred-
sjednik Pretresnog vije}a javno uputio
Milo{evi}u.
- Ne}u da slu{am takve komentare!
- odrezao je sudija Patrik Robinson na
pritu`bu Slobodana Milo{evi}a, iz-
re~enu poslije odluke trojice sudija da
mu ne dozvole odlazak na lije~ewe u
Moskvu.
Poslije te re~enice, Patrik Ro-
binson je iskqu~io mikrofon Sloboda-
nu Milo{evi}u. Je li mu tim priti-
skom na dugme iskqu~io i pravo na `i-
vot? ¥ @. M.
(Strane 8. i 9)
Broj 10.935, cijena 0,8 KM
Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com
RIJE^ dana
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�
- Mi wima istinu,
oni nama svoju pravdu
- Nedeqko Bla`i}.
Ponedjeqak, 13. mart 2006.
POVODOM SMRTI SLOBODANA MILO[EVI]A U ]ELIJI HA[KOG SUDA
Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
ponedjeqak, 13. mart 2006.NOVOSTI
2
ISTO^NO SARAJEVO - No-
vi odgovori Vlade Federacije BiH,
odnosno Federalne komisije za
tra`ewe nestalih lica, jo{ su jedan
dokaz kako ova strana izbjegava da
saop{ti informacije o sudbini ubi-
jenih i nestalih gra|ana srpske na-
cionalnosti u Sarajevu.
Na ovu ~iwenicu upozorava
predsjednik Udru`ewa porodica ne-
stalih lica sarajevsko-romanijskog
regiona Milan Mandi}.
On ka`e da su porodice podni-
jele 115 ̀ albi i da je sa zaka{wewem
stiglo 78 "pisama# u kojima nema
nijedne bitne ~iwenice koju su tra-
`ile. Zahtjeve ovih porodica jo{
prije osam mjeseci podr`ao je i
Ustavni sud BiH.
- Nigdje nema onih osnovnih po-
dataka i informacija koje smo tra-
`ili. Tra`ili smo da nam se jasno
odgovori na pitawa gdje je lice i na
koji na~in stradalo, gdje su posmrt-
ni ostaci, ako do sada nisu prona|e-
ni, koja se vojna, policijska ili dru-
ga jedinica nalazila na tom podru~-
ju, ko su komandanti i pripadnici tih
jedinica i sli~no - podsje}a Mandi}.
On dodaje da je Ustavni sud BiH
prihvatio takve `albe i nalo`io
federalnim vlastima da porodica-
ma pru`e odgovore.
Mandi} ukazuje i na ~iwenicu
da odgovori jo{ pristi`u, iako su
morali biti dostavqeni porodica-
ma nestalih u roku od 30 dana. Tako-
|e, "pisma# koje su dobile porodi-
ce, osim {to svojim sadr`ajem do-
datno vrije|aju unesre}ene, ni{ta
drugo ne sadr`e.
Mandi} navodi niz primjera i
ka`e da u jednom karakteristi~nom
"pismu# doslovce pi{e samo da je
Federalna komisija za tra`ewe ne-
stalih ustanovila da je Dara (Voji-
na) Bo`i} (1940) nestala 4. juna 1992.
godine u Sarajevu i da je wen nesta-
nak prijavqen Me|unarodnom komi-
tetu Crvenog krsta.
- To je sramno, da ne mo`e sram-
nije biti, i za svaku je osudu. Pa,
vaqda su porodice same prijavile
nestanak svojih ~lanova. Ovo je jo{
jedan poku{aj federalnih vlasti da
ubistva i nestanke srpskih civila
stave u ladicu - isti~e on.
Mandi} veli da nije odgovore-
no ni na jedno pitawe iz apelacije
i naredbe Ustavnog suda, a da stvar
bude gora, u tom pismu, koje je pot-
pisao ~lan Federalne komisije za
tra`ewe nestalih Jasmin Odoba-
{i}, stoji da je tijelo nesre}ne Da-
re Bo`i} iskopano iz masovne grob-
nice u sarajevskom grobqu "Lav#
1999. godine i da je DNK analizom
identifikovano 2005.
Mandi} konstatuje da porodici
nije ni{ta saop{teno, osim onoga
{to je ona u~inila i {to se ve} zna.
U drugom "pismu#, navodi Man-
di} primjer, stoji da porodica An-
|e (Jova) Lale (1907), nestale u Tr-
novu 2. avgusta 1993. godine, "nije
podnijela zahtjev za tra`ewe ni dr-
`avnoj ni Federalnoj komisiji za
tra`ewe nestalih lica#.
- To je gnusna la`. Ne postoji ni-
kakva "dr`avna# komisija za tra-
`ewe nestalih, osim ako se ne mi-
sli na samozvanu Komisiju za
tra`ewe nestalih BiH Amora Ma-
{ovi}a. Slu~ajevi nestanka su pri-
javqeni Kancelariji za tra`ewe ne-
stalih lica Republike Srpske ili
Me|unarodnom komitetu Crvenog
krsta i to je sasvim dovoqno, a na
ustanovama za tra`ewe nestalih je
da sara|uju i razmjewuju podatke,
{to im je i zakonska obaveza - ka`e
Mandi}.
On navodi primjere u kojima
federalna komisija od porodica
tra`i podatke o wihovim nestalim
~lanovima, {to je licemjerno.
- Primjer za to je, recimo, nesta-
nak Du{ka Novakovi}a u Sarajevu,
od ~ije porodice federalna komisi-
ja doslovno tra`i da je "obavijesti
o pojedinostima ili bilo kakvim
informacijama# u vezi sa wegovim
nestankom - ka`e Mandi}.
U svim "odgovorima# se ponavqa
gotovo jedno te isto, dodaje Mandi},
koji obe}awe federalnog premijera
Ahmeta Haxipa{i}a da }e do kraja
ovog mjeseca formirati komisiju za
istra`ivawe zlo~ina nad Srbima i
ostalim narodima u Sarajevu sma-
tra "samo politi~ki neobavezuju-
}om izjavom radi smirivawa situa-
cije#.
- Sve }e pro}i, kao i dvije godi-
ne stara odluka Parlamenta BiH,
kojom se Savjet ministara obavezu-
je da formira komisiju za Sarajevo,
a predsjedavaju}i ovog zajedni~kog
organa Adnan Terzi} ne}e ni da je
stavi na dnevni red - ka`e Mandi}.
¥ N. ZELENOVI]
UDRU@EWE PORODICA NESTALIH LICA SARAJEVSKO-ROMANIJSKOG REGIONA
FEDERACIJA KRIJE ODGOVORE
KAKO god da se zavr{i pro-
ces koji se po tu`bi Bosne i
Hercegovine protiv Srbi-
je i Crne Gore vodi pred
Me|unarodnim sudom
pravde u Hagu, wegov
ishod uzrokova}e
ogromne unutra{we
potrese u samoj BiH.
Ako presuda bude u
korist BiH, neza-
dovoqno }e biti
oko 34 odsto sta-
novni-
{tva zemqe, ovdje u Republici
Srpskoj, a ako krivica Srbija i
Crne Gore ne bude dokazana izra-
zi}e se nezadovoqstvo Bo{waka.
Upravo zato bi ovaj spor tre-
balo rije{iti diplomatskim pu-
tem, a istoriji pustiti da, kao na-
uka, poslije nekoliko decenija, te-
orijom distance donese definiti-
van sud kakav je karakter rata u
BiH.
Ovo je u razgovoru za na{ list
naglasio ugledni bawolu~ki advo-
kat i potpredsjednik Vije}a naro-
da Republike Srpske
dr Miroslav Mi-
ke{.
?Na po~et-
ku izlaga-
wa svojih ar-
g u m e n a t a
pravni tim
Srbije i
Crne Gore
pokrenuo
je pitawe
nadle`n-
osti Suda
p r a v d e .
Postoji
li mogu}-
nost da se
sud pro-
glasi ne-
n a d l e -
`nim?
- Sud mo`e promijeniti odlu-
ku o nadle`nosti, ako mu ona stra-
na koja to zahtijeva predo~i nove
argumente, koji nisu postojali u
vrijeme kada je tu`ba podnesena.
Nesporno je da je Me|unarodni sud
pravde organ Ujediwenih nacija i
logi~no je da raspravqa o sporo-
vima izme|u dr`ava ~lanica.
Aktivna legitimacija se od-
nosi na onoga ko mo`e da podnese
tu`bu, a to mogu samo dr`ave, dok
se pasivna ti~e onoga ko mo`e bi-
ti tu`en, a to mo`e biti samo ~la-
nica Ujediwenih nacija, {to Jugo-
slavija u periodu podizawa tu`be
nije bila. Ako se govori o objek-
tivnosti, pravi~nosti i jednakim
ar{inima, onda je pristup u slu-
~aju tu`be Srbije i Crne Gore
protiv ~lanica Nato, kada se sud
proglasio nenadle`nim, trebalo
da bude isti i u ovom slu~aju.
?Tu`bu prate mnoge nesuglasi-
ce unutar BiH. Kako komenta-
ri{ete ~iwenicu da je i pored sve-
ga proces po~eo?
- Odluku o pokretawu tu`be
niko nije vidio, a poslije je "pro-
curila# pri~a da je granata pogo-
dila zgradu u kojoj je bila arhiva
i tako uni{tila dokument. Me|u-
tim, nema dileme da je postdejton-
ska BiH druga~ije ure|ena i sada
se logi~no mo`e postaviti pitawe
da li je to tu`ba Bo{waka ili tu-
`ba cijele BiH, jer je o~igledno
da oko 50 odsto teritorije i 34 od-
sto stanovni{tva ne stoji iza we.
Sve to je u svom zahtjevu Ustav-
nom sudu BiH naveo i ~lan Pred-
sjedni{tva BiH Borislav Para-
vac, koji je uradio sve {to je bi-
lo u wegovoj mo}i da obustavi pro-
ces. Me|utim, sav apsurd i kari-
katuralnost BiH pokazana je
~iwenicom da ambasador u Holan-
diji, koji je Bo{wak, Sudu pravde
nije proslijedio obavje{tewe o
Parav~evom zahtjevu.
Ako bi se Ustavni sud izja-
snio pozitivno o ovom zahtjevu,
onda bi to zna~ilo da BiH mora da
povu~e tu`bu. Da je obavje{tewe
stiglo na vrijeme u Hag, postoja-
la je mogu}nost i da se po~etak
procesa odgodi, dok se zahtjev ne
rije{i.
?Kako ocjewujete uvodno izla-
gawe pravnog tima BiH i da li
je i u kojoj mjeri ovaj tim uspio
dokazati navode iz tu`be?
- Pravni tim BiH je u svom
uvodnom izlagawu, uglavnom, pon-
avqao neke ~iwenice koje su se
pomiwale u pojedina~nim slu~aje-
vima pred Sudom za ratne zlo~i-
ne u Hagu. Na taj na~in su poku{a-
li da, preko pojedina~nih slu~a-
jeva, doka`u jednu generalnu tezu.
U Ha{kom tribunalu krivi~-
no djelo genocida pomiwe se samo
u slu~aju Srebrenice, ali teza da
je Savezna Republika Jugoslavija
planirala genocid, narodski re-
~eno, ne pije vodu, ako se uzmu u ob-
zir ~iwenice da je rat po~eo 1992.
godine, a Srebrenica se desila
1995. ^ak je Srbija 1994. godine
uvela sankcije Republici Srpskoj,
zbog neprihvatawa plana Kontakt
grupe, a i Slobodan Milo{evi}
je dolazio na Pale 1993. godine,
jer nije prihva}en Vens-Ovenov
plan.
U ~emu se manifestuje ~iwe-
nica da je dr`ava Jugoslavija na-
redila genocid nije jasno, pogoto-
vo jer nije prona|en nijedan akt
bilo kog organa iz kojeg se mo`e
izvesti takav zakqu~ak. Presuda
generalu Radislavu Krsti}u za sa-
u~esni{tvo u genocidu jeste done-
sena, ali on je bio dr`avqanin
BiH, kao i, uostalom, Ratko Mla-
di}. Ni na kakav na~in nije doka-
zana uloga Vojske Jugoslavije, a
pravni tim BiH se, uglavnom, dr-
`ao paravojnih formacija, kao
{to su "[korpioni#.
?Biv{i pravni agent BiH Fren-
sis Bojl izjavio je da ciq ovog
procesa nije ratna od{teta, nego
ukidawe Republike Srpske. Po-
stoji li ta opasnost, ako sud done-
se presudu u korist BiH?
- O~igledno je da je advokat
Frensis Bojl jako dobro pla}en
da politi~ki lobira. Me|utim,
Sud pravde ne mo`e odlu~iti da ne
postoji Republika Srpska. Teo-
retski, mogla bi se dogoditi neka
politi~ka posqedica, pa bi neko
mogao da ka`e, na primjer, dozvo-
lili smo vam Republiku Srpsku
1995. godine, a sada je dokazano da
je ona genocidna tvorevina i tre-
balo bi je ukinuti. Ali, to je vi-
{e hipoteti~ka teorija, jer Repu-
blika Srpska }e, i pored svega, op-
stati sa mawim ili ve}im ovla-
{}ewima sve dok narod tako `e-
li.
Problem je u tome {to Repu-
blika Srpska, iako je protiv tu-
`be, ne u~estvuje u ovom procesu.
Jer, u pravnom timu BiH nema ni-
jednog Srbina. Moglo se tra`iti
ili da Srpska bude "umje{a~# na
strani Srbije i Crne Gore ili da
bude dio pravnog tima BiH, pa da
se i u wemu ~uje druga opcija.
¥ @. MARKOVI]
DR MIROSLAV MIKE[, POTPREDSJEDNIK VIJE]A NARODA REPUBLIKE SRPSKE
Izmaknut
oslonac
BEOGRAD - Zastupnik Sr-
bije i Crne Gore pred Me|una-
rodnim sudom pravde u Hagu, u
procesu po tu`bi Bosne i Herce-
govine za genocid Tibor Varadi
izjavio je da je poslije smrti Slo-
bodana Milo{evi}a tu`ba do-
datno obezvrije|ena.
- Da je Milo{evi} u Ha{kom
tribunalu osu|en za genocid to
bi bilo od dodatnog zna~aja i ne-
gativno uticalo na tu`bu, ali sa-
da nema mogu}nosti da on bude
osu|en ili oslobo|en, pa je tu-
`ilac doveden u veoma te{ku si-
tuaciju - ocijenio je Varadi za
"Glas javnosti#, prenijela je Be-
ta.
Milo{evi}eva smrt, smatra
Varadi, dovodi BiH u te`i polo-
`aj, jer da je Ha{ki tribunal
utvrdio wegovu krivicu onda bi
Me|unarodni sud pravde eventu-
alno mogao da se osloni na tu od-
luku.
- Tu`iocu je, ovako, izmakao
mogu}i oslonac - kazao je Vara-
di. ¥
TIBOR VARADI
Federalne vlasti poku{avaju ubistva i nestanke srpskih
civila tokom rata u Sarajevu da stave u ladicu,
ka`e predsjednik udru`ewa Milan Mandi}
PROTESTI
Milan Mandi} je najavio
mirne proteste porodica nesta-
lih pred zgradom zajedni~kih or-
gana BiH u Sarajevu, na mjestima
do sada prona|enih masovnih
grobnica u grobqu "Lav# i na po-
mo}nom igrali{tu stadiona Ko-
{evo te pred zgradom Ustavnog
suda BiH.
- Ne}emo odustati od prote-
sta dok nam se ne saop{te sve bit-
ne informacije o na{im nesta-
lim - kategori~an je Mandi}.
BIJEQINA - Predsjednik
Socijalisti~ke partije Petar
\oki} izjavio je da ova politi~-
ka stranka daje punu podr{ku ra-
du Vlade Republike Srpske.
- Prvi potezi Vlade Milo-
rada Dodika ulivaju nadu i
ohrabrewe da se neke stvari
po~iwu rje{avati, i da }e goru-
}a pitawa, koja optere}uju Srp-
sku, biti otvorena. O~ekujem da
}e rezultati biti vidqivi za
nekoliko mjeseci - rekao je \o-
ki}.
¥ S. R. T.
¹ ¹ ¹
SARAJEVO - Delegacija
Predstavni~kog doma Parla-
mentarne skup{tine BiH otpu-
tovala je u radnu i prijateqsku
posjetu Ha{emitskoj kraqevi-
ni Jordan. ^lanove delegacije,
predsjedavaju}eg Predstavni~-
kog doma Nikolu [piri}a i za-
mjenika predsjedavaju}eg [efi-
ka Xaferovi}a primi}e jordan-
ski kraq Abdulah Drugi.
¥ @. M.
NOVI SAD - Ministar inostra-
nih poslova Bosne i Hercegovine Mla-
den Ivani} je izjavio da je tu`ba BiH
protiv Srbije i Crne Gore nelegi-
timna, jer se sa wom nisu slo`ila sva
tri konstitutivna naroda.
- Tu`ba je za Srbe nelegitimna, jer
ju je podnio samo jedan dio dr`ave,
prakti~no jedan narod iz BiH, a to je
bo{wa~ki. Ina~e, mi i generalno sma-
tramo da se tu`bama ni{ta ne}e rije-
{iti. Sudskim sporovima }e se samo
pro{iriti lo{e stawe - ocijenio je
Ivani} u intervjuu novosadskom
"Dnevniku#.
Prema wegovoj ocjeni, prenosi Sr-
na, dobro je {to su zapo~eti pregovo-
ri o ustavnim promjenama u BiH i {to
u wima Republika Srpska aktivno u~e-
stvuje.
- Ono {to je do sada u~iweno u in-
teresu je i Republike Srpske i BiH.
Dramati~nih promjena ne}e biti, ve}
}e se u odre|enom smislu samo pove-
}ati efikasnost zajedni~kih institu-
cija. Sa stanovi{ta interesa srpskog
naroda o~uvane su dvije stvari na ko-
jima smo najvi{e insistirali: entitet-
sko glasawe u parlamentu i rotacija
u Predsjedni{tvu - rekao je Ivani}.
On je ponovio da je saradwa s Ha-
{kim tribunalom "posqedwi veliki
problem sa kojima se Srpska suo~ava#.
- U posqedwih godinu dana
u~iweni su veliki iskoraci, jer se vi-
{e od 130 qudi na listama optu`enih
za ratne zlo~ine u BiH predalo Sudu,
{to je me|unarodna zajednica uo~ila
i smawila pritisak na Srpsku - rekao
je Ivani}. ¥
MLADEN IVANI] ZA NOVOSADSKI
"
DNEVNIK"
Nelegitimna tu`ba
(Snimio M. [UKALO)
DOPUNA
?Kako je mogu}e da je tu`ba
kojom se druga dr`ava tere-
ti za navodni genocid podnese-
na 1993. godine, ako se taj navod-
ni genocid dogodio u Srebre-
nici 1995. godine?
- Prvobitna tu`ba je podne-
sena za agresiju, ali onda su
weni pokreta~i vjerovatno do-
bili informaciju da takva ne
mo`e da pro|e pa je zbog toga
dopuwena, a agresija prekvali-
fikovana u genocid. Kada se to
dogodilo, ~lan Predsjedni{tva
BiH @ivko Radi{i} je ulo`io
veto i to je potvr|eno u Narod-
noj skup{tini Republike Srp-
ske, ali ta odluka nije uva`e-
na. Hrvatski narod se nikad ni-
je izja{wavao o ovom pitawu,
zbog mogu}nosti tu`be protiv
Republike Hrvatske. Zbog sve-
ga toga, ispada da je to tu`ba
Bo{waka, koju oni poku{avaju
da predstave kao tu`bu cijele
BiH.
SPOR TREBA RIJE[ITI DIPLOMATSKI
MINI-INTERVJU
UKRATKO
ponedjeqak, 13. mart 2006. NOVOSTI
3
®N
VO
"A
LT
ER
" - S
TU
DI
O
PODVU^ENO
FOTO-VIJEST
Sjeckawe {argarepe i osta-
lih za~ina za ~orbu za neke je
pravo zadovoqstvo. Kada se, de-
si ovakav maler - a drugog povr-
}a nema - vaqa pa`qivo pokupi-
ti sve {to se mo`e iskoristi-
ti. Samo, da drugi ne vide...
¥ D. BORKOVI]
Po~etak
ozdravqewa
SAVEZ op{tinskih udru`e-
wa izbjeglica i raseqenih lica
Republike Srpske dao je punu po-
dr{ku novoj Vladi Srpske.
- Samo oni ~ije su ruke do
lakata u kriminalu i korupciji
mogu biti protiv mjera republi~-
ke Vlade. Smatramo da je ovo po-
~etak ozdravqewa ovog trulog i
bolesnog dru{tva - navodi se u ju-
~era{wem saop{tewu za javnost
ovog Saveza.
U saop{tewu se dodaje da ne
postoji nijedan segment vlasti
gdje korupcija i kriminal nisu
dostigli i pre{li maksimum.
Funkcioneri, ka`e se u sa-
op{tewu, koji su se "brinuli# o
raspodjeli novca za izbjegle i
raseqene, postali su bogata{i,
a dvije tre}ine izbjeglica `ivi
u bijedi i oskudici.
Rje{avawe imovinskih pra-
va, izbjeglih i raseqenih Srba u
Federaciji BiH znatno bi olak-
{alo veoma te`ak `ivot ovih
qudi, ali tamo jo{ postoji sna-
`na sistemska opstrukcija u
ostvarivawu imovinskih prava
Srba, ka`e se u saop{tewu.
- Ru`i i Radi Ivanovi}u,
izbjeglicama iz Zenice, ni po-
slije sedam rasprava nije vra-
}en stan u kojem su do novembra
1992. godine `ivjeli sa dvoje
djece. Na`alost, Ru`a i Rado
nisu izdr`ali teret izbjegli~-
kog `ivota, umrli su oboje, a
stan nisu dobili - dodaje se u
saop{tewu.
I dok u Srpskoj mnogi odgo-
vorni qudi negiraju probleme
izbjeglih i raseqenih, navodi se
u saop{tewu, u Federaciji BiH
grafitima poput: "Ubij Srbi-
na#, "Zakoqi ~etnika#, "Srbe na
vrbe#, podsjete nas tek toliko da
ne izgubimo kompas.
- Zato, podr`avamo odlu~ne
mjere nove republi~ke Vlade i
o~ekujemo da }e one uspostaviti
normalnu vlast, koja }e biti u
slu`bi gra|ana Srpske - stoji na
kraju saop{tewa Saveza op{tin-
skih udru`ewa izbjeglica i ra-
seqenih lica.
¥ M. F.
BEOGRAD - Predsjednik Srbi-
je i Demokratske stranke Boris Ta-
di}, funkcioneri te stranke i hi-
qade gra|ana odali su ju~e po~ast
ubijenom premijeru Zoranu \in|i-
}u, u Aleji velikana, na Novom gro-
bqu u Beogradu, javqaju novinske
agencije.
Funkcioneri Demokratske
stranke, ~lanovi kabineta Zorana
\in|i}a, gra|ani, prijateqi i sim-
patizeri polagali su cvije}e i za-
palili svije}e. Vijence su polo`i-
li i ~lanovi porodice ubijenog pre-
mijera Srbije, supruga Ru`ica, maj-
ka Mila, sin Luka i sestra Gorda-
na.
Predsjednik Vlade Srbije Voji-
slav Ko{tunica i ~lanovi wegovog
kabineta ju~e su polo`ili vijenac
na spomen-plo~u u dvori{tu Vlade,
gdje je 12. marta 2003. godine \in|i}
ubijen.
Na mjesto \in|i}evog ubistva
cvije}e je polo`io i vo|a Liberal-
no-demokratske parije ̂ edomir Jo-
vanovi}, blizak saradnik ubijenog
premijera.
- Ubistvom Zorana \in|i}a Sr-
bija je izgubila pravo na normalnu
budu}nost, koju na{ narod i dru{tvo
ne mogu da ostvare generacijama -
rekao je Jovanovi}.
Jovanovi} je dodao da je, tri go-
dine poslije ubistva \in|i}a, ipak
uvjeren da u Srbiji ima dovoqno sna-
ge i da }e ona krenuti putem na ko-
jem je tada zaustavqena.
Na spomen-plo~u vijence su po-
lo`ili i biv{i predsjednik vlade
Srbije Zoran @ivkovi}.
- Tri godine poslije ubistva
\in|i}a je kao tri godine prije do-
laska na vlast \in|i}a - kazao je
@ivkovi}.
^lanovi novosadskog odbora De-
mokratske stranke obiqe`ili su
godi{wicu ubistva okupqawem na
centralnom Trgu Slobode u Novom
Sadu. Predvo|eni potpredsjednici-
ma stranke, Du{anom Petrovi}em
i Draganom [utanovcem, stotinak
aktivista je gra|anima dijelilo
kompakt-diskove i bro{ure sa od-
lomcima govora pokojnog premijera.
- U trenutku kada je poginuo,
bili smo ispred svih dr`ava koje
su sada kandidati za ~lanstvo u
Evropskoj uniji. Danas, na`alost,
nije tako, ali sam siguran da }emo
vrlo brzo biti u prilici da vodi-
mo politiku sa onakvom energijom,
vizijom i pravcem koji je imala Vla-
da Srbije dok je Zoran bio ̀ iv - re-
kao je Petrovi} okupqenim novi-
narima.
I u drugim gradovima Srbije ju-
~e je odr`an pomen \in|i}u.
Sino} je odr`ana sve~ana aka-
demija u beogradskom Centru "Sava#.
Prikazan je dokumentarni film o
\in|i}evom politi~kom razvoju i
`ivotu i brojni srpski glumci ~i-
tali su dijelove wegovih najupe~a-
tqivijih izjava.
Na sve~anoj akademiji nije bi-
lo obra}awa politi~ara. ¥
U SRBIJI JU^E OBIQE@ENA TRE]A GODI[WICA UBISTVA ZORANA \IN\I]A
PO^AST BIV[EM PREMIJERUUbistvom Zorana \in|i}a Srbija je izgubila pravo na
normalnu budu}nost, koju na{ narod i dru{tvo ne mogu
da ostvare generacijama, rekao je ^edomir Jovanovi}
\ Boris Tadi}, Vojislav Ko{tunica i Mila \in|i}: Svije}e, vijenci
i suze (Foto-Beta)
BR^KO - Za projekat "Br~ko,
ogled za ugled#, koji predstavqa mar-
ketin{ku kampawu distrikta sa pr-
venstvenim ciqem privla~ewa stra-
nih ulaga~a i stvarawa pozitivne sli-
ke o ovoj lokalnoj zajednici, dosad
je potro{eno vi{e od milion mara-
ka, izjavio je koordinator ovog pro-
jekta \uro Tankosi}.
Projekat je zami{qen da traje
dvije godine i, ako ostvari o~ekiva-
ne rezultate, bi}e nastavqen. U okvi-
ru ovoga posla, ura|eno je i obiqe-
`avawe {este godi{wice distrik-
ta.
- Ukupan utisak je da je ovogodi-
{we obiqe`avawe mnogo boqe nego
prethodnih godina, jer su svi progra-
mi, koji se odnose na godi{wicu di-
strikta, ura|eni bez gre{ke, a naro-
~ito je bila uspje{na centralna sve-
~anost - izjavio je Tankosi}.
Me|utim, ovakve tvrdwe imaju i
dosta nedore~enosti, a cijela stvar
otvara i niz pitawa. Da li se zaista
radi o savr{enom sprovo|ewu pro-
jekta? O tome govori i veliki rasko-
rak izme|u najavqivanih gostiju na
sve~anosti za Dan distrikta i onih
koji su stvarno do{li.
Uo~qivo je bilo da ove godine
nije bilo nikoga iz Predsjedni{tva
BiH, kao i iz Savjeta ministara, a
ni predstavnika entiteta. Tako|e,
manifestaciji se nisu odazvali vi-
soki zvani~nici me|unarodnih or-
ganizacija iz Br~kog, obe}avani di-
plomatski kor u BiH, kao ni pred-
stavnici zna~ajnijih politi~kih
partija.
U stvari, cijela proslava vi{e
je li~ila na nekontrolisanu potro-
{wu u kojoj su uglavnom u~estvovali
zaposleni u administraciji i uobi~a-
jena politi~ko-privredna elita, ko-
ja je spregnuta sa vla{}u, dok je oni-
ma koji sve ovo finansiraju - pore-
skim obveznicima - poklowen kon-
cert i vatromet.
U sklopu proslave odr`ano je i
nekoliko okruglih stolova, koji, po
ocjeni u~esnika, nisu bili najboqe
pripremqeni i vi{e su li~ili na is-
puwavawe satnice proslave nego na
mjesta gdje stru~waci treba da daju
odre|ene odgovore na poziciju di-
strikta i wegovu perspektivu.
Tankosi} nije mogao re}i koli-
ko }e projekat "Br~ko, ogled za
ugled# na kraju ko{tati poreske ob-
veznike.
- Promociju distrikta radimo
fazno. Imamo generalni ugovor sa
agencijom "Profajl# iz Beograda, a
svaku aktivnost pokrivamo aneksima
ugovora. Do kraja ove godine, po anek-
su ugovora koji smo sklopili, spro-
vedene projekte plati}emo 1.174.000
maraka. U ovu cijenu nije ura~unato
obiqe`avawe {estog ro|endana di-
strikta, ~iji tro{kovi jo{ nisu po-
znati - rekao je Tankosi}.
Nezvani~no smo saznali da je za
ovaj projekat planirana vi{emili-
onska suma i da nikome nije poznato,
pa ~ak ni ve}ini ~lanova vlade, da
li postoji ikakva stru~na studija eko-
nomske opravdanosti, pa ~ak ni osnov-
ni podaci na koji na~in i kojim nov-
cem }e biti ostvaren.
¥ M. \UR\EVI]
KOLIKO ]E DISTRIKT KO[TATI PROJEKAT
"
BR^KO, OGLED ZA UGLED"
PAPRENA KAMPAWA
Do sada je potro{eno vi{e od milion maraka, a koliki
}e iznos do kraja biti izdvojen iz xepova poreskih
obveznika - ne zna ni koordinator projekta \uro Tankosi}
BRATUNAC - Glavni repu-
bli~ki veterinarski inspektor Zo-
ran \eri} izjavio je ju~e da su u
protekla dva dana na podru~ju bra-
tuna~ke mjesne zajednice Fakovi}i
obavqene mjere za{tite od virusa
pti~ijeg gripa, ~ije je prisustvo po-
tvr|eno u Srbiji, u nasequ Ba~ev-
ci, na samoj granici.
Ovo podru~je je pro{log petka
progla{eno ugro`enim i republi~-
ka veterinarska inspekcija nalo-
`ila je mjere za{tite, koje je, po
uputstvima republi~kog inspekto-
ra Drage Sande obavila Veterinar-
ska stanica Bratunac.
- U naseqima Fakovi}i, Abdu-
li}i, Boqevi}i i Stanatovi}i u
117 doma}instava popisano je 1.737
komada ̀ ivine, 31 patka, sedam }ur-
ki i tri morke. Obavqena je dezin-
fekcija svih dvori{ta, koja }e se
ponoviti jo{ jednom pred istica-
we roka od 21 dana, kada su preduze-
te mjere za{tite - rekao je, posli-
je posjete ugro`enom podru~ju, Zo-
ran \eri}.
On je dodao da su radnici Vete-
rinarske stanice, koja sprovodi mje-
re za{tite, upoznali stanovni{tvo
sa nalo`enim mjerama, kojih se mo-
raju pridr`avati.
\eri} je istakao da je, zbog mo-
gu}nosti mutacije virusa pti~jeg
gripa, vlasnicima doma}instava na-
lo`eno da dr`e `ivinu i sviwe u
zatvorenim prostorima.
- Lova~ka dru{tva na moraju se
pridr`avati ranije donesene zabra-
ne lova ptica. Na snazi je i zabra-
na prometa `ivine, koju je nalo`i-
la Republi~ka veterinarska inspek-
cija - istakao je \eri}, napomiwu-
}i da }e veterinarske slu`be pra-
titi situaciju u ugro`enom podru~-
ju i sprovo|ewe mjera. ¥ K. ].
U BRATUNA^KOJ OP[TINI
@ivina pod budnim okom
ZORAN \in|i} je ro|en 1. av-
gusta 1952. godine u Bosanskom [am-
cu. Diplomirao je na Filozofskom
fakultetu u Beogradu 1974. godine.
Od tada, pa do 1990. godine, boravio
je u Wema~koj na vi{e univerziteta
i instituta dru{tvenih nauka - Kon-
stanc, Bon, Frankfurt. Doktorirao
je 1979. godine na Univerzitetu u
Konstancu, gdje je radio kao asistent.
Jedan je od osniva~a Demokrat-
ske stranke u kojoj je u septembru
1990. izabran za predsjednika Izvr-
{nog odbora, a u januaru 1994. za pred-
sjednika stranke, na ~ijem je ~elu bio
do ubistva.
Bio je i vi{i nau~ni saradnik
u Centru za filozofiju i dru{tve-
nu teoriju u Beogradu, poslanik u sva
tri vi{estrana~ka saziva Narodne
skup{tine Republike Srbije i Vije-
}u republika Skup{tine Savezne Re-
publike Jugoslavije.
Bio je profesor na Filozof-
skom fakultetu u Novom Sadu i pr-
vi nekomunisti~ki gradona~elnik
Beograda, izabran 21. februara 1997.
ispred koalicije "Zajedno#. Za pre-
mijera je izabran 25. januara 2001, po-
slije pobjede Demokratske opozici-
je Srbije na republi~kim parlamen-
tarnim izborima.
Na drugu godi{wicu smrti, pred-
sjednik Srbije i Crne Gore Svetozar
Marovi} posthumno ga je odlikovao
Ordenom Nemawe prvog stepena. Go-
vorio je wema~ki i engleski jezik.
Iza sebe je ostavio suprugu Ru`icu,
k}erku Jovanu i sina Luku. ¥
RU@ICA \IN\I]
DUGOGODI[WI prijateq i
politi~ki saradnik Zorana \in|i-
}a, Dragoqub Mi}unovi} rekao je za
Tanjug da biv{eg srpskog premije-
ra pamti kao oli~ewe mladosti i sa-
vremenosti.
- Meni je uvijek pred o~ima lik
~ovjeka-dje~aka punog planova i ve-
drine i to je slika koju o wemu imam
i ~uvam - rekao je predsjednik Po-
liti~kog savjeta Demokratske
stranke.
\in|i}eve i Mi}unovi}eve `i-
votne i politi~ke sudbine bile su
tijesno isprepletane i po filozof-
skom pozivu i po razumijevawu po-
litike i politi~kom anga`manu.
Mi}unovi} je govorio i o \in-
|i}evoj neopreznosti, navode}i da
je "to dio wegove dje~a~ke drsko-
sti#.
- Iako je on znao da mu prijeti
opasnost, mislio je da }e to izbje-
}i i da ga ne}e nadmudriti. "Umi-
jem ja da ih prevarim#, govorio je.
Pokazalo se da je to bilo pogre{no.
Sve te slu`be i sve oko wega je za-
kazalo... - rekao je Mi}unovi}. ¥
DRAGOQUB MI]UNOVI]
Oli~ewe savremenosti
Biografija
\Ru`ica \in|i}:
Duh supruga i daqe
u Demokratskoj
stranci
Wegove
ideje `ive
SUPRUGA prije tri go-
dine ubijenog srpskog premi-
jera Zorana \in|i}a, Ru`ica,
ocijenila je u intervjuu au-
strijskoj novinskoj agenciji
da je duh wenog supruga i daqe
prisutan u Demokratskoj
stranci.
- Vjerujem u pozitivnu bu-
du}nost Srbije i uvjerena sam
da }e wegove ideje evropeiza-
cije i demokratizacije Srbi-
je nad`ivjeti sve nas. To je ono
na {ta je Zoran mislio kada je
govorio o budu}nosti - istakla
je Ru`ica \in|i}.
Samo pomiwawe wegovog
imena, kazala je, izaziva erup-
ciju emocija. ^ini se, dodala
je, kao da ponovo o`ivqavaju
wegove ideje i duh onoga {to
je zastupao.
- To mi daje uvijek novu
snagu i uvjerewe da }emo us-
pjeti da o~uvamo ne{to od ide-
ja koje nam je ostavio Zoran -
rekla je Ru`ica \in|i}, pre-
nijela je Beta. ¥
ponedjeqak, 13. mart 2006.DOGA\AJI
4
SRBI koji su za vrijeme po-
sqedweg rata izgubili stanarsko
pravo u Hrvatskoj, u stanove u ko-
jima su `ivjeli, po svemu sude}i,
ne}e se ubrzo vratiti.
To pokazuje i odluka Evrop-
skog suda za qudska prava u Stra-
zburu, koji je presudio protiv Kr-
stine Ble~i} u wenom zahtjevu za
povrat stana u Zadru nad kojim je
imala stanarsko pravo. Veliko
vije}e Suda presudilo je 8. mar-
ta da ovaj slu~aj nije prihvatqiv.
Me|unarodni komitet za qud-
ska prava saop{tio je da je ovom
odlukom Sud "obrnuo svoju prvo-
stepenu odluku o prihvatqivosti
i da nije presudio da li je bilo kr-
{ewa prava Krstine Ble~i}#.
Krstina Ble~i}, ina~e hrvat-
ski dr`avqanin, porijeklom iz
Srbije i Crne Gore, u stanu u Za-
dru `ivjela je od 1953. godine do
1991. godine, kada je oti{la u
Italiju u posjetu k}erki.
U stan nije mogla da se vrati
jer je izbio rat, pa joj je hrvatska
vlada sudskom procedurom poni-
{tila stanarsko pravo.
Ona se poslije odluka nadle-
`nih sudova u Hrvatskoj da nema
kr{ewa wenih prava obratila
Evropskom sudu za qudska prava
2000. godine kako bi vratila sta-
narsko pravo.
U Komitetu smatraju da je u
ovom slu~aju presuda Evropskog
suda ostala nepotpuna u defini-
sawu obaveza Hrvatske prema biv-
{im nosiocima stanarskog prava.
- Oni nisu komentarisali da
li sudsko uklawawe stanarskog
prava izbjeglim i raseqenim li-
cima spada u kr{ewe qudskih
prava. Na taj na~in nade svih onih
koji se bore da povrate svoje sta-
nove ili za nadoknadu za svoje gu-
bitke stavqene su na ~ekawe - re-
kao je izvr{ni direktor Komite-
ta Masimo Morati i naglasio da
su u Komitetu razo~arani presu-
dom.
Prema informacijama nevla-
dinih organizacija, u Hrvatskoj
ima oko 55 hiqada
dru{tvenih sta-
nova u kojima
su `ivjeli Sr-
bi koji su sta-
narsko pravo izgubili nakon {to
su protjerani iz ove dr`ave.
U Hrvatskoj se stanarska pra-
va mogu otkazati na tri na~ina.
Jedan je neposrednom interven-
cijom dru{tveno-pravnih lica
koja su davala stanove na kori-
{}ewe, u {ta spadaju razne vrste
zaposjedawa stanova na osnovu od-
luka kriznih {tabova ili useqe-
wem tre}ih lica, odnosno novih
korisnika.
Na podru~ju koje je tokom ci-
jelog rata bilo pod kontrolom
hrvatskih vlasti primijewen je
zakonski na~in otkazivawa pod-
no{ewem tu`bi za otkaz stanar-
skog prava, odnosno stanar-
sko pravo su izgubili
nosioci koji u stanu
nisu `ivjeli du`e
od {est mjeseci.
Na podru~ju bi-
v{e Republike
Srpske Krajine
stanarsko pravo
otkazivano je
na osnovu pr-
opisa iz Za-
kona o dava-
wu u najam
stanova na
oslobo|enoj
teritoriji.
- Na`a-
lost, u Hr-
vatskoj nisu
d o n e s e n i
propisi za
povrat sta-
narskih prava ili za odgovara-
ju}u nadoknadu onima koji su ovo
pravo izgubili za vrijeme rata,
kao {to je ura|eno u BiH, gdje
su svim nosiocima stanarska
prava i stanovi vra}eni - ka`u
u {panskoj nevladinoj organi-
zaciji "Pokret za mir, razoru-
`awe i slobodu#.
U toku proteklih godina u
hrvatskim sudovima vo|eno je na
stotine sudskih postupaka koje
su pokrenuli biv{i nosioci sta-
narskih prava protiv dr`ave,
op{tina i gradova, preduze}a
koja su bila vlasnici stanova
ili osoba koje su privatizaci-
jom stekle vlasni{tvo nad tim
stanovima.
Prema informacijama orga-
nizacija koje pru`aju besplat-
nu pravnu pomo} izbjeglim i ra-
seqenim, svi ovi postupci bili
su uzaludni jer ni u jednom slu-
~aju nije donesena presuda u ko-
rist tu`iteqa.
- Osim toga, javqaju nam se
i qudi koji su u Hrvatskoj izgu-
bili ovakav sudski spor i sad su
dobili rje{ewa u kojima stoji
da moraju da plate sudske tro-
{kove koji su izme|u ~etiri i
{est hiqada maraka. Oni su iz
tih stanova izba~eni, a sad mo-
raju da plate i to {to su zatra-
`ili ono {to im pripada - re-
kao je predsjednik Udru`ewa
radnika i invalida rada izbje-
glih iz Hrvatske Nikola Puzi-
ga}a.
Mnogi nosioci stanarskih
prava su se po zavr{etku postup-
ka pred hrvatskim sudovima
obratili Evropskom sudu za qud-
ska prava u Strazburu, ali, ka-
`u u "Pokretu za mir, razoru-
`awe i slobodu#, nijedan od ovih
slu~ajeva nije rije{en u wiho-
vu korist.
- Principi Ujediwenih na-
cija o stambenom pitawu i po-
vratu vlasni{tva za raseqena
lica i izbjeglice govore da sta-
narsko pravo treba da bude dio
planova povrata - tvrde u Me|u-
narodnom komitetu za qudska
prava.
Masimo Morati naglasio je
da }e se Komitet i baviti slu-
~ajevima pred Evropskim sudom
za qudska prava.
¥ S. MILETI]
POVRAT STANARSKIH PRAVA U HRVATSKOJ
OTIMA^INA PO SLOVU ZAKONA Za razliku od BiH, u Hrvatskoj nisu doneseni propisi
za povrat stanarskih prava ili za odgovaraju}u nadoknadu
onima koji su ovo pravo izgubili za vrijeme rata
NEPRAVDA
Krstina Ble~i}, koja se posqedwih 15 go-
dina borila da se vrati u svoj dom u Zadru,
danas ima 80 godina i te{ko je bolesna.
@ivi sa k}erkom u Rimu.
- Sada je wena borba zavr{ena i ~ak
ni Evropski sud za qudska prava nije joj
pomogao da vrati svoj stan - naglasi-
li su u Me|unarodnom komitetu za
qudska prava.
Predsjednik Udru`ewa izbjeglih
i prognanih Srba iz Hrvatske u Sr-
biji i Crnoj Gori Mile Daki} kazao
je da se poslije ovakvog rje{ewa pi-
ta ima li igdje u svijetu ikog ko je
nadle`an da se ova nepravda ispravi.
RAZLOZI
U nekim slu~ajevima poslije
dono{ewa pravosna`nih presuda
kojima je sud u Hrvatskoj otkazao
stanarsko pravo, biv{i nosioci
imali su pravo da tra`e obnovu
postupaka koji su vo|eni nezako-
nito.
- Me|utim, i u obnovqenim
postupcima su ponovo izgubili
spor. Sudovi su zadr`ali stav da
stanarsko pravo i stan gubi sva-
ki nosilac prava koji u tom sta-
nu nije `ivio du`e od {est mje-
seci. Nisu uzimali u obzir oprav-
dane razloge zbog kojih je nosilac
s porodicom morao da napusti dom
- istakli su u "Pokretu za mir,
razoru`awe i slobodu#.
^LANOVI Koordina-
cionog odbora za sprovo-
|ewe Privremenog spora-
zuma o zadovoqavawu po-
sebnih potreba i prava dje-
ce povratnika posjeti}e do
21. marta vi{e od 20 osnov-
nih i sredwih {kola u
BiH kako bi utvrdili da
li se po{tuju Kriteriju-
mi za nazive i simbole
{kola.
Da bi ohrabrila ve}i
broj djece povratnika da
poha|aju lokalne {kole,
stru~na komisija sa~ini-
la je niz kriterijuma koji
defini{u koji su nazivi i
simboli {kola prihvatqi-
vi, saop{teno je iz Oebsa.
Primjena ovih krite-
rijuma po~ela je pro{le
{kolske godine. Mini-
starstva obrazovawa u BiH
obavezala su se da }e zami-
jeniti sporne nazive, ukloni-
ti uvredqive simbole, a
{kolske manifestacije pri-
lagoditi ovim kriterijumi-
ma.
- Iako su Kriterijumi dosta-
vqeni svim {kolama u BiH, na-
`alost, u pojedinim kantonima
Federacije BiH oni se jo{ ne
primjewuju. Pojedini nazivi {ko-
la ostali su neizmijeweni, {to
predstavqa veliki problem dje-
ci povratnika - istakao je na~el-
nik za osnovno obrazovawe u re-
publi~kom Ministarstvu prosvje-
te i kulture Ranko Savanovi}.
Prosvjetni radnici u Repu-
blici Srpskoj isti~u da u Fede-
raciji BiH jo{ uvijek postoje
{kole koje su ime dobile u znak
sje}awa na datum ili vojnu jedini-
ci iz posqedweg rata, {to nije u
skladu da Privremenim sporazu-
mom o zadovoqavawu posebnih po-
treba i prava djece povratnika.
Podsje}amo, naziv {kole je
prihvatqiv, ako je {kola dobi-
la ime po poznatom nau~niku, pi-
scu ili nekom drugom umjetniku
i publicisti iz nastavnih pla-
nova i programa po kojim se u~i
u BiH, a posebno iz zajedni~kog
jezgra nastavnih planova i pro-
grama.
Prihvatqivi {kolski sim-
boli su zastava i grb BiH, zasta-
va i grb Republike Srpske i Fe-
deracije BiH i kantona.
Vjerski simboli mogu biti
smje{teni samo u kabinetu vjero-
nauke. U {kolama u kojima ne po-
stoje kabineti vjeronauke vjer-
ski simboli se mogu koristiti u
u~ionicama samo tokom izvo|e-
wa nastave vjeronauke.
¥ M. F.
PROCJENA PRIMJENE KRITERIJUMA ZA NAZIVE
I SIMBOLE [KOLA
Po{tuju li svi pravila?
Ranko Savanovi}:
U nekim kantonima
po starom
STUDENTSKA organizaci-
ja Univerziteta u Bawoj Luci
priprema program "Univerzitet-
ske sportske igre Bawa Luka
2006#, koje treba da po~nu sredi-
nom aprila.
- Ciqevi ovog sportskog tak-
mi~ewa su promocija sportsko-
rekreativnih aktivnosti stude-
nata kao zdravog na~ina `ivota
i priprema studenata za sport-
ske manifestacije na regional-
nim i me|unarodnim takmi~ewi-
ma - navodi se u saop{tewu Stu-
dentske organizacije Univerzi-
teta u Bawoj Luci.
Ekipe studenata visoko{kol-
skih ustanova bawolu~kog Uni-
verziteta takmi~i}e se u fudba-
lu, ko{arci, odbojci i stonom
tenisu.
Ovo su druge po redu uni-
verzitetske sportske igre koje
organizuje Studentska organi-
zacija.
¥ M. F.
STUDENTSKA ORGANIZACIJA BAWOLU^KOG
UNIVERZITETA
U aprilu sportska takmi~ewa
SVETOSAVSKA
OMLADINSKA ZAJEDNICA
Odgo|eno
prikazivawe
filma
BAWA LUKA - Prikazivawe
dokumentarnog filma "Istina o
~etnicima#, koje je bilo najavqeno
za subotu, odgo|eno je do daqeg.
Film, koji govori o borbama
pripadnika Kraqeve vojske, nije
prikazan zbog odsustva profesora
Veselina \ureti}a.
- Profesor \ureti} je najboqi
poznavalac `ivota i djela genera-
la Dra`e Mihailovi}a, a kako je
morao otputovati u Vi{egrad, od-
godili smo prikazivawe filma -
rekao je ~lan dru{tva "Srpsko vas-
krsewe# Mom~ilo Bulaji}.
On napomiwe da film govori
o qudima koji su se u Drugom svjet-
skom ratu borili za spas srpskog na-
roda i dr`ave, i da prikazuje isti-
nu koja je dugo skrivana od o~iju
javnosti.
Promocija filma trebalo je da
bude odr`ana u prostorijama Sve-
tosavske omladinske zajednice u
Bawoj Luci. ¥ Sv. D.
MRKOWI] GRAD - @ene u
BiH nalaze se u nezavidnom polo-
`aju - ve}ina `ena nema pravo na
izbor, obrazovawe, zaposlewe i so-
cijalnu za{titu - istaknuto je na
skupu koji je odr`an u Jajcu o temi
"@ene u razvojnim procesima eko-
nomskih reformi - dostupnost fi-
nansijskim izvorima#.
Skup je organizovalo Udru`e-
we `ena "Viktorija 99# i @ene `e-
nama Sarajeva, pod pokroviteq-
stvom Fondacije "Fridrih Ebert#.
U radu skupa u~estvovalo je dva-
desetak udru`ewa ̀ ena iz Federa-
cije BiH i Republike Srpske iz
Bawe Luke, Jezera, [ipova, Dobo-
ja i Prijedora.
Predsjednik udru`ewa @ene
`enama Sarajeva Nuna Zvizdi} is-
takla je da "`ene generalno nisu za-
dovoqne polo`ajem i ulogom u dru-
{tvu. Prema wenim rije~ima, "`e-
ne su neravnopravne u svim segmen-
tima dru{tva, a naro~ito u obla-
sti obrazovawa, prava na zapo{qa-
vawe i socijalne za{tite#.
- Malo `ena raspola`e svojom
imovinom i kapitalom, a samim ti-
me nemaju ni svoju samostalnost.
Zbog toga se `enama na nivou dr-
`ave moraju obezbijediti uslovi
za ekonomsku nezavisnost. Mogu}-
nost za kreativnost i nezavisnost
u ekonomskom pogledu, kroz dobi-
jawe povoqnih kredita za samostal-
no preduzetni{tvo - istakla je
predsjednik Udru`ewa `ena Bawa
Luka Lana Jaj~evi}.
Polo`ajem `ena u [ipovu i
Jezeru, op{tinama u Republici
Srpskoj, nezadovoqstvo su iskaza-
le predstavnice udru`ewa `ena
Mirjana Gavrani} i Biqana Dani-
lovi}.
- Na{e udru`ewe postoji ~e-
tiri godine. Jedan od ciqeva udru-
`ewa je da stvorimo objektivniju
sliku dru{tva, s posebnim osvrtom
na nu`nost uva`avawa i po{tova-
wa `ena kao ravnopravnog pola. U
narednom periodu pa`wu }emo po-
svetiti afirmaciji `ena mladih
talenata, a u tome o~ekujemo i po-
mo} vlasti - ka`e Biqana Danilo-
vi}.
Mirjana Gavrani} je naglasi-
la da je neophodno obezbijediti da
se u dru{tvu stvori objektivan stav
o polo`aju ̀ ena i wihovom po{to-
vawu i uva`avawu.
¥ S. D.
POLO@AJ @ENA U RAZVOJNIM PROCESIMA EKONOMSKIH REFORMI
Sa parama i samostalnost
Malo `ena raspola`e svojom imovinom i kapitalom, a samim
tim nemaju ni samostalnost, istakla Lana Jaj~evi}
SELO
Na skupu u Jajcu istaknuto
je da su u posebno te{kom polo-
`aju ̀ ene u ruralnim podru~ji-
ma, pa je od velikog zna~aja wi-
hovo ukqu~ivawe u proizvodwu
narodnih rukotvorina.
- U na{oj op{tini imamo
sedam radionica za izradu na-
rodnih rukotvorina. U pet ra-
dionica `ene rade proizvode
od tkawa, a u dvije od veza i he-
klawa. Zadovoqni smo radom i
rezultatima, jer na taj na~in
`ene ja~aju svoj ekonomski po-
lo`aj - istakla je predsjednik
Udru`ewa `ena iz Kakwa Mu-
nevera Ze~evi}.
RATARI u Republici
Srpskoj pripremaju se za pred-
stoje}u proqe}nu sjetvu, koja
bi, prema procjeni republi~-
kog Ministarstva poqopri-
vrede, trebalo da
bude obavqena na
oko 200.000 hekta-
ra.
Procjene ovog
ministarstva po-
kazuju da }e to bi-
ti za oko deset hi-
qada hektara vi{e
nego u pro{logo-
di{woj proqe}noj
sjetvi.
Kao i prethod-
nih godina, i ovo-
ga proqe}a najza-
stupqenija ratar-
ska kultura na wi-
vama Srpske bi}e
kukuruz, ~ija se
sjetva predvi|a na
oko 160.000 hekta-
ra.
Na preostalim
povr{inama po-
q o p r i v r e d n i c i
namjeravaju da za-
siju ostale pro-
qe}ne poqopri-
vredne kulture, kao {to su in-
dustrijsko i krmno biqe i po-
vr}e.
Vr{ilac du`nosti
pomo}nika repu-
bli~kog mini-
stra poqo-
privrede Milorad Jovanovi}
ka`e za na{ list da }e pove}a-
nim obimom proqe}ne sjetve bi-
ti obuhva}ene uglavnom orani-
ce koje ratari protekle jeseni
nisu uspjeli da zasiju ozimom
p{enicom.
Prema wegovim rije~ima,
ozima strna `ita
su zasijana na oko
40.000 hektara, a
podba~aj od oko de-
set hiqada hektara
je uzrokovan uglav-
nom nepovoqnim
vremenskim uslovi-
ma i ka{wewem
berbe kukuruza,
zbog ~ega su znatno
kasnili i sjetveni
radovi.
¥ M. MIQU[
UO^I PROQE]NE SJETVE U REPUBLICI SRPSKOJ
O^EKUJE SE DU@A BRAZDA
I ovoga proqe}a najzastupqenija ratarska kultura
na wivama Srpske bi}e kukuruz, ~ija se sjetva predvi|a
na 160.000 hektara
Sjetva: Vi{e
za deset hiqa-
da hektara
(foto-arhiva)
Nikola Puziga}a: Izgubili stanove,
pla}aju sudske tro{kove
ponedjeqak, 13. mart 2006. POLITIKA
5
FO^A - U Skup{tini op{ti-
ne Fo~a, koja ve} godinu i po dana
li~i na popri{te zava|enih stra-
na~kih grupa i pojedinaca, nije
usvojen ni izvje{taj o odr`avawu
oko 250 kilometara lokalnih i ne-
kategorisanih puteva.
Paradoksalno je {to razlog
nezadovoqstvu nije malo izdvaja-
we sredstava za ovu namjenu, ne-
go, po mi{qewu ve}ine odborni-
ka, rasipni~ko tro{ewe para za
odr`avawe lokalne putne mre-
`e.
- O prioritetima ulagawa u
puteve vi{e su se pitali predsjed-
nici mjesnih zajednica nego mi, od-
bornici op{tinskog parlamenta -
primijetio je odbornik Demokrat-
skog narodnog saveza Radojica
Mla|enovi}.
On je, ina~e, predlo`io -
{to su odbornici i prihvatili
- pokretawe postupka za utvr-
|ivawe odgovornosti na~elni-
ka op{tine Zdravka Krsmanovi-
}a, zbog probijawa pro{logodi-
{weg buxeta.
Kriti~ari rada
na~elnika ne mogu da
"svare# cifru od 530
hiqada maraka, ko-
liko je lani iz
buxeta potro-
{eno za
popravku i odr`avawe puteva, umje-
sto planiranih 280 hiqada. To je
bio jedan od razloga zbog kojih ni-
su usvojeni prijedlog buxeta za ovu
i rebalans buxeta za pro{lu godi-
nu.
Op{tinskoj izvr{noj vlasti
odbornici prebacuju da je "sani-
rala puteve tamo gdje su glasali za
na~elnika i gdje ̀ ive ~lanovi So-
cijalisti~ke partije#. Zamjerke se
odnose i na navodno favorizova-
we preduze}a "Hidrogradwa#, ko-
ja je, tvrde odbornici, pretpla}e-
na na sve tendere u gradu.
Odbacuju}i optu`be, na~elnik
Zdravko Krsmanovi} je vi{e puta
smjelo obe}ao da }e asfalt, dok on
bude na~elnik, sti}i u svaku mje-
snu zajednicu op{tine, koja je po
prostranstvu me|u najve}im u Re-
publici. Me|u dostignu}a nove
vlasti, Krsmanovi} je nabrojao im-
presivne rezultate u popravci pu-
teva i komunalija, ~ije je stawe,
istini za voqu, bilo katastrofal-
no.
Asfaltirani su putevi za Bru-
sna, Prevra}, Jo{anicu, Barako-
vac i Orahovo, a kapitalna ulaga-
wa su na redu i u drugim sredina-
ma. Tako|e, veliki poslo-
vi su zapo~eti i u sa-
mom gradu. Ipak, to ni-
je odobrovoqilo od-
bornike da usvoje izvje-
{taj. Posebno su neza-
dovoqstvo iskazali
predstavnici Miqevi-
ne, najve}e mje-
sne zajedni-
ce, u koju,
ka`u, "ni-
{ta nije
u l o ` e -
no#, te
najuda-
q e -
nijih, planinskih mjesnih zajedni-
ca - Zavajit, Me{trevac i ^ele-
bi}i, koji su najve}im dijelom bez
struje i puta.
Stanovnici ovih sela su svoje-
vremeno zaprijetili kolektivnim
iseqavawem, jer se decenijama ov-
dje sije~e {uma, a zauzvrat im se ne
dozna~avaju sredstva na ime dopri-
nosa za izvoz {umskih sortimena-
ta.
¥ D. TODOROVI]
U FO^I ODBIJEN IZVJE[TAJ O ODR@AVAWU
LOKALNE PUTNE MRE@E
Drumovi drmaju na~elnika
Odbornici isti~u da se, umjesto
planiranih 280 hiqada, za lokalne puteve
iz buxeta dalo 530 hiqada maraka
DOK pred Me|unarodnim sudom
pravde u Hagu traje rasprava o tu-
`bi koju je BiH podnijela protiv
Srbije i Crne Gore, dotle pojedini
bo{wa~ki politi~ari pozivaju na
}utawe o onom o ~emu su oni i te ka-
ko glasno govorili i - govore.
Tako predsjednik Stranke demo-
kratske akcije Sulejman Tihi}, iz-
me|u ostalog, ka`e:
- Najboqe bi bilo da politi~a-
ri ili zvani~nici ne polemi{u da
li je bio genocid ili nije. Neka to
ka`e sud...
Potpredsjednik Stranke demo-
kratske akcije i Republike Srpske
Adil Osmanovi}, u istom tonu, ve-
li da o~ekuje "da, bez politikant-
skih izjava i politizacije tu`be
BiH protiv Srbije i Crne Gore, Me-
|unarodni sud pravde donese odgova-
raju}u presudu, pravednu i pravi~-
nu#.
A to pravedno i pravi~no, po
Osmanovi}u, jeste "da je Srbija i
Crna Gora sa svojim regularnim je-
dinicama, Ministarstva unutra-
{wih poslova, vojske, izvr{ila agre-
siju na BiH i te jedinice su u~estvo-
vale u genocidu kako u Podriwu ta-
ko i {irem regionu BiH...#
Osim toga, Osmanovi} je rekao
da je tu`ba BiH protiv Srbije i Cr-
ne Gore legalna i legitimna, a da su
izjave da ona mo`e da ote`a me|una-
cionalne ili me|uentitetske odno-
se nekorektne.
Razlika izme|u Tihi}evih i
Osmanovi}evih rije~i samo je u to-
me {to se Osmanovi} u istoj izjavi
izjasnio protiv politikantskih iz-
java i politizacije tu`be. I, odmah,
poslije te re~enice, upustio u prav-
no-politi~ke ocjene, izri~u}i i op-
tu`nicu i presudu.
Pozivom politi~arima da ne po-
lemi{u da li je u BiH bilo ili ni-
je bilo genocida, Tihi} se, vaqda,
ponadao da niko ne}e dovesti u sum-
wu stavove koje je on izrekao o ovom
pitawu.
Tako je u septembru 2004. godi-
ne, na godi{wem zasjedawu Skup{ti-
ne Ujediwenih nacija, Tihi} rekao
i ovo:
- BiH je istinski opredijeqena
za borbu protiv terorizma, punu sa-
radwu i aktivno u~e{}e u me|una-
rodnoj antiteroristi~koj koalici-
ji. To je ne samo pogre{an metod bor-
be, ve} je nemoralno i kontrapro-
duktivno. Nemoralno, jer stradaju
nevini, a kontraproduktivno jer se
time ne rje{ava, ve} uslo`wava pro-
blem. U tom smislu `elim ista}i
primjer bosanskih muslimana, koji su
u periodu agresije na BiH bili naj-
ve}e `rtve stradawa i genocida...
Tihi} je u novembru pro{le go-
dine, na konferenciji "U potrazi
za pravdom#, odr`anoj u Sarajevu, iz-
me|u ostalog, kazao:
- Na BiH je izvr{ena agresija,
sa ciqem podjele zemqe i potpunog
ili djelimi~nog uni{tewa naroda...
Ovakvih i sli~nih izjava, Sulej-
man Tihi} dao je sijaset. Ni drugi bo-
{wa~ki politi~ari, bez obzira na
to u kojim su partijama, nisu mnogo
zaostajali za wim. Naprotiv, umjeli
su da budu i radikalniji od nasqed-
nika Alije Izetbegovi}a na ~elu
Stranke demokratske akcije.
Kako, onda, razumjeti Tihi}ev
poziv politi~arima i zvani~nicima
da ne polemi{u da li se u BiH dogo-
dio genocid? Vjerovatno, kao wego-
vo nastojawe da on i wegova partija
budu mjerilo svega - od svakodnevi-
ce, do istorije i pravde.
¥ @. MARKOVI]
SRPSKA radikalna stranka
obnovila je rad u Mili}ima i
Vlasenici, u kojima su ponovo
formirani op{tinski odobri.
Pro{le subote, za predsjed-
nika Op{tinskog odbora Mi-
li}i izabran je Pero Petrovi},
a srpske radikale u Vlasenici
predvodi}e dr Vesna Paji}.
- Od nanovo formiranih
op{tinskih odbora u Mili}i-
ma i Vlasenici o~ekujemo da }e
uspje{no sprovesti pripreme
za predstoje}e op{te i parla-
mentarne izbore. Nadamo se da
}e srpski radikali vratiti po-
vjerewe koje smo ovdje imali
prije nego {to nam je 2000. go-
dine zabrawen izlazak na izbo-
re - rekao je predsjednik Srpske
radikalne stranke Milanko
Mihajlica.
On je pozvao srpske posla-
nike u oba doma Parlamentar-
ne skup{tine BiH da ne pri-
hvate da se u parlamentarnoj
proceduri na|u amandmani na
Ustav BiH prije nego {to se o
wima izjasni Narodna skup{ti-
na Republike Srpske.
- Prije razmatrawa u Par-
lamentarnoj skup{tini BiH,
neophodno je da republi~ka Na-
rodna skup{tina zauzme stav o
izmjenama Ustava BiH. Po na-
{em mi{qewu, najboqe bi bi-
lo da se o predlo`enim ustav-
nim promjenama na referendu-
mu izjasni narod. Ustav je i su-
vi{e ozbiqno pitawe da bi se
o wemu odlu~ivalo mimo orga-
na Republike Srpske i naroda
- naveo je Milanko Mihajlica.
¥ Z. J.
STRANA^KA HRONIKA
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
Obnovqeni odbori
BIJEQINA - Poslanik Partije de-
mokratskog progresa u Parlamentarnoj
skup{tini BiH Jelina \urkovi} o~ekuje
da }e do kraja ovog mjeseca Ustavni sud
BiH nalo`iti Vladi Federacije BiH i
Savjetu ministara da se formira Komisi-
ja za utvr|ivawe doga|aja u Sarajevu u pe-
riodu od 1992. do 1995. godine.
- Pro{le su dvije godine, a Savjet mi-
nistara nije postupio po zakqu~cima Par-
lamentarne skup{tine BiH. I daqe stoji
konstatacija da predsjedavaju}i Savjeta
ministara Adnan Terzi} minira odluke
parlamenta - istakla je u subotu u Bijeqi-
ni \urkovi}eva.
Ona je podsjetila da je stav Kancela-
rije visokog predstavnika da se za formi-
rawe te komisije mora postupiti na isti
na~in na koji se postupilo prilikom for-
mirawa Komisije za istra`ivawe doga|a-
ja u i oko Srebrenice.
- Ne treba mije{ati ovu i Komisiju
za istinu i pomirewe, ~ije je formira-
we predlo`io predsjednik Stranke de-
mokratske akcije Sulejman Tihi} na
osnovu lobirawa kod dijela predstavni-
ka me|unarodne zajednice - naglasila je
\urkovi}.
Ona je rekla da je komisiju za utvr|i-
vawe istine trebalo osnovati mnogo rani-
je. Da je to ura|eno, Srbi ne bi minulih go-
dina nosili hipoteku glavnih krivaca za
sve {to se dogodilo u BiH.
- Nema drugog puta ka pomirewu osim
istine. Komisija bi trebalo da utvrdi ko
je formirao 124 privatna logora u Sara-
jevu, koliko je nesre}nika kroz wih pro-
{lo, gdje su nestali i na koji na~in - is-
takla je Jelina \urkovi}.
Ona je rekla da }e podr`ati inicija-
tivu Mje{ovitog kluba poslanika iz Re-
publike Srpske da se izglasa nepovjerewe
Savjetu ministara.
¥ Q. F.
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA
Terzi} minira skup{tinu
TRAGOM IZJAVA SULEJMANA TIHI]A I ADILA OSMANOVI]A
OPTU@UJU I PRESU\UJUTihi} ka`e da politi~ari ne treba da raspravqaju
"
da li je bio genocid ili nije", a sebi - prije odluke
Me|unarodnog suda pravde - daje za pravo da tvrdi
da su
"
bosanski muslimani" `rtve genocida
Zdravko Krsmanovi}: Odbacio optu`be
ponedjeqak, 13. mart 2006.EKONOMIJA/DRU[TVO
6
SUDE]I po brojnosti i ka-
lendaru doma}ih sajmova za 2006.
godinu, koji je po~etkom febru-
ara predstavqen u Spoqnotr-
govinskoj komori BiH, razne sa-
jamske manifestacije }e se od-
vijati kao na traci.
Predvi|eno je da se u vi{e
gradova odr`i preko 50 me|una-
rodnih i drugih sajamskih mani-
festacija, od kojih dvadesetak u
Republici Srpskoj i ne{to vi{e
od 30 u Federaciji BiH.
Ra~unaju}i razne izlo`be i
sajmove lokalnog karaktera, ko-
ji nisu uvr{}eni u zvani~ni ka-
lendar, ukupni broj sajamskih i
wima sli~nih manifestacija je
dosta ve}i, pa prosta ra~unica
pokazuje da bi nedjeqno trebalo
da se odr`e po dva sajma.
Doma}i privrednici se sla-
`u da su sajmovi, naro~ito oni
sa me|unarodnim obiqe`jem, po-
trebni, jer mogu i treba da do-
prinesu ja~awu poslovnih veza i
podsticawu inostranih firmi da
ula`u u privredu BiH.
Me|utim, oni ujedno ukazuju
da je ovoliki broj sajmova u BiH
nepotreban, ne samo iz ekonom-
skih razloga, odnosno visokih sa-
jamskih tro{kova kojima su izlo-
`eni izlaga~i, ve} i ~estog po-
dudarawa termina ili mjesta wi-
hovog odr`avawa.
Slu~ajeva podudarawa termi-
na odr`avawa sajmova, ~ak i onih
u istoj privrednoj ili drugoj
oblasti, bilo je pro{le i rani-
jih godina, a sasvim je izvjesno da
}e se to de{avati i tokom ovo-
godi{we sajamske sezone.
Na to je, izme|u ostalog, ne-
davno ukazao direktor akcionar-
skog dru{tva "Glas srpski - Tr-
govina# iz Bawe Luke Quban Jan-
kovi}, koji je kao primjer za to
naveo podudarawe termina
odr`avawa sajmova turizma i
kwige u Bawoj Luci.
Prema wegovim rije~ima, po
jedan sajam iz pomenute dvije
oblasti, koje uz jo{ tri ostala
planira da ove godine organizu-
je ovo akcionarsko dru{tvo, uvr-
{}eni su u kalendar sajmova Pri-
vredne komore Republike Srp-
ske i Spoqnotrgovinske komore
BiH, pa prema tome termin wi-
hovog odr`avawa nije sporan.
U republi~koj Privrednoj
komori za na{ list je potvr|e-
no da su predstavnici organiza-
tora sajmova u Republici Srp-
skoj jo{ 1. decembra pro{le go-
dine postigli dogovor i potpi-
sali protokol u vezi sa us-
agla{avawem termina odr`a-
vawa sajmova u Srpskoj u ovoj go-
dini.
Poslije sagledavawa spornih
termina, dogovoreno je da se po-
dr`e Me|unarodni salon turi-
zma BiH u organizaciji "Glasa
srpskog - Trgovine# i sajam "Da-
ni BiH finansija# u organizaci-
ji "Bawalu~kog velesajma#. Ta-
ko|e su podr`ani Me|unarodni
sajam kwige u Bijeqini i Sajam
kwige u Bawoj Luci, koji organi-
zuje "Glas srpski - Trgovina#,
kao i svi drugi sajmovi ~iji ter-
min odr`avawa nije sporan.
Ostalo je otvoreno pitawe
termina odr`avawa poqo-
privrednih sajmova "Agros# u Ba-
woj Luci i "Interagro# u Bije-
qini, koji se odr`avaju u istom
vremenskom periodu.
S obzirom na to da se jo{ ve-
}i broj sajmova odr`ava na pod-
ru~ju Federacije BiH, kao i u
zemqama najbli`eg okru`ewa,
nije iskqu~eno da u istom ter-
minu, na podru~ju ovog regiona,
budu odr`ana po tri i vi{e saj-
mova.
Doma}i privrednici ka`u da
u~e{}e i predstavqawe svojih
proizvoda na ovolikom broju saj-
mova, me|u kojima su i oni {to se
odr`avaju istovremeno, ne bi iz-
dr`ala ni privreda mnogo raz-
vijenijih zemaqa.
¥ M. MIQU[
NEKONTROLISANO [IREWE SAJAMSKE DJELATNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ I BiH
\ Izlaga~i i posjetioci: Gotovo svakodnevna
pojava (foto-arhiva)
SAJMOVI KAO NA TRACI Podudarawa termina odr`avawa sajmova, ~ak i onih
u istoj privrednoj oblasti, bilo je pro{le i ranijih
godina, a ve} sada, sasvim je izvjesno, bi}e ih i tokom
ovogodi{we sajamske sezone
OBLASTI
Prema objavqenom kalenda-
ru, predvi|eno je da se u BiH
odr`i ~ak 11 sajmova u oblasti
prehrane i poqoprivrede, se-
dam u oblasti turizma, ~etiri
su vezana za kwigu, po dva za na-
mje{taj, gra|evinarstvo, medi-
cinu i kozmetiku, automobile,
bankarstvo i finansije.
Osim toga, predvi|en je i
po jedan sajam u oblasti elek-
troindustrije i tehnike, meta-
la, cvije}a i mode, ekologije i
zdrave hrane, sporta i sajam gra-
dova.
AGENCIJA za pomo} malim
i sredwim preduze}ima obezbije-
dila je namjenskih i bespovratnih
200 hiqada maraka za pomo} pri-
vrednicima u Republici Srpskoj.
U ovom mjesecu, na podr{ku
do deset hiqada maraka mo}i }e da
ra~unaju mawa preduze}a, dok }e za-
natlijama biti dodjeqivana po-
mo} do pet hiqada maraka.
- Nivo proizvodwe i kvalitet
poslovnih planova su me|u najva-
`nijim kriterijumima za dodjelu
novca - rekao je saradnik za prav-
na pitawa u republi~koj Agenci-
ji za pomo} malim i sredwim pred-
uze}ima Bojan Kova~evi}.
Prema wegovim rije~ima, u
Agenciju je stiglo 575 zahtjeva, od
~ega novac mo`e o~ekivati najvi-
{e 50 privrednika.
- Prednost }e imati preduze-
}a koja imaju ve}i stepen obrade
proizvoda u odnosu na firme i za-
natske radwe koje pru`aju usluge
- dodao je Kova~evi}.
On je naglasio da }e Agencija
voditi ra~una o tome da bespovrat-
ni krediti budu dodijeqeni maw-
im preduze}ima iz nerazvijenih
op{tina Republike Srpske, kao i
o tome da proizvodne djelatnosti
ravnomjerno budu zastupqene.
Pomo} privrednicima Agen-
cija je obezbijedila od para koje
su buxetom Vlade Republike Srp-
ske predvi|ene za wene aktivno-
sti i rad sa privrednicima.
¥ D. T.
AGENCIJA ZA POMO] MALIM I SREDWIM PREDUZE]IMA
Nov~ana podr{ka privrednicima
U Agenciju je stiglo 575 zahtjeva za bespovratne kredite.
Svota od 200.000 maraka bi}e podijeqena na najvi{e 50 preduze}a
i zanatskih radwi
PORESKA uprava Republi-
ke Srpske u prva dva mjeseca ove
godine prikupila je 156,7 mili-
ona maraka direktnih poreza,
{to je za 16,1 milion maraka vi-
{e nego u istom periodu pro-
{le godine, izjavio je za "Glas
Srpske# direktor Poreske
uprave Miodrag \uri}.
- U januaru i februaru na-
pla}eno je 20 miliona maraka
poreza na li~na primawa, {to
je za skoro ~etiri miliona ma-
raka vi{e nego u pro{loj godi-
ni. Prikupqeno je 4,8 miliona
maraka poreza na dobit, a u pro-
{loj godini 4,1 milion maraka
- istakao je \uri}.
Rast prihoda zabiqe`en je
i kada je rije~ o prikupqawu
doprinosa za penzijsko-invalid-
sko osigurawe. Za dva mjeseca
ove godine upla}eno je 50,4 mi-
liona maraka ove vrste dopri-
nosa, a u istom periodu pro{le
godine 6,7 miliona maraka
mawe.
Pad prihoda u ovoj u odnosu
na pro{lu godinu zabiqe`en je
kod doprinosa za zdravstveno
osigurawe. U prva dva mjeseca
pro{le godine prikupqeno je
35,5 miliona maraka doprinosa
za zdravstveno osigurawe, a u
ovoj godini 5,2 miliona maraka
mawe.
Do pada ove vrste doprino-
sa u teku}oj godini do{lo je {to
je u februaru pro{le godine
Vlada Republike Srpske upla-
tila penzionerima doprinose
za zdravstveno osigurawe.
U ovoj godini upla}en je 38,1
milion, odnosno 19,4 miliona
maraka doprinosa za dje~iju za-
{titu i za nezaposlene, {to je
za 4,4 miliona, odnosno 2,3 mi-
liona maraka vi{e nego lani.
- Prioritete i eventualne
novine u radu tokom ove godine
odredi}emo kada se usvoji repu-
bli~ki buxet - dodao je Miodrag
\uri}.
¥ D. V. M.
REPUBLI^KA PORESKA UPRAVA
Rast direktnih prihoda
GLAMO^ - [kolski od-
bor Osnovne {kole "Fra
Frawo Glavini}# u Glamo-
~u je formiran, ali }e i
daqe o malo ~emu odlu~iva-
ti.
O svim va`nim pitaw-
ima za funkcionisawe ove
{kolske ustanove pita}e se
kantonalno Ministarstvo
prosvjete u Livnu i mini-
star Marin Ivi}, veli pred-
sjednik glamo~kog odbora
Srpskog kulturnog i pro-
svjetnog dru{tva "Prosvje-
ta# Sini{a [olak.
On tvrdi da ni daqe
ne postoji dobra voqa
kantonalnih vlasti da
se ovaj problem rije{i
na zadovoqavaju}i na-
~in.
- Po Statutu {kole
{kolski odbor broji de-
vet ~lanova, od kojih tri
predla`e {kola, tri
roditeqi ~ija djeca idu
u {kolu i jo{ toliko
kandiduje op{tina Gla-
mo~ kao osniva~ ove {kolske
ustanove. Me|utim, problem
je u tome {to osim {kole,
ni roditeqi, a ni op{tina
Glamo~ nemaju statut ni
ostale akte koji reguli{u
wihov rad u {kolskom odbo-
ru - obja{wava [olak.
On smatra da je ovo jo{
jedna u nizu sistemskih op-
strukcija iz koje }e proiza-
}i problemi zapo{qavawa
novih nastavnika i svih dru-
gih pitawa va`nih za fu-
nkcionisawe {kole.
- Ministar Ivi} ~ini
sve da i daqe odlu~uje o sve-
mu {to je u nadle`nosti
Osnovne {kole u Glamo~u -
kazuje [olak.
Da podsjetimo, Zakon o
osnovnom i sredwem obrazo-
vawu Federacije BiH, koji
je donio biv{i visoki pred-
stavnik Pedi E{daun, nala-
`e da ~lanstvo u upravnim
organima {kola, koji se po
zakonu za sve pitaju, mora da
odra`ava nacionalnu struk-
turu zajednice u kojoj se {ko-
la nalazi.
Me|utim, kantonalno
Ministarstvo nauke, prosvje-
te, kulture i sporta u Livnu
i ministar Marin Ivi} ima-
ju svoje tuma~ewe ovog zako-
na. Ministar Ivi} je po~et-
kom 2005. godine svim {kola-
ma u Kantonu 10 uputio di-
rektivu u kojoj se zakon "tu-
ma~i# tako "da {kolski od-
bori moraju da odra`avaju
nacionalnu strukturu u~eni-
ka u {koli#.
Bez rije{enog statusa
{kolskih odbora nema sumwe
da }e pri~ekati i inicija-
tiva Srpskog prosvjetnog i
kulturnog dru{tva "Prosvje-
ta# u Glamo~u za uvo|ewe
srpskog jezika u glamo~ke
{kole. ¥ M. Mi.
PROBLEMI [KOLSKOG ODBORA GLAMO^KE
OSNOVNE [KOLE
Ministrova
uvijek posqedwa
Budu}i da status {kolskih odbora
nije rije{en, nema sumwe da }e se
jo{ pri~ekati i sa uvo|ewem
srpskog jezika u glamo~ke {kole
"PROSVJETA"
- Dobili smo obe}awa za po-
mo} u formirawu Kulturno-
umjetni~kog dru{tva "Glamo~#.
Dok se to ne desi, jedini kultur-
ni ventil su literarni prilozi
koji se objavquju u ~asopisu "Glas
crkve# - podsje}a Sini{a [olak
na trenutne aktivnosti glamo~-
kog odbora "Prosvjete#.
SVAKOM licu sa mentalnom re-
tardacijom neophodna je pomo} zdrav-
stvenih i socijalnih ustanova ili dru-
gih qudi. Uprkos tome, o broju mental-
no nedovoqno razvijenih u Republici
Srpskoj i daqe se samo naga|a.
Na evidencijama republi~kog Save-
za udru`ewa za pomo} mentalno ne-
dovoqno razvijenim licima i centara za
socijalni rad nalaze se 3.644 imena li-
ca sa mentalnom retardacijom.
Prema ranijim izjavama pomo}nika
republi~kog ministra zdravqa i soci-
jalne za{tite, ra~una se da u Republici
Srpskoj ima oko sedam hiqada takvih
lica.
- Mogu}e je da ih u Srpskoj ima pri-
bli`no toliko, me|utim na evidenciji
ih u tom broju nemamo iz prostog razlo-
ga {to je do nekih te{ko do}i. Na pri-
mjer, u mnogim selima je te{ko priku-
piti podatke zbog toga {to mnogi kri-
ju lica sa retardacijom - tvrdi predsjed-
nik Saveza udru`ewa za pomo} mental-
no nedovoqno razvijenim licima i cen-
tara za socijalni rad Ne-
nad ]elovi}.
On ka`e da je preko
80 odsto porodica, koje su
~lanovi Saveza, u stawu
stalne socijalne potre-
be, a 20 odsto ih se jedva
odr`ava u ̀ ivotu. Posto-
je i porodice koje imaju i
po dvoje retardirane dje-
ce i wima se moraju omo-
gu}iti neke povlastice i
povoqniji status.
- U okviru koordi-
nacionog odbora orga-
nizacija invalida, u
Srpskoj ima osam save-
za me|u kojima smo i mi.
Stalno se zala`emo za
to da zauzmemo zajed-
ni~ke stavove, prije
svega, u pitawima rje
{avawa zakona koji se
ti~u invalida, ali ima-
mo utisak da svaki savez
djeluje za sebe. Na neki
na~in osje}amo da smo u
podre|enom polo`aju,
jer sedam organizacija
predstavqaju invalidi,
a jedino na{ predstav-
nik to nije - mi zastu-
pamo interes lica koja
nisu u stawu da se za-
stupaju. Zbog toga nas
nekako druga~ije posma-
traju i u samim organi-
zacijama invalida - na-
gla{ava ]elovi}.
Da bi stvari pomje-
rili sa mrtve ta~ke i
da bi se poboq{ao status
lica koja zastupaju, ruko-
vodioci Saveza udru`ewa
za pomo} mentalno nedovoqno razvije-
nim licima i centara za socijalni rad
bili su na razgovorima u pojedinim re-
publi~kim ministarstvima, kao i u ka-
binetu predsjednika Republike.
- Razgovaralo se o problemima koji
se javqaju u oblasti socijalne i zdrav-
stvene za{tite, kao i kod participaci-
je. Insistirali smo na tome da se lica
sa retardacijom, odnosno wihovi rodite-
qi oslobode pla}awa taksi, za va|ewe
li~nih dokumenta i da imaju prioritet
prilikom qekarskih pregleda i pri za-
po{qavawu - ka`e ]elovi}.
On podsje}a da je Savez bitno uti-
cao na rje{avawe pitawa pred{kolskog
vaspitawa i obrazovawa djece sa poseb-
nim potrebama na nivou Republike i wi-
hovo ukqu~ivawe u vrti}e.
Prema rije~ima sekretara ovog Sa-
veza Gospave Ra|en - Radi} mentalna re-
tardacija, na`alost, povla~i i niz dru-
gih problema. Za takva lica naj~e{}e su
potrebna ortopedska pomagala, lijeko-
vi i jo{ mnogo toga {to sami nisu u
stawu da obezbijede.
- Kod lica u stawu mentalne retar-
dacije prisutna je oslabqenost imuni-
teta, tako da su ta djeca naj~e{}e redov-
ni pacijenti zdravstvenih ustanova, pa
su tu uglavnom i problemi. Poku{a}e-
mo u sqede}em periodu da se izborimo
da se u zakon uvede da dijete koje je u
stawu mentalne retardacije ima obez-
bije|en zdravstveni tretman, odnosno
besplatnu zdravstvenu za{titu - isti~e
Gospava Ra|en - Radi}.
Prema wenim rije~ima, roditeq dje-
teta sa posebnim potrebama ima pravo
po zakonu na polovinu radnog vremena,
ako mu je zaposlen i bra~ni drug, ali
mnogi ovo pravo, nagla{ava ona, ne smi-
ju da tra`e zbog straha od otkaza.
¥ R. [KONDRI]
SAVEZ UDRU@EWA ZA POMO] MENTALNO NEDOVOQNO RAZVIJENIM LICIMA
BITKA ZA POVLASTICE
U mnogim selima je te{ko prikupiti podatke o mentalno
nedovoqno razvijenim licima, ~esto i zbog toga {to se
takve informacije kriju. Trpe najvi{e oni kojima
je pomo} najpotrebnija
\Bawolu~ki vrti} za djecu sa posebnim potrebama:
"
Bema"
poklonila cipelice i slatki{e
STATUS
Republi~ki Savez udru`ewa za
pomo} mentalno nedovoqno razvije-
nim licima javio se na javni oglas ko-
ji je raspisalo Ministarstvo lokal-
ne uprave i samouprave za utvr|ivawe
statusa udru`ewa gra|ana od javnog
interesa.
- Nadamo se da }e taj status dobi-
ti i na{ Savez. Na{ stav je da status
udru`ewa gra|ana od javnog interesa
treba da dobiju savezi - ka`e predsjed-
nik Saveza udru`ewa za pomo} mental-
no nedovoqno razvijenim licima Ne-
nad ]elovi}.
PAKETI]I
- Za Novu godinu sva na{a udru`ewa su dosta ura-
dila na prikupqawu novca i obezbje|ivawu paketi-
}a za djecu sa mentalnom retardacijom. Ove godine
se i Savez anga`ovao i zahvaquju}i i podr{ci "Gla-
sa Srpske#, skupili smo 175 paketi}a. Tako je, pri-
mjera radi, tehni~ki direktor Fabrike obu}e "Be-
ma# Bawa Luka Marinko Umi}evi}, poslije ob-
javqenog teksta o ovoj akciji, donio cipele i slat-
ki{e za 16 mali{ana koji idu u vrti} za djecu sa po-
sebnim potrebama u Bawoj Luci. Ina~e, paketi}e ko-
je smo sakupili uputili smo u mawa udru`ewa koja
su u siroma{nijim sredinama. Hvala svima koji su
pomogli u ovoj akciji - ka`e Nenad ]elovi}.
ponedjeqak, 13. mart 2006. OGLASI
7
ponedjeqak, 13. mart 2006.SRBIJA I CRNA GORA
8
BEOGRAD - Povodom smrti
biv{eg predsjednika Srbije i Ju-
goslavije i lidera Socijalisti~-
ke partije Srbije Slobodana Mi-
lo{evi}a, op{tinska i okru`na
partijska rukovodstva u vi{e
gradova odr`ala su ju~e komemo-
rativne skupove, na kojima su iz-
razili ̀ aqewe zbog wegove smr-
ti u pritvorskoj jedinici u Ha-
gu, javio je Tanjug.
Predsjednik Okru`nog odbo-
ra Socijalisti~ke partije Srbi-
je u Vrawu Dragan Ili} rekao je
tim povodom da Milo{evi} nije
umro, ve} da su ga "ubili ha{ki is-
tra`iteqi#.
On je dodao da }e Milo{evi}
trajno biti upam}en u svijesti
srpskog naroda kao ~ovjek koji se
zalagao za Srbiju, dr`avu svih ko-
ji u woj `ive, ali da su ga u tome
sprije~ili svjetski globalisti.
U op{tinskim odborima pre-
ostalih {est op{tina P~iwskog
okruga minutom }utawa odata je
po{ta Milo{evi}u i istaknut
wegov doprinos u stvarawu i
afirmaciji socijalisti~kih ide-
ja, kao i na o~uvawu dr`ave i srp-
skog naroda.
- Ha{ki tribunal je zapao u
}orsokak zbog namere Milo{e-
vi}a da pred Sud izvede glavne
svedoke odbrane - saop{tila je
Stranka srpskog jedinstva, do-
dav{i da je "najve}i paradoks i cinizam# u
tome {to je samo dan radnije ha-
{kom optu`eniku Ramu{u Hara-
dinaju dozvoqeno da se do su|ewa
bavi javnim i politi~kim `ivo-
tom na Kosovu i Metohiji.
I Nova komunisti~ka parti-
ja Jugoslavije u saop{tewu tvrdi
da je "Milo{evi} ubijen u Hagu#.
- Mo`da ne fizi~ki, mada ne
iskqu~ujem ni takvu mogu}nost.
Naprotiv. Desilo se ono {to se
i moglo o~ekivati. Nakon {to je
u parampar~ad razbio optu`nicu,
a postojawe Ha{kog tribunala
totalno obesmislio - navedeno je
u saop{tewu koje je potpisao
predsjednik te partije Veroqub
Nedeqkovi}.
Po{tovaoci preminulog Slo-
bodana Milo{evi}a u vi{e mje-
sta u Srbiji upisali su se ju~e u
kwigu ̀ alosti i odali mu po{tu.
U kwigu `alosti, koju su
preksino} otvorili socijalisti
u Kragujevcu, ~lanovi, simpati-
zeri i po{tovaoci Milo{evi}a
i ju~e su ~ekali u redu da bi se
upisali.
U kwizi se, uglavnom, izra-
`ava `aqewe "{to nema vi{e
tako velikog ~oveka kakav je Slo-
bodan Milo{evi}# i upu}uje po-
dr{ka Socijalisti~koj partiji
Srbije da "istraje u ostvarivawu
programa i ideja za koje se zala-
gao Milo{evi}#.
Kwiga `alosti otvorena je
na prvom spratu zgrade Doma
samoupravqa~a, gdje su prostori-
je kragujeva~kih i {umadijskih
socijalista. ¥
KOMEMORACIJE U OP[TINSKIM I OKRU@NIM ODBORIMA SOCIJALISTI^KE
PARTIJE SRBIJE
ODATA PO[TA MILO[EVI]U
BIV[I predsjednik
Srbije i Jugoslavije Slobo-
dan Milo{evi} napisao je
dan prije smrti pismo {efu
ruske diplomatije Sergeju
Lavrovu i tra`io pomo},
tvrde}i da neko u pritvoru
Ha{kog tribunala poku{a-
va da ga otruje lijekom za
lepru, izjavio je ju~e u Ha-
gu wegov pravni savjetnik
Zdenko Tomanovi}.
Tomanovi} je novinari-
ma pokazao Milo{evi}evo
rukom pisano pismo od ~eti-
ri strane, koje je on u petak,
10. marta, predao ambasadi
Rusije u Hagu.
- Smatram da je uporno
nastojawe da mi se uskrati
le~ewe u Rusiji posledica
motivisana strahom da bi
pa`qivom, stru~nom anali-
zom bili otkriveni aktiv-
ni poku{aji naru{avawa
mog zdravqa za sve ovo vre-
me, koji se ne bi mogli sa-
kriti od ruskih stru~waka
- citirao je Tomanovi} pi-
smo Milo{evi}a.
- Iz dokumenata koji su
mi dostavqeni 7. marta vi-
di se da su 12. januara u mo-
joj krvi prona{li izuzetno
jak lek koji se, kako sami
ka`u, koristi za le~ewe le-
pre i tuberkuloze, iako ni-
kakav antibiotik nisam ko-
ristio svih ovih pet godina
u wihovom zatvoru, niti sam
sve to vreme imao ikakvu in-
fektivnu bolest - napisao je
Milo{evi}.
On je zakqu~io da "u
svakom slu~aju, oni koji mi
ubacuju lek za lepru, sigur-
no ne mogu da me le~e i oni
od kojih sam branio zemqu
u ratu i koji imaju interes
da me u}utkaju, tako|e#.
Po Tomanovi}evim rije-
~ima, Milo{evi} je u pismu
objasnio da mu je potrebno
lije~ewe, jer se "zaista ose-
}a lo{e#.
- Obra}am vam se u
o~ekivawu da mi pomognete
u za{titi od kriminalne ak-
tivnosti u instituciji ko-
ja radi pod obele`jima UN
- napisao je Milo{evi} u
pismu ministru Lavrovu, iz
kojeg je dijelove novinari-
ma pro~itao Tomanovi}.
Tomanovi} je rekao da
je Tribunal odbio wegov za-
htjev da se obdukcija ne oba-
vi u nedjequ i da je ju~e ra-
no po podne obdukcija po~e-
la. ¥
PORUKE IZ REPUBLIKE SRPSKE
Heroji nikad ne umiru
GRA\ANI Bawe Luke, Bijeqine, Zvornika, Do-
boja i drugih mjesta iz Republike Srpske ju~e su,
paqewem svije}a na centralnim gradskim trgovi-
ma, odali po{tu preminulom biv{em jugosloven-
skom predsjedniku Slobodanu Milo{evi}u.
Na Trgu Krajine u Bawa Luci polo`eno je vi{e bu-
keta cvije}a i zapaqeno stotinu svije}a.
Na bijeqinskom gradskom trgu kod Spomenika
palim borcima posqedweg otaxbinskog rata,
postavqena je slika Milo{evi}a, ispred koje Bije-
qinci ostavqaju cvije}e i pale svije}e.
U Bijeqini su ju~e ujutro osvanuli plakati sa
slikama biv{eg jugoslovenskog predsjednika, na ko-
jima je napisano "Heroji nikad ne umiru# i "Voli-
mo i mi tebe#.
Na gradskom trgu u Doboju grupa gra|ana je po-
lo`ila buket crvenih ru`a vezanih crnom trakom
na kojoj je napisano "Srpskom heroju, heroju Slobi
Milo{evi}u#.
Milo{evi}eve pristalice su ju~e su u Sabornoj
crkvi u Doboju palili svije}e za pokoj du{e biv{eg
jugoslovenskog predsjednika.
Op{tinski odbor Subnora Doboj uputio je te-
legram sau~e{}a generalnom sekretaru Socijali-
sti~ke partije Srbije Ivici Da~i}u i porodici
Milo{evi} povodom, kako se navodi, "mu~kog ubi-
stva Slobodana Milo{evi}a od strane Tribunala u
Hagu#.
- Slobodan Milo{evi} je branio i odbranio
srpski nacionalni korpus na politi~kom sudu u Ha-
gu i pokazao cijelom svijetu da srpski narod nije ni-
kada bio osvaja~ ni genocidan - ka`e se u telegra-
mu i isti~e da su borci Narodnooslobodila~kog ra-
ta iz Doboja ponosni na ono {to je u~inio za svoj
narod u svoju Srbiju. ¥
BEOGRAD - Naju`a poro-
dica biv{eg predsjednika Ju-
goslavije i Srbije Slobodana
Milo{evi}a jo{ nije odlu~i-
la o mjestu wegove sahrane, a
naj~e{}e se navodi Moskva, ja-
vio je Tanjug.
Milo{evi}ev brat Bori-
slav, koji godinama `ivi u
glavnom gradu Rusije, rekao je
da }e se saglasiti sa odlukom
porodice o mjestu sahrane i
podsjetio da su supruga i sin
biv{eg predsjednika Srbije
zatra`ili da bude sahrawen u
Moskvi.
Marija Milo{evi}, k}er-
ka Slobodana Milo{evi}a,
koja se nalazi na Cetiwu, sa-
glasna je da wen otac bude
sahrawen u Rusiji, saznao je
Tanjug u Podgorici od osobe
koja je u kontaktu sa Mari-
jom.
Prema tom izvoru, Mari-
ja ne tra`i da wen otac bude
sahrawen u Crnoj Gori, kako su
javili neki mediji, nego podr-
`ava prijedlog majke Mirjane
Markovi} da tijelo bude pre-
neseno u Rusiju, jer tamo `ivi
naju`a Slobodanova porodica,
supruga i sin Marko. ¥
PORODICA PREMINULOG MILO[EVI]A JO[ U DILEMI
Nije odre|eno mjesto sahrane
\ Beograd: Svije}e za pokoj du{e (Foto-Beta)
BEOGRAD - Predsjednik
Srbije Boris Tadi} nije do-
bio nikakav zahtjev za aboli-
ciju ~lanova porodice premi-
nulog biv{eg predsjednika Sr-
bije i Savezne Republike Jugo-
slavije Slobodana Milo{evi-
}a, re~eno je ju~e Tanjugu u ka-
binetu predsjednika Republi-
ke.
Zamjenik predsjednika
Srpske radikalne stranke To-
mislav Nikoli} ponovio je ju-
~e da se ta stranka zala`e da
Milo{evi} bude sahrawen u
Aleji velikana na Novom
grobqu u Beogradu, i pozvao
predsjednika Srbije da to omo-
gu}i aktom abolicije Milo{e-
vi}eve supruge Mirjane Marko-
vi}.
Nikoli} je, na konferen-
ciji za novinare, najavio da }e
tokom dana poku{ati da "kon-
taktira Tadi}a#, kako bi mu i
u direktnom razgovoru prenio
prijedlog te stranke i dodao
da o~ekuje izja{wewe predsjed-
nika Srbije o tome. ¥
HAG - U posqedwih pet go-
dina, pritvorska }elija Ha{kog
tribunala u [eveningenu, sli~-
na studentskoj sobi, bila je dom
za Slobodana Milo{evi}a, koji
je tu slu{ao Frenka Sinatru, gle-
dao televiziju, dru`io se sa dru-
gim optu`enicima, ali i okon-
~ao `ivot.
Iako su mnogi navodili da ta
}elija, od 15 kvadratnih metara,
prije li~i na sobu nekog luksu-
znog hotela, to nije ni blizu ras-
ko{i u kojoj je Milo{evi} u`i-
vao kao predsjednik Jugoslavije,
prenio je Rojters.
]elija u [eveningenu je, me-
|utim, mnogo boqa od one u Beo-
gradu, gdje je Milo{evi} proveo
posqedwe mjesece u domovini
prije izru~ewa Ha{kom tribuna-
lu, juna 2001. godine.
Sa 75 ~uvara, prevodilaca, na-
stavnika, psihologa i medicin-
skog osobqa, koji se nalaze na
platnom spisku, na pritvorsku je-
dinicu u [eveningenu se svake
godine potro{i oko sedam mili-
ona evra.
Svaka }elija ima toalet, la-
vabo, tu{, sto, garderobni dio,
aparat za kafu, televizor i kre-
vet. U }eliji se nalaze i udobne
stolice, a neki od pritvorenika
na krevetima imaju ukrasne pre-
kriva~e.
U zajedni~kim prostorijama,
optu`enici mogu da se zanimaju
dru{tvenim igrama, ako `ele, mo-
gu da kuvaju ili zajedno gledaju
televiziju. Pritvorenici, tako-
|e, mogu da igraju odbojku, mali
fudbal u sali ili da treniraju u
teretani.
U pritvorskom centru se do
Milo{evi}eve smrti nalazilo
47 osoba optu`enih za ratne zlo-
~ine. Me|u wima ima najvi{e Sr-
ba, ali i Hrvata i Bo{waka, na-
pomenuo je Rojters, dodaju}i da se
oni ne mije{aju sa holandskim za-
tvorenicima.
Britanska agencija je podsje-
tila da je pro{le nedjeqe biv{i
premijer i predsjednik Republi-
ke Srpske Krajine Milan Babi},
osu|en zbog ratnih zlo~ina, izvr-
{io samoubistvo u svojoj }eliji.
Upravnik pritvorskog cen-
tra Tim Mekfaden izjavio je bri-
tanskoj agenciji da optu`enici
kuvaju, igraju {ah, bave se sli-
kawem i rezbarewem, kao i da su
neki od wih veoma zainteresova-
ni za keramiku.
Na svakom spratu pritvorske
jedinice nalazi se 12 }elija, a
postoji i posebna soba gdje vjer-
nici mogu da se mole i razgova-
raju sa sve{tenikom.
Pritvorenici mogu primati
posjetioce, a o`ewenima je dozvo-
qena privatnost.
Dan za pritvorenike u [eve-
ningenu po~iwe doru~kom, prije
nego {to se u osam ~asova i 30
minuta otvore vrata }elija. Os-
im dvo~asovnih pauza za obroke i
promjenu stra`e, pritvorenici
mogu da se se {etaju po spratovi-
ma zgrade 12 ~asova, ukoliko im
to dozvoqava raspored su|ewa.
Wima je, tako|e, dozvoqeno da sat
vremena provedu u dvori{tu.
Upravnik Mekfaden je 2001.
izjavio za "Ajri{ egzeminer# da je
Milo{evi} uzoran zatvorenik.
- On (Milo{evi}) izuzetno
po{tuje pravila, sa izuzetnim
po{tovawem se odnosi prema os-
obqu, kao i prema meni - rekao je
tada Mekfaden.
Prvi glavni tu`ilac Ha{kog
tribunala Ri~ard Goldston izja-
vio je televiziji Bi-Bi-Si da je
Milo{evi}u u pritvoru pru`en
izuzetan komfor.
Milo{evi} je, kao i ostali
pritvorenici, svakodnevno dobi-
jao mawi xeparac koji je mogao da
potro{i u prodavnici pritvor-
skog centra. Tu se nude hrana i ci-
garete, ali su telefonske karti-
ce najtra`enija roba.
Naime, po{to se Milo{evi}
sam branio, omogu}ena mu je speci-
jalna kancelarija sa telefonom,
kompjuterom, kao i prostorija za
obavqawe povjerqivih razgovora.
Pritvorenici mogu da prate
holandske, wema~ke, belgijske,
francuske, kao i satelitske ka-
nale na svojim jezicima. Oni ve-
}inu vremena provode izvan svo-
jih soba, a imaju i li~ne qekare,
sestre i psihijatre, a na raspo-
lagawu su im i kursevi iz umjet-
nosti, jezika i nauke.
¥ Nata{a RADOVI] (Tanjug)
POGLED NA PRITVORSKU JEDINICU HA[KOG TRIBUNALASPECIJALNA
KANCELARIJA
Slobodan Milo{evi} je
imao, kao i drugi, standardnu
sobu, ali zbog toga {to se sam
branio imao je specijalnu kan-
celariju sa telefonom, kompju-
terom, kao i prostoriju za
obavqawe povjerqivih razgo-
vora.
Tako|e, Milo{evi} je imao
trenera za fizi~ko vje`bawe,
kao i pristup televizijskim ka-
nalima iz Srbije, prenio je
Aso{ijeted pres.
Milo{evi} je imao visok
krvni pritisak i sr~anih pro-
blema, a su|ewe, za koje se o~e-
kivalo da }e se okon~ati u to-
ku ove godine, prekidano je vi-
{e puta zbog wegovog lo{eg
zdravstvenog stawa.
SIVI DOM U [EVENINGENU
HAG - Rezultati obdukcije
tijela biv{eg predsjednika Sr-
bije i Savezne Republike Jugo-
slavije Slobodana Milo{evi}a
ne}e biti objavqeni danas, rekao
je ju~e novinarima u Hagu jedan
zvani~nik Ha{kog tribunala.
Obdukcija na Holandskom in-
stitutu za sudsku medicinu u Ha-
gu po~ela je u 13 ~asova, a prisu-
stvuju joj patolog i ekspert za
sudsku medicinu, koji su iz Beo-
grada doputovali sa {efom Na-
cionalnog savjeta za saradwu s
Ha{kim tribunalom, ministrom
Rasimom Qaji}em.
Qaji} je ju~e novinarima u
Ha{kom tribunalu izjavio da }e
obdukcija biti zavr{ena danas
po podne i da }e Milo{evi}eva
porodica tijelo mo}i da preuzme
ve} sutra. On je, me|utim, nago-
vijestio da }e rezultati toksiko-
lo{ke analize biti dostupni za
24 sata.
Qaji} je razgovarao sa pred-
sjednikom Faustom Pokarom,
glavnom tu`iteqkom Karlom del
Ponte i sudskim sekretarom Han-
som Holthausom, koji su ga oba-
vijestili o toku lije~ewa Milo-
{evi}a u sudskom pritvoru.
On je izjavio i da }e se do
kraja dana ponovo sastati sa se-
kretarom Holthausom da bi raz-
motrili objavqivawe rezultata
obdukcije. ¥
Biv{i predsjednik bi}e trajno upam}en u svijesti srpskog
naroda kao ~ovjek koji se zalagao za Srbiju, dr`avu svih
koji u woj `ive, ali da su ga u tome sprije~ili svjetski
globalisti, re~eno u Vrawu
JU^E PO^ELA
OBDUKCIJA U HAGU
^ekaju se
rezultati
MILO[EVI]EVO PISMO SERGEJU LAVROVU
Truju me lijekovima
Povodom smrti Milo{evi-
}a, biv{eg predsjednika Srbije
i Savezne Republike Jugoslavi-
je i po~asnog gra|anina Ba~ke
Palanke, u Op{tinskog odboru
Socijalisti~ke partije Srbije
u Ba~koj Palanci otvorena je
kwiga `alosti u koju se ju~e uju-
tro od devet ~asova upisuju mno-
gobrojni socijalisti, drugi gra-
|ani i ~lanovi drugih stranaka.
Oni su, uglavnom, poru~ili da
je "Hag ubio velikog borca za
srpski narod, heroja Srbije ko-
ji se borio za Srbiju i svoj na-
rod, za celovitu dr`avu u kojoj
treba da `ive Srbi i drugi na-
rodi i narodnosti#.
KWIGA @ALOSTI
U centralnom Kosmetu: Ubili ga ha{ki
istra`iteqi (Foto-Beta)
PREDSJEDNIK SRBIJE
BORIS TADI]
Nema zahtjeva
za aboliciju
Slobodan Milo{evi} je preminuo u }eliji od 15 kvadratnih
metara, koja je uslovnija od one u Beogradu, gdje je
proveo posqedwe mjesece pred izru~ewe iz Srbije
TEL AVIV - Radikalni isla-
misti~ki pokret Hamas, koji je
ubjedqivo pobijedio na palestin-
skim op{tim izborima, istakao je
u svojoj platformi, objavqenoj na
jednom palestinskom veb-sajtu, da
je Izrael okupaciona sila i da }e
se otpor protiv we nastaviti, pre-
nio je ju~e izraelski radio.
Istovremeno su palestinski iz-
vori objavili da su se bez dogovo-
ra okon~ali pregovori palestin-
skog predsjednika Mahmuda Abasa
i mandatara za sastav nove vlade
Ismaila Hanijea iz Hamasa o ula-
sku Abasovog Fataha u vladaju}u
koaliciju.
Abas je ranije zatra`io da Ha-
mas prizna postoje}e izraelsko-pa-
lestinske sporazume, a po{to je
upoznat s platformom pobjednika
na izborima, ocijenio je da su Ha-
masovi principi nejasni.
- Otpor u svim oblicima je le-
gitimno pravo - navedeno je u Ha-
masovoj platformi, u kojoj je tako-
|e najavqeno da }e ta organizaci-
ja nau~iti "efikasnije na~ine# da
dostigne palestinske ciqeve, ukqu-
~uju}i pravo na povratak "svakog
centimetra zemqe#. Povodom pi-
tawa priznawa Izraela, hamasovci
su naveli da }e "to uraditi u kon-
sultacijama s palestinskim orga-
nizacijama i institucijama i pa-
lestinskim narodom u cjelini#,
prenio je izraelski radio.
Obrazla`u}i osnovne smjernice
nove palestinske vlade, Hamas je sa-
op{tio da }e nastaviti borbu protiv
okupacije i zalagati se za ostvarewe
prava na povratak palestinskih iz-
bjeglica, kao i da }e raditi na stva-
rawu nezavisne palestinske dr`ave
s Jerusalimom kao glavnim gradom.
Tako|e se pomiwe mogu}nost pre-
kida vatre, bez odustajawa od prava
na otpor okupatoru.
Izraelska {tampa prenijela je
ju~e da je Abas uslovio priznawe no-
ve vlade prihvatawem wegovih za-
htjeva.
On je tako|e istakao da }e mini-
stri nove vlade biti pozvani da pri-
stanu, prije nego {to polo`e zakle-
tvu, da se sastanu s izraelskim pred-
stavnicima, kako bi se dogovorili
kako }e upravqati `ivotom pale-
stinskih gra|ana. ¥
SMR]U Slobodana Milo{e-
vi}a niko nije pobijedio - ni me-
|unarodna pravda, ni `rtve rato-
va na Balkanu, ni srpska javnost,
a ni sam Milo{evi}, koji se "de-
cenijama bavio politikom u funk-
ciji li~nih interesa, da bi, od
kada se na{ao u Hagu, sopstveni
`ivot stavio u funkciju politi-
ke#, ocijenio je ju~e Radio Frans
enternasional.
Kako je prenio Tanjug, odla-
skom Milo{evi}a, postavqa se
pitawe mogu}eg pomirewa na pro-
storu biv{e Jugoslavije jer su iz
"galerije likova najva`niji oti-
{li u istoriju, poput Frawe Tu|-
mana, Alije Izetbegovi}a#, a sad
i Milo{evi}a, komentari{e
francuski radio.
- Postradalim gra|anima i
narodima ostavqena je prilika
da odvojeno ili zajedno lijepe ko-
madi}e mozaika razbijene neka-
da{we zajedni~ke domovine - za-
kqu~io je Radio.
Moskovska "Pravda# u svom
elektronskom izdawu ocijenila
je ju~e da je gubitkom Kosova i
Metohije, kolijevke srpske dr-
`avnosti, nanesen smrtonosni
udar politi~koj karijeri Slobo-
dana Milo{evi}a.
Nije pretjerano re}i da su do-
ga|aji na Kosovu bili velika
"specijalna operacija u kojoj su se
preplitali interesi Zapada, ko-
ji je `elio da skine Milo{evi}a
sa vlasti, i albanskih naciona-
lista, koji su te`ili otcjepqe-
wu Kosova od Srbije#, pi{e
"Pravda#.
Svi britanski listovi opse-
`no su se ju~e bavili smr-
}u biv{eg jugoslovenskog
predsjednika Slobodana
Milo{evi}a u Ha{kom
tribunalu, donose}i de-
taqne osvrte na wegovu
karijeru i reagovawa me-
|unarodnih zvani~nika,
dok u komentarima mahom
kritikuju Ha{ki tribu-
nal {to ni poslije ~eti-
ri godine sudskog proce-
sa nije stigao do izrica-
wa presude.
Nedjeqnik "Obzer-
ver#, iz liberalne medij-
ske ku}e "Gardijan#, u
uredni~kom komentaru
kao najva`niju lekciju
Milo{evi}eve ere isti~e
razvoj principa humani-
tarne intervencije i pre-
ventivnog vojnog udara,
primijewenog u Srbiji i
Iraku.
Londonski "Ekono-
mist# upozorava da je du-
bqe i stabilnije pomire-
we mogu}e tek kada se i
oni "najodgovorniji# iz-
vedu pred lice me|unarod-
ne pravde.
Australijski mini-
star spoqnih poslova
Aleksander Dauner izja-
vio je ju~e da je {teta {to
je Slobodan Milo{evi}
umro prije presude u Ha{kom tri-
bunalu.
- [teta je {to su|ewe nika-
da nije zakqu~eno -
rekao je Dauner au-
stralijskoj stanici
Ej-Bi-Si.
[ef australij-
ske diplomatije je
kazao da je biv{i
predsjednik Srbije
i Savezne Republi-
ke Jugoslavije bio
"zao i lo{ ~ovjek#,
da wegova smrt zna~i da se on ne-
}e suo~iti sa pravdom i da je "u
tom smislu to nesre}na okolnost#.
Premijer Australije Xon Hau-
ard istakao je da "ne misli da }e
zbog smrti Slobodana Milo{evi}a
`aliti narod biv{e Jugoslavije#.
Gotovo svi wema~ki mediji i
ju~e u svojim internet izdawima
na udarnim mjestima objavquju vi-
jesti o smrti Slobodana Milo{e-
vi}a, nagla{avaju}i
da obdukcija, kojoj }e
u Hagu prisustvovati
i srpski i ruski qe-
kari, treba defini-
tivno da utvrdi uzro-
ke wegove iznenadne
smrti.
Wema~ki list
"Frankfurter alge-
majne cajtung#, uz fo-
tografiju prenesenu sa naslovne
strane beogradskog "Kurira#, na
kojoj krupnim slovima pi{e "Ubi-
jen#, prenio je izjavu advokata Sti-
vena Keja koji je iskqu~io mogu}-
nost da je Milo{evi} po~inio sa-
moubistvo.
Isti list je prenio i izjavu Bo-
rislava Milo{evi}a koji je optu-
`io Ha{ki tribunal da je kriv za
smrt wegovog brata Slobodana. ¥
ponedjeqak, 13. mart 2006. SVIJET
9
Ve}ina stranih analiti~ara se sla`e da iznenadnom smr}u
Milo{evi}a niko nije pobijedio i da se sada ponovo
dovodi u pitawe pomirewe na prostoru biv{e Jugoslavije
PARIZ - ^lan Me|unarodnog
komiteta za odbranu preminulog
biv{eg predsjednika Srbije i SRJ
Slobodana Milo{evi}a, @ak Ver-
`es, izjavio je ju~e da je Ha{ki tri-
bunal "sud ubica#.
Milo{evi} je dugo bio bole-
stan, rekao je Ver`es francuskom
radiju "Evropa 1#, prenijela je Be-
ta.
On je istakao da je Milo{evi}
tra`io da bude pu{ten na lije~e-
we, {to je Tribunal "odbio# i pod-
sjetio na slu~aj Morisa Papona,
koji je osu|en zbog zlo~ina protiv
~ovje~nosti i za deportaciju Jevre-
ja u Drugom svjetskom ratu, a koji
je "u Francuskoj imao slobodu da se
lije~i#.
Milo{evi} je bio "borben#,
rekao je francuski advokat i do-
dao da ne misli da je bio "~ovjek ko-
ji bi izvr{io samoubistvo#.
Na pitawe novinara francu-
skog radija koji je interes me|una-
rodne zajednice da "u~ini da nesta-
ne ~ovjek koga se spremala da osu-
di#, Ver`es je rekao da je to "zbog
toga {to nije uspjela da opravda
optu`be protiv Milo{evi}a#.
Prema wegovim rije~ima, su-
|ewe je do{lo gotovo do kraja, a
wegov mogu}i zakqu~ak nije bio
onaj koji su `eqeli sud i tu`ila-
{tvo.
Ver`es je, tako|e, rekao da }e
srpska vlada snositi "odgovornost
za ubistvo# drugih Srba ako ih su-
tra bude izru~ila u Hag, i da srp-
skim ratnim zlo~incima treba da
se sudi u Srbiji, kao {to je Papo-
nu su|eno u Francuskoj. ¥
@AK VER@ES ZA RADIO "EVROPA 1"
Ha{ki tribunal je sud ubica
VA[INGTON - Slobodan Mi-
lo{evi} je bio jedna od pokreta~kih
snaga raspada Jugoslavije i jedan od
~etvorice jugoslovenskih lidera ko-
ji su na zavr{etku Titove ere poku-
{avali da steknu ve}u politi~ku kon-
trolu, formirawem etni~kih dr`a-
va, ocijenio je ju~e "Va{ington post#.
- U Hrvatskoj je to bio Frawo
Tu|man, u BiH Alija Izetbegovi},
na Kosmetu Ibrahim Rugova - izno-
si se u jednom od op{irnih tekstova
koje je povodom Milo{evi}eve smr-
ti posvetio najuticajniji va{ington-
ski dnevnik.
Konstatuju}i da je Milo{evi}
do{ao na vlast na talasu nacionali-
sti~kog ponosa i bijesa, i da je poveo
svoje sunarodnike u ~etiri rata i
"izgubio svaki od wih#, "Va{ington
post# pi{e da se Milo{evi}evo obe-
}awe da }e ujediniti sve Srbe u jed-
noj dr`avi pretvorilo u ironi~nu
suprotnost.
- Stotine hiqada Srba izba~e-
no je iz Hrvatske i sa Kosmeta u u`u
Srbiju, a mnogi Srbi iz BiH danas
`ive na sjeveru BiH u zategnutoj po-
liti~koj koegzistenciji sa Hrvati-
ma i muslimanima na jugu - pi{e list.
Smr}u Milo{evi}a, okon~ano
je najva`nije su|ewe za zlo~ine po-
~iwene u sukobima devedesetih na
Balkanu, ocjewuje "Va{ington post#
u odvojenom ~lanku u kome se dodaje
da, iako je Milo{evi} izbjegao ko-
na~nu presudu, hiqade stranica do-
kumenta i transkripta sa su|ewa
svjedo~e o zastra{uju}im detaqima
ratova u Hrvatskoj, BiH i na Koso-
vu. ¥
"VA[INGTON POST" O SMRTI BIV[EG PREDSJEDNIKA JUGOSLAVIJE
Okon~ano najva`nije su|ewe
LONDON - Bri-
tanski "Sandi tele-
graf#, povodom smrti
Slobodana Milo{evi-
}a, ju~e je prenio tekst
biv{eg izaslanika za
Balkan lorda Dejvida
Ovena, u kojem se pri-
sje}a susreta sa biv-
{im predsjednikom
Srbije i SRJ, prenije-
la je Beta.
Kako prenosi Bi-
Bi-Si, lord Oven Mi-
lo{evi}a opisuje kao
slo`enu li~nost, pra-
gmatu, ~iji je uticaj
dovodio do pu{tawa
talaca i propu{tawa
mirovnih konvoja.
Milo{evi} se, ka-
ko tvrdi lord Oven,
gotovo stidio {to je
u usponu na vlast zai-
grao na nacionali-
sti~ku kartu na Koso-
vu.
On tvrdi da Milo-
{evi}, za razliku od
generala Ratka Mla-
di}a, nije bio rasista
i konstatuje da je na
kraju ispao najve}i gubit-
nik od raspada Jugoslavi-
je, jer su Srbi izbrisani
iz Krajine, prepustili
mnoge teritorije u Bo-
sni, a ako Kosovo posta-
ne nezavisno, {to je po
wegovoj ocjeni neizbje-
`nost, osta}e i bez dra-
guqa u kruni svoje isto-
rije.
Biv{i izaslanik za
Balkan poziva me|una-
rodnu zajednicu da ni-
kada vi{e ne dozvoli
sudski proces sli~an
onom protiv Milo{e-
vi}a u Ha{kom tribu-
nalu, isti~u}i da wego-
vo lo{e zdravqe nije
bilo tajna i da je ogrom-
na optu`nica protiv
wega bila ~ista ludost.
- Da bi se postiglo
pomirewe, pravda mora
da bude rukovo|ena
o{trom selekcijom i
brzim djelovawem. Ras-
pad Jugoslavije je dubo-
ko slo`en rat preko i
unutar granica, ujedno
agresivan i gra|anski.
^iwenicom da Milo{e-
vi}u nije izre~ena pre-
suda, propu{tena je
{ansa Tribunala da do-
prinese smirivawu
ogor~ewa i strasti - za-
kqu~uje lord Oven, pi-
{e "Sandi telegraf#. ¥
LORD DEJVID OVEN ZA "SANDI TELEGRAF"
Oti{ao veliki gubitnik
BAGDAD - Najmawe 35
osoba je ju~e poginulo, a 93
je raweno u tri vjerovatno
koordinisane eksplozije
automobila bombi u {iit-
skoj ~etvrti Sadr Siti u
Bagdadu, rekli su izvori u
ira~koj policiji, javqaju
agencije.
Kako je prenijela Be-
ta, u eksploziji bombe ko-
ja je postavqana nedaleko
od ameri~kog konvoja kod
xamije Um al-Tubul, na pu-
tu za aerodrom u zapadnom
dijelu Bagdada, poginulo je
{est civila i 13 raweno.
Policija je potvrdila
da su dvije osobe ubijene, a
{est raweno kada je grana-
ta pogodila jednu ku}u u
kvartu Alavi, u centru
glavnog grada.
U Baji, ju`nom bagdad-
skom kvartu, tri civila su
poginula kada su nepoznate
osobe otvorile vatru na vo-
zilo u kojem su se nalazi-
li.
Kako se navodi, u mjestu
Duluija, 74 kilometara sje-
verno od Bagdada, nepozna-
ta lica su ubila jednog po-
licijskog zvani~nika i jed-
nog civila.
Nepoznate osobe ubile
su Sabaha Mohameda Xana-
bija, komandanta policije
u gradu Mahmudija, 30 ki-
lometara ju`no od Bagda-
da. Xanabi je ubijen iz va-
trenog oru`ja ispred svoje
ku}e, saop{tila je polici-
ja.
Jo{ dvije osobe su ra-
wene kada je granata ba~e-
na u isto~ni dio Bagdada,
Xamiliju. ¥
NASTAVQENI BOMBA[KI NAPADI
U IRAKU
Ubijeno 35 qudi
Pregovori palestinskog predsjednika i mandatara za sastav
nove vlade Ismaila Hanijea su propali. Abas tra`io
da Hamas prizna va`e}e izraelsko-palestinske sporazume
ISTI^E ROK
U ponedjeqak isti~e zakon-
ski rok od tri nedjeqe za formi-
rawe vlade, ali je Abas tokom vi-
kenda dozvolio da se rok produ`i
za jo{ dvije sedmice.
Na izborima 25. januara, Ha-
mas je osvojio 74 poslani~ka man-
data od ukupno 132, dok je umjere-
niji Fatah, koji je do sada domi-
nirao palestinskom politikom,
ostao sa samo 45 poslanika.
XORX BU[
Jedina zvani~na reakcija
ameri~ke administracije stigla
je iz Stejt departmenta, u vidu
saop{tewa u kom je izra`ena na-
da da }e Srbija sada biti na pu-
tu ka miru, prosperitetu i evro-
atlantskim integracijama.
Kako su prenijela ameri~ka
glasila, predsjednik Xorx Bu{ je
obavije{ten o Milo{evi}evoj
smrti, ali u prvi mah nije ̀ elio
da to komentari{e.
PEKING - Kineski dr`avni
mediji prenijeli su ju~e vijest o
smrti biv{eg jugoslovenskog pred-
sjednika Slobodana Milo{evi}a,
ali se povodom toga jo{ nisu ogla-
sile vlasti u Pekingu, prenio je
Tanjug.
Pekin{ki dnevni list "Sin
\ingbao#, ~iji je dnevni tira`
pola miliona primjeraka, donosi
na naslovnoj strani sliku Milo-
{evi}a, kao i biografiju "sna-
`nog ~ovjeka Balkana# na dvije
strane, uz podsje}awe na de{ava-
wa na balkanskim prostorima u
pro{loj deceniji.
BORBA PROTIV OKUPACIJE
RADIKALNI ISLAMISTI^KI POKRET HAMAS NE ODUSTAJE OD SVOJE PLATFORME
Hag: Automobil sa tijelom pokojnog Milo{evi}a napu{ta
[eveningen (Foto-Rojters)
KINA BEZ KOMENTARA
ODLAZAK U ISTORIJUODLAZAK U ISTORIJUODLAZAK U ISTORIJUODLAZAK U ISTORIJUODLAZAK U ISTORIJUODLAZAK U ISTORIJUODLAZAK U ISTORIJUODLAZAK U ISTORIJUODLAZAK U ISTORIJU
Slobodan Milo{evi}: Na mirovnoj
konferenciji u @enevi
1995. godine (foto-arhiva)
Naslovna strana beogradskog
"
Kurira"
KAKO SVJETSKA GLASILA IZVJE[TAVAJU O SMRTI SLOBODANA MILO[EVI]A
ODLAZAK U ISTORIJU
ISTO^NO SARAJEVO -
Pravni zastupnik porodice
Abazovi} advokat Du{ko To-
mi} istakao je da nema nika-
kvog opravdawa za }utawe
Okru`nog tu`ila{tva Isto~-
no Sarajevo koje ne iznosi u
javnost detaqe sa vje{ta~ewa
parafinske rukavice Dragoqu-
ba Abazovi}a.
- Okru`no tu`ila{tvo Is-
to~nog Sarajeva mogu jedino da
nazovem visokosofisticiranim
kukavicama, jer nisu u stawu da
objave detaqe sa vje{ta~ewa.
Parafinska rukavica uzeta sa
dje~akovih ruku je negativna. Ba-
rutnih ~estica nema ni na odje-
}i dje~aka. Mada od Dragomira
Abazovi}a nije uzimana para-
finska rukavica, na wegovoj
odje}i nisu na|eni tragovi ba-
rutnih ~estica. Da je pucao, ka-
ko i za wega i za wegovog sina
tvrde izvje{taji Eufora, mora-
le bi i na parafinskoj rukavi-
ci i na odje}i ostati barutne
~estice - poja{wava Tomi}.
Advokat Tomi} je istakao da
to {to radi Evropska policija
i Eufor ni u kom slu~aju ne
predstavqa Evropu.
- Vojnici koji su pucali `e-
ni i djetetu u le|a ni u kom slu-
~aju nisu ni Eufor ni Evropska
policija, ni misija koju su do-
bili u ovoj zemqi. Ova zemqa
ima dovoqno ubica. Da joj ovi
koji pod pla{tom evropske mi-
sije mira pucaju djeci i `enama
u le|a, zaista nije potrebno -
rekao je za na{ list advokat po-
rodice Abazovi}, Du{ko Tomi}.
On isti~e da je kod Dragomi-
ra Abazovbi}a prona|en pi-
{toq u ~ijem su {ar`eru bila
~etiri metka.
- Konstatovati da je zbog ~i-
wenice da je Abazovi} imao pi-
{toq sa ~etiri metka, od kojih
nijedan nije bio u cijevi, ne zna-
~i da je Dragomir pucao sebi u
glavu. Da je to u~inio, onda bi
jedan od preostalih metaka mo-
rao biti u cijevi, izuzev ako je
posqedwi koji bi zako~io pi-
{toq. To dovoqno govori da
Dragomir nije pucao sebi u gla-
vu, nego da je rawen - tvrdi To-
mi}. On je dodao da je
na odje}i Dragomirove
supruge Rade prona|en
odre|en broj barutnih
~estica i da je na|eno
osam ~aura, {to bi mo-
glo ukazivati da je pu-
cala.
- Ako i prihvati-
mo ~iwenicu da je Ra-
da pucala, ni u kom slu-
~aju ne mo`e niko da
opravda ~iwenicu da je
ubijena s le|a. Nema
dr`ave koja }e oslobo-
diti nekoga ko je ubi-
stvo u~inio s le|a. Da
i prihvatimo ~iweni-
cu da je pucala, onda se
kao samoodbrana moglo
tretirati da joj je pu-
cano u tijelo kada je
prema vojnicima bila
okrenuta licem. Pucati
u nekoga kada se okrene
mo`e da se nazove jedi-
no ubistvom koje je po-
~iweno na svirep i podmukao na-
~in - ka`e Tomi}. On je za na{
list komentarisao i ~iwenicu
da je "zrno metka# u kasi dokto-
ra koji je operisao Abazovi}a
~ekalo 13 dana da se dostavi na
vje{ta~ewe.
- Kada se radi o ovakvim
slu~ajevima, onda opravdawe da
se na dostavu u Bawu Luku ~eka-
lo toliko dugo zbog praznika,
ne mo`e prihvatiti ni najmawe
dijete. U takvim situacijama se
pravi zapisnik koji potpisuju
sva lica koja su prisustvovala
operaciji. Izva|eno zrno met-
ka istog trena predaje se poli-
ciji na istragu i nikakvo oprav-
dawe da se ~eka sa tim ne mo`e
se uzeti kao validno i sa te`i-
nom. ^iwenica da je zrno met-
ka ~ekalo 13 dana u kasi da bi
se predalo na vje{ta~ewe, mo-
`e da nas navede na sumwe da je
mo`da do{lo do nekih zloupo-
treba. Treba podsjetiti da je
bolnicu i Dragomira Abazovi-
}a ~uvalo 10 policajaca - rekao
je Tomi},
¥ @. DOMAZET
ADVOKAT PORODICE ABAZOVI] KRITIKOVAO RAD TU@ILA[TVA U ISTO^NOM SARAJEVU I EUFOR
KUKAVICE TU@IOCI I VOJNICI Vojnici koji su pucali djetetu u le|a ne mogu
predstavqati ni Eufor ni Evropsku policiju,
kao ni misiju koja im je povjerena u BiH, smatra advokat
Branko Tomi}
Dragoqub Abazovi}: U bolni~koj posteqi
Du{ko Tomi}: Pucaw `eni
i djeci u le|a je ubistvo na
svirep na~in (foto-arhiva)
ISTO^NO SARAJEVO -
Inspektori Policijske stanice
Isto~no Sarajevo prilikom pre-
tresa stana D. P. prona{li su i
uz potvrdu oduzeli automatsku
pu{ku, osam ru~nih bombi i 1.100
metaka, saop{tilo je Ministar-
stvo unutra{wih poslova Repu-
blike Srpske.
U saop{tewu se navodi da je
stan, koji se nalazi u nasequ Gor-
wi Miqevi}i, op{tina Isto~no
Novo Sarajevo, pretresen na osno-
vu naredbe Osnovnog suda Soko-
lac.
Preduzimawe odgovaraju}ih
zakonskih mjera protiv D. P. je u
toku. ¥ O. M.
ISTO^NO SARAJEVO
Prona|en arsenal oru`ja
QUBIWE - U no}i izme|u
petka i subote nepoznato lice
(ili vi{e wih) provalilo je u
hram Ro|ewa Isusa Hrista u
Qubiwu iz kojeg je odnio samo
zate~enih 15 maraka!
Ova te{ka kra|a je, bez ob-
zira na to {to je ukradeni nov-
~ani iznos mali, izazvala veli-
ko moralno zgra`awe Qubiwa-
ca, tim prije {to se radi o hra-
mu ili "novoj crkvi#, kako je
oni ~e{}e u razgovoru zovu, a i
jo{ vi{e {to su provalne kra-
|e u posqedwe vrijeme u gradu
u~estale.
Samo dan prije ove najnovi-
je neugodnosti predsjednik
Skup{tine op{tine Slobodan
Rudan uputio je pozive i mate-
rijale odbornicima za 13. sjed-
nicu, koja }e biti odr`ana u ~e-
tvrtak, 16. marta, navode}i da
kao ~etvrtu ta~ku dnevnog reda
predla`e “aktuelna pitawa bez-
bjednosne situacije u Qubiwu.
Za ovu ta~ku nije dostavqen ni-
kakav materijal, ali je nagla-
{eno da }e odbornici sa wom
biti upoznati na samoj sjedni-
ci.
¥ @. JAWI]
PROVALA U HRAM ISUSOVA RO\EWA U QUBIWU
Lopov odnio 15 maraka
BAWA LUKA - Nepoznato
lice ukralo je automobil "BMV
H5# registarskih oznaka 626-T-
666 vlasni{tvo "Termoklime#
iz Trna, saznajemo u Centru jav-
ne bezbjednosti Bawa Luka.
Prema podacima iz polici-
je, automobil je bio parkiran u
ulici Skendera Kulenovi}a ka-
da je oko 18 ~asova ukraden. Vri-
jednost automobila procijewena
je na oko 150.000 maraka.
Na podru~ju bawolu~kog cen-
tra minulog vikenda prijavqeno
je 26 krivi~nih djela, me|u koji-
ma je 12 provala i {est kra|a.
U ulici Davida [trpca pro-
vaqeno je u ku}u D. P. Lopovi su
odnijeli laptop "kompak# i di-
gitalnu kameru "soni#. [teta je
blizu 3.500 maraka.
U ulici Arsenija ^arnoje-
vi}a provaqeno je u automobil
"kia-pregio# registarskih ozna-
ka 256-J-181 vlasni{tvo privat-
nog preduze}a "ps info#. Lopo-
vi su odnijeli procesor ra~una-
ra i auto-kasetofon. [teta je
oko 2.300 maraka.
U Omladinskoj ulici u Pri-
jedoru provaqeno je u ku}u D. M.
Lopovi su odnijeli pi{toq "TT
7, 62 milimetra# i 300 maraka.
¥ O. M.
IZ BAWOLU^KE POLICIJE
Ukraden automobil
ROGATICA - Patrola Po-
licijske stanice Rogatica zate-
kla je D. S. iz Rudog da u automo-
bilu "pasat# prevozi ~etiri dr-
`avqana Srbije i Crne Gore, ko-
ji su ilegalno pre{li granicu
BiH, saop{tilo je Ministarstvo
unutra{wih poslova Republike
Srpske.
U saop{tewu se navodi da je
rije~ o identifikovanim licima
albanske i bo{wa~ke nacional-
nosti, protiv kojih }e biti pred-
uzete odgovaraju}e zakonske mje-
re.
U toku je i operativni rad na
identifikovawu eventualnih sa-
u~esnika D. S. ¥ O. M.
GROBQA NA UDARU
LOPOVA
Krali
spomenike
BAWA LUKA - Bronzana bi-
sta sa poprsjem, vlasni{tvo po-
rodice Kantar, ukradena je sa ba-
wolu~kog Novog grobqa u ulici
Novi sokak, saznajemo u Centru
javne bezbjednosti Bawa Luka.
Prema podacima iz policije,
{teta je blizu 2.000 maraka, a po-
rodica Kantar nije se mogla iz-
jasniti kada je ta~no bista ukra-
dena, jer nekoliko mjeseci nisu
posje}ivali grobqe.
Na gradskom grobqu Pa{inac
u Prijedoru nepoznato lice po~i-
nilo je krivi~no djelo skrnavqe-
we groba Jusufa Hopi}a. U poli-
ciji saznajemo da su lopovi odnije-
li nadgrobnu plo~u dimenzija
180x150 centimetara. [teta }e na-
knadno biti utvr|ena. ¥ O. M.
BAWA LUKA
Pi{toqem
po pazar
BAWA LUKA - Dva maskira-
na lica po~inila su krivi~no dje-
lo razbojni{tva u ulici Rade
Vrawe{evi} nad A. V. radnicom
u prodavnici "Centar {op#, sa-
znajemo u Centru javne bezbjed-
nosti Bawa Luka.
Prema podacima iz policije,
razbojni{tvo se dogodilo u pe-
tak oko 19 ~asova i 15 minuta.
Razbojnici su uz prijetwu pi{to-
qem od radnice oteli 200 mara-
ka pazara. Policija je uradila
uvi|aj i istraga je u toku.
Razbojni{tvo se dogodilo i
u ulici Gavre Vu~kovi}a u sport-
skoj kladionici "Vilijams#. Ne-
poznati razbojnik u{ao je u kla-
dionicu i uz prijetwu pi{toqem
od radnice A. O. oteo 170 mara-
ka. Istraga je u toku. ¥ O. M.
ROGATICA
Krijum~ario qude
BAWA LUKA - Kriminali-
sti~ka policija podnijela je iz-
vje{taje protiv Bawolu~ana G.
F. (42), bra}e M. A. (26) i M. A.
(24), D. J. (31) i ~etiri maloqet-
nika, zbog sumwe da su po~inili
vi{e krivi~nih djela, saop{ti-
lo je Ministarstvo unutra{wih
poslova Republike Srpske.
U saop{tewu se navodi da su
oni, zajedno ili odvojeno, tokom
pro{le i ove godine na podru~ju
Bawe Luke po~inili pet krivi~-
nih djela te{kih kra|a, tri kra-
|e, izazivawe nacionalne, rasne
i vjerske netrpeqivosti, podstre-
kivawe i prikrivawe.
¥ O. M.
POLICIJA REPUBLIKE SRPSKE
Prijavqeni izgrednici
TREBIWE - Pred Sudskim vi-
je}em Okru`nog suda u Trebiwu da-
nas se nastavqa glavni pretres u su-
|ewu Anisu Bandi}u (29) iz Sara-
jeva, optu`enom da je 17. avgusta
pro{le godine iz pi{toqa na gra-
ni~nom prelazu Metaqka kod ^aj-
ni~a ubio radnog kolegu Bojana
Prodanovi}a (33).
Po{to su na pro{lom pretre-
su 21. februara ove godine vje{ta-
ci dokazali da je Bandi} tog dana
pucao iz slu`benog pi{toqa M-
57, kalibra 7,62 mm sa osam hitaca,
od kojih su ~etiri nanijela smrto-
nosne rane Prodanovi}u, danas }e
nalaz podnijeti obducent, koji je
obavio obdukciju.
Pored toga, raspravom }e do-
minirati ura~unqivost optu`e-
nog, jer se o~ekuje da tim sudskih
vje{taka sa Neuropsihijatrijske
klinike iz Bawe Luke, prof. dr
Milena Stojakovi}, zatim Qubica
\ur|evi} i Dijana Zori} podnese
izvje{taj o stawu svijesti Anisa
Bandi}a tog 17. avgusta.
Nezvani~no saznajemo da su
stru~waci utvrdili da je Bandi} u
trenutku izvr{ewa ovog te{kog
krivi~nog djela bio potpuno svje-
stan i ura~unqiv i da ubistvo ni-
je izvr{eno u afektu.
Odbrana je, me|utim, najavila
da }e insistirati na stawu svije-
sti optu`enog u trenutku ubistva
pa se mo`e desiti da se zatra`i
novo vje{ta~ewe iz Sarajeva. Uko-
liko bi nalazi dva vje{ta~ewa bi-
li suprotni, sud }e zatra`iti i
tre}e, supervje{ta~ewe neke od
zdravstvenih ustanova van BiH.
Danas }e kao vje{tak svjedo~i-
ti i dr Slobodan Prtilo iz Tre-
biwa, koji }e ukazati na okolnost
tjelesnih povreda.
Podsjetimo, u nastavku glav-
nog pretresa prije dvadeset dana
vje{taci @eqko Popovi}, Vesel-
ka Bjelanovi}, Momir Radi} i
Branka Mili} utvrdili su da je
pucano iz Bandi}evog pi{toqa,
dok u cijevi pi{toqa ubijenog
Prodanovi}a nisu na|ene barutne
~estice. Tako|e, nisu prona|eni
tragovi alkohola u krvi ni kod
Bandi}a, ni kod Prodanovi}a. Svoj
iskaz dala je u supruga ubijenog
Nata{a Prodanovi}, isti~u}i da
se Bojan Prodanovi} nije nikome
zamjerio u `ivotu i da je imao mno-
go prijateqa.
- Bojan je bio pa`qiv roditeq
i dobar suprug i ova tragedija je ne-
nadoknadiva za na{u porodicu - re-
kla je Prodanovi}eva. Ona je zatra-
`ila krivi~no gowewe okrivqenog,
uz postavqawe imovinsko-pravnih
zahtjeva. ¥ M. BE[TI]
DANAS U TREBIWU NASTAVAK SU\EWA ANISU BANDI]U IZ SARAJEVA
ODBRANA SE HVATA ZA SLAMKUTim sudskih vje{taka iz Bawe Luke predo~i}e nalaze
Put do lijepe kosePut do lijepe kosePut do lijepe kosePut do lijepe kosePut do lijepe kosePut do lijepe kosePut do lijepe kosePut do lijepe kosePut do lijepe kose
\uja Vola{ sa u~eni-
cima: Kreativni
i puni ideja
Put do lijepe kose
ponedjeqak, 13. mart 2006. BAWA LUKA
SUTRA 22. SJEDNICA
SKUP[TINE GRADA
Vi{e para
siroma{nima
ODBORNICI Skup{tine
grada razmatra}e sutra, na 22.
sjednici, Izvje{taj o radu Cen-
tra za socijalni rad u pro{loj i
Plan i program rada za ovu godi-
nu.
Gradski parlament raspra-
vqa}e i o prijedlozima odluka o
ostvarivawu prava na nov~anu i
jednokratnu pomo}, naknadu tro-
{kova sahrane i tro{kova pre-
voza licima kojima je potrebna
socijalna pomo}.
Nov~ana pomo} pripada gra-
|aninu nesposobnom za rad, koji
nema vlastitih prihoda i koji
nema porodicu da ga izdr`ava.
Ako odbornici podr`e ovaj set
odluka, socijalno ugro`eni Ba-
wolu~ani mjese~no }e dobijati
47 odsto novca vi{e.
Tako }e pojedinac mjese~no
primati 60, porodica sa dva ~la-
na 72, porodica sa tri ~lana 84,
porodica sa ~etiri ~lana 95 i
porodica sa pet ili vi{e ~lano-
va 120 maraka.
Pred gradskim parlamentar-
cima bi}e prijedlozi odluka o
otvarawu prihvatne stanice za
djecu i omladinu zate~enu u skit-
wi i uspostavqawu prihvatne
stanice za odrasla i stara lica
zate~ena u skitwi i besku}nici-
ma.
Skup{tina grada raspravqa-
}e i o programima pomo}i po-
vratnicima i izbjeglim i raseqe-
nim licima za ovu godinu. Admi-
nistrativna slu`ba grada za pro-
gram pomo}i povratnicima i iz-
bjeglim i raseqenim licima bu-
xetom je predvidjela po 300 hiqa-
da maraka.
¥ P. P.
DO PRIJE osam godina Kla-
ra Vujni} sa Petri}evca nije ni
slutila da je ~eka `ivot "u mra-
ku#. Ali onda je wena sudbina kre-
nula drugim putem. Klara se raz-
boqela iznenada. Iako nikada
prije toga nije imala problema s
vidom, oslijepila je za nekoliko
mjeseci.
- Prvo sam po~ela da gubim
vid na jednom oku. To je trajalo
dva mjeseca. Ubrzo vi{e nisam mo-
gla dobro da vidim ni na drugo -
pri~a tridesetogodi{wa Klara.
Obi{la je sve doktore, ali ni-
su mogli da je izlije~e. Nisu zna-
li ni kako je bolest nastala. Ne-
ki su rekli da je od povi{enog {e-
}era, neki od stresa...
- Nisam imala novca za ope-
raciju koja se mogla obaviti samo
u Wema~koj. Kada smo prikupili
pare, operacija je bila bezuspje-
{na, jer sam do{la kasno. Tako da
sam se morala pomiriti sa `ivo-
tom u tami - veli Klara.
[to su godine odmicale, bol,
muka i tuga su se gomilale u Kla-
rinom `ivotu.
U~ila je iz dana u dan kako da
se kre}e, kuva, pere. S obzirom na
to da je vid gubila {est mjeseci,
postepeno se privikavala na ne-
stajawe svjetlosti.
- @ivot mi je postao no}na
mora. Poku{avala sam da se ne
odam o~aju, ali nije mi uspijeva-
lo. Nisam mogla da se snalazim
sama u gradu, vozim autobusom, ku-
pujem... - pri~a nesre}na djevojka.
Poslije pet godina, Klari je
umrla majka koja joj je bila jedi-
ni oslonac i podr{ka u `ivotu.
Ona je, veli, bila wene o~i, ruke
i rame za plakawe u te{kim tre-
nucima kada potonu sve nade za bo-
qe sutra. Oca, koji `ivi u nase-
qu Mi{in Han, ne pomiwe mnogo.
On joj, ka`e, niti poma`e, niti
odma`e.
Poslije maj~ine smrti, mora-
la se preseliti kod sestre @ane,
koja se ubrzo udala, pa je Klara
ostala prepu{tena sama sebi.
- @ana mi pomogne koliko mo-
`e, ali ona ima svoju porodicu i
mu`a. Ne `elim im biti teret.
Ona mi pla}a stan, jer joj ~uvam di-
jete da ga ne bi vodila u vrti} -
kazuje Klara.
Mnogo joj zna~i {to ~uva se-
strino dijete, ali je ~esto zabo-
li du{a {to i sama nema porodi-
cu. Kada bi imala dijete, ka`e,
~ini joj se da bi dobila snagu za
borbu.
- Moja primawa su nedovoqna
da bi se brinula sama o sebi, a ka-
moli o djetetu. Uvijek moram ~e-
kati da mi neko pomogne da napra-
vim jelo, operem ve{, nalo`im va-
tru... Ne tra`im pomo}, dok mi
ba{ ne zatreba. Samo me bol na-
tjera da molim za marku ili komad
hqeba - kroz suze ka`e Klara.
Ka`e da ponekad tri dana je-
de samo suv hqeb, ali }uti. Ne `e-
li da rastu`i sestru koja i sama
jedva sastavqa kraj s krajem.
Osim {to ne vidi, Klara usko-
ro mora na operaciju `u~i. Nada
se da ne}e pla}ati ovo lije~ewe,
jer je invalid. Najgore joj je {to
stalno mora na komisiju u Centar
za socijalni rad, kako bi potvrdi-
li da je trajno nesposobna i odo-
brili 41 marku naknade za tu|u
wegu i pomo}.
- Ima dana kada po dva puta
moram oti}i u bolnicu, jer imam
dva kamena u bubregu. ^esto ne mo-
gu i}i, ostanem u ku}i, pla~em dok
bol ne pro|e - govori Klara.
Jednom godi{we, Gradska or-
ganizacija slijepih dodijeli joj
stotinu maraka. ^uva ih da kupi
lijek, plati struju ili prevoz do
qekara. U posjetu joj ~esto do|u
predstavnice Udru`ewa "@ene to
mogu#, koje je uvijek obraduju pa-
ketom hrane i vo}a. Ka`e da joj je
svaka pomo} dobrodo{la, pa ma-
kar to bila i lijepa rije~.
¥ S. DU[ANI]
KAKO SE SUDBINA POIGRALA SA KLAROM VUJNI] SA PETRI]EVCA
17
Klara Vujni}: Bolest do{la iznenada
SAMA U SVIJETU TAME!
BOGOSLU@EWA U
HRAMU SVETE TROJICE
Pri~estili
se vjernici
NEKOLIKO stotina vjer-
nika prisustvovalo je proteklog
vikenda liturgijama i pri~e{}u
u Hramu Svete trojice.
Posije prve nedjeqe vaskr-
{weg posta, sve{tenici Bawo-
lu~ke eparhije pri~estili su
vjernike, govore}i im o zna~aju
posta i svete tajne pri~e{}a u
hri{}anstvu.
Hram Svete trojice u nedje-
qu je posjetilo toliko vjernika
da mnogi od wih nisu mogli da
u|u u crkvu za vrijeme liturgi-
je, ve} su bogoslu`ewe pratili
ispred ulaza.
¥ Sw. M.
DA SE ponekad i pokloni mo-
raju prodati, pokazao je Branko
Stankovi}, koji je ju~e na auto-pi-
jacu u Lazarevo do{ao da proda au-
tomobil "reno talija# dobijen na
Bingu. Zna, ka`e, za onu narodnu
poslovicu da se sre}a ne prodaje,
ali novac mu je ipak potrebniji.
Za ovaj automobil proizveden 2005.
godine sa 1.4 benzinskim motorom,
Stankovi} tra`i 17.200 hiqada ma-
raka.
- U ~etvrtak sam ga dobio i da-
nas ga prodajem. Bolestan sam i ne
mogu da ga vozim - veli Stankovi}
i dodaje da bi ga mo`da dao i za 16.
500 hiqada maraka, ako bi na{ao
pravog kupca.
Ponuda polovwaka na ju~era-
{woj auto-pijaci i pored hladnog
vremena bila je veoma dobra. Ve-
}inom su preovladavala Folksva-
genova, Fijatova, Opelova i For-
dova vozila.
Najjeftiniji automobil bio
je "jugo 55# sa 1.2 benzinskim mo-
torom. Za ovaj auto, star 18 godi-
na, vlasnik je tra`io 950 maraka.
Me|u jeftinim bili su i Forodvi
automobili. Tako je "ford eskort#
sa 1.6 dizel motorom proizveden
1990. cijewen 2.100 hiqada maraka.
"Fijat palio# sa turbodizel moto-
rom iz 2000. godine ko{tao je 5.950
hiqada maraka. Za "mercedes 190#
sa 2.5 D motorom iz 1988. godine
vlasni je tra`io 6.900 hiqada ma-
raka, a za "{kodu fabiju# sa 1.2
benzinskim motorom proizvedenu
2005. godine 16.400 hiqada mara-
ka.
Naj~e{}i automobil na na{im
ulicama "golf dva#, zavisno od mo-
tora i godine proizvodwe mogao se
kupiti po cijeni od tri do 5.200
hiqada maraka, koliko je trebalo
izdvojiti za "golf dva# sa 1.6 D mo-
torom iz 1991. godine. "Golf dva#
proizveden 1984. godine, tako|e di-
zel, ko{tao je 3.700 hiqada mara-
ka. "Golfovi# ~etvrte generacije
ju~e su cijeweni od 13 do 19 hiqa-
da maraka. "Golf ~etiri# sa 1.9
TDI motorom proizveden 1998. go-
dine cijewen je 13.980 hiqada ma-
raka, a "~etvorka# sa SDI moto-
rom iz 2002. godine 18.500 hiqada
maraka.
Me|u skupqim automobilima
bio je "audi A6# sa 2.5 TDI moto-
rom iz 1998. godine. On je ko{tao
26.500 hiqada maraka. Najskupqi
automobil bio je "mercedes 220 D#
sa CDI motorom proizveden 2000.
godine - cijewen je 33 hiqade ma-
raka. ¥ N. TOMA[EVI]
ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI
SREDWO[KOLCI koji ̀ e-
le da provedu {kolsku godinu u
inostranstvu, u srijedu }e mo-
}i vi{e da ~uju o progra-
mima koje im nudi agen-
cija "Bhv konsal-
ting#.
Predstavnici
ove agencije govori-
}e o programu "[k-
olska godina u ino-
stranstvu# i uslo-
vima koje polazni-
ci moraju da ispune
da bi otputovali.
- Ovaj program je
dobra prilika da mla-
di}i i djevojke pro-
vedu nezaborav-
nu godi-
nu u
z e -
mqi koju sami izaberu. Osim to-
ga ovako mogu da upoznaju druge
kulture i obi~aje i da nau-
~e jezik - ka`e koordi-
nator "Bhv konsal-
tinga# Biqana Lu-
ki}.
Posjetioci-
ma }e svoja isku-
stva prenijeti
mladi}i i dje-
vojke koji su se
nedavno vrati-
li iz ino-
stranstva.
Predsta-
vqawe pro-
grama odr`a-
}e se na Fi-
lozofskom
fakultetu u
18 ~asova.
¥ D. V.
BHV KONSALTING
U~ewe u inostranstvu
S CIQEM da poboq{aju po-
lo`aj lica sa onesposobqewem,
Udru`ewe amputiraca "Udas#
uskoro kre}e sa novim aktivno-
stima.
- Sprovodi}emo program sa-
mozapo{qavawa, kojim nastojimo
da pomognemo invalidima da sami
zara|uju za boqi `ivot svoje po-
rodice - rekla je sekretar ovog
udru`ewa Miroslavka Amixi}.
Ona je dodala da }e tokom pro-
grama posebnu pa`wu posvetiti
osnivawu malih preduze}a i po-
slova, ali i razvoju postoje}ih.
- Mala preduze}a ulivaju na-
du za razvoj cjelokupne ekonomi-
je, jer su postala uspje{na u raz-
vijenim zemqama. Zbog toga nema
razloga da i kod nas ne procvjeta
mala privreda - ka`e Amixi}.
Udru`ewe za sada nema daro-
davca za ovaj program, ali se na-
daju da }e privrednici ili Vlada
Republike Srpske prepoznati do-
bre ideje i pomo}i da i lica sa
onesposobqewem po~nu zara|iva-
ti.
- Ve}ina preduze}a ne `eli
da zaposli lica sa hendikepom.
Prvi dio na{eg programa ukqu~u-
je dvadesetak amputiraca - veli
Amixi}.
Ona je dodala da ova lica ni-
su nesposobna, kao i da mogu da
obavqaju razne poslove, jednako
kvalitetno kao zdravi qudi.
- Lica sa invaliditetom se
mnogo vi{e trude i daju sve od se-
be da bi opravdala povjerewe ko-
je im je ukazano - rekla je Miro-
slavka Amixi}. ¥ Sv. D.
UDRU@EWE AMPUTIRACA
"
UDAS"
Posao za invalide
Pijaca u Lazarevu: Dobra ponuda polovwaka
PREMIJA NA PRODAJUPREMIJA NA PRODAJUPREMIJA NA PRODAJUPREMIJA NA PRODAJUPREMIJA NA PRODAJUPREMIJA NA PRODAJUPREMIJA NA PRODAJUPREMIJA NA PRODAJUPREMIJA NA PRODAJU
Najjeftiniji automobil bio je
"
jugo
55", za koji je vlasnik tra`io 950
maraka. Najskupqi
"
mercedes 220 D"
sa CDI motorom proizveden 2000.
godine cijewen je 33 hiqade marakaBiqana Luki}: Prilika za nezaboravno putovawe
SAMO]A
Ve}inu vremena Klara provo-
di u ~etiri zida. Sama ne mo`e
da izlazi, a ne `eli nikoga da op-
tere}uje da joj poma`e.
- Vi{e volim da sjedim ovdje
sama, nego da me vrije|aju na uli-
ci. Qudi su ~esto neprijatni, a
to me mnogo poga|a. Raspla~em
se i vi{e ne `elim da sretnem ni-
kog - pri~a Klara Vujni}.
Mnogo joj zna~i kada je neko
posjeti, jer tada u wen svijet ta-
me donese tra~ak sunca, koje je
odavno zaboravila.
Nesre}na djevojka poku{ava da pre`ivi sa 41 markom
mjese~no, koju dobije kao naknadu za tu|u wegu i pomo}.
Ponekad tri dana jede samo hqeb. Od svake muke,
samo}a joj je najte`a
(Snimio R. OSTOJI])
POSAO
Vi{e od svega Klara bi vo-
qela da sama zaradi za koricu
hqeba. Zna da je sposobna za mno-
go toga, ali niko joj nije pru`io
{ansu da to poka`e.
- Poslala sam hiqade molbi,
pokucala na mnoga vrata, ali za
mene su sva ostala zatvorena.
Znam da bi mogla da radim, jer
te~no govorim francuski jezik.
Ali niko ne}e da povjeri svoje
dijete slijepoj osobi da ga podu-
~ava - veli Klara Vujni}.
PREMIJA NA PRODAJU
ponedjeqak, 13. mart 2006.KULTURA
18
TESLI] - Srpsko prosvjet-
no i kulturno dru{tvo "Prosvje-
ta# iz Tesli}a ove godine obiqe-
`ava 150 godina od osnivawa i 15
godina od obnavqawa rada.
U ovom dru{tvu ka`u da ove
zna~ajne godi{wice ne}e posebno
obiqe`avati.
- Na{ program rada je i ove go-
dine obilan, a umawena sredstva
iz buxeta Skup{tine op{tine, za
koja su glasali oni koji rade na
ga{ewu "Prosvjete#, ne dozvo-
qavaju ve}a ulagawa. Godi{wice
}emo obiqe`iti radno, kao {to
smo i do sada ~inili - rekla je
animator kulture u "Prosvjeti#
Gordana An|eli}.
U ulici Svetog Save broj 60
u Tesli}u, na spratu zgrade koju
nagriza zub vremena, smje{ten je
Dom "Prosvjete#.
Srpsko prosvjetno i kultur-
no dru{tvo "Prosvjeta# - vjerno
~uva tradiciju, ali i kreira kul-
turni `ivot Tesli}a.
U prostorijama Doma "Pro-
svjete# smje{tena je biblioteka sa
~etiri hiqade kwiga. Prema ri-
je~ima Gordane An|eli}, fond je
mali, ali dragocjen, jer me|u wen-
im kwigama se nalazi literatura
za svakoga - i beletristika za raz-
bibrigu, ali i stru~na literatu-
ra za studente i sredwo{kolce.
Tu je i muzeolo{ka zbirka,
~ija se stalna postavka, sa preko
stotinu razli~itih eksponata, ~e-
sto pretvara u u~ionicu u kojoj
nastavnici tesli}kih osnovnih i
sredwih {kola dr`e "ogledne#
~asove.
- U prostorijama Doma "Pro-
svjete# se priprema i ~asopis za
nauku, kulturu i umjetnost "Du-
hovnost srpska#, koji ve} 10 go-
dina dva puta godi{we izlazi u iz-
dawu tesli}ke "Prosvjete#, kao
i desetak drugih izdawa - rekla je
za "Glas Srpske# Gordana An|e-
li}.
^etiri puta sedmi~no oku-
pqaju se i ~lanovi sekcija: @en-
ske pjeva~ke grupe "Zora#, fol-
klorne i sekcije za o~uvawe na-
rodne tradicije.
Ve} tradicionalno tesli}ka
"Prosvjeta# raspisuje i konkurse
za izradu likovnih i literarnih
radova povodom Svetog Save i Da-
na Republike Srpske.
- Od sredine pro{le godine
dio aktivnosti odvija se i u ob-
novqenoj zgradi bioskopa, koja je
odlukom Skup{tine op{tine da-
ta "Prosvjeti# na kori{}ewe. U
tom prostoru odr`ano je {est iz-
lo`bi, tri koncerta i vi{e od 60
filmskih predstava - kazala je
An|eli}eva.
Od po~etka godine, ovo dru-
{tvo je imalo osam nastupa, a ve}
se uveliko spremaju sve sekcije za
cjelove~erwi koncert pod nazi-
vom "Voqenom gradu#, koji se ve}
tradicionalno odr`ava povodom
dana i krsne slave Skup{tine op-
{tine Tesli}. U toku su i pri-
preme za gostovawe u Sarajevu i
proslavu Vaskrsa.
Bogatstvo kulturnih sadr`a-
ja u Tesli}u zavisi}e prije sve-
ga od novca kojim }e "Prosvje-
ta# raspolagati u narednom peri-
odu.
- Iako smo ove godine dobili
iz buxeta 10 hiqada maraka mawe
nego lani, nadamo se da }e nam,
kao {to je i do sada bio slu~aj, po-
magati dobri qudi iz Tesli}a -
kazala je Gordana An|eli}.
Ona je dodala da }e, sude}i
prema planovima, ovo biti jedna
lijepa godina u Tesli}u, na kul-
turnom planu.
¥ D. MACURA - LIPOV^I]
SRPSKO PROSVJETNO I KULTURNO DRU[TVO IZ TESLI]A
NOVI PUTEVI "PROSVJETE"
UDRU@EWE DRAMSKIH
UMJETNIKA SRPSKE
Brak kao
komedija
BAWA LUKA - Udru`ewe
dramskih umjetnika Republike
Srpske radi novu predstavu, "Ka-
ko ubiti `enu i za{to#, itali-
janskog autora Antonija Murija.
Ovu komediju re`ira i glu-
mi u woj @eqko Stjepanovi}, a
pored wega se pojavquje i Nata-
{a Ivan~evi}.
Udru`ewe dramskih umjetni-
ka Republike Srpske sutra }e se
na maloj sceni "Petar Ko~i}#
predstaviti komadom "Reci mi u
kom si `anru#, autora Radmile
Smiqani}.
U ovoj predstavi glume Du-
{ko i Ana Mazalica i Aleksan-
dar Blani}.
Bawolu~ki qubiteqi pozo-
ri{ne umjetnosti u ovoj godini
su vidjeli dvije predstave ovog
udru`ewa.
Rije~ je o komadu "Lekcija#
E`ena Joneska, komi~noj drami
sa elementima apsurda, u kojoj
glume Vladimir \or|evi}, Dra-
gana Mari} i Vedrana Ma~kovi}
- Zubovi}.
Publika je imala priliku da
pogleda i predstavu "Siroti ma-
li hr~ki#, autora Gordana Mi-
hi}a. Ovaj komad je re`irao, a
ujedno i glumio u wemu @eqko
Stjepanovi}.
Pored wega, u ovoj predstavi
pojavquju se Qubi{a Savanovi},
Boris [avija, Bo{ko \ur|evi}
i Dobrica Agatonovi}.
¥ S. D.
Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvo
"
Prosvjeta" - vjerno ~uva tradiciju,
ali i kreira kulturni `ivot Tesli}a
\Pjeva~ka grupa
"
Zora": Jedna od najuspje{nijih sekcija
ISTO^NO SARAJEVO - Sla-
|ana Kosti}, uspje{an student Mu-
zi~ke akademije Univerziteta u Is-
to~nom Sarajevu u klasi profesorke
magistra Sawe Stija~i}, nastavila je
da ni`e uspjehe na muzi~kim festi-
valima u zemqi i inostranstvu.
Ona je na Festiva-
lu flautista "Ta-
hir Kulenovi}#
u Vaqevu pro-
{le nedjeqe
bila najbo-
qa u {e-
s t o j
kategoriji, me|u u~enicima muzi~-
kih {kola i studentima muzi~kih
akademija.
Uz to, tako|e pro{le nedjeqe,
u~estvovala na beogradskom tak-
mi~ewu "Davorin Jenko# i osvojila
tre}u nagradu, ali ne treba zaboravi-
ti da prva nagrada nije dodijeqena.
- Nagrade gode, a bilo ih je dese-
tak, {to doma}ih, {to me|unarodnih,
u toku mog studirawa - ka`e ova
skromna djevojka.
Ona ve} predaje flautu u Ni`oj
muzi~koj {koli u Isto~nom Saraje-
vu i ka`e da je ponosna na 15 svojih
prvih u~enika.
- Vjerovatno }u ostati na akade-
miji i upisati postdiplomske studi-
je, a mo`da {kolovawe nastavim u
inostranstvu - ka`e Sla|ana.
Wena profesorka Sawa Stija-
~i} nagla{ava da se radi o veoma mar-
qivom studentu, koji dobro radi.
- Ona je jedan, kako ja ka`em, lo-
pov sa osje}ajem za pravdu,
jer uspje{no i veoma
mnogo uzima od profe-
sora - ka`e magistar
Sawa Stija~i} i "ot-
kriva tajnu# uspjeha
profesora i studena-
ta Muzi~ke aka-
demije u Is-
t o ~ n o m
Saraje-
vu.
Ve}ina profesora se prema stu-
dentima, veli ona, odnosi kao prema
svojim mla|im kolegama.
- Mi smo im samo mentori koji ih
usmjeravaju, a oni svojim talentom i
trudom posti`u veoma mnogo. Sla|a-
na je jedan od veoma dobrih studena-
ta, a na Akademiji ih ima jo{ dosta
koji posti`u zapa`ene rezultate u
u~ewu, ali i na takmi~ewima - nagla-
{ava Sawa Stija~i} i dodaje da se
svi studenti koji, uprkos te{ko}a-
ma, odu na doma}a i me|unarodna tak-
mi~ewa vra}aju sa nekom od vrijednih
nagrada.
¥ N. Z.
SLA\ANA KOSTI], STUDENT MUZI^KE AKADEMIJE
U ISTO^NOM SARAJEVU
Pobjednik festivala flaute
Vjerovatno }u ostati na akademiji i upisati
postdiplomske studije, a mo`da {kolovawe
nastavim i u inostranstvu, ka`e Sla|ana
Sla|ana Kosti} i Sawa Stija~i}: Pune utisaka
NOVI SAD - Biblioteka Matice srpske postavila je izlo`bu povo-
dom 100 godina od ro|ewa irskog pisca Semjuela Beketa, saop{tio je
upravnik Biblioteke Miro Vuksanovi}, a prenosi Tanjug. ¥
¹ ¹ ¹
^A^AK - U galeriji Narodnog muzeja u ^a~ku otvorena je izlo`ba
fotografija, kwiga i dokumenata o slavnom srpskom vojvodi Stepi Ste-
panovi}u, prenosi Tanjug.
Ovom izlo`bom ^a~ak, kao grad gdje je vojvoda Stepa proveo posqed-
we godine `ivota, obiqe`ava 150 godina od wegovog ro|ewa. ¥
¹ ¹ ¹
BEOGRAD - Jedan od najve}ih pijanista dana{wice Arkadij Volodos
iz Rusije odr`ao je koncert u prepunoj velikoj dvorani Kolar~eve zadu-
`bine, prenose agencije.
Na programu su bila djela austrijskog i ma|arskog kompozitora, Fran-
ca [uberta i Franca Lista. ¥
MOZAIK
BAWA LUKA - Kwiga "Di-
vqawe#, autora Jurija Hudolina iz
Slovenije, predstavqena je u petak u
Narodnoj i univerzitetskoj biblio-
teci Republike Srpske.
Rije~ je o zbirci poezije koja na
pomalo mra~an i morbidan, ali nada-
sve interesantan na~in govori o sva-
kodnevici i stvarima koje nas okru`u-
ju.
O kwizi su govorili autor, re-
cenzent i prevodilac Zdravko Kec-
man i kwi`evnici Aleksandra ̂ voro-
vi} i Tawa Stupar - Trifunovi}.
- Poezija Jurija Hudolina je pra-
va podivqala poezija, koja te{ko da se
mo`e obuhvatiti frazama i na taj na-
~in prenijeti wen impuls. To je `iva
poezija, koja govori `ivim jezikom
svakodnevice i wime plijeni publiku
- kazala je Tawa Stupar - Trifunovi}.
Veliki broj qubiteqa pisane ri-
je~i okupio se te ve~eri u bibliote-
ci, a aplauzi i pa`wa s kojom su po-
pratili svaku rije~, najboqe govore o
kvalitetu stvarala{tva mladog auto-
ra.
"Stri`ibubice#, "Varvari# i
brojne druge poeme iz kwige samo su dio
bogatog Hudolinovog opusa koji je pu-
blika imala priliku da ~uje.
- Hudolinovo stvarala{tvo }e vam
zasigurno razbiti iluziju, ako ste se
nadali poeziji koja }e vas uquqkivati
u svijet nestvarnog i ma{te - istakla
je Trifunovi}eva.
Jurija Hudolina nazivaju jo{ i
"princ qubqanskih ulica#, zbog we-
gove buntovne i nesputane poezije.
Izdava~ ovog djela je Udru`ewe
kwi`evnika Republike Srpske - Po-
dru`nica Bawa Luka, a organizator
je Udru`ewe Slovenaca u Bawoj Luci,
zajedno sa Narodnom i univerzitet-
skom bibliotekom Republike Srpske.
¥ V. K.
KWI@EVNO VE^E JURIJA HUDOLINA U BAWOJ LUCI
Princ qubqanskih ulica
BAWA LUKA - Prikazi-
vawem crtanog filma "Zvijezde
barda#, autora Sa{e Gaji}a, na po-
zori{noj sceni "^ehov# u Ekonom-
skoj {koli u Bawoj Luci zavr{e-
na je tradicionalna manifestaci-
ja "\a~ka zima#.
U ~etiri dana, koliko traje
ova sve~anost, qubiteqi umjetno-
sti imali su priliku da pogleda-
ju izlo`bu fotografija Nikole
Savi}a, koje predstavqaju ̀ ivot i
djelo Stevana Stojanovi}a Mo-
krawca. Ova izlo`ba bi}e po-
stavqena jo{ nekoliko dana, a po-
slije se seli u Izlo`beni muzej u
Torino.
Mnogobrojnu publiku je pri-
vukla i pozori{na predstava "Bra-
kolomna farsa#, u kojoj glume Da-
rija Tomi}, Tamara Metli}, Mari-
na Luki}, Maja Luki}...
Odr`an je razgovor s povodom
"Srpski jezik i pravopis#, gdje je
gost bio magistar Luka Kecman,
kao i poetsko ve~e sa Dijanom Ro-
mi}.
Pa`wu je privukla radio-dra-
ma "Bla bla bla#, u kojoj su u~e-
stvovali Dajana Li~ina, Renata
Novakovi}, Boban ^egar, Dubrav-
ka Risti}, Ilijana Ivani{...
- Ova, ve} tradicionalna sve-
~anost, svake godine okupi ogroman
broj posjetilaca, a mi se trudimo
da publici ponudimo najboqe iz
svih oblasti umjetnosti. Da su mla-
di zainteresovani za kulturu, po-
tvrdila je "\a~ka zima#, koja i po-
stoji zbog mladih - rekao je za na{
list direktor Ekonomske {kole
iz Bawe Luke @eqko Trnini}.
¥ S. D.
BAWOLU^KA EKONOMSKA [KOLA
Zavr{ena \a~ka zima
BAWA LUKA - Gitarista i
kompozitor Milan Igwatovi}
i violon~elistkiwa Tawa Jere-
mi} iz Beograda predstavili su
se bawolu~koj publici u petak
u koncertnoj dvorani Banskog
dvora Kulturnog centra.
Posjetioci, koji su ispuni-
li koncertnu dvoranu, imali su
priliku da ~uju melodije srpske
nacionalne muzike i muziku {i-
reg prostora Balkana.
Pa`qivo odabrane melodi-
je muzi~ke grupe "Duo Modera-
to#, stilizovane za gitaru i vi-
olon~elo, imaju namjeru da dio
na{eg muzi~kog nasqe|a pred-
stave u novoj formi i sa~uvaju
od zaborava.
Milan Igwatovi} je odabrao
poznate melodije sa prostora
Balkana i vje{to ih propustio
kroz muzi~ki senzibilitet.
Tawa Jeremi} je odsvirala solo
dionice koje svojim zvukom stva-
raju posebnu atmosferu prilago-
|enu srpskom duhu i temperamen-
tu.
Publika je s pa`wom prati-
la nastup umjetnika, a dugotraj-
nim aplauzima nagradila wiho-
vo izvo|a~ko umije}e.
- ^esto posje}ujem koncerte
u Banskom dvoru i uglavnom mi
se svi|aju. Zadovoqna sam ponu-
|enim repertoarom, kao i publi-
ka, koja je umjetnike iz Beogra-
da podr`avala brojnim aplauzi-
ma, kako poslije, tako i za vri-
jeme izvo|ewa kompozicija. Do-
bre su mi sve kompozicije koje
su ve~eras izveli, a posebno su
mi se svidjele tradicionalne
srpske pjesme "Svilen konac# i
"Nizamski rastanak#, kao i ru-
munske "Koncertno oro# i "De-
ma devila# - izjavila je za na{
list Adrijana Todorovi}.
"Duo Moderato# do sada je
odr`ao veliki broj koncerata
u zemqi i inostranstvu i ostva-
rio veoma uspje{nu saradwu sa
nekoliko na{ih poznatih umjet-
nika, kao {to su
Oliver Wego, Rade [erbexija,
Branislav Le~i} i drugi. U
posqedwem periodu mogu se iz-
dvojiti nastupi na "Mokra-
w~evim danima# i u centru li-
jepih umjetnosti Jovana Kol-
unxije "Gvarnarius# u Beogra-
du.
Sude}i po mi{qewu kriti-
~ara i interesovawu za nastupe,
ovaj umjetni~ki koncept pred-
stavqa pravo iznena|ewe u ovoj
vrsti muzike.
Koncert u Banskom dvoru
Kulturnom centru organizovan
je povodom 150 godina od ro|ewa
Nikole Tesle.
¥ B. TE[I]
KONCERT BEOGRADSKOG
"
DUA MODERATO" U BANSKOM DVORU
SVILEN KONAC, STARI ZVUK
Posjetioci, koji su ispunili koncertnu dvoranu, imali
su priliku da ~uju melodije srpske nacionalne muzike
i muziku {ireg prostora Balkana
PLANOVI
- Za prvi dio godine ve} je
ugovoreno pet likovnih izlo-
`bi i dvije tematske, dvije po-
zori{ne predstave, tri koncer-
ta, niz kwi`evnih ve~eri i pro-
mocija, a obiqe`i}e se i godi-
{wica Nikole Tesle. Poslije
zimske pauze po~e}e sa radom i
bioskop.
PUBLIKA
Mnogobrojni posjetioci bi-
li su odu{evqeni nastupom gi-
tariste Milana Igwatovi}a i
violon~elistkiwe Tawe Jere-
mi} iz Beograda. Mnogo aplau-
za i odu{evqewa izazvale su
Igwatovi}eve pjesme "Ne vje-
ruj mi# i "Ana#, kosovske tra-
dicionalne "Ajde Jano# i "Ka-
ranfile#, ruska pjesma "Ja str-
til vas#, iako bez aplauza nisu
ostale ni druge kompozicije ko-
je su se na{le na repertoaru.
Tawa Jeremi} i Milan Igwatovi}: Visok
umjetni~ki nivo (Snimio R. OSTOJI])
ponedjeqak, 13. mart 2006. KULTURA
19
O SLOVENSKOJ religiji ja-
vili su nam se prvo strani izvori,
me|u kojima i Prokopije, koji je o
tim na{im davnim precima napisao
kako "veruju da postoji jedan bog,
tvorac muwe, i da je on jedini gospo-
dar sveta i `rtvuju mu goveda i sve
`rtve#. Prema svim prona|enim iz-
vorima nije sporno da su Sloveni
imali jedno vrhovno bo`anstvo, me-
|utim, razli~iti hroni~ari izdvaja-
ju razli~ite bogove, tako da nije ba{
jasno da li je vladar slovenskog
"Olimpa# bio Svarog, Perun ili
Svetovid.
Svarog je bio praotac svetlosti,
zemqe i toplote, prastvoriteq ne-
ba pod ~ijim svodom se sve ra|alo i
de{avalo. Wegov je sin, Da`bog,
kraq sunca, a pored toga wegova de-
ca su jo{ vatra, odnosno ogaw, koji
predstavqa Svaro`i}a, zatim mesec
i zvezda Danica.
Perun je bio priznati gospodar
muwe i groma, a kao najvi{e spomiwan
bog, najvi{e se i odr`ao u folkloru.
Poput Zevsa kod Grka ili Tora kod
Germana, on je predstavqao olujno ne-
bo i grmqavinu, a udarao je na svet ki-
{om i svim {to dolazi sa neba.
Svetovid (ili Vid) je, i samo mu
ime govori, po slovenskoj mitologi-
ji video sve i znao sve. Wegova pror-
icawa bila su najizvesnija, a hram
posve}en ovom bogu bio je proro~i-
{te kojem su svi godi{we prinosi-
li otkupe u `rtvama.
Po{to je Svetovid sve video i
znao {ta se de{ava u svetu, on je za-
mi{qan sa ~etiri glave, dve spreda,
a dve straga. Tako sveglav mogao je da
vidi na ~etiri strane sveta i wegov
um je mogao da nadma{uje sva vreme-
na, jer on je, po verovawu, poznavao
pro{lost, sada{wost i budu}nost.
O wemu je pisao i Natko Nodi-
lo, koji je tvrdio da je kod Srba, kao
i kod drugih Slovena, na nebesima
bio veliki bog "sveti, jaki Vid. Na-
ziv mu je od videti, znati# i on se na-
lazio iznad bogova Prona, @ive i
Radigosta, a kao wegova suprotnost
stajao je zli bog, Crnobog. Tragovi
vrhovnog boga kod Srba, prema No-
dilu, i danas se mogu na}i i nalaze
se u li~nim imenima: Vid, Vidoje,
Vidak, Vidosav, Vidosava, Vida. A
poseban primer predstavqa `ensko
ime Vida, od kojeg je "i vidovito di-
jete, koje zna vi{e nego drugi qudi,
te ide za vilama: a jeste od onog is-
tog vidnog boga i trava vidovita, na-
zvana tako|e vidov~evica, vidi~ak,
koja lije~i o~i#.
Po{to se kod svih naroda, vero-
vatno po uzo-
ru na wi-
hove ̀ i-
vote, u
sva-
kom panteonu pojavqivao bo`anski
par, tako su i Srbi u svom panteonu
velikom Vidu dali za pratiqu bo-
giwu @ivu ili Vidu. Se}awe na ovu
bogiwu ostalo je sa~uvano do
dana{wih dana i to u mnogim mu-
{kim i `enskim imenima: @ivko,
@ivan, @ivana, @ivadinka.
Mada su Srbi prihvatili hri-
{}anstvo i samim time prestali da
slave Vidu i wenog bo`anskog mu`a
Vida, pre`iveo je obred vezan za
slavqewe ovih bogova, a koji je, ve-
zan za Vidovdan,
podrazume-
vao da uo-
~i ovog
prazni-
ka, de-
vojke u
Srbiji
beru na-
r o ~ i t u
travu vi-
dov~i-
cu ili vidovu travu, pa po{to je po-
tope u `ivoj vodi, peru o~i kako bi
boqe videle, odnosno, koga bole o~i,
umije lice na izvoru `ive vode.
Me|u bo`anstvima koja su sma-
trana zlim, izdvajaju se Moko{a (ru-
`no i zlo `ensko bo`anstvo, koje
ozna~ava muke i nevoqe, simboli{u-
}i sve qudske strasti), Morana (bogi-
wa zime i smrti), Trojan (demonsko
bi}e koje no}u obilazi i obqubqu-
je devojke i `ene.
Podzemni svet bogova imao je
tri naro~ito zna~ajna bo`anstva. To
su bili: Crnobog, Volos i Stribog.
Crnobog je sa dolaskom hri{}anstva
zauzeo mesto Sotone, jer je u ranijoj
slovenskoj mitologiji predstavqao
boga zla i mraka i smatran je jedinim
bogom koji ne samo da nije bio sklon
qudima, ve} im je i ~inio zlo.
Mada se Stribog nije toliko za-
merio qudima kao Crnobog, on im
nije ni donosio previ{e dobra, jer
je bio bog re~nih tokova
i potoka strmoglavih od
ki{e. On je bio bog vo-
denih i vazdu{nih
strujawa, koji im je
donosio hladne ve-
trove, bure, nevre-
me, a tukao ih je i
ledom i mrazom.
Za razliku od we-
ga, podzemni bog
Volos bio je bog
plodnosti, odno-
sno za{titnik
`ivotiwa, stada
i stoke. Od wega
su poticali svi
`ivotni sokovi,
a {ume i poqa
pod wegovom voqom su o`ivqavali.
Slovenski bogovi ~esto su se po-
javqivali me|u qudima, uzimaju}i
oblik prosjaka, putnika, ili `iv-
otiwa. Tako su se htonska bo`anstva
pokazivala svetu smrtnika, verova-
li su Srbi, u likovima svetih `iv-
otiwa, a pre svih: vuka, kowa, petla
i zmije kao va`nog oblika pojavqi-
vawa ambivalentne prirode vrhov-
nog bo`anstva.
Me|utim, kada je hri{}anstvo
prodrlo u srpski narod, on je ovo
verovawe preneo na svet hri{}an-
skih svetaca, pa je tako vuk, koji je
do tada kroz legende pratio sloven-
skog vrhovnog boga, postao veran pra-
tilac, u obliku hrta, svetog Save,
svetog Mrate, ali i drugih velikih
hri{}anskih svetaca. Kow zauzima
posebno mesto u srpskoj mitologiji,
jer je on drugi va`an i poznat atri-
but htoni~nih bo`anstava i demona.
Na wemu je jahao slovenski bog Sve-
tovid. Mada je slavqewe ovog bo`an-
stva iz svesti Srba i{~ezlo, kow je
ostao zna~ajan simbol u srpskoj mi-
tologiji, ne samo po tome {to su ~u-
veni srpski junaci imali gotovo ni-
{ta mawe ~uvene kowe ve} i {to sve-
ti \or|e, o svom danu, dolazi na ze-
lenku da vucima i drugim `ivoti-
wama naredi {ta }e raditi.
Tre}i predstavnik ̀ ivotiwskog
sveta koji je kod Srba imao naro~itu
pa`wu u ritualima je petao, i to cr-
ni. On je predstavqao boga doweg sve-
ta. Tako je i obi~aj klawa petlova u
vreme `etve bio vid `rtve htonskom
bo`anstvu iz ~ije se utrobe ra|aju
plodovi qudima. U srpskoj mitologi-
ji petao je uvek u dru{tvu sa zimskim
svecima koji su nasledili starinskog
boga mrtvih. Tako je petao bio atri-
but svetog Save, kao {to je orao atri-
but Zevsov, a sova Palade Atine.
Poput navedenih `ivotiwa ko-
je imaju mitolo{ko zna~ewe u obi-
~ajima srpskog naroda, zmija ima po-
sebno mesto. Srpski narod veruje da
zmija `ivi u temequ, ispod ku}nog
praga, kraj ogwi{ta, na mestima ko-
ja su bila, prema starim verovaw-
ima, prebivali{ta ~ovekove du{e,
budu}i da su ba{ tamo na{i preci
sahrawivali svoje mrtve.
Bogata etnolo{ka gra|a ostavi-
la nam je za sobom mnogobrojne podat-
ke o tome kako srpski narod veruje
da su zmije koje ̀ ive po ku}ama i sta-
rim zidinama ne samo bezopasne, ve}
da su ~ovekove braniteqke od sva-
kog nevidqivog zla, budu}i da one
po wivama i vinogradima ~uvaju rod
od grada. Osim toga, sa~uvana su i
brojna verovawa srpskog naroda u ~u-
dotvornu mo} zmije ~ija mrtva gla-
va je u stawu da sa~uva `ivot vojni-
ku, da izle~i od padavice ili da uve-
}a plodnost useva.
Me|utim, u srpskoj mitologiji
zmija nije samo pozitivan simbol ve}
i negativan. Tako, srpski narod jo{
i danas veruje da ~ak i samo po-
javqivawe zmije u dvori{tu doma}i-
na ima proro~ki karakter i da pred-
stavqa zloslutni znak. Ukoliko bi
neko iz ku}e ubio takvu zmiju, to bi,
zasigurno, zna~ilo da }e neko iz ku-
}e ubrzo umreti.
Zmaj u srpskoj mitologiji ima i
pozitivnu i negativnu ulogu, mada,
naj~e{}e, erotsku, o ~emu nam govo-
re verovawa naroda, naro~ito u is-
to~noj Srbiji, o ulozi zmaja u
qubavnim odnosima sa "~istim `e-
nama# i devojkama. Ina~e, zmaj se
javqao u srpskoj mitologiji naro~i-
to u vreme propasti Despotovine, ka-
da je Srbima nedostajalo snage da se
suprotstave Turcima. Tada su zmajevi
bili Turke, a i mnogi srpski junaci
su u pesmama spomiwani kao "zmajevi-
ti#, odnosno kao deca zmajeva i `ena
koja su, prema narodnom verovawu, ob-
darena nadqudskom snagom.
Sa dolaskom hri{}anstva mno-
gi slovenski rituali i predawa pri-
silno su pretopqeni u hri{}anske
obrede kojih se i danas pridr`ava-
mo. Srbi su, dr`e}i se wima novih
ritualnih radwi, lako zadr`ali svo-
je stare rituale pu{taju}i ih da se
brzo i nerazdeqivo prepli}u u no-
vim kultnim radwama. ¥
(Autor je profesor Filozofkog
fakulteta u Bawoj Luci
i Novom Sadu)
DOKTOR DARKO GAVRILOVI] PI[E O STAROM SLOVENSKOM PANTEONU
GOSPODARI NEBA I ZEMQEPo{to se kod svih naroda, u svakom panteonu pojavqivao
bo`anski par, tako su i Srbi u svom panteonu velikom
Vidu dali za pratiqu bogiwu @ivu ili Vidu. Se}awe
na ovu bogiwu ostalo je sa~uvano do dana{wih dana
i to u mnogim mu{kim i `enskim imenima: @ivko, @ivan,
@ivana, @ivadinka
VILE
Ni`a mitska bi}a bile su vi-
le. One su bile prelepe ̀ ene sa du-
gom kosom koja je dosezala do zemqe
i u kojoj je le`ala sva wihova mo}.
One su nosile tanke prozra~ne
haqine ispod kojih su krile kozje
noge. Verovalo se da du{e nesre}-
no umrlih devojaka postaju vile.
Znale su da odli~no le~e i vidaju
travama. Osim toga, verovalo se da
postoje i su|aje, su|enice, koje su
odre|ivale qudsku sudbinu.
VESNINO PROQE]E
Slovenski panteon imao je veliki broj
bo`anstava, me|u kojima se, po svojoj sklo-
nosti prema qudima, izdvajao Triglav. On
je nosio povez preko o~iju i usta da ne bi
saznao qudske grehe i bio je odli~an pro-
rok. Bogiwa Vesna je predstavqala dolazak
vedrog godi{weg doba, prole}a, a svojom
lepotom ozna~avala je svetlost
i jasno}u.
BAWA LUKA - Tradicio-
nalni polugodi{wi koncert
Univerzitetskog folklornog
ansambla "Cedubal# odr`an je
u petak u Dje~jem pozori{tu Re-
publike Srpske, pred brojnim
qubiteqima tradicionalnih
srpskih igara.
Doma}ini su u goste doveli
i ~lanove Kulturno-umjetni~-
kog dru{tva "Vrani}# iz Vrani-
}a kod Beograda, s kojima ve}
dugo uspje{no sara|uju.
Brojna publika je u`ivala u
izvo|ewu igara iz Poni{avqa,
sa Grme~a, iz [umadije, ali i
vla{kim igrama i tradicional-
nom hercegova~kom linxu.
- Veoma smo zadovoqni od-
zivom publike, ali i samim
koncertom. Na{i gosti iz
Vrani}a su jo{ jednom uvese-
lili doma}u publiku odli~-
nim nastupom, a za Vaskrs }e
na{ ansambl najvjerovatnije
gostovati u wihovom mjestu -
ka`e za "Glas Srpske# {ef
narodnog orkestra Nikola Do-
dig.
¥ V. K.
NOVOSADSKI FESTIVAL
Steriji u slavu
NOVI SAD - Direktor "Sterijinog
pozorja# Miroslav Radowi} izjavio je da
}e Ministarstvo kulture i medija zna~aj-
nije nego ranijih godina pomo}i 51. fe-
stival doma}e drame - "Sterijino pozor-
je#, koje }e u Novom Sadu biti odr`ano
od 26. maja do 4. juna, prenosi Tanjug.
Pripreme za predstoje}i festival
privode se kraju, a selektor i umjetni~-
ki direktor festivala Ivan Medenica
trebalo bi da do kraja ovog mjeseca zavr-
{i gledawe predstava, a po~etkom idu}eg
da saop{ti izbor i program Pozorja, ko-
je }e ove godine biti u znaku jubileja, dva
vijeka od ro|ewa Jovana Sterije Popo-
vi}a, 150. godi{wice wegove smrti i po-
la vijeka od osnivawa institucije "Ste-
rijino pozorje#. ¥
\̂lanovi
"
Vrani}a":
Nastup poklowen
Bawolu~anima
(Snimio R. OSTOJI])
[umadijske igre
OSNIVAWE BIBLIOTEKE
U RIBNIKU
Uspje{an po~etak
RIBNIK - Gradsku biblioteku u Ribniku,
koja se tek osniva, nedavno su posjetili pred-
stavnici Ministarstva prosvjete i kulture.
Pomo}nik ministra za kulturu u Vladi Re-
publike Srpske Biqana Bilbija izrazila je
zadovoqstvo {to u Ribniku postoji razumije-
vawe sredine i lokalnih vlasti da se ovdje osnu-
je biblioteka, kako to dolikuje i zaslu`uje ova
sredina.
- Osnivawe biblioteke je bogatstvo za sva-
ki kraj, zato {to predstavqa centar kulture i
kulturnih doga|awa svakog regiona - rekla je
Bilbija i dodala da biblioteka vi{e nije ono
{to je nekada bila, samo mjesto gdje se mo`e
kwiga pozajmiti ili pro~itati, nego ona posta-
je i centar koji organizuje razna kulturna do-
ga|awa, manifestacije, kwi`evne ve~eri, kon-
certe i izlo`be.
Ona je naglasila da je u ribni~koj biblio-
teci primjetan veliki entuzijazam zaposlenih.
To je prostor koji je namje{ten po standardi-
ma i u kome se osje}a qubav qudi koji tu rade,
qubav qudi prema kwizi. To me posebno radu-
je i mislim da }e jednog dana ova biblioteka ra-
diti onako kako to i zaslu`uje.
Biqana Bilbija je naglasila da }e Mini-
starstvo u~initi sve da bi ova biblioteka po-
~ela da radi onako kako treba, u skladu sa na-
cionalnim i me|unarodnim standardima.
Gradska biblioteka u Ribniku dobila je 750
kwiga, od ~ega je 693 poklonio "Glas srpski -
Grafika#. Sada ima ukupno 4.750 naslova.
¥ V. K.
PRIJEDOR - Prijedor-
ska Galerija je na nesvaki-
da{wi na~in priredila jo{
jednu izlo`bu, ovog puta po-
sve}enu radovima mladih Pri-
jedor~ana, studenata ba-
wolu~ke Akademije likovne
umjetnosti.
U izlo`benim paviqoni-
ma Galerije na{lo se 200 ra-
dova 12 autora, koji po rije-
~ima direktora ove kulturne
ustanove Tihomira Ilija{e-
vi}a nastavqaju likovnu tra-
diciju grada na Sani.
Neobi~nost ove izlo`be
bila je i u tome {to su Pri-
jedor~ani, osim izlo`enih
crte`a, grafika, slika, sku-
lptura, te ve~eri ~uli i po-
znati rok sastav mladih "Ko-
zmo#, koji je priredio neobi-
~an i poseban uga|aj, kakav se
u Galeriji ne pamti.
- Izlo`ba je uvod u pri~u
o likovnoj tradiciji koju ima
Prijedor. Oni samo nas-
tavqaju ono {to su uradili
prethodnici - kazao je Ilija-
{evi}.
I z l o -
`bu je otvo-
rio na~el-
nik op{ti-
ne Prije-
dor Marko
Pavi}, ko-
ji je, izme-
}u ostalog,
podsjetio
da ovaj grad
ima 28 aka-
d e m s k i h
slikara i
mogu}nost
n a s t a v k a
l i k o v n e
tradicije
u najboqem
m o g u } e m
svjetlu.
- Pri-
jedor je grad
likovnih
umjetnika
i zato }e
o p { t i n a
u~initi sve da pomogne ove
mlade autore. U tom ciqu ove
godine }e sa radom po~eti
Likovna kolonija "Sreten
Stojanovi}#, koja }e, sasvim
sam siguran, otvoriti vrata
nekom od ve~era{wih umjet-
nika - kazao je Pavi}, doda-
ju}i da s mladim snagama, ko-
je su na putu da zavr{e Aka-
demiju, Prijedor dobija 40
akademskih slikara, ~ime se
rijetko koji grad mo`e po-
hvaliti.
Razli~ite tehnike u sli-
karstvu na ovoj izlo`bi pro-
`imale su se kroz razli~ite
motive, po~ev{i od najobi~-
nijih portreta i aktova, pa
do situacija iz svakodnevnog
`ivota.
Prepuna posjetilaca, Ga-
lerija Prijedor je jo{ jednom
pokazala da umije i mo`e pri-
rediti veoma zna~aj kultur-
ni doga|aj. Izlo`ba likov-
nih radova budu}ih akadem-
skih slikara iz Prijedora bi-
}e otvorena narednih mjesec
dana.
¥ D. BULI]
IZLO@BA U PRIJEDORSKOJ GALERIJI PRIVLA^I PA@WU POSJETILACA
TRADICIJA UMJETNOSTI NA SANI
Izlo`eno 200 crte`a, grafika, slika, skulptura
12 autora, koji nastavqaju likovnu tradiciju grada
na Sani
\ Postavka: Djelo mladih stvaralaca
Darko Gavrilovi}: Slovenski bogovi bili ~esto me|u qudima
(Snimio M. [UKALO)
KONCERT BAWOLU^KOG ANSAMBLA
"
CEDUBAL"
NAJVE]A ptica Sjeverne
Amerike zove se }elavi orao.
Prizna}ete, nimalo laskavo ime
za pticu koja je nacionalni sim-
bol Sjediwenih Ameri~kih Dr-
`ava. Ova grabqivica, koja nase-
qava samo Sjevernoameri~ki kon-
tinent i `ivi u svim dr`avama
SAD osim Havaja, u stvari i ni-
je }elava. Ime je dobila zbog bi-
jelog perja koje joj prekriva gla-
vu, rep i vrhove krila, dok joj je
ostalo perje braon boje.
@enke }elavog orla su za tre-
}inu krupnije od mu`jaka. Ove
ptice visoke su od 70 centimeta-
ra do metar i te{ke tri do sedam
kilograma, dok im je raspon kri-
la od dva do ~ak dva i po metra.
Bjeloglave grabqivice gnije-
zde se na vrhovima drve}a ili na
planinskim liticama u blizini
jezera, mo~vara, rijeka ili mora.
Prema svojoj veli~ini prave i
ku}u. Gnijezdo im je duboko oko
pola metra, s pre~-
nikom od metar i
po. Orlovi sva-
ke godine doda-
ju gran~ice,
mahovinu i
paperje, pa
wihov dom
mo`e rasti
sve dok se ne
sru{i od
sopstvene
t e ` i n e .
Prona|e-
no je
gnijezdo duboko ~ak {est i po
metara i te{ko skoro dvije
tone.
]elavi orlovi su
vjerne ptice. Kada pro-
na|u svoj par, ostaju za-
jedno do kraja `ivota.
Mu`jak se udvara `en-
ki pokazuju}i joj svoje
leta~ke sposobnosti.
Najve}e sjeverno-
ameri~ke grabqivi-
ce najvi{e se hrane
ribom, a jedu i kor-
wa~e, ze~eve, mawe
ptice i zmije. Na
wihovom jelovni-
ku ~esto se na-
laze i `ivo-
tiwske le-
{ine. Vid
im je veo-
ma o{tar
i mogu da
ugledaju
zeca udaqenog vi{e od kilome-
tar i po.
Lete brzinom od 30 do 70 ki-
lometara na ~as, a kada se ustre-
me na plijen, jure ka tlu i br`e
od 150 kilometara na ~as. Ovi ri-
bolovci su i odli~ni pliva~i.
Dok nose ribu u kqunu, plivaju ka
obali poma`u}i se krilima. Ka-
da jedu, kqunom skidaju s plijena
sve {to se ne jede, kao {to su ko-
sti, dlake i perje. Ako je plen
sitniji, ptica }e ga progutati ci-
jelog, a kasnije povratiti sve {to
nije uspjela da svari.
]elavi orao u divqini mo`e
da do`ivi 40 godina. Me|utim,
zbog zaga|ewa `ivotne sredine
i uni{tavawa wihovih prirod-
nih stani{ta, sve je mawe ovih
veli~anstvenih ptica. ]elavi
orlovi danas su za{ti}eni zako-
nom i ~ine se veliki napori da
se zaustavi opadawe wihovog bro-
ja. ¥
DANAS je ponedjeqak, 13.
mart, 72. dan 2006. Do kraja go-
dine ima 293 dana.
¹ 1325 - Osnovan je Teno~-
titlan, prijestonica Aste{kog
carstva.
¹ 1572 - Umro je hvarski pi-
sac i plemi} srpskog porije-
kla Petar Hektorovi}, autor
spjeva "Ribawe i ribarsko pri-
govarawe#, jednog od najorigi-
nalnijih djela renesansne kwi-
`evnosti. U spjev je unio vi{e
srpskih narodnih pjesama,
ukqu~uju}i epsku pjesmu "Kra-
qevi} Marko i brat mu Andri-
ja{#. Preveo je spjev "Remedia
amoris# rimskog pjesnika Ovi-
dija.
¹ 1733 - Ro|en je engleski
hemi~ar i filozof Xozef
Pristli, koji je otkrio kise-
onik, amonijak, hlorovodonik,
azot-oksid, ugqendioksid i
sumpornu kiselinu.
¹ 1741 - Ro|en je austrijski
car Josif II, apsolutista, sin
carice Marije Terezije i wen
savladar od 1765. do 1780. U in-
teresu bur`oazije, na koju se
oslawao u borbi protiv feuda-
laca i rimokatoli~ke crkve,
sproveo je reforme, oslobo-
div{i seqake vezanosti za ze-
mqu i li~ne zavisnosti od fe-
udalaca, ali ih je ipak ostavio
pod vla{}u vlastelinskog su-
da.
¹ 1848 - Dan poslije masov-
nih demonstracija u Be~u, pao
je policijsko-apsolutisti~ki
re`im kancelara Klemensa
Meterniha.
¹ 1860 - Ro|en je austrijski
kompozitor i muzi~ki pisac
Hugo Filip Jakob Volf, po-
znat po kwigama pjesama, po-
sebno po "Kwizi {panskih pje-
sama# i "Kwizi Geteovih pje-
sama#.
¹ 1871 - Ro|en je srpski ge-
neral i vojni pisac @ivko Pa-
vlovi}, ~lan Srpske kraqev-
ske akademije, u~esnik oba bal-
kanska i Prvog svjetskog rata.
U Prvom svjetskom ratu bio je
jedan od najbli`ih saradnika
vojvode Radomira Putnika, a
kao pomo}nik na~elnika {ta-
ba Vrhovne komande rukovodio
je povla~ewem srpske vojske
kroz Crnu Goru i Albaniju. Na
Solunskom frontu komandovao
je 1916. i 1917. [umadijskom
divizijom.
¹ 1881 - ^lanovi tajnog te-
roristi~kog udru`ewa "Na-
rodna voqa# ubili su ruskog
cara Aleksandra II Nikolaje-
vi~a Romanova.
¹ 1895 - U Wujorku je izgor-
jela laboratorija srpskog pro-
nalaza~a Nikole Tesle i tako
je nestala ogromna nau~na ba-
{tina koju je on godinama stva-
rao.
¹ 1903 - Ro|en je srpski ge-
olog Kosta Petkovi}, profe-
sor Univerziteta u Beogradu,
~lan Srpske akademije nauka i
umetnosti, upravnik Geolo-
{kog zavoda i Geolo{kog in-
stituta, urednik "Geolo{kih
anala Balkanskog poluostrva#,
"Zbornika# i "Glasnika Geolo-
{kog instituta Srpske akade-
mije nauka i umetnosti#.
¹ 1928 - Pukla je brana "St.
Frensis# oko 60 kilometara
sjeverno od Los An|elesa i naj-
mawe 450 qudi se utopilo.
¹ 1938 - U Francuskoj je so-
cijalista Leon Blum formi-
rao vladu Narodnog fronta.
¹ 1972 - Velika Britanija
i Kina saglasile su se da raz-
mijene ambasadore, 22 godine
po{to je London prvi priznao
vladu u Pekingu, a Britanci
su ukinuli konzulat na Tajva-
nu.
¹ 1986 - Kosmonauti Vladi-
mir Solovjov i Leonid Kizim
postali su prvi ~lanovi posa-
de sovjetske kosmi~ke stanice
"Mir#.
¹ 1990 - Sovjetski parla-
ment izglasao je okon~awe 72-
godi{weg monopola na vlast
Komunisti~ke partije.
¹ 1993 - Umro je srpski sli-
kar i istori~ar umjetnosti Pa-
vle Vasi}, profesor Filozof-
skog fakulteta i Univerzite-
ta umetnosti u Beogradu. Sli-
karstvo je u~io u Umetni~koj
{koli u Beogradu, privatnoj
{koli Jovana Bijeli}a i u Pa-
rizu.
¹ 1996 - U gradi}u Danblejn
oko 40 kilometara sjeverno od
Glazgova ubica je u gimnasti~-
koj sali osnovne {kole usmr-
tio 16 u~enika prvog razreda,
uzrasta izme|u pet i {est go-
dina i wihovu u~iteqicu, ra-
nio jo{ 13 |aka i potom izvr-
{io samoubistvo.
¹ 1997 - Jordanski vojnik
ubio je sedam izraelskih u~e-
nica koje su tokom ekskurzije
obilazile oblast nazvanu
"Ostrvo mira# na izraelsko-
jordanskoj granici.
¹ 1999 - U eksplozijama ko-
je su {iptarski teroristi iza-
zvali u centru Podujeva i na
pijaci u Kosovskoj Mitrovici
poginulo je {estoro i raweno
vi{e od 50 qudi, a u napadima
teroristi~ke "Oslobodila~ke
vojske Kosova# kod Vu~itrna
ubijena su dva pripadnika Voj-
ske Jugoslavije.
¹ 2001 - Vladaju}i avgani-
stanski ekstremno islamisti~-
ki talibanski pokret okon~ao
je uni{tavawe dvije drevne sta-
tue Bude u Bamijanu, ne obazi-
ru}i se na zgra`awe cijelog
svijeta.
Hladno je u visinama, na oba ze-
mqina pola, u dubini okeana. Uz to
dobar dio zemqine povr{ine je po-
kriven snijegom i ledom, a i zima
transformi{e velika podru~ja u
sle|eni raj magi~ne qepote. Upr-
kos tome, na{e tijelo slabo reaguje
na led, koji mo`e biti i smrtonosan.
Ve}ina `ivih bi}a, pa i ~ovjek, mr-
zi jak mraz. Nije ni ~udo {to je Dan-
te Aligijeri u "Bo`anstvenoj ko-
mediji" ledu pripisivao negativni-
je epitete nego vatri. (Ili {to je
Ivo Andri} poredio: "Velika stu-
den ledenih predela na Severu, te-
{ka i mu~na kao jezik koji ne razu-
mete#).
Najni`a temperatura na Zemqi
izmjerena je 21. jula 1983. na ruskoj
istra`iva~koj stanici Vastok na
Antarktiku. @ivo srebro spustilo
se na zastra{uju}ih - minus 89 ste-
peni Celzijusa! Ali to je gotovo
prijatna temperatura, uporedimo li
je s onom na nekim planetama Sun-
~evog sistema. Recimo na povr{ini
Plutona je minus 220 stepeni Cel-
zijusa.
Katastrofalni
gubici u ratu
U Sibiru temperatura zimi ~e-
sto padne na minus 60 stepeni.
Temperatura vazduha opada za
jedan stepen na svakih sto metara
uspona. Tako je prosje~na tempera-
tura na Everestu - minus 40 stepeni.
Okeani su mnogo topliji od zemqe.
Ve}inom je u okeanskim dubinama
hladno, mada temperatura vode ~esto
padne na minus 2 stepena, prije ne-
go {to smrzne, iako velika koli~i-
na soli sni`ava temperaturu mr-
`wewa.
^ovjek se, ipak, dobro odupire
hladno}i samo ako je prikladno ob-
u~en, ima hrane i skloni{te. Po-
larni istra`iva~i, alpinisti, ski-
ja{i i pliva~i osjete posqedice
mraza, ako su neoprezni, a uvrije`e-
no je mi{qewe da ih je u mirnom
razdobqu malo.
Rat je ne{to sasvim drugo, po-
{to led ~esto razorno uti~e na tok
bitaka. Od 9.000 vojnika, 12.000 ko-
wanika i 40 slonova, s kojima je Ha-
nibal 218. godine prije na{e ere
prelazio Alpe, u sjevernu Italiju
stigla je samo polovina. Svi drugi
su se na tom putu smrzli.
Godine 1812. Napoleon je s veli-
kom vojskom krenuo na Rusiju, da bi
se tamo rvao i s temperaturom od -
minus 40 stepeni Celzijusa. Iz ru-
skog pakla vratilo se jedva 20.000
vojnika.
Hitler nije uva`io Napoleo-
nova iskustva kada je napadao Rusi-
ju. U novembru i decembru 1941. oko
100.000 wegovih vojnika dobilo je
stra{e povrede od mraza i obavqe-
no im je barem 15.000 amputacija!
Zimski ratni pohodi kao i polarne
ekspedicije uvjeravaju nas da glad i
prehlada idu ruku pod ruku. Na{e ti-
jelo proizvede dovoqno toplote da
nas ugrije, jedino kad dobije dovoq-
no hrane. [to je gori ja~i, treba nam
vi{e kalorija.
Ser Ranolf Fejnes i dr Majk
Strud 1999. prokrstarili su Antark-
tik. Ra~unali su da }e dnevno tro-
{iti 6500 kalorija. No, po{to su
potom zakqu~ili da bi im teret s to-
likom hranom bio prete`ak, jer su
morali sami vu}i, utro{ak kalori-
ja smawili su na 5500 dnevno. Tako
je svaki na svojim sankama vukao po
220 kilograma prtqaga. Ipak, put
im je bio mnogo naporniji nego {to
su o~ekivali. Temperatura je bila ja-
ko niska pa sanke nisu glatko kli-
zile po ispucalom ledu.
Po pravilu, sanke i klizaqke se
kli`u na tankom sloju vode, koji na-
staje kada se led topi pod wima, me-
|utim na Antarktiku je isuvi{e
hladno da bi se snijeg pod wima to-
pio i sanke su se zabadale - kao da
su ih teglili po pijesku. Prije ne-
go {to su dospjeli na Ju`ni pol bi-
li su sasvim iscrpqeni, bolesni,
gladni, promrzli, oba su izgubila
po 20 kilograma te`ine, {to je bi-
lo jednako potro{wi 7000 kalorija
na dan. Stround je prora~unao da je
jednoga dana utro{io nevjerovatnih
11.650 kalorija! Ve}ina qudi zado-
voqi se jo{ sa 800 do 2500 kalorija
na dan.
Najni`a temperatura koju iz-
dr`ava ~ovje~iji organizam zavisi
i od wenog trajawa. Osoba bez odje-
}e osjeti}e hladno}u ve} pri tempe-
raturi mawoj od 25 stepeni. Dobro
uhrawena osoba, obu~ena u laganu
odje}u, zadr`a}e svoju temperaturu
i na vazduhu od nule do pet stepeni
Celzijusa, samo ako ne duva vjetar.
Mraz ja~i
na vjetru
Po pravilu, vjetar ja~a dejstvo
mraza. Kako? Po mirnom, nevjetrovi-
tom vremenu, prikladno obu~eni, bez
rizika }emo izdr`ati temperaturu
od minus 30 stepeni Celzijusa! A du-
ne li u tom ~asu vjetar, makar 15 ki-
lometara na sat, posqedice }e biti
kao da je oko nas minus 40 stepeni Cel-
zijusa: {to nadaqe zna~i da }e nam se
neza{ti}ena ko`a smrznuti za jedan
jedini minut!!! Kod vjetra od 35 kilo-
metara (pri onoj istoj, gore pomenu-
toj, temperaturi) u~inak bi bio jed-
nak hladno}i od minus 66 stepeni. U
ovakvom slu~aju ~ovje~ije meso bi se
zaledilo za 30 sekundi.
U ledu je ~ovjeku neophodno mno-
go tople krvi da mu se ko`a ne zamr-
zne. Na nesre}u tijelo ba{ tad gubi
mnogo toplote i brzo se hladi. Naro-
~ito mnogo toplote gube nos, ruke,
noge i u{i, pa ako je vawska tempe-
ratura izuzetno niska ovi dijelovi ti-
jela gotovo "namjerno# smrznu ne bi
li preostalo tijelo ostalo toplo.
Shodno tome, ma koliko gubitak pr-
stiju od leda bio neugodan, on pove-
}ava mogu}nost pre`ivqavawa.
Ve}inu tijela mogu}e je odje}om za-
{titi od mraza, ali plu}a uprkos sve-
mu ostaju izlo`ena studenom vazduhu.
Ipak, vazduh se za vrijeme puta kroz di-
sajne organe zagrije - i ne {kodi im. Je-
dino kod vrlo jake hladno}e o{teti
}elije kojima je oblo`en disajni put.
Stra{ne
promrzline
Ko`a vrlo brzo smrzne doti~e-
mo li wome metale, koji su odli~ni
provodnici toplote. Za vrijeme Dru-
gog svjetskog rata ni{anxije ameri~-
kih vojnih aviona B-17 i B-24 dobija-
li bi strahovite promrzline. Wiho-
vi avioni su letjeli na visini od 7600
do 10.500 metara, gdje je vawska tem-
peratura od minus 30 do minus 40 ste-
peni. Da bi lak{e ga|ali te{kim mi-
traqezima, morali su otklapati stre-
qa~ke otvore i ledeni vazduh je pro-
dirao u avion. ̂ esto su, u takvim pri-
likama, skidali i rukavice, po{to
su im smetale kod ga|awa.
Dodir s hladnim metalom, po-
vezan sa pomawkawem kiseonika, jo{
je pove}avao dejstvo mraza. Iako je
sve to trajalo mo`da samo pola mi-
nuta, vojnici su dobijali stra{ne
promrzline. U ovako ekstremnom mra-
zu gole ruke brzo se prilijepe za me-
tal, u dodiru s wim ko`a smrzne i po-
tegne li se s wega naglo ruka u stra-
nu, na metalu }e ostati sloj ko`e.
Neki qudi imaju i rijetku na-
sqednu bolest "paramiotonia kon-
genita# - usqed koje su im mi{i}i
naro~ito osjetqivi na mraz i pad
temperature. Po hladnom vremenu
ruke im se prosto zalijepe za metal-
ni upravqa~ bicikla, ne mogu vi{e
ispustiti lopatu kojom su grtali
snijeg, a ako piju hladno pi}e - jezik
im se ukruti i te{ko govore. ¥
(Nastavi}e se)
@IVOT OKOVAN LEDOM
]ELAVI ORAO - SIMBOL AMERIKE
Temperature u Sibiru ~esto padnu na minus 60 stepeni,
{to je gotovo
"
prijatno" prema temperaturi na nekim
planetama Sun~evog sistema. Na povr{ini Plutona,
recimo, `iva se spusti na minus 220 Celzijusa.
Na dijelovima na{e planete jaki mrazevi i vjetrovi
stvaraju ledene okove, prisiqavaju}i ~ovjeka da se
prilago|ava i {titi koliko mo`e. Rat je ne{to drugo:
Hitler nije uva`io iskustvo Napoleona u Rusiji,
`rtvuju}i oko petnaest hiqada vojnika sa amputacijama
zbog te{kih promrzlina
PRI^E SA RUBA @IVOTA 10.
Rizike velikih visina, ledenih zima, beskrajnih dubina, vrelih pustiwa i `arkih
qeta ~ovjek je isku{avao odvajkada da doku~i granice izdr`qivosti
Priredio @arko JAWI]
Neki narodi prilago|eni surovim uslovima
i hladnim zimama, opstaju i na vrlo niskim
temperaturama. Eskimi, recimo, vijekovima
se uspje{no opiru ledenim okovima
DOGODILO SE NA
DANA[WI DAN
¹ 1975 - Umro je srpski
pisac Ivo Andri}, dobit-
nik Nobelove nagrade za
kwi`evnost 1961, ~lan Srp-
ske akademije nauka i umet-
nosti. Studirao je kwi`ev-
nost i istoriju u Zagrebu,
Be~u, Krakovu i Gracu, dok-
torirao istoriju u Gracu
1924. djelom "Razvoj duhov-
nog `ivota u Bosni pod uti-
cajem turske vladavine#. U
mladosti je pisao pjesme
("Eks ponto#, "Nemiri#,
"Lirika#). Koriste}i na-
rodna predawa, legende,
istorijsku faktografiju,
bogatstvo ma{te i osje}awa
svijeta, podigao je monumen-
talnu kwi`evnu gra|evinu,
posebno romanima "Na Dri-
ni }uprija#, "Travni~ka hro-
nika#, "Gospo|ica#, "Pro-
kleta avlija#, "Omer-pa{a
Latas# (nedovr{en).
Ivo Andri}
¹ 1781 - Engleski astro-
nom wema~kog porijekla Vi-
lijam Her{el otkrio je
Uran, sedmu planetu Sun~e-
vog sistema.
Vilijam Her{el
O[TAR POGLED SA VISINA
ponedjeqak, 13. mart 2006.FEQTON
20
¹ 2003 - Umro je srpski
kompozitor jevrejskog porije-
kla Enriko Josif, ~lan Srp-
ske akademije nauka i umetno-
sti. Wegov kompozitorski
opus izuzetno je bogat i razno-
lik, ukqu~uju}i Lirsku sim-
foniju za ~etiri flaute, har-
fu i guda~ki orkestar. ¥
Enriko Josif
ponedjeqak, 13. mart 2006. OGLASI
21
U TJELESNE anomalije ubra-
ja se i pretjerana dlakavost, a me-
|u najpoznatijim primjerima isti-
~e se Jozefina Klofulija, najpo-
znatija bradata `ena svih vreme-
na.
Kad je imala samo 16 godina,
brada joj je ve} bila duga~ka 15 cen-
timetara. Navodno je bila veliki
obo`avalac Napoleona Tre}eg te
je svoju bradu ure|ivala po uzoru na
wegovu. Legenda ka`e da je vijest o
woj stigla i do samog cara od kojeg
je na poklon primila veliki dija-
mant.
Ve}ina nau~nika zakqu~uje da
je trti~na kost zapravo "qudski
rep#, ali nerijetki su slu~ajevi da
se na tom mjestu razvije i mesnati
ili ko{~ati kvaziorgan. Engleski
misionar Xorx Braun u svojim za-
pisima iz 1876. spomiwe selo Ka-
li, na obali ostrva Nova Britani-
ja u Papua Novoj Gvineji, u kojem ~i-
tavo pleme ima taj atavizam, a dje-
ca ro|ena bez repa bila bi izvrg-
nuta javnom ruglu.
Svjedo~anstva o takvim i sli~-
nim individualnim primjerima za-
pisana su od Ju`ne Amerike, pre-
ko Evrope do Azije.
Ovaj tip atavizma
mo`da je dao najvi-
{e predmeta za ras-
prave izme|u pristalica i
protivnika Darvinove te-
orije.
Ne smijemo zaobi}i
ni patuqasti i divovski
rast. Najvi{i ~ovjek u
istoriji medicine bio je
Amerikanac Robert Vadlou. Ro-
|en u Altonu, Ilinois, 1918,
kad je imao pet godina, pre{ao
je visinu od metar i osamdeset,
a malo prije smrti, u junu
1940. dostigao je ~ak 2,72
metra! Ta pojava ne zahva-
ta uvijek cijelo tijelo, ~e-
{}e samo dowe ekstremi-
tete pa qu-
di divov-
skog rasta
o b i ~ n o
imaju re-
lativno
"normal-
nu# glavu i
ramena.
^ovjek najni-
`eg rasta zove se
Gul Mohamed i In-
dijac je. Kad je 1990.
u Wu Delhiju pri-
mqen u bolnicu,
ustanovqeno je da
je visok svega 57
centimetara.
Postoji le-
genda o jednom pa-
tuqku, visine svega
58 cm, koji je kao
sluga ̀ ivio
u 18. vijeku
na francu-
skom dvoru. Za vrijeme Francuske
revolucije "zaposlili# su ga kao
{pijuna pa je preru{en u dijete u
naru~ju jedne `ene uspio prenije-
ti va`ne tajne dokumente.
Qudi su oduvijek bili i bi}e
fascinirani ~udnim, neuobi~aje-
nim, ali i odbojnim. Oni koji su
patili od raznih anomalija i pore-
me}aja dugo su smatrani nakazama te
su rijetko bili u mogu}nosti da vo-
de normalan ̀ ivot. Naj~e{}e su se
pridru`ivali cirkuskim grupama
u kojima su, bez obzira na to kako
su prema wima postupali i na koji
na~in ih je publika do`ivqavala,
mogli bar pristojno zaraditi za
`ivot.
Ono {to se nekad nazivalo pro-
stom i pristojnom zabavom i omogu-
}avalo "normalnim# qudima da raz-
jape usta nad qudima neobi~nog iz-
gleda, danas se uglavnom smatra
okrutnim na~inom iskori{}avawa.
U dalekoj budu}nosti neko }e
se mo`da u nekom ~lanku baviti
pojavom noktiju, jer to je, kako na-
u~nici tvrde, prva sqede}a "stvar#
na tijelu koje }e se qudi rije{iti
tokom evolucije, s obzirom na to da
ih vi{e gotovo ne koristimo! ¥
SUSJEDI
Mu{karci se dijele na neo-
dgovaraju}e, zauzete i nedosti-
`ne. ¥
¹ ¹ ¹
Nije sve u qubavi. Ima ne-
{to i u strahu od side. ¥
¹ ¹ ¹
Kakva hrana! Sva sre}a {to je
nismo zgazili.
(ispisano na stolu student-
ske menze) ¥
RIZNICA MUDROSTI
Pita sin oca:
-Tata, tata, kada }emo kupi-
ti golf 5?
Otac:
-Sine, kada iza|e golf 9...
Pita Mujo Hasu:
-Da li je crna boja - boja?
-Vaqda jeste.
-A bijela?
-Ako je crna boja, onda je
vaqda i bijela boja.
-Fino. Da ti ka`em da sam
kupio crno-bijeli televizor u
boji.
Do|e Mujo ku}i s partije golfa. Do~eka ga Fata i, vidjev{i
ga malaksalog, upita:
-[ta je to s tobom, bolan, Mujo, sav si se preznojio?
-Ma, ni{ta, Fato, to je zbog Hase. Udarila ga sr~ana kap na
golfu.
-Kakve veze ima to s tobom? Vidi se na {ta li~i{.
-Zna{ li ti, Fato, kako je to? Udari lopticu, pa vuci Hasu,
I. 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA
Kao pod I.2
I. 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE
Kao pod I.2
I.5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA
Javno preduze}e na entitetskom nivou.
II. PREDMET UGOVORA
II. 1. VRSTA UGOVORA
Nabavka usluga
II. 3. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA
Nabavka br. 296 "Izrada projektne dokumentacije za bazne stanice#
II. 4. OPIS PREDMETA UGOVORA
Izrada projektne dokumentacije za bazne stanice
II. 5. UKUPNA KOLI^INA
Navedeno u tenderskoj dokumentaciji.
II. 6. MJESTO ISPORUKE ROBA:
Navedeno u tenderskoj dokumentaciji.
II. 7. PODJELA NA LOTOVE
Ne
II. 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA
Alternativne ponude nisu dozvoqene.
II. 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA
Rok izvr{ewa 210 dana
III. PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
III. 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU
Sve ponude moraju biti propra}ene osigurawem od minimalno 2 (dva) procenta ukupnog iznosa ponude, na-
jmawe 2.000,00 KM.
III. 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU
Osigurawe ponude mora biti u obliku bankarske garancije, kao {to je nazna~eno u tenderskoj doku-
mentaciji.
III. 3 IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA
10 (deset) % od vrijednosti ugovora, a nakon zavr{etka radova garancija }e biti smawena na 2 (dva) % od
vrijednosti ugovora do isteka garantnog roka.
III. 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA
Navedeno u tenderskoj dokumentaciji
III. 5. USLOVI U^E[]A - LI^NA SITUACIJA
a) Potvrdu da pravno lice nije predmet postupka za progla{ewe ste~aja;
b) Potvrdu da pravno lice nije osu|ivano u periodu od prethodnih 5 godina za privredni prestup;
v) Potvrde o izmirenim porezima na promet, imovinu, li~na primawa zaposlenih i dobit zakqu~no sa
31.12.2005 godine;
g) Potvrdu o izmirenom doprinosu za penzijsko-invalidsko osigurawe zakqu~no sa 31.12.2005 godine;
d) Potvrdu o izmirenom doprinosu zdravstveno osigurawe zakqu~no sa 31.12.2005 godine.
e) Izjavu u skladu sa ta~kom 1.8 dokumentacije;
III. 6. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE DJELAT-
NOSTI
a) Kopija rje{ewa o registraciji preduze}a sa svim prilozima;
b) Licenca za projektovawe.
III. 7. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST
a) Bilans stawa i bilans uspjeha za 2005 godinu;
b) Da prilo`i dokaz o pristupu ili raspolo`ivosti likvidnim sredstvima u iznosu od najmawe
10.000,00 KM;
III. 8. USLOVI ZA U^E[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST
a) Referenc listu uspje{no izvr{enih projekata sli~ne prirode i slo`enosti, kao i vrijednosti tih pro-
jekata za protekle tri godine, potvr|ena izjavama krajwih korisnika o uspje{noj realizaciji projekata;
v) Spisak zaposlenih sa kvalifikacijama i iskustvom ovjeren od strane fonda PIO;
g) Spisak rukovode}eg i tehni~kog osobqa koje }e biti anga`ovano na realizaciji ugovora;
d) Spisak opreme kojim ponu|a~ raspola`e;
e) Kopije li~nih licenci stru~nih kadrova.
IV. POSTUPAK
IV. 1. VRSTA POSTUPKA
Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka.
IV. 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA
Najni`a cijena
IV. 3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG
U skladu sa odredbama Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH ("Slu`beni glasnik BiH#
03/05) i Odlukom o obaveznom kori{tewu preferencijalnog tretmana doma}eg u postupku javnih nabavki
("Slu`beni glasnik BiH# 50/05 od 26.jula 2005.godine).
IV. 4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE
Tenderska dokumentacije }e biti dostavqena zainteresovanim ponu|a~ima u roku od tri dana od prijema
pisanog zahtjeva sa punim nazivom i adresom ponu|a~a, brojem telefona i telefaksa, poreskim brojem
(poreski broj trebaju navesti samo ponu|a~i registrovani u BiH) i imenom i prezimenom lica koje }e
preuzeti dokumentaciju ili naznaku da se dokumentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom po{tom.
Uz zahtjev treba prilo`iti kopiju dokaza o uplati naknade od 117,00 KM za ponu|a~e registrovane u BiH
ili 60,00 EURO za ponu|a~e registrovane u inostranstvu. Iznos naknade sadr`i PDV. Zahtjevi trebaju
biti dostavqeni po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi navedenoj pod I.2. najkasnije sedam dana
prije krajweg datuma odre|enog za podno{ewe ponuda. Ponu|a~ima }e nakon uplate naknade za tendersku
dokumentaciju biti dostavqena poreska faktura u roku od sedam dana od primitka uplate.
U slu~aju slawa tenderske dokumentacije kurirskom ili preporu~enom po{tom Telekom Srpske ne snosi
odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi.
Uplate u KM se mogu izvr{iti na ra~un broj: 56209900004057-60 kod Razvojne banke Jugoisto~ne Evrope
a.d. Bawa Luka, a uplate iz inostranstva u EURO ili drugoj konvertibilnoj valuti na
ACCOUNT NO: 540100-4101772902
WITH BANK: RAZVOJNA BANKA JUGOISTOCNE EVROPE AD, BANJA LUKA
SWIFT CODE: RAZBBA22
CORRESPONDENT BANK: DEUTSCHE BANK AG
FRANKFURT AM MAIN
SWIFT CODE: DEUTDEFF
ACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000
USD 100-9362807-0005
u korist "Telekoma Srpske# a.d. Bawa Luka sa naznakom “Tenderska dokumentacija br. 296 "Izrada pro-
jektne dokumentacije za bazne stanice#.
IV. 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE
Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom koje ponu|a~ ugovorni organ razmjene bi}e na
jednom od slu`benih jezika u BiH. Ponu|a~i registrovani u inostranstvu mogu podnijeti ponude na en-
gleskom jeziku.
IV. 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA
U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na adresi navedenoj kao u I.2 do 11 ~asova 18.4.2006. godine.
Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e se uzeti u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u neotvorene.
IV. 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI
Ponude trebaju ostati validne u periodu od 90 (devedeset) kalendarskih dana nakon krajweg roka za pod-
no{ewe ponuda.
IV. 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA
Otvarawe ponuda }e se obaviti u prostorijama ugovornog organa na adresi navedenoj kao u I.2, dana 18.4.2006.
godine sa po~etkom u 11 ~asova.
V. DODATNE INFORMACIJE
Zainteresovani Ponu|a~i mogu pregledati tendersku dokumentaciju prije otkupa na adresi navedenoj
pod I.2Ponude }e mo}i podnijeti samo oni ponu|a~i koji otkupe tendersku dokumentaciju.
AKCIONARSKO DRU[TVO
"FABRIKA OPEKARSKIH PROIZVODA#
LOPARE
Broj: 40/06
Lopare, 10.3.2006. godine
Na osnovu ~lana 38. Statuta Akcionarskog dru{tva "Fabrike opekarskih proizvoda# Lo-
pare, Upravni odbor na sjednici odr`anoj dana 10.3.2006. godine, donosi
ODLUKU
o zakazivawu VIII redovne skup{tine akcionara
AD "FOP# LOPARE
Dnevni red:
1. Izvje{taj stru~ne slu`be Dru{tva o podnesenim ovla{}ewima za pravosna`no zastu-
pawe na Skup{tini.
2. Usvajawe zapisnika sa VII Skup{tine akcionara.
3. Razmatrawe godi{weg izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2005. godinu.
4. Dono{ewe Poslovnog plana Dru{tva za 2006. godinu.
5. Teku}a pitawa.
Sjednica }e se odr`ati 30.3.2006. godine sa po~etkom u 9 ~asova u prostorijama Dru{tva
u Loparama.
PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA
"GRA\A#
TRGOVA^KO AKCIONARSKO DRU[TVO
Ul. Vidovdanska br. 59
Bawa Luka, 9.3.2006.
Broj: 53/06
Na osnovu odluke Upravnog odbora "Gra|a# AD Bawa Luka objavquje:
PONOVQENI OGLAS
Prikupqawe ponuda za izdavawe u zakup poslovnog prostora na sqede}im lokacijama:
1.Skladi{te broj 1/1, Ul. Pilanska bb, Bawa Luka u dijelu povr{ine oko 7000 mŸ otvorenog
prostora po cijeni 3.000,00 KM, po vi|ewu.
2. Skladi{te broj 12 Tuwice, Bawa Luka, dio skladi{ta povr{ine 1710 mŸ (210 mŸ zatvorenog
i 1500 mŸ otvorenog prostora) po cijeni od 2.000,00 KM, po vi|ewu.
3. Skladi{te broj 7 Prwavor, Ulica Branka ]opi}a bb, u povr{ini od 3020 mŸ po cijeni
od 3.500,00 KM, po vi|ewu.
4. Skladi{te broj 3 Prijedor, Ulica Rudni~ka br. 126, prodavnica sa magacinom povr{ine
243 mŸ po cijeni 700,00 KM, po vi|ewu.
5. Skladi{te broj 9, Novi Grad, Ulica Kraqa Petra I Oslobodioca bb, u povr{ini od
2400 mŸ po cijeni od 1.600,00 KM, po vi|ewu.
Pismene ponude dostaviti na adresu: "GRA\A# AD BAWA LUKA, Ul. Vidovdanska
br. 59 u zatvorenim kovertama sa naznakom "ne otvaraj# najkasnije 8 dana od dana objav-
qivawa.UPRAVNI ODBOR
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA
U skladu sa ~lanom 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka, objavquje:
OBAVJE[TEWE O NABAVCI BR. 296"Izrada projektne dokumentacije za bazne stanice#
ponedjeqak, 13. mart 2006.OGLASI
24
I. UGOVORNI ORGAN
I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG OR-
GANA
"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka
SWIFT CODE: RAZBBA22CORRESPONDENTBANK: DEUTSCHE BANK AG
FRANKFURT AM MAINSWIFT CODE: DEUTDEFFACCOUNT WITHINSTITUTION: EUR 100-9362807-0000
USD 100-9362807-0005u korist "Telekoma Srpske# a.d. Bawa Luka sa naz-
nakom "Tenderska dokumentacija br. 301: Izgradwa
be`i~ne pristupne mre`e# .
V. 2. ROK ZA PRIJEM PONUDA
U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na pro-
tokolu Telekoma Srpske na adresi navedenoj pod ta~kom
I.2 do 11 ~asova 2.5.2006. godine.
Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e biti uzete u
razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u neotvorene.
V. 3. OSTALE ODREDBE
Zainteresovani ponu|a~i mogu prije dono{ewa odluke
o otkupu pregledati tendersku dokumentaciju na adresi
navedenoj pod I.2.
Ponude }e mo}i podnijeti samo oni ponu|a~i koji
dostave pisani zahtjev i uplate naknadu za tendersku
dokumentaciju.
I. CONTRACTING AUTORITY
I.1. OFFICIAL NAME AND ADDRESS OFTHE CONTRACTING AUTHORITY“Telekomunikacije Republike Srpske” adBanja LukaKralja Petra I Kara|or|evi}a 9378000 Banja LukaRepublika Srpska, Bosna i HercegovinaID number: 1772902Telephone: +387 51 240 100Fax: +387 51 211 150e-mail: [email protected]: www.telekomsrpske.com
I.2. ADDRESS FROM WHICH FURTHER IN-FORMATION CAN BE ABTAINED“Telekomunikacije Republike Srpske” a.d.Banja LukaSector for Procurement, office No.8Vuka Karad`i}a 678000 Banja LukaRepublika Srpska, Bosna i HercegovinaID number: 1772902Telephone: +387 51 240 120Fax: +387 51 211 227E-mail: tenders›telekomsrpske.com
I.3. ADDRESS FROM WHICH DOCUMEN-TATION CAN BE OBTAINEDAs in I.2.
I.4. ADDRESS TO WHICH TENDERS/RE-QUEST TO PARTICIPATE MUST BE SENTAs in I.2.
II: SUBJECT OF THE CONTRACT
II.4. DESCRIPTION OF THE SUBJECT OFCONTRACTConstruction of wireless access network.
III: LEGAL, ECONOMIC AND TECHNICAL IN-
FORMATION
III.1. AMOUNT OF TENDER SECURITYTender security shall be 2 (two) % of the tenderamount, minimum 2,000 KM.
III.3. AMOUNT OF PERFORMANCE SECU-RITYPerformance Security in the amount of 10 (ten)% of Contract Price. After completion technicalacceptance, amount of Performance Security willbe reduced to 2 (two) % of Contract Price.
III.5. CONDITIONS FOR PARTICIPATIONa) Certificate that the Tenderer is not subject ofthe bankruptcy proceedings;b) Certificate that the Tenderer has not been con-victed for any economic offence in the previous 5(five) years;c) Certificate on fulfilled obligations relating tothe payment of social security and pension fundcontributions, concluding with 31.12.2005. year;d) Certificate on paid contributions for medical in-surance, concluding with 31.12.2005. year;e) Certificate on fulfilled obligations relating to thepayment of the sales, property, income and prof-it tax in, concluding with 31.12.2005. year ;f) Declaration pursuant to para. 1.8 of the Docu-mentation.
III.6. CONDITIONS FOR PARTICIPATION –SUITABILITY TO PURSUE PROFESSIONALACTIVITYa) Copy of the Certificate on Company Registra-tion with all the appendices;b) License for execution of telecommunicationworks
III.7. CONDITIONS FOR PARTICIPATION –ECONOMIC AND FINANCIAL STANDINGa) Audited reports on the financial standing ofthe tenderer, such as profit and loss statements andbalance sheet 2005 yearb) Declaration of the bank that demonstrateaccess to financial means amounting at least50.000,00 KM
III.8. CONDITIONS FOR PARTICIPATION –TECHNICAL AND/OR PROFESSIONALABILITYa) Manufacturer Authorization for the goods whichTenderer does not manufacture b) Declaration of the origin of the goodsc) Reference list showing execution of contractsof a similar nature and complexity as well as thevalue of the contracts listed for the last three years;
d) List of Subcontractors to be engaged by Ten-derer and specification of parts of the contractfrom technical specification to be performed by theSubcontractor.
IV: PROCEDURE
IV.1. TYPE OF PROCEDUREOpen tendering.
IV. 2 CONTRACT AWARD CRITERIA Lowest price of a technically compliant tender.
IV.6. DEADLINE FOR SUBMISSION OF TEN-DERS11:00 AM (time), 02.05.2006 (date)
IV.8. DATE AND PLACE OF TENDER OPEN-ING
Date: 02.05.2006. Time: 11:00 AMPlace: At the address specified in I.2.
V: ADDITIONAL INFORMATION
V.1. TAKING OVER OF THE TENDER DOC-UMETSTender documents will be delivered three days af-ter receiving of the written request containing fol-lowing data: name and address of the tenderer, tele-phone and fax number, VAT number (only for ten-derers registered in BiH) and name of the personwho will take over documents or request for de-livery of documents by mail. Request should beaccompanied with proof of payment of a non-re-fundable fee (VAT included) of 351,00 KM forthe tenderers registered in BiH or 180 EUR forthe tenderers registered outside the Purchaser'scountry. Request for the tender documents must be re-ceived by fax or mail on address written in para.I.2 at least seven days before tender opening. Cor-responding invoices consent tender fee will be sentto the tenderer seven days after receiving of thepayment.If tender documents is dispatched by courier or reg-istered mail, Telekom Srpske does not accept lia-bility for its loss or late delivery.Payment is to be made to the account of TelekomSrpske a.d. Banja Luka at:Razvojna Banka Jugoistocne Evrope a.d. Banja Lu-ka, account No. 56209900004057-60 for tenderersregistered in the Purchaser's country, and outsidethe Purchaser's country,
SWIFT CODE: RAZBBA22CORRESPONDENTBANK: DEUTSCHE BANK AG
FRANKFURT AM MAIN, GERMANY
SWIFT CODE: DEUTDEFFACCOUNT WITHINSTITUTION: EUR 100-9362807-0000
USD 100-9362807-0005
in favour of: Telekom Srpske a.d. Banja Lukaunder reference: Tender Package No. 301: Con-struction of wireless access network.
V.2. DEADLINE FOR SUBMISSION TEN-DERSOnly tenders received on or before 02.05.2006 by11:00 AM local time the latest will be taken in toconsideration.The tenders received after the time and date spec-ified above will not be accepted and will be returnedunopened to the tenderer.
V.3. OTHER INFORMATIONProspective tenderers may obtain further infor-mation from, and inspect and acquire the tenderdocuments at Sector for Procurement of "TelekomSrpske" a.d. Banja Luka (office No. 8), VukaKarad`i}a 6, Banja LukaOnly the Tenderers that purchase the tender doc-uments will be eligible to submit their tenders.Tenderers registered outside of BiH should deliverdocuments listed in the paragraph III. 5 of thisProcurement notice according relevant laws andregulations of the country of Tenderers registra-tion.
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA
U skladu sa ~lanom 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#,
broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka, objavquje:
OBAVJE[TEWE O NABAVCI BR. 301
"Izgradwa be`i~ne pristupne mre`e#
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BANJA LUKA
Pursuant to Article 19. and 20. of the Law on Public Procurement (Official Gazette of BiH, no.03/05)and Article 56 of the Statute of “Telekomunikacije Republike Srpske” a.d. Banja Luka, is announcing:
PROCUREMENT NOTICE NO. 301
Construction of wireless access network
ponedjeqak, 13. mart 2006. OGLASI
25
Nova Banka AD Bijeqina vr{i}e plasman stimu-
lativnih kredita na podru~ju op{tine Novo Go-
ra`de iz sredstava ostvarenih po osnovu naknada
za kori{}ewe prirodnih resursa. Sredstva se
plasiraju po kamatnoj stopi od 2,00% za individu-
alne poqoprivredne potro{a~e na godi{wem nivou
i 3,80% za preduzetnike, mala i sredwa preduze}a
na godi{wem nivou. Tro{kovi obrade zahtjeva 1%
na iznos odobrenog kredita, jednokratno. Sredst-
va }e biti plasirana iskqu~ivo kreditno sposob-
nim korisnicima.
Pravo na sredstva imaju:
1. Fizi~ko lice - individualni poqoprivredi
proizvo|a~ ima pravo pristupa kreditnoj liniji ako
ispuwava slede}e op{te uslove:
Da mu je stalno mjesto boravka na podru~ju
Op{tine Novo Gora`de,
Da se zahtjev za kredit odnosi na ulagawe u po-
qoprivrednu proizvodwu na podru~ju op{tine No-
vo Gora`de, u skladu sa planom i programom
op{tine Novo Gora`de,
Da prihvata da se bri{e sa evidencije neza-
poslenih lica po odobrewu kredita, najmawe u vre-
menu trajawa otplate kredita, ako je prijavqen kod
zavoda za zapo{qavawe,
Da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak
Da je vlasnik poqoprivrednog zemqi{ta za
ulagawe u primarnu poqoprivrednu proizvodwu,
ili da je vlasnik ili korisnik objekta za ula-
gawa u oblasti sto~arstva, peradarstva,
p~elarstva i drugo.
Kreditni uslovi:
- Maksimalan iznos kredita koji se mo`e odobri-
ti potencijalnom korisniku iz prethodnog ~lana
ove Odluke je 10.000,00 KM + 2.000 KM za lice
koje se bri{e sa evidencije nezaposlenih kod
biroa za zapo{qavawe, s tim da maksimalan
iznos kredita ne prelazi 12.000,00 KM.
- minimalan iznos kredita je 2.000 KM,
- Rok otplate: 6 godina sa ukqu~enim grejs peri-
odom.
- Grejs perioda, ali ne du`e od 18 mjeseci.
- Kamatna stopa na odobrena sredstva 2,00 % na go-
di{wem nivou.
- Tro{kovi obrade kredita 1% na iznos odobrenog
kredita
- Otplata kredita je u jednakim mjese~nim anuite-
tima,
- Obra~un i naplata kamate: mjese~no, u grejs periodu
i u periodu otplate.
- Instrumenti obezbje|ewa otplate kredita u skladu
sa poslovnom politikom Banke
2. Preduzetnici imaju pravo pristupa kreditnoj
liniji ako ispune sqede}e op{te uslove:
Da su registrovani kod nadle`nog organa op{tine
Novo Gora`de za obavqawe djelatnosti za koju se
podnosi zahtjev za kredit i to kao osnovnu djelat-
nost.
Da se zahtjev odnosi na ulagawe u neku od djelat-
nosti koje su Planom i programom razvoja op{tine
Novo Gora`de predvi|ene da se finansiraju iz
sredstava ostvarenih po osnovu Zakona o naknadama
za kori{}ewe prirodnih resursa, s tim da pred-
nost u kreditirawu imaju zanatske proizvodne dje-
latnosti, djelatnosti koje unapre|uju turisti~ku
ponudu, te djelatnosti iz oblasti pru`awa stru~nih
i intelektualnih usluga.
Da prihvata da najkasnije mjesec dana od pu{tawa
kredita u kori{tewe, odnosno tri mjeseca ako se
radi o potpuno novom projektu dostavi Banci dokaz
o zasnivawu radnog odnosa i prijavi o novo-
primqenim radnicima na PIO RS i da primqeni
radnici moraju biti prijavqeni najmawe koliko je
i vrijeme otplate kredita.
Da na drugi na~in (vlastito u~e{}e, komerci-
jalni krediti i sl.) mo`e obezbijediti preostali
iznos sredstava potrebnih za zaokru`ewe finan-
sijske konstrukcije projekta.
Da nije krivi~no ka`wavan.
Kreditni uslovi:
- Maksimalan iznos kredita je do 15.000,00 KM uz
obavezu zapo{qavawa tra`ioca kredita ili dru-
gog lica, plus 5.000 KM za svako lice koje dodat-
no zaposli i koje se bri{e sa evidencije neza-
poslenih kod biroa za zapo{qavawe, s tim da mak-
simalan iznos kredita ne mo`e biti ve}i od
30.000,00 KM
- Rok otplate kredita je 6 godina, sa ukqu~enim gre-
js periodom.
- Grejs perioda do 12 mjeseci.
- Kamatna stopa na odobrena sredstva je 3,8% na go-
di{wem nivou.
- Naknada za obradu zahtjeva 1% na iznos odobrenog
kredita.
- Otplata odobrenog kredita je u jednakim mjese~nim
anuitetima sa ura~unatom kamatom i mjese~nom
kamatom koja se napla}uje u grejs periodu.
- Instrumenti obezbje|ewa otplate kredita u skladu
sa poslovnom politikom Banke
3. Pravno lice ima pravo pristupa kreditnoj lin-
iji pod uslovom da ispuwava sqede}e op{te uslove
kreditirawa:
Da je sjedi{te istog, ili sjedi{te wegovog orga-
nizacione jedinice nalazi na podru~ju op{tine
Novo Gora`de.
Da je registrovan kod nadle`nog suda i poreskog
organa u RS za obavqawe djelatnosti sa kojom apli-
cira za kredit.
Da se zahtjev odnosi na ulagawe u neku od djelat-
nosti koje su Planom i programom razvoja op{tine
Novo Gora`de predvi|ene da se finansiraju iz
sredstava ostvarenih po osnovu Zakona o naknadama
za kori{}ewe prirodnih resursa.
Da prihvata da najkasnije mjesec dana od pu{tawa
kredita u kori{tewe, odnosno tri mjeseca ako se
radi o potpuno novom projektu dostavi Banci dokaz
o zasnivawu radnog odnosa i prijavi novoprimqenih
radnika na PIO RS i da primqeni radnici mora-
ju biti prijavqeni najmawe koliko je i vrijeme ot-
plate kredita.
Pristup kreditnoj liniji imaju i novoosnovana
preduze}a.
Da se protiv wega ne vodi ste~ajni postupak,
Da na drugi na~in ( vlastito u~e{}e, komercijalni
krediti i sl.) mo`e obezbijediti preostali iznos
sredstava potrebnih za zaokru`ewe finansijske
konstrukcije projekta.
Da ima dobru i perspektivnu organizacionu,
kadrovsku i finansijsku strukturu.
Kreditni uslovi:
- Iznos kredita je 60.000,00 KM sa obavezom za-
po{qavawa dva radnika + 10.000 KM za svakog
novozaposlenog radnika, s tim da ukupan kredit ne
mo`e pre}i 100.000 KM,
- Rok otplate kredita je 6 godina sa ukqu~enim gre-
js periodom.
- Grejs perioda do 12 mjeseci,
- Kamatna stopa na odobrena sredstva je 3,80 % na
godi{wem nivou
- Naknada za obradu zahtjeva 1% na iznos odobrenog
kredita.
- Otplata odobrenog kredita je u jednakim mjese~nim
anuitetima sa ura~unatom kamatom i mjese~nom
kamatom koja se napla}uje u grejs periodu.
- Instrumenti obezbje|ewa otplate kredita u skladu
sa poslovnom politikom Banke
Zahtjevi se predaju na {alterima Nove Banke Fil-
ijala Fo~a i Izdvojeni {alter Novo Gora`de. Pod-
jela obrazaca i primawe zahtjeva po~iwe od
20.3.2006. godine. Informacije na telefon 058/210-
380 ( Filijala Fo~a ) i 058/430-046 ( Izdvojeni {al-
CARE International Bosnia & Herzegovina / Croatia / Serbia & Montenegro is an equal opportunity employerand is seeking qualified candidates to fill the position of JOB CREATION OFFICER for its Integrated Re-habilitation Programme in Srebrenica and Bratunac.
Programme Summary – Based in CARE’s Srebrenica office and working in two municipalities, the programmeseeks to support return process and contribute to reconciliation among different ethnic groups in the region,through reconstruction of houses and infrastructure and revitalization of economic and social life in war af-fected communities in Srebrenica and Bratunac Municipalities. Specific objectives of the programme are:
� Provision of adequate shelter for returnee families� Provision of re-connection of housing units to available utilities � Support to continual local economic and social revitalization through recently recognized initiatives and
activities targeting job creation
The project beneficiaries would be DP and IDPs families and preference will be given to younger familiesand those from above mentioned categories who are sincerely interested in return to their pre war homes inBratunac and Srebrenica municipalities satisfying the proposed criteria for assistance. Beside fulfilling gen-eral criteria and showing serious willingness for permanent return to their original homes, they must be prop-erly registered to return with Municipal Return Commissions of both municipalities in order to be consid-ered for eventual assistance.
1. JOB CREATION OFFICER
The PositionReporting to the Economic Manager and based in Srebrenica, this position will be responsible for coordina-tion of agreed activities with partners, beneficiaries and other stakeholders. The position will require exten-sive travel and time in the field. Monitors and ensures agreed partner involvement and inputs. Together withAssociation DRINA Srebrenica – Self-Employment Center Bratunac/Srebrenica ensures sustainable returnprocess measured by:
� At least 60 DP and IDP families identified for return to their pre war homes in Srebrenica and Bratunacmunicipalities
� At least 30 returnees employed � At least 30 returnee families generating income through agricultural activities
Prepares grant submissions for SMEs for the decision-making process, contracts, open call for procurementof means and monitors disbursements and prepares weekly and monthly reports. In coordination with theProject Team ensures complete archiving of all project documentation. Initiates and facilitates stakeholderworkshops.
Qualifications/SkillsUniversity degree/diploma and/or equivalent experience in job creation initiatives at the local level in theBalkan region. Minimum 4 years experience in related programme activities and coordinated work with mul-tiple stakeholders. Proven presentation and training skills. Excellent command of oral and written local andEnglish language. Excellent computer skills. Clean and up to date drivers license. Personality and skills towork proactively and under tight deadlines. Salary and benefits package commensurate with experience.
Effective Date for Possition : April 2006
Any interested candidates should forward their CV and covering letter to the Human Resources Depart-ment at CARE International, Hasana Kaimije 11, 71000 Sarajevo, Bosnia & Herzegovina or by e mailhuman.resources›carebhc.org to no later than Monday March 20, 2006. No telephone enquiries please.Only candidates short-listed will be notified.
VRHOVNI SUD
REPUBLIKE SRPSKE
SUDSKA POLICIJA
BAWA LUKA
Broj. SU/SP -131/06
Datum: 10.3.2006. godine
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske, na osnovu ~lana 43. stav 1. ta~ka 2. Zakona
o administrativnoj slu`bi u upravi Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike
Srpske#, br. 16/02, 38/03 i 42/04), a u vezi sa ~lanom 29. Zakona o sudskoj policiji u Repub-
lici Srpskoj ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, br. 49/02), a u namjeri da unaprije-
di pravosudni sistem i oja~a wegove institucije, kako bi zadovoqili me|unarodne stan-
darde, raspisuje
KONKURS
ZA PRIJEM U RADNI ODNOS NA RADNA MJESTA
U SUDSKOJ POLICIJI REPUBLIKE SRPSKE
1. KOMANDIR ODJEQEWA SUDSKE POLICIJE za podru~je Okru`nog suda u Bawoj
Luci - 1 izvr{ilac,
POSEBNI USLOVI:
- visoka ili vi{a stru~na sprema sa 10 godina radnog iskustva na poslovima sudskog poli-
cajca ili sli~nim poslovima u organima uprave i organima za izvr{ewe sankcija, potreb-
ni zdravstveni i psihofizi~ki uslovi prema normativima predvi|enim za policajce MUP-
a Republike Srpske, regulisana vojna obaveza, osnovno pravno obrazovawe i organizacione
sposobnosti, da se protiv istih ne vodi krivi~ni, prekr{ajni i disciplinski postupak.
2. SUDSKIH POLICAJACA za podru~je Okru`nog suda u Trebiwu - 3 izvr{ioca,
POSEBNI USLOVI:
- da su zavr{ili {kolu za policajce ili da imaju obrazovawe 4. stepena sa zavr{enim kur-
som i polo`enim stru~nim ispitom za policajca:
- radno iskustvo 3 godine na poslovima u organima unutra{wih poslova;
- da nisu stariji od 35 godina starosti;
- da se protiv istih ne vodi krivi~ni, prekr{ajni i disciplinski postupak.
Prednost imaju kandidati da podru~ja Okru`nog suda u Trebiwu.
Kandidati koji se prijavquju na radno mjesto sudskog policajca, treba da ispuwavaju sqede}e
op{te i posebne uslove:
OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE POD TA^KOM 1 I 2:
- da je dr`avqanin Republike Srpske ili BiH i da ima prebivali{te u Republici Srpskoj
- da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci
ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe posla u organima dr`avne up-
rave.
- da je po svojim radnim i qudskim kvalitetima dostojan ugleda dr`avnog slu`benika.
Prijavu za konkurs sa ovjerenim fotokopijama tra`enih dokumenata dostaviti u Vrhovni
sud Republike Srpske, Sudska policija na adresu: Aleja Sv. Save bb (kancelarija broj 8).
Rok za podno{ewe prijava kandidata na konkurs je 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa
konkursa.
Nepotpune ili neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
PREDSJEDNIK SUDA
@elimir Bari}
OBJAVQUJE
JAVNI POZIV
za podno{ewe zahtjeva za dodjelu stimulativnih kredita iz sredstava ostvarenih
II. 2. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA
Nabavka br. 297: "Softver za WEB-mail/e-mail server#
II. 3. OPIS PREDMETA UGOVORA
Softver za WEB-mail/e-mail server
II. 4. UKUPNA KOLI^INA
Navedeno u tenderskoj dokumentaciji.
II. 5. KONA^NA DESTINACIJA
Navedeno u tenderskoj dokumentaciji.
II. 6. PODJELA NA LOTOVE
Ne
II. 7. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA
Alternativne ponude nisu dozvoqene.
II. 8. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA
Izvr{ewe zapo~iwe nakon od datuma potpisivawa ugovora, a zavr{etak svih ugovorenih
stavki u roku od 35 dana.
III. PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
III. 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU
Ne tra`i se
III. 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU
Nije primjewivo
III. 3 IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA
Ne tra`i se
III. 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA
Nije primjewivo
III. 5. USLOVI U^E[]A - LI^NA SITUACIJA
Da pravno lice nema ograni~ewa po ~lanu 23. Zakona o javnim nabavkama i ~lanu 13. Zakona
o javnim preduze}ima
III. 6. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE DJE-
LATNOSTI
a) Da je pravno lice propisno ovla{}eno od strane proizvo|a~a robe da isporu~i i in-
stalira robu.
b) Da prilo`i izvod iz registracije preduze}a sa svim prilozima.
III. 7. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST
a) Da dostavi bilans stawa i bilans uspjeha za 2005. godinu.
III. 8. USLOVI ZA U^E[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST
a) Da dostavi referenc listu izvr{enih ugovora sli~ne prirode i slo`enosti sa koli~ina-
ma i vrijedno{}u tih ugovora za protekle tri godine.
b) Da dostavi izjavu o zemqi porijekla softvera koji nudi.
IV. POSTUPAK
IV. 1. VRSTA POSTUPKA
Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka.
IV. 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA
Najni`a cijena tehni~ki zadovoqavaju}e ponude.
IV.3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG
Bi}e primijewen preferencijalni faktor za robe proizvedene u BiH u visini od 15% pre-
ma uslovima datim u tenderskoj dokumentaciji
IV.4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE
Tenderska dokumentacije }e biti dostavqena zainteresovanim ponu|a~ima u roku od tri
dana od prijema pisanog zahtjeva sa punim nazivom i adresom ponu|a~a, brojem telefona i
telefaksa, poreskim brojem (poreski broj trebaju navesti samo ponu|a~i registrovani u
BiH) i imenom i prezimenom lica koje }e preuzeti dokumentaciju ili naznaku da se doku-
mentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom po{tom. Zahtjevi trebaju biti dostavqeni
po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi navedenoj pod I.2. najkasnije sedam dana pri-
je krajweg datuma odre|enog za podno{ewe ponuda. U slu~aju slawa tenderske dokumentaci-
je kurirskom ili preporu~enom po{tom Telekom Srpske ne snosi odgovornost za gubitak
ili ka{wewe u dostavi.
IV. 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE
Ponuda i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa ponudom koje ponu|a~ ugovorni organ razm-
jene bi}e na jednom od slu`benih jezika u BiH ili na engleskom jeziku.
IV. 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA
U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na protokolu Telekoma Srpske na adresi nave-
denoj pod ta~kom I. 2 do 11 ~asova 12.4.2006. godine.
Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e biti uzete u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u
neotvorene.
IV. 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN OBEZBI-
JEDITI
Ponude trebaju ostati validne u periodu od 60 ({ezdeset) kalendarskih dana nakon krajweg
roka za podno{ewe ponuda.
IV. 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA
Otvarawe ponuda }e se obaviti u prostorijama ugovornog organa na adresi navedenoj kao u
I.2, dana 12.4.2006. godine sa po~etkom u 11 ~asova.
V. DODATNE INFORMACIJE
Zainteresovani ponu|a~i mogu pregledati tendersku dokumentaciju prije otkupa na adresi
navedenoj pod I.2.
Ponude }e mo}i podnijeti samo oni ponu|a~i koji dostave pisani zahtjev za tendersku doku-
mentaciju.
Za direktora {kole mo`e biti izabrano lice ko-
je pored op{tih ispuwava i posebne uslove:
1. Ima vi{u ili visoku stru~nu spremu za nas-
tavnika {kole, odnosno psihologa ili pedagoga,
2. Posjeduje va`e}u licencu za nastavnika,
3. Ima polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspit-
no-obrazovnog rada,
4. Ima najmawe pet godina radnog iskustva u nas-
tavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovi-
ma u {koli.
5. Da nije osu|ivan pravosna`nom presudom na
bezuslovnu kaznu zatvora,
6. Ima predlo`en program rada,
7. Nije ka`wavan po odredbama Zakona o min-
istarskim, vladinim i drugim imenovawima Re-
publike Srpske,
8. Nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje mo`e
uticati na eventualni sukob interesa.
Direktor {kole imenuje se na period od 4 godine.
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa
u "Glasu Srpske#.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti
u razmatrawe.
U~esnici konkursa }e pismenim putem biti obav-
ije{teni o odluci {kolskog odbora o imenovawu
direktora u roku od osam (8) dana od dana wenog
dono{ewa.
Uz prijavu na konkurs kandidati su obavezni pri-
lo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih
uslova, li~no ili putem po{te na adresu: Osnovna
{kola "Petar Ko~i}# Kravica, 75420 Bratunac.
PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA
Sne`ana Stevi}
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA
U skladu sa ~lanom 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske# a.d.
Bawa Luka, objavquje:
OBAVJE[TEWE O NABAVCI BR. 297:
Softver za WEB-mail/e-mail server
ponedjeqak, 13. mart 2006.OGLASI
28
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA BRATUNAC
O[ "PETAR KO^I]#
[KOLSKI ODBOR
Broj: 38/06
Datum: 6.3.2006. god.
Na osnovu ~lana 125. stav 1. ta~ka 4. Zakona o osnovnoj {koli ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#,
broj 38/2004), [kolski odbor Osnovne {kole "Petar Ko~i}# Kravica, raspisuje
KONKURS
za izbor direktora {kole Dopisni{tvo "Glasa Srpske#:
Kraqa Petra oslobodioca br 9
tel. 059/272-900
faks: 059/272-902
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
i ~ituqe u Trebiwu mo`ete
predati svakim radnim danom
od 8 do 15 ~asova.
UU TT RR EE BB IIWWUU
ponedjeqak, 13. mart 2006. VODI^
29
Va`niji telefoni
Telekom Srpske, informacije 1185
A`urirawe podataka i
Informacije iz Centralnog registra 1369
Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370
Informacije o berzi 1371
Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372
Ta~no vrijeme i temperatura 1373
CJB 122, 301-300
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282
Ta~no vrijeme, datum,
temperatura, vazdu{ni pritisak 125
Vojna policija 304-745
Sektor sekjuriti 460-140, 461-115
Bolnica (stara lokacija) 216-725
Paprikovac 308-111
Op{tina 244-444
Aerodrom #Bawa Luka# 835-210
Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895
Agencija za prodaju avio karata 219-973
Autobuska stanica 315-355, 315-867
@eqezni~ka stanica 301-229
Biletarnica (centar) 211-961
Taksi stanica 215-333
"A# taksi 1500
"Bel# taksi 1550, 1544
Euro-taksi 1555
Maksi taksi 1551
"Patrol#taksi 1533
Mobil taksi Bawa Luka 1566
Vodovod i kanalizacija 212-316
Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060
"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811
Prijava kvarova 300-384
Centar za obavje{tavawe 121, 212-500
Apoteka "Prvi maj# 211-088
Centralna apoteka 225-630
Apoteka "Zmijawe# 329-087
Apoteka "Zvijezda# 433-070
Apoteka "Boska# 226-990
Apoteka "Palas# 222-860
Apoteka "Nova varo{# 329-842
Veterinarska stanica 303-113
"^isto}a# 304-477
Meteorolo{ka stanica 307-943
"Gradsko grobqe# 051/214-107, 065/646-312
Kvarovi na telefonima 1275
Op{tinski Crveni krst 301-065
Regionalni Crveni krst 303-463
faks: 307-715
Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010
Kancelarija za tra`ewe zarobqenih
i nestalih lica Republike Srpske 302-150
Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881
Turisti~ka organizacija 212-323
"Gra|a# 218-241, 218-242
Toplana - reklamacije 336-104
AMS RS 1285, 301-464
Narodno pozori{te RS 314-006
Muzej savremene umjetnosti RS 215-364
Dje~je pozori{te RS 215-907
Univerzitet u Bawoj Luci 218-997
Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986
Narodna i univerzitetska
biblioteka RS 215-859, 215-866
Autobuski red vo`we
Me|unarodne linije
Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u 12
~asova
Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u
13.30 ~asova
Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u 9.30
~asova
Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova
Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12
~asova
Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30
Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova
Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa
Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova
Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova
Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova
Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom
u 15 ~asova
Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-
qa, ponedjeqak u 20 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova
Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova
Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni
Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22
~asa
Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova
Me|uentitetske linije
Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova
Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00
Me|ugradske linije
Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00
Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00
Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova
Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,
13.05, 15.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova
Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova
Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim
subote i nedjeqe
Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,
Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-
va
Avionski saobra}aj
Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka i srijede
Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote
sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973
Polasci vozova
Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova
Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova
Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30
Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,
~asova
Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova
Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke
Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke
Hoteli
"Bosna# 215-681
"Slavija# 211-806
"Palas# 218-723
"Ideja# 217-444
"Merriot# 222-870, 217-801
"Vidovi}# 217-217, 245-800
Garni hoteli
" Firenca# 311-296
"Damjan# 213-900, 213-880
"Castello# 371-286, 371-281
"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335
Moteli
"Nana# 370-050, 370-471, 370-667
"Dragana# 413-050
"Grand# 380-105
"Golden kard# 313-100, 313-122
"Kamel# 319-922, 319-921
"Vidovi}# 217-883
"Pansion Jeti# 413-100
Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993
BAWA LUKA 051
CJB I. Sarajevo 226-930
SJB Isto~no Sarajevo 316-104
SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785
SJB Trnovo 610-130
SJB Sokolac 447-130
Stanica policije Pale 223-031
Vatrogasna brigada 123
Lukavica 340-734
Pale 223-159
Sokolac 448-359
Bolnica Kasindo 676-054
Bolnica Sokolac 448-177
Domovi zdravqa
Pale 223-256
Lukavica 340-782
Sokolac 448-543
Trnovo 610-299
Skup{tina grada
Pale 226-793
Lukavica 342-678
Op{tine
Pale 226-593
Sokolac 448-056
Isto~na Ilixa 317-870
Lukavica 342-336
Trnovo 610-237
Autobuska stanica
Isto~no Sarajevo 317-377
Taksi 340-200
"Elektro- Sarajevo# 226-626
"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113
Vodovod i kanalizacija
Pale 223-273
Lukavica 340-480
Apoteke
Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326
Lukavica 676-260, 677-902
Mati~na biblioteka
I. Sarajevo 340-778
Kulturni centar Pale 227-132
Toplane
Pale 227-033
Sokolac 447-125
Lukavica 340-610
GP "Put# 676-625
Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303
Po{te
Pale 226-001
Sokolac 448-752
Trnovo 610-201
Isto~na Ilixa 676-168
Lukavica 340-139
ISTO^NO SARAJEVO 057
Policija 122
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124
Muzej 231-220
Umjetni~ka galerija 241-684
Narodna biblioteka 241-114
@eqezni~ka stanica 221-569
Autobuska stanica 241-399
Vodovod 231-381
Gradska toplana 241-955
Taksi 232-022
Op{ta bolnica 241-022
Skup{tina op{tine 242-022
"Elektro-Doboj# 241-344
Hotel "Bosna# 242-012
Radio Doboj 241-041
DOBOJ 053
Policija 216-855
Dom zdravqa 217-421
Bolnica 217-422
Elektrodistribucija 216-119
Vlada distrikta 216-011
Komunalno 216-713
Vatrogasno 216-511
Me|unarodni pres centar 217-771
Dom kulture 049/212-803
Biblioteka 049/212-709
Fond srpske solidarnosti 218-989
Autobuska stanica 215-657
Slu`ba za odr`avawe puteva
"Bijeqinaputevi# 218-854
Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481
Grand hotel "Posavina# 217-510
Hotel "Jelena# 232-870, 232-850
Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771
Carina 217-670
Crveni krst 214-789
Apoteke 217-308, 212-609, 213-150
Centar za socijalni rad 215-164
@eqezni~ka stanica 218-203
Taksi 211-740
BR^KO 049
Autobuska stanica 220-466
Akademija likovnih umjetnosti 224-703
Porodili{te 261-246
"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050
Centar javne bezbjednosti 260-926
Muzej Hercegovine 220-220
Hotel "Leotar# 261-084
Centar za informisawe i kulturu
Dom kulture
i Radio Trebiwe 260-248, 220-132
TREBIWE 059
Policija (centrala) 232-811 ili 122
Hitna pomo} 231-294
Vatrogasci 231-811
Vodovod 213-300
Galerija 213-305
Muzej 211-334
@eqezni~ka stanica 211-021
Autobuska stanica 234-141
Bolnica 231-911
Op{tina 231-149
Apoteka Kozara 231-202
Hotel "Prijedor# 234-255
Kino 211-259
PRIJEDOR 052
Stanica javne bezbjednosti 813-522
Pograni~na policija 813-901
Hitna pomo} 813-277
Op{ta bolnica 813-433
Vodovod 813-624
Autobuska stanica 813-500
Skup{tina op{tine 813-377
Elektro-Gradi{ka 813-344
Taksi slu`ba 814-765
Srpski radio Gradi{ka 814-900
Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810
Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724
GRADI[KA 051
CJB Bijeqina 207-633
Vatrogasna jedinica 204-366
Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442
Muzej Semberije 201-292
Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472
Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603
@eqezni~ka stanica 204-275
Autobuska stanica 207-322
Vodovod 209-259
Gradska toplana 209-520
Meteorolo{ka stanica 202-442
Taksi 207-864
BIJEQINA 055
Policija 751-251
Dom zdravqa 752-231
Elektrodistribucija 751-740
Vodovod 752-674
@eqezni~ka stanica - informacije 752-150
Autobuska stanica - informacije 751-411
Vatrogasno dru{tvo 751-631
Carinarnica 751-294
Narodna biblioteka 751-260
Radio Novi Grad 751-271
NOVI GRAD 052
Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010
Dom zdravqa, prva pomo} 734-194
Crveni krst 734-660
Autobuska stanica 731-045
Skup{tina op{tine (centrala) 734-710
Elektrodistribucija 733-520
Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555
Veterinarska stanica 733-209
Odsjek Ministarstva
za izbjegla i raseqena lica 734-877
Dom kulutre 733-248
Vodovod 733-233
Sredwo{kolski centar
"Milorad Vla~i}# 734-833
VLASENICA 056
Crveni krst 731-660
Hitna pomo} 124
Vatrogasna slu`ba 123
Apoteka 410-333
Bolnica (centrala) 410-663,
Taksi slu`ba 918
Autobuska stanica 410-585
Informacije - Po{ta 1185
Prijava smetwi, "Telekom# 1275
RJ Elektrodistribucija 410-066
Vodovod 412-144
Komunalno preduze}e
"Komunalac# 410-497
KOZARSKA DUBICA 052
Stanica policije 122
Hitna pomo} 210-100
Policija 210-008
Profesionalna
vatrogasna jed. 210-133
Vodovod 210-154
Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234
Bolnica 210-100
Autobuska stan. 211-635
Hotel "Drina# 211-603
Hotel "Vidikovac# 210-245
@eqezni~ka st. 210-041
ZVORNIK 056
Autobuska stanica 620-873
Hitna pomo} 620-625
Dom kulture 620-271
Radio Vi{egrad 620-701
Gradska galerija 620-397
Stanica policije 620-346
Carinarnica 630-460
Hotel "Vi{egrad# 620-224
Po{ta 621-353
Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635
Skup{tina op{tina - centrala 620-586
Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311
Saobra}ajna policija 620-989
Apoteka 620-150
Benzinske pumpe 620-261, 620-655
Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323
Vodovod 620-112
Komunalac 630-261
Elektrodistribucija 620-600
"Romanijaputevi# 620-722
Dr`avna grani~na slu`ba 610-480
Manastir Dobrun 612-603
VI[EGRAD 058
Autobuska stanica 210-113
Hitna pomo} 124
Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199
Stanica policije 210-906
Regionalna po{ta 210-096
"Elektrodistribucija# 572-993
AMD 210-349
Benzinska pumpa 210-863
"Srbiweputevi# 572-991
Carina 575-045
Klini~ki centar 210-417
Crveni krst 210-098
Skup{tina op{tina 210-202
Radio Fo~a 210-095
Hotel "Zelengora# 210-013
Hotel "Mladost#
Tjenti{te 520-118
Komunalno preduze}e
"Izvor# 210-310
FO^A 058
6.02 Zauvijek Julija, serija
7.00 Jutarwi program
8.55 Vijesti
9.00 Djevojka iz okeana,
crtani film
9.30 Ar~i
10.00 @ena u ogledalu, serija
10.55 Bau Bau, zabavni
program
11.00 Boje grijeha, serija
11.55 Vijesti
12.00 Babl boj, film
13.55 Vijesti
14.00 Meklodove k}erke,
serija
15.00 Korak naprijed, serija
15.40 Svjetska ba{tina
16.00 Nevjestin veo, serija
17.00 Radni dan
17.55 Sport centar
18.00 @ena u ogledalu, serija
19.00 Vijesti
19.30 Muzika
19.50 Sport centar
19.57 Bau Bau
20.00 Boje grijeha, serija
21.00 Dosije
22.00 O~ajne doma}ice, serija
22.55 Bau Bau
23.00 Vijesti
23.05 Sport centar
23.15 Dangube, serija
23.45 Arlis, serija
00.30 Zauvijek Julija, serija
2.20 Horoskop
6.30 Jutarwi program
8.30 Kako je propao rokenrol,
film
10.00 Novosti
10.05 Putopis
10.35 Divqa Afrika
11.05 Portal
11.10 Nasqednik, serija
11.48 Horoskop
12.00 Ovo na{e more, film
13.40 Bo`en
14.00 Novosti
14.05 Stil
14.50 Horoskop
15.00 Novosti
15.05 Putopis
15.55 Telefakt
16.15 TV intervju - gost:
Eva Ras
18.00 Novosti
18.15 Svijet danas
18.40 [areni kuvar
18.55 Narodni u~iteq
19.03 BN sport
19.30 BN monitor
20.10 Nasqednik, serija
21.00 BN koktel
22.30 Pregled dana
23.00 Glas Amerike
23.35 Horoskop
23.40 Pregled francuske lige
u fudbalu
00.10 Stijena, film
1.45 Satelitski program
7.00 Ninxa korwa~e
7.25 Siti
7.30 Sarajevo na liniji
7.35 Mejd in Bawa Luka
7.40 Sportisimo
7.45 Vrijeme
8.00 Zato~enica qubavi,
serija
9.00 Balkan net
9.55 Vrijeme
10.00 Sutra za
10.15 Da se naje`i{
10.45 Skrivena kamera
10.50 Siti kids
11.00 Virhinija, serija
11.55 Vrijeme
12.00 Info top
12.10 Vila Marija, serija
13.15 Sarajevo na liniji
13.20 Mejd in Bawa Luka
13.30 Skrivena kamera
13.35 Siti kids
13.40 Vrijeme
13.50 Info top
14.00 Ne{ Brixis, serija
15.45 Skrivena kamera
15.00 Da se naje`i{
15.25 Sarajevo na liniji
15.30 Sportisimo
15.35 Mejd in Bawa Luka
15.40 Vrijeme
15.50 Info top
16.00 Zato~enica qubavi,
serija
17.00 Vila Marija, serija
18.00 Info top
18.20 Sutra za
18.30 Mozgalice
19.00 Da se naje`i{
19.20 Ninxa korwa~e
20.00 Virhinija, serija
20.50 Serija
21.50 Grand parada
23.30 Ne{ Brixis, serija
00.25 Sarajevo na liniji
00.30 Mejd in Bawa Luka
00.35 Sportisimo
00.40 Siti
1.00 Niko - Iznad zakona,
film
3.00 Gold mjuzik
4.00 Pink xuboks
6.00 Jutarwi program RTS
9.15 Ko se igra taj se voli
10.00 Vukov video bukvar
10.45 BK izbor
11.55 Telefakt
12.25 Muzi~ki intermeco
13.15 Muzi~ki program
15.00 U gostima kod
15.55 Telefakt
16.35 Zvijezde melosa
17.30 U trendu
18.00 Serija
18.55 Telefakt
19.30 Dnevnik RTS
20.15 Muzi~ki intermeco
20.30 Sport ponedjeqkom
21.30 Biseri
22.10 Serija
23.00 Svitac
23.55 Telefakt
10.03 Horoskop
10.30 22 ^asa
11.00 [areni kuvar
11.10 Crtani film
11.35 Plej
11.45 Vremenko
12.30 Ko{arka: Bawalu~ka
pivara - Posu{je
13.55 Poslovne veze
14.25 Mobile
14.50 Zakoni zdravqa
15.55 Telefakt
16.30 Plej
16.40 Gore dole, serija
18.00 BEL dan
18.35 Vremenko
18.55 Telefakt
19.40 Mobile
19.55 [areni kuvar
20.10 Hrabri otac Huan,
serija
21.00 Saobra}aj i mi
21.30 TV Liberti
22.00 22 ~asa
22.40 Gore dole, serija
23.45 Glas Amerike
00.30 Horoskop
00.35 Balkanmedia TV
9.30 Vijesti
9.35 Top form
9.40 Horoskop
10.00 Op~iweni, serija
10.45 Mobile
11.00 Plej
11.20 Info sport
12.00 Vijesti
12.05 \ekna, serija
13.00 Kviz plus
14.00 Zabrawena qubav, serija
15.00 Trend seter
16.00 Eks - vijesti
(vremeplov)
16.05 Dokaz stvarawa
16.25 Mobile
16.35 Plej
16.55 Horoskop
17.00 Doboj danas, hronika
17.50 Op~iweni, serija
19.00 Novosti K3
19.30 Dnevnik RTS
20.00 Sport kafe
20.10 Zabrawena qubav, serija
21.00 Vi{e od igre, serija
22.00 Novosti K3
22.20 Sport kafe
22.35 Otpisani, serija
23.50 Horoskop
23.55 Mastif, serija
6.00 Vijesti RTS
6.05 Jutarwi program RTS
9.00 Vijesti RTS
9.05 U zdravom tijelu
9.20 Kuvati srcem
10.00 Svijet
10.15 Hrabri otac Huan,
serija
11.15 U na{em ataru
12.00 Radio na TV
13.15 Misterije postawa
14.15 Poqoprivreda
15.00 @eqoteka
16.00 Kviz plus
16.45 Eks vijesti
17.00 Hrabri otac Huan,
serija
18.00 Svijet
18.15 Folk 10
19.30 Dnevnik RTS
20.30 Hronika
21.15 Va{a `eqa, na{a pjesma
22.15 Vi i sport
23.00 Glas Amerike
--- No}ni marketing
9.00 Kviz plus
10.05 Top form
10.15 TV berza
14.02 Hit dana
14.05 Horoskop
14.10 Od A do [, zabavni
program
15.00 Odjeci nedjeqe
16.00 Auto{op magazin,
reporta`a
16.30 DW Tajm
16.55 Portal
17.00 Smje{ko kviz
18.00 Eks vijesti
18.15 Antonela, serija
19.00 Koktel dana
19.30 Dnevnik RT RS
20.05 Pozitiv
21.05 Trend seter, muzi~ki
program
22.00 Ubistvo gre{kom, film
23.35 Glas Amerike
23.58 Horoskop
00.00 Najava programa za sutra
00.05 Reprizni program
OSM TV
6.55 Dobro jutro
9.15 Program za djecu
9.20 [kola engleskog jezika
9.25 Obrazovni program
10.00 Ha{ki tribunal: Tu`ba
BiH protiv SCG
13.00 BHT vijesti
13.30 Neprolazna pjesma
14.15 Global
14.45 Dok. program
15.15 Evroimpuls
15.50 [kola engleskog jezika
16.00 U~ilica
16.30 Pravi Rodrigo, serija
17.25 Zabavni program
18.25 Program za djecu
18.30 BH danas
19.00 BHT vijesti
19.30 Kako Xim ka`e, serija
19.55 Okuka, drama
21.00 Top gol
22.00 BHT vijesti
22.15 Ha{ki tribunal: Tu`ba
BiH protiv SCG,
pregled
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
6.05 Jutarwi program
8.00 Vijesti
8.15 Bejblejd, crtani
film
8.45 Pri~e Nixe Cvr~ka
9.00 Govorimo srpski
9.30 Saobra}aj i mi
10.00 Vijesti
10.05 Prozornica
10.30 Ispod tepiha
12.00 Vijesti
12.15 Pod suncem Sen
Tropea, serija
13.05 Godine prolaze,
serija
13.35 Pri~e o tijelu
14.00 Vijesti
14.05 Veliki pisci -
Xek London
15.00 Aktiva
15.40 Ah, ta planeta
16.00 Oskarov orkestar,
crtani film
16.30 Srpska danas
17.05 Pod suncem Sen
Tropea, serija
18.00 Turizam
18.40 Stars, zabavni
program
18.55 Pitajte, tra`imo
odgovor
19.00 Zauvijek qeto
sa Najxelom, serija
19.30 Dnevnik
20.05 TV bingo
21.05 No limit
21.30 Iskreno
21.40 Odjeqewe
za ubistva, serija
22.30 Info profil
22.55 Sport
23.00 Zmija u wedrima,
film
--- Sarajevo xez
festival
--- TV slagalica
Niko - Iznad zakona1.00PINK - BH
Uloge: Stiven Sigal,
[eron Stoun
Niko Toskani je bio tajni agent treniran u Japa-
nu i Vijetnamu, ali napustio je CIA i postao pri-
vatni detektiv. On je ekspert u borila~kim sporto-
vima, ima {esti stepen crnog pojasa u Aikidu. Po-
{to je Italijan ima i familiju koja je u mafiji. Ali,
on je policajac sa stavom, pa kad i `ivot wegove `e-
ne biva ugro`en i bomba eksplodira u crkvi te ubije masu nevinih
qudi ni{ta vi{e ne}e stajati Niku na putu da objavi rat i razra-
~una se sa svim negativcima. ¥
Uloge: Xejk Gienhal, Svozi Kurc,
Marli [elton
Bablboj je komedija o mladi}u koji je ro|en bez od-
brambenog sistema i koji cijeli `ivot `ivi u gume-
nom balonu u svojoj spava}oj sobi. Kad otkrije da se
djevojka koju voli od djetiwstva udaje i odlazi, on pra-
vi gumeno odijelo i kre}e u akciju spasavawa svoje ve-
like qubavi. ¥
Uloge: Neboj{a Bako~evi}, Anica Dobra,
Vesna Trivali}
1. Mladi} Komna pokazao je da sve boqe mo`e da ura-
di od svog tate, makar pri tome morao da postane ninxa.
Ko mrzi narodwake, naro~ito novokomponovane, otkri-
va se na kraju. 2. Drakula je opet nastradao. Me|utim,
ovog puta glogov kolac, srebrni metak ili krst nisu mu
do{li glave. Jedna plavu{a uspjela je da ga rije{i vje~nog `ivota
i bez pomo}i izlaska sunca. 3. Eva {ije, \ura svira. Ono {to im ne
da mira je pismo. Ne samo da se ne zna ko ga je napisao, ve} ne zna ni
kome je upu}eno. Kada se sve sazna mo`da }e sve biti kasno za Evu i
\uru. ¥
Uloge: Frederiko Lupi, Isial Bolan,
Ana Padrao
Jedna nestvarna pukotina u Pirinejima izaziva uz-
bu|ewe i radoznalost nau~ne javnosti. Ta geolo{ka
fraktura u dubini divqine izaziva distancirawe
Evropske unije, a panika lagano po~iwe da se uvla~i
me|u turiste i `iteqe koji poku{avaju da pobjegnu. Ako
se pukotina pro{iri [panija i Portugalija odvoji}e se od evrop-
skog kontinenta. Da li }e Iberijsko poluostrvo otplutati? ¥
Uloge: Beti Barlou, Lu Dajmond Filips,
Lens Bejker
U jednom indijanskom rezervatu policajac Indijanac
je umije{an u ubistvo i krijum~arewe droge. On poku{a-
va da u~ini sve kako bi se izvukao iz haosa koji je nastao
u wegovom `ivotu i da sa~uva svoju ~ast. ¥
Uloge: Xef Goldblum, Mi{el Fajfer,
Ro`e Vadim
@ivot Eda Okina krenuo je nizbrdo. @ena ga vara,
posao mu je dosadan, ne mo`e da spava. Jedne no}i kre-
}e u vo`wu gradom i zavr{ava u gara`i losan|eleskog
aerodroma. Iznenada, na wegova kola nalije}e mlada i
lijepa Dajana koju progone Iranci ubice. ¥
Uloge: Deris Banok,
Sanka Kofi
Ledena staza je istinita pri~a o prvom bob ti-
mu s Jamajke koji se upu}uje ka Kalgariju. Po veo-
ma hladnom vremenu Deris, Sanka, Junior i Jul sa-
mo su predmet ismijavawa i niko tim s Jamajke ne
shvata ozbiqno. Ali duh ovog tima i wihovo zdra-
vo samopouzdawe mnoge }e iznenaditi na predsto-
je}im zimskim Olimpijskim igrama. ¥
Uloge: Ralf Fajns,
Kristin Skot Tomas
Radwa filma je smje{tena na po~etak tridesetih
godina. Film prikazuje pri~u vojvode po imenu Al-
masi koji izra|uje mape, a porijeklom je iz Ma|arske.
Wega je zaposlilo Kraqevsko geografsko dru{tvo da
putem karte prika`e velika prostranstva pustiwe
Sahare. Almasi se upli}e u svijet qubavi, izdaje i po-
litike. Taj svijet }e tokom filma biti prikazan kroz wegova sje-
}awa. ¥
Uloge: Eva Longoria, Teri Ha~er,
Mar{a Kros
Suzanin dobar prijateq, Luni Mun, upada u finan-
sijske probleme. Linet je primorana da iz no}i u no}
sa svojom {eficom Ninom, `eqnom mu{karaca, izla-
zi u barove. Bri ponovo sahrawuje Reksa, a sumwa poli-
cije samo raste. Bri otkriva {ta je Reks mislio o woj
neposredno prije svoje smrti. Gabriel unajmquje najbo-
qeg advokata da brani Karlosa, ali Karlos to odbija po{to primi-
jeti da izme|u advokata i Gabriel postoji privla~nost. ¥
Uloge: Xejms Belu{i,
Kortni Torn Smit
Rubin je ro|endan, ali po{to je [eril bo-
lesna, Xim mora sam organizovati sve za wenu
ro|endansku zabavu. Zabava je dosadna i Rubi je
razo~arana, zato Xim mora dati sve od sebe kako bi zabavio Rubi i
11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 PlanetVIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Pla-net VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat.,17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 FX Sport, 19.30 Special 10 JahreClips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show, 21.30 CrankYankers, 22.00 Southpark, 22.30 Top list, 23.00 Rewind, 00.00 Planet VIVA,
00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.
6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL shop,
9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Einsatz in 4Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen show, 14.00
Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 17.00
6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,
13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business In-ternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today,
21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The MusicRoom, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This We-ek, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30
World Sport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00
World News, 5.30 Diplomatic License.
6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00
Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-
don, Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 13.00 Model Talk, 13.30
Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flas-hback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano),
15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 De-signer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
lano), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Pa-
Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
lano), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05
Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
lano), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano).
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Zajedni~ki talas
12.00 Podnevne vijesti
12.15 Poslije dvanaest
14.05 Svilen konac
16.00 Dnevnik
16.30 Muzi~ka kutija
17.00 Tematikum
19.00 Ve~erwe novosti
19.30 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Fokus
21.05 Najsvjetlije stranice
umjetni~ke muzike
22.00 Hronika dana
22.15 Starogradska sje}awa
23.00 Muzika za laku no}
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 @ivotok
2.00 Hronika dana (r)
2.15 Muzi~ki program
3.05 Najsvjetlije stranice
umjetni~ke muzike (r)
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka -
90.9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9;
S. Sarajevo - 88,7; Trebiwe -
92,8; Han Pijesak - 90,3; Srbi-
we - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
ponedjeqak, 13. mart 2006. PROGRAM
31
PROGRAM RADIJA
REPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
opstati SALA JO[ UVIJEK SANSALA JO[ UVIJEK SANSALA JO[ UVIJEK SANSALA JO[ UVIJEK SANSALA JO[ UVIJEK SANSALA JO[ UVIJEK SANSALA JO[ UVIJEK SANSALA JO[ UVIJEK SANSALA JO[ UVIJEK SANGodine 2002. sve je bilo spremno
da kona~no dobijemo toliko `eqenu
halu, ali nismo dobili saglasnost
odbornika bawolu~ke skup{tine,
rekao je Milan Radakovi}
TRENERI
Mladost, danas ima oko 200
~lanova sa kojima radi devet
trenera: Vojin i Qubica [uka-
lo, Sini{a Simeunovi}, Milo-
rad Dragovi}, Sr|an Svjetlano-
vi}, Andrej Bogojevi}, Gorana
Rude`, Ogwen \ur|evi} i Ran-
ko Komlenac.
SIMENS
Kao i minu-
lih godina i ove
}e jedan od gene-
ralnih sponzora
^elenxera biti
Simens. Naime, sa
ovim gigantom Ml-
adost je ve} obno-
vila ugovor, ko-
ji }e i peti
put za redom
biti uz te-
nisere.
Teniski raj u parku: Centralni teren, obnovqen i osvijetqen
Milan Radakovi}: Uz ro|endan i Dejvis kup
(Snimio M. [UKALO)
SALA JO[ UVIJEK SAN
ponedjeqak, 13. mart 2006.SPORT
8
DOBOJ - Trideset~etvorogo-
di{wi Predrag Brestovac krenuo
je na "Put mira i duhovnosti# od
Doboja do Izraela i natrag. Ova
mar{ruta duga je vi{e od deset
hiqada kilometara.
Na tom putu svaki dan }e pre-
laziti od 110 do 160 kilometara
tr~e}i dva i voze}i bicikl ~eti-
ri ~asa.
- Namjera mi je da do 20. apri-
la stignem tamo gdje bih ostao tri
dana za vrijeme vaskr{wih prazni-
ka. Posjeti}u Hristov grob u Je-
rusalimu, pravoslavne i druge hri-
{}anske svetiwe, kao i jevrejske i
islamske - rekao je Predrag Bre-
stovac pred polazak.
Nada se da }e ova wegova misi-
ja uz Bo`ju pomo} uspjeti, iako }e
ga na putu ~ekati brojna isku{ewa.
- Koristi}u dvije sportske di-
scipline, tr~awe i biciklizam,
dinamika }e biti te{ka, a vrijeme
je, kao {to vidite, lo{e ve} na sa-
mom po~etku. Ovdje je ki{a, a na
planinama snijeg. Spava}u napoqu,
na mjestima gdje se samo ne kisne.
Bi}e zaista te{ko, ali bez patwi
nema ni slavnih, ni uspjeha - ista-
kao je Brestovac.
Za ovakvo pute{estvije, kakvo,
prema wegovim rije~ima, niko na
ovim prostorima, a vjerovatno ni
u svijetu, nije napravio, temeqno
se spremao godinu i po dana.
- U tom periodu pro{ao sam
dosta toga od fizi~kih, mental-
no-psihi~kih do tehni~ko-organi-
zacionih priprema, odnosno do-
bijawa viza i obezbje|ewa novca.
Sve je obavqeno, sada je preosta-
lo samo da se otputuje i da se vra-
tim nazad - rekao je Brestovac.
Bilo je, naravno, problema pa
je i mar{ruta na izvjestan na~in
promijewena. Na pravcu prema Ja-
dranskom moru, kroz Crnu Goru,
Albaniju, Gr~ku i Tursku nema
"prepreka#, a onda je uslijedila
jedna, politi~ka. Sirija i Liban
ne daju vize za
putnike koji-
ma je krajwe
o d r e d i { t e
Izrael pa }e
Brestovac sa
pratwom mo-
rati od turske
luke Adane do
Haife - avio-
nom.
- Krajwi
ciq mog podu-
hvata je spa-
jawe onoga {to
su qudi izgu-
bili: da jedni
drugima opro-
stimo, da nau-
~imo da ̀ ivi-
mo zajedno ne
gledaju}i na
boju ko`e, vje-
ru i druge raz-
li~itosti ko-
je nas ovdje
razjediwuju. U
stvari, mi smo
od Boga samo
jedno i ni{ta
vi{e - objasnio
je Brestovac.
Sa ovog puta mira i duhovno-
sti Predrag Brestovac planirao je
da se ku}i u Doboj vrati do 10. ju-
na.
¥ Sl. PUHALO
ULTRAMARATONAC IZ DOBOJA KRENUO ZA IZRAEL
PUT MIRA I DUHOVNOSTI
\ Predrag Brestovac: Pripremao se
godinu i po dana
Namjera mi je da do 20. aprila stignem u Jerusalim
\urovi} 5, Dra{kovi} 5, ^indrak 6, \alovi} 5 (od 75. minuta Zindo-
vi} -), Vukovi} 6, Ek. Drndar 6 (od 64. Q. Drobwak -), Maxgaq 5 (od 78.
minuta Franca).
IGRA^ UTAKMICE: Milan Davidov (Borac) 8.
BORAC JEDINSTVO2:0
BEOGRAD - Prekid susreta u
Podgorici izme|u Zete i Budu}-
nosti te minimalne pobjede "vje-
~itih# rivala, glavno su obiqe`-
je 21. kola Meridijan Superlige.
Me~ "Pod Goricom# prekinut
je u 79. minutu poslije drugog go-
la tima iz Golubovaca. Fudbale-
ri i trener Budu}nosti Anto
Drobwak burno su protestovali
smatraju}i da je pogodak postignut
rukom i to poslije ofsajda. Posli-
je desetominutnih prepirki sudi-
ja Mihajlo Jekni} iskqu~io je
Drobwaka i dodijelio jo{ dva ̀ u-
ta igra~ima Budu}nosti. Tada je
direktor podgori~kog
kluba @arko Vuk~evi}
pozvao fudbalere da na-
puste teren, {to su oni
i uradili.
Crvena zvezda je po-
slije mnogo muke, uz dva
puta pogo|enu pre~ku i
nekoliko ozbiqnih
prilika za Rad, savla-
dala "gra|evinare# sa
1:0.
Gol odluke djelo je
rezerviste Nenada Mi-
lija{a u 71. minutu, a
treba ista}i da mu je to
prvi gol u "crveno-bi-
jelom# dresu. Partizan
je nanio prvi poraz Vojvodini u
Novom Sadu od kada ju je sredi-
nom prvog dijela sezone preuzeo
Zoran Mari}. "Crno-bijeli# su
poslije samo 19 minuta poveli sa
2:0, a neizvjesnost me~u vratio je
Nasti} golom u sudijskoj nadokna-
di prvog poluvremena. U 55. minu-
tu Radowi} je iz penala povisio
na 3:1, da bi Vukeqe majstorijom
iz slobodnog udarca ubla`io po-
raz.
Izuzetno zanimqivo je bilo
na Karaburmi gdje je OFK Beo-
grad uspio da savlada Habitfarm
sa 3:2, iako je gubio sa 0:2, Borac
je bio boqi od Bijelopoqaca sla-
ve}i sa 2:0, dok su Zemun i Smede-
revo odigrali me~ bez postignu-
tih pogodaka. ¥
INCIDENT NA UTAKMICI IZME\U ZETE I BUDU]NOSTI
PREKID U PODGORICI
TABELA
1. C. Zvezda 21 18 1 2 53:17 55
2. Partizan 21 16 2 3 40:15 50
3. Vo`dovac 21 12 4 5 37:22 40
4. OFK Beograd 21 11 2 8 28:18 35
5. Zeta 20 11 2 7 29:21 35
6. Hajduk 21 9 7 5 24:20 34
7. Vojvodina 21 9 6 6 19:15 33
8. Zemun 21 7 7 7 22:23 28
9. Smederevo 21 8 3 10 21:26 27
10. Borac 21 7 5 9 19:23 26
11. Budu}nost (BD)21 8 2 11 19:26 26
12. Habitfarm 21 5 6 10 14:24 21
13. Rad 21 5 4 12 18:25 19
14. Budu}nost (P) 20 3 9 8 17:26 18
15. Obili} 21 2 5 14 14:35 11
16. Jedinstvo 21 3 1 17 15:47 10
Nenad Milija{ (Crvena zvezda): Presudio Radu
PAROVI
U 22. kolu, koje je
na programu 18. marta,
sastaju se: BIJELO
POQE: Jedinstvo -
OFK Beograd, IVA-
WICA: Habitfarm -
Zemun, SMEDEREVO:
Smederevo - Vojvodina,
BEOGRAD: Partizan -
Zeta, PODGORICA:
Budu}nost - Hajduk,
BEOGRAD: Obili} -
Crvena zvezda, BEO-
GRAD: Rad - Vo`dovac,
BANATSKI DVOR:
Budu}nost - Borac.
INDIJAN VELS - Janko Tip-
sarevi} plasirao se u drugo kolo tur-
nira "Pacifik lajf open# u Indi-
jan Velsu. Teniser iz Srbije i Crne
Gore savladao je Amerikanca Sema
Varburga sa 6:4, 7:6. U drugom kolu
Tipsarevi}a ~eka {esti nosilac i
{esti igra~ na ATP listi, hrvat-
ski teniser Ivan Qubi~i}, koji je u
prvom kolu bio slobodan.
Novak \okovi} nije uspio da se
plasira u drugo kolo turnira, po-
{to je od wega bio boqi francuski
teniser @ilijan Beneto sa 6:3, 6:4.
U toku no}i igrao je i Boris Pa-
{anski, ~iji je me~ sa Rajnerom [i-
tlerom nastavqen, ali samo do novog
prekida zbog ki{e. Subotwi dio me-
~a otvoren je pri rezultatu 3:2 za Ni-
jemca, koji je odmah napravio brejk,
ali je Pa{anski brzo vratio ravno-
pravnost servisa. Trenutni rezultat
je 6:5 za [itlera i 15-30 na servis Pa-
{anskog.
Nagradni fond turnira u Indi-
jan Velsu je 2,7 miliona dolara. ¥
TENISKI TURNIR U INDIJAN VELSU
Tipsarevi} ide daqe
LEVERKUZEN - Rukometa{i-
ce podgori~ke Budu}nosti Monet
pora`ene su u prvom ~etvrtfinal-
nom me~u Kupa pobjednika kupova
od Bajera u Leverkuzenu 18:21.
[ampionke Srbije i Crne Gore
odigrale su lo{e, ali i pored to-
ga, zaostatak od tri gola nije ne-
nadoknadiv.
Podgori~anke su protiv osla-
bqenog doma}eg tima brzo povele sa
6:3. U 16. minutu bilo je nerije{e-
no (7:7), a lo{a serija go{}i zavr-
{ena je vo|stvom Wemica 12:8 na
poluvremenu.
U drugom dijelu Bajer se odli-
jepio na 19:13, a do kraja je Budu}nost
stigla do pristojnog poraza. Podgo-
ri~anke nisu bile zadovoqne su|e-
wem, po{to je {panski par imao ne-
ujedna~en kriterijum, ali je kqu~ni
uzrok poraza ipak lo{a igra.
Najefikasnije u ekipi Budu}no-
sti bile su Tanase sa pet golova,
Radovi} je postigla ~etiri, a Da-
mjanac tri. ¥
BUDU]NOST IZGUBILA U LEVERKUZENU
Na revan{ sa "minus tri"
BEOGRAD - Ko{arka{i He-
mofarma do`ivjeli su neo~eki-
vani poraz na gostovawu u Slo-
veniji 69:79. Vr{~ani su u me~
sa jednom od najslabijih ekipa u
Gudjer ligi u{li o~igledno opu-
{teno, pod utiskom plasmana u
polufinale Uleb kupa, {to je
Helios uspio da iskoristi i u
22. kolu regionalnog takmi~ewa
stigne tek do {este pobjede.
Najefikasniji kod "farma-
ceuta# bio je Vukosavqevi} sa 16
poena, dok je kod doma}ina najbo-
qi bio Zagorac sa 18 ko{eva.
Partizan je u derbiju kola
savladao FMP sa 88:77. Pred iz-
uzetno slabo popuwenim tribi-
nama "Pionira# "crno-bijeli#
su furiozno po~eli me~ i dr`a-
li prednost sve do sredine dru-
ge ~etvrtine. "Panteri# su na-
kratko preuzeli vo|stvo, ali ni-
su imali snage za potpuni preo-
kret pa su izabranici Du{ka Vu-
jo{evi}a stigli do novih bodo-
va, sa kojim su se u~vrstili na
vrhu tabele.
Kamings je predvodio Parti-
zan sa 18 pogodaka, a Savanovi}
je postigao tri mawe na drugoj
strani.
Vojvodina je dovela u pitawe
plasman na finalni turnir. U
ovoj rundi Novosa|ani su pred
svojom publikom pora`eni od
Cibone (73:80), pa ih u preosta-
la ~etiri kola o~ekuje te`ak za-
datak da ostvare ciq. Najboqi
kod doma}ina bili su Kojadino-
vi} sa 13 i Dozet sa 11 poena, dok
je goste predvodio Rozi} (19).
Rezultati: Partizan - FMP
88:77, Helios - Hemofarm 79:69,
NIS Vojvodina - Cibona 73:80,
Pivovarna La{ko - Bosna 81:88,
Geoplin Slovan - Olimpija 81:86,
[iroki - Crvena zvezda, Zagreb
- Zadar igrano sino}.
Plasman: 1. Partizan 17-5, 2.
FMP 15-7, 3. Hemofarm 15-7, 4.
Cibona 14-8, 5. Crvena zvezda 14-
7, 6. Bosna 13-9, 7. Vojvodina 11-
11, 8. Slovan 11-11... ¥
KO[ARKA[I HEMOFARMA NEO^EKIVANO PORA@ENI OD SLOVENACA
HELIOS KAZNIO OPU[TAWEVr{~ani u me~ u{li pod utiskom plasmana u polufinale
Uleb Kupa, {to je doma}in iskoristio i trijumfovao
Pekovi} (Partizan) i Samarxinski (FMP): Bodovi ostali u
"
Pioniru"
PREKID U 79. MINUTU
Poslije sporne sudijske odluke,
direktor Podgori~ana @arko
Vuk~evi} povukao ekipu sa terena
ponedjeqak, 13. mart 2006. SPORT
MANAMA - Voza~ Renoa
Fernando Alonso nastavio je
tamo gdje je stao u protekloj se-
zoni. Aktuelni svjetski prvak
je pobijedio u prvoj trci novog
{ampionata "formule 1# na sta-
zi "[akir# u Bahreinu ispred
Mihaela [umahera u Ferariju
i Kimija Raikonena u Meklaren
Mercedesu.
[panski voza~ je odli~no
startovao i poslije prve krivi-
ne sa ~etvrte probio se na dru-
gu poziciju, dok je Mihael [u-
maher zadr`ao prvo mjesto. Ali
ne zadugo. Nijemac je ranije oti-
{ao na prvo dolijevawe goriva,
dok je Alonso sa lak{im boli-
dom odvezao nekoliko krugova
vi{e, {to mu je bilo dovoqno da
se iz boksa vrati na lidersku
poziciju. Voza~ Renoa je rutin-
skom vo`wom zadr`ao prvo mje-
sto. [umaher mu je ozbiqnije za-
prijetio tek pet krugova prije
kraja, ali je [panac tada poja-
~ao tempo i stigao do prvog tri-
jumfa u novoj sezoni.
Ipak, junak dana je Kimi Ra-
ikonen. Voza~ Meklarena je
startovao sa posqedwe 22. pozi-
cije, ali je sjajnom taktikom na
kraju ipak do{ao do pobjedni~-
kog postoqa. Iz kruga u krug Fi-
nac je prestizao rivale i sa pu-
no te`im bolidom, {to mu je
omogu}ilo da samo jednom u|e u
boks. Upravo to mu je i donije-
lo tre}e mjesto, kojim je koli-
ko-toliko popravio utisak po-
slije razo~aravaju}ih kvalifi-
kacija.
Odmah iza wega ciqem je
pro{ao Xenson Baton. Honda je
potvrdila da ima odli~an bo-
lid, a da je Britanac malo boqe
startovao, sigurno bi zauzeo i
boqe mjesto. Peti je bio Huan
Pablo Montoja. Kolumbijac se
cijeli vikend `alio da mu je bo-
lid prespor, a tako je bilo i u
trci. Ipak, u Meklarenu mogu
da budu vi{e nego zadovoqni,
jer su jedini tim iz kruga favo-
rita ~ija su oba voza~a osvojila
bodove.
Najprijatnije iznena|ewe je
Vilijams Kozvort. Mark Veber
i novajlija Niko Rozberg su za-
uzeli {estu i sedmu poziciju po-
tvrdiv{i da se ove godine
ozbiqno mora ra~unati na wih.
Krug osvaja~a bodova zatvorio
je voza~ Red Bula Kristijan
Klin na osmom mjestu. Felipe
Masa u Ferariju se uzvrtio na
stazi, pa se morao zadovoqiti
devetom pozicijom, dok je drugi
voza~ Renoa \ankarlo Fizike-
la odustao zbog problema sa hi-
draulikom.
Rezultati Velike nagrade Ba-
hreina: 1. Fernando Alonso (Re-
no) 1,29:46.205, 2. Mihael [umaher
(Ferari) + 1.246 sekunde, 3. Kimi
Raikonen (Meklaren Mercedes) +
19.360, 4. Xenson Baton (Honda) +
19.992, 5. Huan Pablo Montoja (Me-
klaren Mercedes) + 37.048, 6. Mark
Veber (Vilijams Kozvort) + 41.932,
7. Niko Rozberg (Vilijams Ko-
zvort) + 63.043, 8. Kristijan Klin
(Red Bul) + 66.771... ¥
MADRID - Novi predsjednik
Real Madrida Fernando Martin
priznao je kako bi
rado vidio Fa-
bija Kapela na
klupi "kra-
qevskog klu-
ba#.
- Svi|a mi
se Kapelo.
Ako pogleda-
te wegovu ka-
rijeru, sve }e
vam biti jasno.
R e a l
` e -
li najboqeg trenera, a Upravni
odbor }e se sastati ove nedjeqe i
odlu~iti ko je prvi na listi `e-
qa. [to se mene ti~e, Kapelo bi
bio najboqe rje{ewe - izjavio je
Fernando Martin.
[panski i italijanski me-
diji su jo{ u decembru, kada je
Vanderlej Luksemburgo napustio
Real, objavili da je strateg Ju-
ventusa najozbiqniji kandidat
da sjedne na klupu Madri|ana.
Poslije toga, Kapelo je izja-
vio da ne bi imao ni{ta
protiv da se vrati u klub
sa kojim je u sezoni
1996/97. osvojio titulu pr-
vaka [panije, ali pod
uslovom da Uprava Rea-
la dovede igra~e koje on
`eli (Stivena Xe-
rarda, Adrijana, Pa-
trika Vijeru...).
Pored itali-
janskog stru~waka,
kao kandidati za
trenera slavnog
kluba spomiwu se
i selektor En-
gleske Sven Go-
ran Erikson i
menaxer Arse-
nala Arsen Ven-
ger. ¥
FABIO KAPELO PO UKUSU MADRI\ANA
Real ponovo zove
WUJORK - U no}i izme-
|u subote i nedjeqe u NBA
ligi je odigrano sedam utak-
mica, uz veoma dobre igre ko-
{arka{a iz Srbije i Crne
Gore.
Minesota je izgubila u
Finiksu 102:110, a Marko Ja-
ri} je za pora`eni tim posti-
gao 14 poena i imao jo{ os-
am skokova, ~etiri asisten-
cije i tri ukradene lopte.
U malom srpskom derbi-
ju Orlando je savladao Gol-
den Stejt sa 103:92. Za pobjed-
nike Darko Mili~i} je uba-
cio 10 poena, dok je kod Vo-
riorsa @arko ^abarkapa
ukwi`io {est ko{eva.
Los An|eles Klipersi
su slavili u Milvokiju sa
106:98, a Vladimir Radmano-
vi} je imao 16 poena i pet
skokova, dok @eqko Rebra~a
odlukom trenera nije igrao.
Rezultati: Va{ington -
Detroit 110:92 (Arenas 34 -
Valas 18), Atlanta - ^ikago
90:95 (Harington 32 - Deng
21), Orlando - Golden Stejt
103:92 (Turkoglu 21 - Mili~i}
10, 5 sk, 3 as, 1 bl - Fi{er 20,
^abarkapa 6), [arlot - Wujork
116:109 (Xons 28 - Rouz 23), Milvoki
- LA Klipers 98:106 (Red 32 - Brend
22, Radmanovi} 16, 5 sk, Rebra~a nije
igrao), Juta - Dalas 87:90 (Okur 32-
Novicki 34), Feniks - Minesota
110:102 ( Ne{ 31 - Garnet 28, Jari} 14,
8 sk, 4 as, 3 uk. l). ¥
MINESOTA IZGUBILA OD FENIKSA
Ne poma`e ni Jari}
GLAZGOV - Najtrofejniji
{kotski fudbalski klub, Glazgov
Renxers, potvrdio je da }e umjesto
Aleksa Mekli{a od sqede}e sezo-
ne ekipu voditi Francuz Pol le
Gen, biv{i trener Olimpika iz
Liona. Ovaj 42-godi{wi stru~wak
je qetos napustio ekipu sa stadi-
ona "@erlan#, nakon {to je osvo-
jio tri {ampionske titule zare-
dom.
Renxersi iza sebe imaju vrlo
lo{u sezonu u kojoj su samo u Ligi
{ampiona neo~ekivano uspjeli da
ostvare zapa`eniji rezultat, dok
su u doma}im takmi~ewima ostali
bez trofeja. Pro{le sezone tim
sa "Ajbroksa# se sre}no domogao
titule u posqedwim minutama pr-
venstva, {to je treneru Mekli{u
produ`ilo ostanak na klupi.
Le Gen je sa Renxersima ve}
potpisao trogodi{wi ugovor, a
uprava kluba mu je obe}ala buxet
od oko 30 miliona funti za poja-
~awa. ¥
[KOTSKI KLUB PRONA[AO NOVOG TRENERA
Le Gen na klupi Renxersa
BERLIN - ^elnici wema~ke
fudbalske asocijacije poja~ali su
pritisak na selektora nacional-
nog tima Jirgena Klinsmana da mo-
ra vi{e vremena da provodi u otax-
bini.
- Wegov ostanak u Kalifor-
niji pravi negativnu atmosferu u
na{oj zemqi i zato pozivamo
Klinsmana se vrati u Wema~ku -
rekao je izvr{ni direktor saveza
Teo Cvanciger.
Selektor wema~kog nacional-
nog tima u posqedwe vrijeme tr-
pi velike kritike zato {to je od-
lu~io da ostane da `ivi u Sjedi-
wenim Dr`avama. Otkad je preu-
zeo posao trenera reprezentacije
u avgustu 2004. godine, on konstant-
no `ivi na relaciji Wema~ka -
Kalifornija. Cvancinger je izja-
vio kako `eli da vidi Klinsmana
svaki vikend u Wema~koj sve do
po~etka {ampionata, 9. juna.
- Selektor mora da sjedi na na-
{im stadionima, kako bi imao ja-
snu sliku o formi fudbalera - do-
dao je Cvanciger. ¥
JIRGEN KLINSMAN NA UDARU SAVEZA
Vrati se u Wema~ku
LONDON - Fudbalska
asocijacija Engleske po~e-
la je pregovore sa kandida-
tima za mjesto selektora
"Gordog Albiona#, koje }e
ostati upra`weno poslije
Svjetskog prvenstva u We-
ma~koj.
Potraga za nasqedni-
kom Sve Gorana Eriksona
po~ela je nedugo po{to su
pojedini britanski listo-
vi objavili fotografiju na
kojoj su menaxer ^arltona
Alan Kurbi{li i {ef Fud-
balske asocijacije Brajan
Barvik.
- Istina je da je proces
po~eo - ka`e portparol
Fudbalske asocijacije En-
gleske Edrijen Bevington.
Alan Kurbi{li je pozvan
na razgovor tek po{to nam
je ^arlton to odobrio. Raz-
govara}emo samo sa menaxe-
rima, ~iji nam klubovi da-
ju dozvolu.
Na spisku kandidata na-
laze se i Martin O'Nil,
Sam Olardajs i Stjuart
Pirs, kao i Stiv Meklaren,
koji ve} radi u stru~nom
{tabu reprezentacije.
Erikson je po~etkom godi-
ne izjavio da }e se, poslije
{est godina, povu}i sa funk-
cije selektora, ~im se zavr-
{i Svjetsko prvenstvo. ¥
ENGLESKA
Konkurs za
selektora
VOZA^ RENOA SLAVIO NA PREMIJERI U BAHREINU
Marko Jari} (Minesota):
Dobra partija
Fernando Alonso: Prvo pa trijumf
11
ALONSO, PA [UMAHERALONSO, PA [UMAHERALONSO, PA [UMAHERALONSO, PA [UMAHERALONSO, PA [UMAHERALONSO, PA [UMAHERALONSO, PA [UMAHERALONSO, PA [UMAHERALONSO, PA [UMAHER
MOSKVA - Drugog dana takmi-
~ewa na Svjetskom dvoranskom pr-
venstvu u atletici ~iji je doma}in
Moskva, ruski takmi~ari imali su
dosta uspjeha. Prema o~ekivawu, ru-
ska takmi~arka u skoku s motkom
Jelena I{inbajeva jo{ jednom je
potvrdila svjetsku klasu odbraniv-
{i zlatnu medaqu.
Iako je sko~ila, za wu skrom-
nih, 4,80 metara i nije postavila
novi svjetski rekord, to joj je bilo
sasvim dovoqno za najsjajnije od-
li~je. I{inbajeva je letvicu ru{i-
la na 4,93 metara, pa je tako i daqe
najboqi rezultat na svijetu ostao
onaj iz Dowecka, 4,91 metar, koji je
ova Ruskiwa postavila u februaru.
Jo{ jedno zlato za doma}ina
osvojila je Tatjana Lebedeva u tro-
skoku (14,95). Srebro je, tako|e,
ostalo u Rusiji, a pripalo je Ani
Pjatih (14,93).
Ukrajinac Ivan He{ko prire-
dio je prvo ve}e iznena|ewe na
Svjetskom dvoranskom prvenstvu u
Moskvi. He{ko je u trci na 1.500
metara osvojio zlatnu medaqu is-
pred Kenijaca Daniela Komena Kip-
~ir~ira i Elkanaha Angvenija.
Ukrajinac je evropskoj dvoranskoj
tituli na 1.500 metara dodao i svjet-
sko zlato. Prije tri godine u Bir-
mingemu bio je tre}i, na posqedwem
dvoranskom svjetskom prvenstvu u
Budimpe{ti drugi, a sada i prvi.
Etiopqanka Meseret Defar
osvojila je zlatnu medaqu na 3.000
metara i tako odbranila naslov iz
Budimpe{te. Ona je slavila sa re-
zultatom 8:38,80, ispred Ruskiwe
Lilije ^obukove (8:42,18 minuta).
Ruskiwa je nedavno istr~ala rezul-
tat 8:27,86 minuta i bila je jedna od
glavnih favoritkiwa za naslov.
Vodila je ve}i dio trke, ali nije
izdr`ala, pa je zlato osvojila
olimpijska pobjednica na 5.000 me-
tara.
Osvaja~i medaqa: atleti~arke:
60 metara: 1. Me 'Lisa Barber
(SAD) 7,01, 2. Lorin Vilijams
(SAD) 7,01, 3. Kim Gevert (Belgi-
ja) 7,11, 3.000 m: 1. Meseret Defar
(Etiopija) 8:38,80, 2. Lilija [obu-
kova (Rusija) 8:42,18, 3. Lidija ^o-
je~ka (Poqska) 8:42,59, troskok: 1.
Tatjana Lebedeva (Rusija) 14,95, 2.
Ana Pjatik (Rusija) 14,93, 3. Jami-
le Aldama (Sudan) 14,86, skok s mot-
kom: 1. Jelena I{inbajeva (Rusija)
4,80, 2. Ana Rogovska (Poqska) 4,75,
3. Svetlana Feofanova (Rusija) 4,70,
60 m s preponama: 1. Derval O 'Rurk
(Irska) 7,84, 2. Glori Alozi ([pa-
nija) 7,86, 3. Suzana Kalur ([ved-
ska) 7,87,
Atleti~ari: bacawe kugle: 1.
Joakim Olsen (Danska) 21,63, 2. 2.
Toma{ Majevski (Poqska) 20,83,
3. Pavel Sofin (Rusija) 20,33, 60 m:
Leonard Skot (SAD) 6,50, 2. Andrej
Jepi{in (Rusija) 6,52, 3. Terens Tra-
mel (SAD) 6,54, skok uvis: 1. Jaro-
slav Ribakov (Rusija) 2,37, 2. An-
drej Tere{in (Rusija) 2,35, 3. Linus
Ternbald ([vedska) 2,33, skok udaq:
1. Ignisius Gaisa (Gana) 8,30, 2. Ir-
ving Saladino (Panama) 8,29, 3. En-
dru Hove (Italija) 8,19, 1.500 m: 1.
Ivan He{ko (Ukrajina) 3:42,08, 2.
Daniel Komen Kip~ir~ir (Kenija)
3:42,55, 3. Onakvare Elkanah Angve-
ni (Kenija) 3:42,98, 60 m s prepona-
ma: 1. Terens Tramel (SAD) 7,43, 2.
Deron Robles (Kuba) 7,46, 3. Domi-
nik Arnold (SAD) 7,52. ¥
SVJETSKO DVORANSKO PRVENSTVO U ATLETICI
Ruska takmi~arka u skoku s motkom osvojila zlato i jo{
jednom potvrdila da je trenutno bez premca na planeti
Fabio Kapelo: Na meti biv{eg kluba
Aktuelni prvak
"
formule 1" briqantnom vo`wom
ostvario prvu pobjedu u novoj sezoni
PLASMAN
Voza~i: 1. Alonso 10 bodo-
va, 2. M. [umaher 8, 3. Raiko-
nen 6, 4. Baton 5, 5. Montoja 4,
6. Veber 3, 7. Rozberg 2, 8. Klin
1 bod.
Konstruktori: 1. Reno 10
bodova, 2. Meklaren Mercedes
10, 3. Ferari 8, 4. Honda 5, 5.
Vilijams Kozvort 5, 6. Red Bul
1 bod.
SLAVQE IRSKE
Irkiwa Derval O'Rurk osvo-
jila je zlatnu medaqu na 60 meta-
ra s preponama. Ona je slavila s
rezultatom 7,84 sekundi, ispred
takmi~arke iz [panije Glori
Alozi (7,86) i [ve|anke Suzan Ka-
lur (7,87). Derval O'Rourke je ta-
ko postala prva irska atleti~ar-
ka koja se okitila zlatom na svjet-
skim dvoranskim prvenstvima. Do
sada jedina Irkiwa s medaqom bi-
la je Sowa O' Saliven, koja je 1997.
godine na 3.000 metara bila druga.
MEDAQE
Poslije dva dana takmi~ewa
prvo mjesto po broju osvojenih me-
daqa zauzima Rusija, ~iji atleti-
~ari su se devet puta pewali na
pobjedni~ko postoqe (tri zlata,
~etiri srebra i dvije bronze). Od-
mah iza "ba}u{ki# nalaze se Sje-
diwene Ameri~ke Dr`ave sa {est
odli~ja (3-1-2).
Jelena I{inbajeva: Pomela konkurenciju
I[INBAJEVA, KO DRUGI!
ALONSO, PA [UMAHER
Ku}a spratnica 9,5 h 10 m prizem-
qe, sprat, potkrovqe na 370 mŸ
zemqi{te u nasequ Lau{, tel. 065/
511-121.
Dervi{i ku}a 11 h 9 m prizemqe,
sprat potkovqe na 650 mŸ zemqi{ta,
novogradwa, nezavr{eno, povoqno,
tel. 065/632-818.
Lau{ poslovno stambeni objekat
sa oko 400 mŸ korisnog prostora na
440 mŸ zemqi{ta povoqno, odmah
useqivo, tel. 065/511-121
Mi{in Han ku}a prizemnica sa
dvori{nim objektom na 940 mŸ
zemqi{ta, u blizini {kole, tel.
065/632-818
Ku}a VP 9 h 9,5 m sa dvori{nim
objektima na 2900 mŸ zemqi{ta u
Trnu, mogu}nost gradwe poslovno
stambenih objekata, povoqno, tel.
065/ 511-121.
Ku}a prizemnica, useqiva sa za-
po~etom gradwom novog objekta na
oko 2200 zemqi{ta u Trnu kod
kasarne, cijena 95000 KM, tel. 065/
632-818.
Prodajem ku}u prizemnicu, Lazare-
vo I, sa 1.600 mŸ oku}nice, tel.
065/748-126; 051/352-362.
Stara ku}a u [argovcu na placu
650 mŸ - ogra|eno, voda, struja, tele-
fon, dozvola za pro{irewe, pored
puta, cijena 17.000 KM, tel. 065/
950-370.
Doboj, prodajem ku}u na sprat u cen-
tru kod zelene pijace, ul. Kraqa
Aleksandra 77, biv{a Ismeta
Kapetanovi}a, dowi dio, pogodan
i za poslovni prostor, tel. 053/241-
800, zvati od 9 do 17 ~asova.
Prodajem ku}u na sprat (Doboj) u
centru, iznad zelene pijace,
udaqeno 50 m, ulica biv{i 8. mart,
br. 6, uz ku}u pomo}ni objekti, tel.
053/228-726
Prodaje se ku}a u okolini B. Luke
na sprat - potkrovqe, oku}nica -
popratni objekti, tel. 065/429-112
Prodajem ku}u u Vrbawi, ul. Joaki-
ma Vuji}a br. 5, zainteresovani
mogu nazvati na tel. 051/413-385
Prodajem mawu ku}u u Trnu u uli-
ci Frawe Kluza 23, cijena dogovor,
odmah useqiva, tel. 049-301-239
Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15
dunuma obradive zemqe u Malom
Qev~anskom Razboju, cijena
35.000,00 KM, tel. 051/316-433
Prodajem ku}u 10 h 10 sa poslovn-
im prostorom na glavnom putu
Travnik - D. Vakuf ili mijewam
za Gradi{ku, B. Luku i okolinu,
tel. 065/630-310
Prodajem stambeni objekat u Dra-
kuli}u 200 m od crkve zapo~eta
gradwa 9 h 12 m na 1.000 mŸ zemqi{-
ta, sa odobrewem za gradwu 1/1 vlas-
ni{tvo, zvati na tel. 051/212-155
Prodajem ku}u na sprat, plac 1036
mŸ, 1/1, Uro{a Drenovi}a L. Novo-
selija, tel. 051/208-348
Prodajem ku}u pretvorenu u po-
slovni prostor 410 mŸ, sa dvori{tem
i gara`om ul. Vase Pelagi}a 13,
tel. 065/811-058
Prodajem devastiranu ku}u na placu
od 2.800 mŸ, kod benzinske pumpe u
Bijelom Brdu nedaleko od Biha}a,
cijena povoqna, tel. 065/671-349
Prodajem nedovr{enu ku}u, ima
struja, voda, tel. 1.050 mŸ, zemqi{ta,
tel. 461-512
Prodajem dvije ku}e, staru i novu,
sa tri dunuma zemqe na glavnom
starom prijedorskom putu, Rami}i,
cijena 40.000 evra, hitno, tel.
065/510-609, 051/272-101;
Derventa (Poqe) na raskrsnici
ku}a sa oku}nicom auto-radionica
i {est i po dunuma {ume mijewam
za Hrvatsku bilo gdje 051/315-305
Prodajem ku}u u Kara|or|evoj br.
493, tel. 273-001
Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15
dunuma obradive zemqe u Malom
Qev~anskom Razboju, 35.000 KM,
tel. 051/316-433
Prodajem ku}u povoqno Kara|or-
|eva 423, tel. 065/546-654.
Prodajem monta`nu ku}e "Promo#
Dowi Vakuf, 295 KM/mŸ, gruba mon-
ta`a, kqu~ u ruke, cijena po do-
govoru, tel. 065/549-687.
Prodajem ku}u u Dowem Vakufu
(dvori{na zgrada, gara`a i plac
800 mŸ) ili mijewam za sli~no u
Bawoj Luci, 55.000 KM, tel. 065/
549-687.
Prodajem ku}u spratnicu u B. Lu-
ci ili mijewam za stan ili ku}u u
N. Sadu i prodajem ku}u iznad "Kos-
mosa#, tel. 065/322-834; 051/212-628.
Prodajem ku}u u Kuqanima 8 h 12
m, sa stambeno-poslovnim pros-
torom (povoqno, hitno), tel. 065/
974-496.
Prodajem ku}u u G. Principa na 120
mŸ placa, povoqno, tel. 061/577-965.
Prodajem dvije ku}e, ul. Koste Vo-
jinovi}a, preko puta "Alibabe#,
tel. 061/577-965.
Prodajem vilu u Skendera Kulen-
ovi}a na 300 mŸ placa, sa velikim
stanom 135 mŸ, podrum i potkrovqe
+ gara`a, tel. 061/577-965.
Prodajem vi{e ku}a u Motikama
sa dosta zemqe povoqno, tel.
061/577-965.
Prodajem ku}u i tri dunuma zemqe
u Bos. Krupi, cijena, 11.000 evra,
mo`e i zamjena za sli~no na po-
dru~ju Bawe Luke, tel. 065/914-252.
Prodajem ku}u na 600 mŸ placa u
centru Bawe Luke, sa dva izlaza na
dvije ulice, dozvoqena gradwa dvi-
je ve}e zgrade, 1/1, tel. 065/210-890;
051/300-388; 065/490-327.
Prodajem ku}u u ulici Ilije Ga-
ra{anina 61, plac 850 mŸ, tel.
065/628-990.
Prodajem useqivu ku}u i 506 mŸ
zemqe, ul. Save Tekelije br. 18,
Bawa Luka, tel. 319-353.
Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara
Du{ana 32, prvi plac do ulice na
1330 mŸ zemqe, tel. 065/915-730.
Lazarevo - ku}a visoka prizemni-
ca 9 h 9,5 m sa dvori{nim objektom
na 920 mŸ zemqi{ta, mogu}nost
gra|ewa jo{ jednog objekta, tel.
065/511-121.
Debeqaci - ku}a prizemnica 9 h 8
m, sa podrumom na 720 mŸ, zemqi{ta,
cijena 120.000 KM, tel. 065/511-121.
Ku}a VP 9 h 9,5 m sa dvori{nim
objektima na 2900 mŸ zemqi{ta u
Trnu, mogu}nost gradwe stambeno-
poslovnih objekata, povoqno, tel.
065/511-121.
Obili}evo, ku}a prizemnica, 10 h
8, plus gara`a 640 mŸ, zemqi{ta
povoqno, tel. 065/632-818.
Lazarevo 16.000 mŸ zemqi{ta,
mogu}nost parcelisawa i gradwa
objekata poslovno-stambenog sadr-
`aja p + 3 + m, dogovor, tel. 065/
632-818.
Bawa Luka, Novakovi}i, 6.500 mŸ
zemqi{ta uz autoput sa ure|enim
nasipom i drena`om i pribavqen-
im odobrewima za gradwu poslov-
nih objekata, tel. 065/632-818.
Dervi{i, ku}a 11 h 9 m prizemqe,
sprat, potkrovqe na 650 mŸ, zem-
qi{ta, novogradwa, nezavr{eno,
povoqno, tel. 065/632-818.
Bawa Luka ku}a spratnica, dupleks
140 mŸ, stambenog prostora plus
dvori{ni objekat na 330 mŸ, zemqe
u nasequ Rosuqe, tel. 065/511-121.
Prodajem ku}u sa dva dunuma zemqe
plus osam dunuma zemqe, struja, vo-
da, telefon, asfalt, ul. rasvjeta 2
km od Gradi{ke, tel. 065/859-005.
Prodajem ku}u na sprat, plac 1036
mŸ, V. Uro{a Drenovi}a, Lijeva
Novoselija, tel. 051/208-348.
Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480
mŸ zemqi{ta sa odobrewem za grad-
wu novog objekta po + p + m, 200 m
iznad "Kosmosa#, tel. 065/511-121.
Ku}a prizemnica sa dvori{nim ob-
jektom na 860 mŸ zemqi{ta u
Mi{inom Hanu kod {kole, tel.
065/632-818.
Prodajem ku}u za ru{ewe u Bawoj
Luci, tel. 065/513-407.
Prodajem ku}u u ^esmi, 1/1, na 500
mŸ zemqe, nezavr{ena,
tel. 065/748-126; 370-618.
Prodajem novu ku}u na Tuwicama na
placu 500 mŸ useqiva - sa poslovn-
im prostorom - p + 1 + pk, 1/1, povo-
qno, tel. 065/785-562.
Prodajem ku}u kod Trapista p + 2
+ pk - plac 1500 mŸ - voda, struja,
telefon, 1/1, svi prate}i objekti -
povoqno, tel. 065/785-526.
Prodajem u Trnu dvije ku}e na
parceli 900 mŸ uz tranzit 9 h 5 i 8,5
h 5 p + pk, useqive, ekstra sre|ene,
tel. 065/785-526.
Prodajem ku}u na sprat nedovr{enu
na placu od 500 mŸ + temeq za drugu
ku}u (Lau{), u B. Luci, tel. 0049-
241-57-92-47.
Prodajem ku}u sa svim prate}im
objektima na 2000 mŸ zemqe, ku}a
se nalazi na putu B. Luka - Slati-
na 11 km od centra, tel. 065/764-964.
Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h
9 m na placu od 950 mŸ, tel. 051/
8130525; 065/663-787.
Prodajem ku}u u centru Gradi{ke
- ku}a sa dvije eta`e, gra|ena 1971.
godine, tel. 065/259-460.
Ku}u spratnicu u Novom prodajem
ili mijewam za Biha} i Hrvatsku,
tel. 052/756-137.
Prodajem ku}u u Bawoj Luci sa
poslovnim prostorom na istoj
parceli, starija ku}a i papiri za
gradwu stambeno-poslovnog objek-
ta na istoj parceli, cijena 150.000
evra, tel. 065/635-904.
Prodajem ku}u visoku prizemnicu
120 mŸ sa 10 dunuma zemqe i pra-
te}im objektima kraj asfaltnog pu-
ta u Vilusima, tel. 051/876-079;
065/801-059.
Prodajem ku}u u Starim Banovci-
ma, 25 km od Beograda, ku}a je na
tri eta`e, p + sp + pot. Sve tri
eta`e su po 70 mŸ, plac 5 ari, na
kraju placa je gara`a, zidani po-
drum 60 mŸ, cijena 70.000 evra, tel.
2693-840; mob. 064/112-1408.
Prodajem ku}u u Rami}ima, sa 3,8
dunuma oku}nice, wiva i vo}wak,
tel. 065/666-613.
Prodajem ku}u, visoko prizemqe,
useqivo, novogradwa, 2005. godina,
voda, struja, tel. Rami}i kod
"Unisa# kod kafi}a "Romb#, tel.
051/392-453; 065/521-481.
Prodajem ku}u sa 17 dunuma zemqe
(~etiri {uma, ostalo obradivo)
gradska voda, struja, put - povoqno,
50.000 KM, tel. 00-381-11-2150-443;
051/314-523.
Prodajem ku}u u centru grada, ul.
Solunska, tel. 217-887, 065/543-987.
Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj
varo{i, tel. 065/596-453.
Prodajem ku}u u Novom Sadu, 8 km
od centra ili mijewam za nekret-
ninu u Bawoj Luci, stan, ku}a ili
poslovni prostor, tel. 065/401-677
ili 065/584-506.
Ku}u u Karanovcu mijewam za mawi
stan u Bawoj Luci ili istu proda-
jem po vrlo povoqnoj cijeni, tel.
051/212-357.
Prodajem ku}u u centru ^elinca,
tri eta`e, informacije, tel.
065/499-199, 051/458-480.
Prodajem ku}u sa 30 dunuma zemqe
u Karanovcu kod Bawe Luke, tel.
+385981396281.
Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimen-
zije 10 h 7 m, na sprat sa podrumom,
ul. Veselina Masle{e, naseqe Se-
wak, tel. 065/948-604
Prodajem prizemnu ku}u u u`em di-
jelu Gradi{ke, ulica Vojvode Bo-
jovi}a br. 26, tel. 816-848.
Prodajem ku}u sa poslovnim pros-
torom u Jajcu u ulici Stjepana
Toma{evi}a b. b. ili mijewam za
sli~no u Bawoj Luci, tel. 065/
697-782.
Prodajem novu ku}u povr{ine 175
mŸ sa placem od 355 mŸ, izvr{en teh.
prijem ku}e, vlasni{tvo 1/1, tel.
065/520-623.
Prodajem ku}u na sprat na 340 mŸ
placa, ul. Pionirska br. 28 (Obi-
li}evo), cijena 80.000 evra, tel.
065/935-191.
Prodajem staru ku}u i dvori{nu
ku}u na 260, mŸ placa, ul. Sr|e Zlo-
pogle|e, br. 116, cijena 65.000 evra,
tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u na sprat 1.350 mŸ pla-
ca, ul. Debeqaci br. 112, cijena
30.000 evra, tel. 065/935-191.
Prodajem stariju ku}u na 1850 mŸ
placa uz glavni put - Sara~ica br.
435, cijena 50.000 evra, tel. 065/
935-191.
Prodajem veliku ku}u na 680 mŸ pla-
ca Petri}evac - ul. Jovice Savi-
novi}a br. 103, cijena 250.000 KM,
tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u u centru na placu
243 mŸ Gorana Radulovi}a - Bimbe,
162.000 KM, tel. 065/549-687.
Prodajem ku}e u ^esmi i dunum
zemqe, tel. 585-926.
Prodajem ku}u u Debeqacima, tel.
065/978-407.
Prodajem ku}u u Obili}evu - tro-
soban stan, kafi} (namje{ten) i
frizerski salon, 370.000 KM, tel.
065/643-621 ili 051/469-258.
Prodajem ku}u 100 mŸ sa pomo}nim
objektima, zemqe 2060 mŸ u Pove-
li~u, glavni put Srbac - Topola,
tel. 051/464-665; 051/753-139.
Prodaje se ku}a sa oku}nicom u
[argovcu - Bawa Luka, zvati od 17
do 20 ~asova, tel. 304-954
Derventa, prodaje se ku}a (p + 2),
cijena 34.000 evra, tel. 0038598/
263-724.
Ku}u u Novom Gradu prodajem ili
mijewam za sli~no u Biha}u, tel.
052/751-648.
Povoqno prodajem ku}u u Gra-
di{ci, 120 mŸ, dupleks, sa gara`om,
dvori{nom zgradom i centralnim
grijawem, naseqe Sewak, tel.
065/220-528.
Prodajem ku}u na Lau{u, Reqe
Kne`evi}a kod br. 35, sa urednim
papirima i gra|evinskom dozvolom,
prizemqe, sprat i potkrovqe, ci-
jena 90.000 evra, tel. 051/352-045 ili
212-021.
Prodajem ku}u sa seoskim imawem
u Milosavcima, tel. 065/529-691.
Prodajem ku}u u Slatini, 75 mŸ
stambenog prostora + zidana ga-
ra`a 16 mŸ + 1200 mŸ zemqe pod
vo}wakom, cijena 33.000 evra, tel.
051/308-467.
Prodajem ili mijewam za odgo-
varaju}i stan, ku}u 72 mŸ sa oku}-
nicom, gara`om, {talom, pu{-
nicom i drvarnicom na ukupnoj
povr{ini 1100 mŸ - Prije~ani, tel.
051/385-330
Prodajem nedovr{enu ku}u sa
poslovnim prostorom i dunum zem-
qe u ([argovcu) Srpski Milanovac
za 30.000 evra, tel. 00385 44881094
ili 0038523360903
Prodajem visoku prizemnicu u
Rekavicama, novogradwa, na putu
B. Luka - Jajce, povoqno, tel.
065/448-808; 065/635-354.
Prodajem devastiranu ku}u na placu
od 2.800 mŸ kod benzinske pumpe u
Bijelom Brdu nedaleko od Biha}a,
cijena povoqna!
tel. 065/671-349
Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480
mŸ, zemqi{ta sa odobrewem za grad-
wu novog objekta po + p + m, 200 m
iznad "Kosmosa#, tel. 065/511-121.
Prodajem dvori{nu zgradu sa
lokalom (108+17 mŸ) Kalini} pija-
ca, Beograd bez posrednika, tel.
+381643344559
Ku}a spratnica 9,5 h 10 m prizemqe,
sprat, potkrovqe na 370 mŸ zem-
qi{te u nasequ Lau{, tel. 065/
511-121
Dervi{i ku}a 11 h 9 m prizemqe,
sprat, potkrovqe na 650 mŸ zem-
qi{ta, novogradwa, nezavr{ena,
povoqno, tel. 065/632-818
Lau{, poslovno-stambeni objekt sa
oko 400 mŸ korisnog prostora na 440
mŸ zemqi{ta povoqno, odmah use-
qivo, tel. 065/511-121
Mijewam ili prodajem nedovr{enu
ku}u sa vo}wakom u Lohovu kod Bi-
ha}a za sli~no u okolini B. Luke,
tel. 065/793-305; 051/314-572.
Mijewam ku}u sa imawem u Hrvat-
skoj za odgovaraju}e u okolini Bawe
Luke, tel. 463-890.
Mijewam ku}u useqivu 10 h 7 na
po~etku [u{wara, ~etiri dunuma
zemqe pod vo}em - dunum ba{te sa
puno ukrasnog drve}a i cvije}a - za
trosoban stan, tel. 065/329-765.
Mijewam ili prodajem ku}u na
^iovu, Trogir, za sli~nu u Bawoj
Luci, ku}a ima 300 mŸ, udaqena od
obale 80 m, tel. 458-590.
Ku}u u Slatini mijewam za stan u
Bawoj Luci ili je prodajem, tel.
065/305-892.
Kupujem jeftiniju ili nedovr{enu
ku}u u Biha}u, tel. 052/751-648.
Prodajem devastiranu vikendicu
(I plo~a), na 500 mŸ, zemqi{ta u
Maslenici kod Zadra, tel. 051/
310-933
Prodajem vikend ku}u na 1.300 mŸ,
zemqi{ta kod ^elinca (put za
[trbe) voda, struja, tel. 051/310-
933; 065/307-741
Doboj - Bare - prodajem vikendicu
u Barama, udaqena 500 m od "fa-
zanerije# i 50 m od rijeke, Bosne,
oku}nica 1200 mŸ + pomo}ni objek-
ti, tel. 053/228-726
Prodajem vikendicu na sprat u ̂ es-
mi, 2,5 dunuma zemqe pod vo}em
gara`a + dva objekta, tel. 065/
577-965
Prodajem vikendicu u Rije~anima
na placu od 1000 mŸ, odmah useqiva
- povoqno, tel. 061/577-965
Prodajem vikendicu i placeve u
Prije~anima, tel. 051/352-882
Slatina prodajem vikend-ku}u sa
2000 mŸ vo}waka, gara`u - Slatina,
tel. 065/695-439
Prodajem monta`nu slovena~ku
vikendicu 55 mŸ + gara`a, plac 1000
mŸ , 5 km od centra Bawe Luke, nase-
qe Drakuli}. Mogu}a i zamjena za
stan, tel. 065/465-465
Prodajem vikend ku}u povr{ine
1.500 mŸ zemqe, objekat 120 mŸ, tel.
065/585-860.
Prodajem vikend ku}u u Trapisti-
ma iznad "Pivare#, zemqe 1.400 mŸ,
objekat 130 mŸ, tel. 065/585-860.
Prodajem vikendicu u Kaocima (Sr-
bac) sa 2.050 mŸ zemqe, voda izvors-
ka, Sava 300 m, Motajica 100 m, iz-
vanredno podru~je za lov i ribolov,
vrlo povoqno, tel. 065/717-820.
Prodajem povoqno u Barda~i (Sr-
bac) monta`nu vikendicu sa vo}-
wakom na tri dunuma zemqi{ta,
cijena 3.500 evra, tel. 051/353-336.
Izdajem vikend ku}u u Velikom
Bla{ku, tel. 462-883.
Prodajem vikendicu na zemqi{tu
1600 mŸ, na dobroj lokaciji u Mi-
{inom Hanu, tel. 051/310-933.
Prodajem vikendicu sa dva stana u
Slatini, 1550 mŸ, zemqe pod vo}em,
vinovom lozom, povr}em, tel. 60.000
KM, tel. 051/301-638.
Prodajem mawu vikendicu sa vo}-
wakom 1.500 mŸ u Jakupovcima kod
Kla{nica, tel. 051/302-196.
Prodajem vikendicu u Prije~ani-
ma, tel. 352-882.
Bawa Luka Novakovi}i 1.700 mŸ
zemqi{ta uz autoput, mogu}nost
gradwe poslovnog objekta, povo-
qno, tel. 065/632-818
Bawa Luka Novakovi}i 6400 m2
zemqi{ta uz autoput, mogu}nost
gradwe poslovnih objekata, dogov-
or, tel. 065/511-121
Dervi{i zapo~eta gradwa stam-
benog objekta 10h10 m na 500 mŸ
zemqi{ta sa projektnom doku-
mentacijom i odobrewem za grad-
wu, tel. 065/632-818
Prodajem 5,5 dun. zemqe u V. Bla{-
ku blizu Vrbasa bli`e Kla{nica-
ma, struja, voda, telefon, gradski
prevoz, cijena 1 mŸ/12 KM, tel.
051/302-742
Prodajem plac u Motikama, povr-
{ine 604 mŸ, 065/262-296 i 065/
920-938
Prodajem placeve u Prije~anima
na veoma lijepoj lokaciji, vlas-
ni{tvo 1/1, cijena 16 KM/mŸ, tel.
051/304-333
Prodajem plac 1.421 mŸ sa dvije
parcele sa zapo~etom gradwom u
Zalu`anima, Blagoja Parovi}a 39
D, tel. 051/213-178 ili 065/694-570
Prodajem 1.400 mŸ, gra|evinskog
zemqi{ta, nedaleko od Kla{nica
vlasni{tvo 1/1, struja, voda, tele-
fon, tel. 051/501-338
Prodajem zemqu i {umu u Kadi-
wanima 15 dun. zemqe i 8 dun. {ume,
hitno i povoqno, a mo`e i u parce-
lama, tel. 051/501-338
Prodajem 10 dunuma zemqe u Ve-
likom Bla{ku na {u{warskom
putu, nedaleko od Kla{nica, hit-
no i povoqno, tel. 051/501-338
Prodajem plac u Motikama povr-
{ine 604 mŸ, tel. 065/262-294; 065/
920-938
Prodajem 1,9 dunuma zemqe u Pot-
kozarju kod autobuske stanice na
putu Bawa Luka - Prijedor, tel.
051/371-302
Povoqno prodajem 6,5 dunuma zemqe
koja se nalazi na putu Bawa Luka -
Prijedor kod `eqezni~kog nad-
vo`waka, u Potkozarju, tel. 051/
371-302
Aleksandrovac - centar - prodajem
5.000 mŸ zemqi{te ili placeve 1/1,
dozvoqena gradwa, tel. 051/282-549;
065/977-492
Placevi u centru Aleksandrovca
150 m od glavne ulice, 1/1, tel.
051/282-549; 065/971-492
Plac u Kobatovcima (Lakta{i)
1.200 mŸ, pola placa nasuto, uvaqano,
voda, struja, objekat 5 h 8 m beton-
ska plo~a 10 h 20, tel. 065/740-381
Prodajem plac od 1.500 m u Pri-
je~anima, tel. 051/350-144
Prodajem placeve u Drakuli}u,
Lov}enska 112 F, tel. 065/745-411
Prodajem 6 dunuma zemqe u komadu
u Glamo~anima 250 m od autoputa,
tel. 065/692-136
U Drakuli}u (200 m iznad crkve)
prodajem plac zemqe 1000 mŸ sa ozi-
danim objektom pod plo~om 12 h 9,
asfalt, struja, gradska voda, 1/1, 500
mŸ pod vo}em), zvati na tel. 051/212-
155 od 18 do 22 ~asa
Prodaju se tri dunuma {ume u
Potkozarju, povoqno, mo`e zamje-
na za vozilo "reno# ili "golf#,
tel. 462-270; 065/832-167
Prodajem 1,9 dunuma zemqe u Pot-
kozarju kod autobuske stanice na
putu Bawa Luka - Prijedor, tel.
051/371-302
Povoqno prodajem 6,5 dunuma zemqe
koja se nalazi na putu Bawa Luka -
Prijedor kod `eqezni~kog nad-
vo`waka, u Potkozarju, tel. 051/
371-302
Prodajem plac u Motikama, 2.500
mŸ, tel. 051/280-153
Lakta{i - Kobatovci plac 1200 mŸ,
voda, struja, objekat 5 h 8 m, tel.
065/740-381
Prodajem gra|evinsku parcelu 1.400
mŸ, povoqno za ku}u i poslovni ob-
jekat, vlasni{tvo 1/1, Veliko
Bla{ko kod Kla{nica, tel. 051/
501-338
Prodajem 18 dunuma zemqe u Ve-
likom Bla{ku na {u{warskom
putu nedaleko od Kla{nica, povo-
qno za placeve ili gradwu firme,
tel. 051/501-338; 501-234
Prodajem 8 dunuma zemqe, ravni-
ca, pogodno za sve namjene 150 m od
glavne ulice - ^arda~ani, tel.
051/657-630
Prodajem 3 dunuma zemqe u Ma-
hovqanima, tel. 051/314-523; 065/
657-630
Prodajem vi{e placeva u Prije~an-
ima sa UT-uslovima, od 400 do 800
mŸ), tel. 065/389-523; 065/900-158;
051/313-662
Prodajem plac povr{ine 604 mŸ,
posjeduje put, vodu, struju i tele-
fon, ul. Kraqa A. I Kara|or|evi}a,
tel. 065/262-294; 065/920-938
Prodajem temeq ku}e sa dozvolom
i vi{e placeva sa UTU u Prije~an-
ima, tel. 065/389-523; 065/900-158;
051/313-662
Prodajem seosko imawe 74 dun.
zemqe u Ili}ima - Srbac, tel.
065/913-683, 065/675-189
Prodajem 70 dunuma zemqe i {ume
u komadu - mo`e i parcele, tel.
051/312-127; 065/623-554
Prodajem 3 dunuma zemqe izme|u
Drago~aja - Prijakovaca uz glavnu
ulicu, povoqno je za sve vrste grad-
wi, tel. 051/397-213, 051/207-175
Prodajem placeve u Prije~anima
na veoma lijepoj lokaciji, vlas-
ni{tvo 1/1, cijena 16 KM/mŸ, tel.
051/304-333
Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{-
warima, struja, voda, telefon, grad-
ski prevoz, asfalt, tel. 051/216-140;
065/310-057
Povoqno prodajem 6,5 dunuma zemqe
koja se nalazi na putu Bawa Luka -
Prijedor, kod `eqezni~kog nad-
vo`waka u Potkozarju, tel. 051/
371-302
Prodajem 1,9 dunuma zemqe u Pot-
kozarju kod autobuske stanice na
putu Bawaluka - Prijedor, 051/
371-302
Prodajem placeve na putu Slatina
- Kla{nice uz glavni put, cijena i
veli~ina terena po dogovoru, tel.
065/267-635; 051/461-739
Prodajem parcele u [argovcu, 650
mŸ, 750 mŸ, 850 mŸ, sa UT uslovima, vo-
da, struja, telefon, dozvoqena grad-
wa, 1/1 vlasni{tvo, tel. 065/950-370
Prodajem {est dunuma zemqe u Srp-
skom Vakufu, Lijev~e poqe, {est
km od Aleksandrovca, tel. 051/
314-046
Prodajem dunum i po zemqi{ta,
dunum pod vo}em u Gole{ima, tel.
273-001
Prodajem 1.000 mŸ plac u Drugo-
vi}ima kod \uki}a pumpe, tel.
065/267-635; 051/461-739; (461-739)
Prodajem plac povr{ine 604 mŸ,
posjeduje put, vodu, struju i tele-
fon, ul. Kraqa Aleksandra I
Kara|or|evi}a, tel. 065/262-294;
065/920-938
Prodajem plac u centru Slatine,
povoqno, tel. 588-095
Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe
u Prije~anima, dozvoqena gradwa,
tel. 051/315-134
Prodajem plac povr{ine 604 mŸ,
posjeduje put, vodu, struju i tele-
fon, ul. Kraqa Aleksandra I
Kara|or|evi}a 2, tel. 065/262-294 i
065/920-938
Prodajem placeve u Prije~anima
na veoma lijepoj lokaciji vlas-
ni{tvo 1/1, cijena 16 KM /mŸ, tel.
051/304-333
Prodajem placeve u Zalu`anima
iznad "Betoware#, tel. 370-049
Prodajem {est placeva, dozvoqena
gradwa, Lakta{i - Lug, tel. 051/533-
048 ili 065/384-102.
Prodajem zemqu sa vo}wakom u Ve-
likom Bla{ku, odli~no za viken-
dice, put asfaltni, voda, struja,
tel. 051/318-609.
Prodajem zemqu na Kr~maricama
3,5 dunuma, pola dunuma {ume i
vikendica u izgradwi, tel. 061/
577-965.
Prodajem gra|evinsko zem-
qi{te, 6 dunuma na asfaltnom
putu u Kla{nicama, skinut hu-
mus, uvaqano, prikqu~ena stru-
ja, voda i telefon pogodno za
izradu hala i poslovnih ob-
jekata, tel. 065/518-181; 051/
584-263 000042 G
Prodajem povoqno placeve iza
restorana "Jezero# u Trnu, tel.
065/622-173; 051/508-711;
000019 G
PRODAJA
ZEMQI[TA
VIKENDICE
KUPOVINA
ZAMJENA
Prodajem useqivu ku}u 9 sa 11
m, visoka prizemnica, Drago~aj,
kod "Elektroprenosa#, sa ured-
nim papirima, tel. 392-884 ili
065/668- 933. (0033-Z)
PRODAJA
KU]E
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
ponedjeqak, 13. mart 2006.OGLASI
12
Izdajem stan 55 mŸ, polunam-
je{ten, centralno grijawe, mak-
simalno dvjema osobama, 220
KM, zvati od 19 do 21 ~as na tel.
051/282-499, 000039 G
Prodajem placeve na Star~evici
kod "Incela# i u Motikama, tel.
061/577-965.
U Glamo~anima kod Trna povoqno
prodajem ku}u 11 h 8 m sa podrumom,
12 dunuma zemqe pod vo}em i dunum
{ume, tel. 051/214-427.
Nudim lokaciju za izgradwu stam-
beno-poslovne zgrade od 2.500 mŸ u
Centru. Posjedujem svu potrebnu
dokumentaciju i pla}ene komunal-
ije, tel. 065/539-699.
Prodajem 10 dunuma zemqe u
[u{warima, struja, voda, telefon,
asfalt, gradski prevoz, tel. 051/216-
140; 065/310-057.
Prodajem povoqno placeve na
Kr~maricama od 2300 mŸ i 600 mŸ,
tel. 065/595-497.
Prodajem plac u Rebrovcu i Kuqan-
ima, od 530 i 700 mŸ, tel. 051/212-
628; 065/322-834.
Prodajem placeve u ^esmi sa UT
uslovima, dozvoqena gradwa, tel.
065/748-126; 370-618.
Prodajem u Jakupovcima sedam
dunuma zemqe, 1/1, povoqno za sve
namjene, tel. asfalt, struja i voda,
tel. 051/539-006; 065/650-289.
Prodajem na po~etku Jakopova 6,5
dunuma zemqe 1/1 mo`e i za placeve
asfalt struja, dova , telefon blizu
novog autoputa, cijena 1 km 12 km
tel. 302-742
Prodajem zemqu u Kolima, 11 du-
numa zemqe uz asfalt, tel. 051/
463-694.
Gradi{ka naseqe Rovine, prodaje
se plac 516 mŸ sa svim papirima
urednim, vlasni{tvo 1/1 hitno,
povoqno, tel. 065/641-017.
Prodajem placeve povoqno, blizu
novog autoputa u Kla{nicama -
vodovod, struja, telefon, ne treba
gra|evinska dozvola, slobodna grad-
wa, bez pla}awa komunalija, hit-
no, tel. 051/302-742 hitno.
Prodajem plac u Drago~aju, voda,
struja, asfalt, tel. 065/546-420.
Prodajem 1.000 mŸ zemqe uz glavnu
ulicu Kla{nice - Prwavor kod
"\uki}# pumpe u Drugovi}ima, tel.
065/267-635; 051/461-739.
Prodajem 2.500 mŸ zemqe u Jo{avci,
pored puta ̂ elinac - Prwavor, tel.
065/561-600.
Prodajem {umu u Kara|or|evoj ul.,
Pavlovac, tel. 317-464.
Prodajem placeve u Rebrovcu, grad-
wa dozvoqena, cijena povoqna, tel.
051/429-762.
Prodajem plac u Kuqanima, Re-
brovcu i Drakuli}u, povoqno, tel.
051/212-628; 065/322-834; 065/277-647.
Prodajem 500 mŸ zemqe na kojoj se
nalazi mawa ku}a i {upa sa svim ko-
munalijama, cijena po dogovoru, ul.
Bose @ivkovi} 118, naseqe Lau{,
Bawa Luka, tel. 279-127; 302-795.
Prodajem placeve za gradwu ku}a,
cijena po dogovoru, ul. Franca
[uberta, Bawa Luka, tel. 051/
302-795.
Prodajem plac u Bawoj Luci za
stambeno-poslovni objekat sa UT
uslovima, mo`e i zamjena za ku}u
ili stan na ju`nom Jadranu, cijena
150.000 evra, tel. 065/635-904.
Prodajem gra|evinski plac 600 mŸ,
kod stadiona "Naprijeda#, slobod-
na gradwa, tel. 065/638-200.
Prodajem plac u Drakuli}u 482 mŸ,
udaqen 50 m od crkve, UT uslovi, vo-
da, struja, tel. 065/514-117.
Prodajem ~etiri dunuma zemqe uz
glavni put Kla{nice - Slatina,
mo`e i u placevima, komunalije
obezbije|ene, tel. 501-417; 460-591.
Prodajem dva dunuma zemqe na
Lau{u, naseqe \ur|evi}i, tel.
585-926.
Prodajem plac na moru, Milna -
Bra~, 227 mŸ, 150 m od obale, cijena
povoqna, tel. 051/482-249.
Prodajem plac, zemqe 1.300 mŸ, sa
ozidanim objektom pod plo~om vel.
8 h 6,50, ul. Blagoja Parovi}a - Za-
lu`ani, struja, voda, tel. 065/
691-542.
Prodajem 30 dunuma sa izgra|enom
halom i prate}im objektom -
Jaru`ani, cijena 90.000 KM, tel.
065/935-191.
Prodajem plac 400 mŸ sa pla}enim
komunalijama i projektnom doku-
mentacijom na tri eta`e (10 h 7),
ul. Ranka [ipke br. 31, tel. 065/
035-191.
Prodajem vo}wak sa 1,5 dunuma
zemqe, ispod Kr~marica, tel.
214-858.
Gra|evinska parcela od 500 mŸ, u
Trnu kod "Drveksa# sa UTU za grad-
wu stambenog objekata p + 1, tel.
065/632-818.
Gra|evinske parcele od 500, 700 i
1000 mŸ u Prije~anima, [argovcu i
Zalu`anima, tel. 065/511-121.
Prodajem 10,5 dunuma obradive
zemqe u Milosavcima, Lakta{i,
1/1, uz put, pogodna za gradwu ku}e,
cijena 1 KM/mŸ, tel. 065/512-822.
Prodajem veoma povoqno 12 dunuma
zemqe u Rami}ima kod "Unisa#,
Bawa Luka, industrijska zona i dva
dunuma za stambenu izgradwu, tel.
065/754-837.
Prodajem vi{e placeva u Glamo~an-
ima, posqedwi nadvo`wak iz prav-
ca B. Luke, voda, struja, asfalt, tel.
065/597-627.
Bawa Luka, Novakovi}i, 1.700 mŸ
zemqi{ta uz autoput, mogu}nost
gradwe poslovnog objekta, povo-
qno, tel. 065/632-818
Bawa Luka, Novakovi}i, 6400 mŸ
zemqi{ta uz autoput, mogu}nost
gradwe poslovnih objekata, dogov-
or, tel. 065/511-121
Dervi{i zapo~eta gradwa stam-
benog objekta 10 h 10 m na 500 mŸ
zemqi{ta sa projektnom doku-
mentacijom i odobrewem za grad-
wu, tel. 065/632-818
Trosoban 75 mŸ prvi sprat u nase-
qu Nova varo{, odmah useqiv, tel.
065 632-818.
Trosoban 72 mŸ prvi sprat novo-
radwa useqiv, naseqe Nova varo{,
tel. 065/511-121.
Trosoban 84 m2
drugi sprat, centar
naseqe Pentagon, tel. 065/511-121.
^etvorosoban 110 mŸ drugi sprat,
salonski pogodan za kancelarije
strogi centar, tel. 065/632-818
Prodajem stan 90 mŸ, Aleja sv. Save,
Bawa Luka, tel. 065/740-381
Prodajem trosoban stan u Gradi{ci
u ulici Kozarskih brigada,
povr{ine 82.50 mŸ, ~etvrti sprat,
tel. 051/813-525; 065/663-787
Prodaje se nov trosoban stan
(dvoeta`ni) u u`em centru Prije-
dora, 80 mŸ, tel. 052/242-110
Prodajem stan 51 mŸ, kod RK
"Boska#, povoqan za poslovni pros-
tor, tel. 065/927-086
Stan u Boriku - Aleja centar 90 mŸ,
2. sprat 1.750 KM/mŸ, nov, tel.
065/740-381
Prodajem trosoban stan u Bawoj
Luci, tel. 065/513-407.
Bawa Luka, prodajem dvosoban stan
Nova varo{, balkon, tel. 051/212-
628; 065/322-834
Bawa Luka, ~etvorosoban stan, 110
mŸ, drugi sprat, salonski, centar,
tel. 065/511-121.
Dvosoban stan, 66 mŸ, ~etvrti sprat,
lift, novogradwa, odmah useqiv,
ul. Gunduli}eva, tel. 065/632-818.
Prodajem stan od 70 mŸ u Doboju
povoqno, tel. 065/638-986; 051/
381-320.
Prodajem stan u ulici Vase Pela-
gi}a - 80 mŸ, II sprat, 1.400 KM/mŸ -
novija zgrada, tel. 065/785-526.
Prodajem novi dvosoban stan, dru-
gi sprat i mawu ku}u u centru Pri-
jedora, tel. 065/515-589.
Prodajem dvoiposoban stan u
Novom Sadu, 70,50 mŸ, tre}i sprat,
tel. 051/311-305.
Prodajem ili mijewam za mawi,
stan od 86 mŸ, ul. Rajka Bosni}a 17,
tel. 051/316-462, zvati od 17 ~asova.
Prodajem stan povr{ine 73 mŸ u
centru, bez kapitalne dobiti, III
sprat, tel. 065/269-600.
Prodajem ili mijewam za mawi stan
vikendicu 3,5 km od mosta, u Kla{-
nicama, glavni put, struja, voda,
telefon tel 051/501-156
Prodajem dvosoban stan 79 mŸ, ~etvr-
ti sprat, u u`em centru grada, mo`e
i zamjena za mawi, tel. 051/314-487;
065/837-918.
Prodajem stan 63 mŸ - prvi sprat, ek-
stra sre|en, ul. Jovana Jan~i}a,
1.300 KM/mŸ , bez kapitalne, tel.
065/935-191.
Prodajem trosoban stan u Gradi{ci
u ulici Kozarskih brigada, povr-
{ine 82,50 mŸ, ~etvrti sprat, tel.
051/813-525; 065/663-787.
Prodajem ili mijewam povoqno
stan 62 mŸ Novi Travnik - Bawa Lu-
ka ili okolina, mo`e i ku}a, tel.
051/281-328.
Prodajem dvoiposoban stan od 70
mŸ u Gradi{ci, ul. Vidovdanska,
peti sprat, ima lift i centralno
grijawe, tel. 051/813-525; 065/
642-028.
Prodajem jednosoban stan povr{ine
41 mŸ u Gradi{ci, ul. Vidovdanska
11 A, sprat 11, ima lift i cen-
tralno grijawe, tel. 051/813-525;
065/663-787.
Prodajem hitno stan 60 mŸ, Kozars-
ka 12/IV - prazan, odmah useqiv,
1.300 KM/mŸ, 065/549-687.
Stan 84 mŸ u centru B. Luke proda-
jem ili mijewam za odgovaraju}i u
Sarajevu, tel. 216-067.
Stan 61 mŸ u B. Luci prodajem, tel.
216-067
Prodajem trosoban stan 77 mŸ sa dva
balkona, u Mrkowi} Gradu, cijena
vrlo povoqna, tel. 051/314-432;
309-185.
Prodajem stan od 70 mŸ, naseqe
Sunce, prizemqe, ul. Majke
Jevrosime 24, tel. 065/512-655.
Prodajem, o~uvan, trosoban stan,
Borik, 88 mŸ, 3. sprat, tel. 065/971-
991, 051/311-345.
Prodajem dvosobni stan u Prije-
doru, naseqe Pecani, ili mijewam
za mawi u Bawoj Luci, 63 mŸ, ot-
kupqen, tel. 065/465-465
Prodajem odmah useqiv dvosoban
stan u Kqu~u, 63 mŸ, 1/1, cijena 13.000
evra, tel. 065/784-088
Kupujem jednosoban ili mawi
dvosoban stan, tel. 051/308-925
Kupujem stan u Bawoj Luci oko 60
mŸ, tel. 065/638-788.
Kupujem stan u Bawoj Luci, 40-50 mŸ,
spratnost nebitna, tel. 065/779-685.
Kupujem jednosoban stan ili gar-
soweru povr{ine od 25 do 35 mŸ po
mogu}nosti sa balkonom, tel.
065/322-834,051/212-628
Kupujem stan oko 60 mŸ bez posred-
nika, tel. 065/861-543; 065/909-726.
Kupujem garsoweru ili mawi jed-
nosoban stan bez posrednika, tel.
065/579-931.
Kupujem garsoweru ili mawi jed-
nosoban stan, tel. 065/591-861.
Kupujem mawi dvosoban stan - bez
posrednika, prednost A. Jaki}a i N.
varo{, tel. 065/538-246
Kupujem garsoweru u Boriku ili
Star~evici, tel. 065/607-160.
Izdajem namje{tenu sobu samcima
ili mla|em bra~nom paru, Prwa-
vor, tel. 061/303-248, 065/491-921
Izdajem dva trosobna stana kom-
plet namje{tena sa centralnim gri-
jawem, tel. 051/304-181
Izdajem stan 86 mŸ, klimatizovan,
polunamje{ten, u stambenoj zgradi
u centru Prijedora, tel. 065/ 805-826
Izdajem prazan jednosoban stan, u
B. Luci, centralno grijawe, tel.
065/677-276
Izdajem namje{tenu garsoweru u
privatnoj ku}i, tel. 051/429-662
Izdajem jednosoban nenamje{ten
stan u dvori{nom objektu, Rosuqe,
tel. 051-318-239
Izdajem dvosoban stan, poseban
ulaz, u porodi~noj ku}i, u Prije-
doru, tel. 003812474282
Izdajem namje{ten dnevni boravak
kuhiwu i kupatilo mladom bra~nom
paru, zaposlenim djevojkama, tel.
051/436-619; 065/474-795
Izdajem jednosoban polunamje{ten
stan, poseban ulaz Podgori~ka bb
- Dervi{i, tel. 065/913-809
Izdajem nov namje{ten dvosoban
stan u ku}i TV kablovska, blizu
centra, tel. 051/213-166
Izdajem djevojkama namje{tenu
sobu, c. grijawe, kupatilo i upotre-
ba kuhiwe, centar 1, cijena povoq-
na, tel. 051/208-334
Izdajem dvokrevetnu sobu u dvosob-
nom stanu u centru (stan bez gazde),
tel. 065/510-241; 051/219-079
Izdajem namje{tenu sobu Obili-
}evo, tel. 051/469-737
Izdajem jednosoban namje{ten stan
u Boriku, ku}a poseban ulaz -
prizemqe, tel. 065/354-852
Izdajem garsoweru ili jednosoban
stan na Paprikovcu u privatnoj
ku}i, tel. 065/697-806
Izdajem garsowere i sobe sa gri-
jawem i posebnim ulazom, jedno da-
jem `enskoj osobi za pomo} u ku}i,
tel. 065/636-195; 051/212-691
Izdajem namje{ten dvosoban stan sa
kablovskom TV, poseban ulaz, pri-
vatna ku}a, tel. 065/562-421
Izdajem namje{tenu sobu, centar,
grijawe (Obili}evo), tel. 051/
469-737
Izdajem jednosoban namje{ten stan
poseban ulaz, ul. Du{ana Diqevi}a
15 kod salona namje{taja "Dalas#,
na tranzitu, tel. 065/397-170;
051/463-816
Izdajem trosoban komforno nam-
je{ten stan u centru, tel. 051/212-
427; 065/645-876
Izdajem dvokrevetnu sobu sa upo-
trebom kuhiwe i kupatila poseban
ulaz, centralno grijawe, le`aj 90
KM, tel. 051/308-108
Izdajem namje{ten dnevni boravak
kuhiwu, kupatilo, studentima,
mladom bra~nom paru, zaposlenim
djevojkama, tel. 065/474-795; 051/
436-619
Izdajem povoqno mawi jednosoban
polunamje{ten stan (dvori{ni ob-
jekat), Bawa Luka, Lazarevo 1 ul.
Milana Cvijeti}a, 24 A, tel.
051/371-302
Izdajem dvokrevetne sobe sa kuhi-
wom, kupatilom, centralnim gri-
jawem i posebnim ulazom, novo-
gradwa - Obili}evo, tel. 065/515-135
Izdajem namje{tenu jednokrevetnu
ili dvokrevetnu sobu sa odli~nim
grijawem, u nasequ Nova varo{, od
15.3.2006. godine tel. 051/315-890;
065/530-861
Izdajem stan, poseban ulaz, Lau{ D.
i V. Kopawe, tel. 312-497.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
sa dva le`aja, poseban ulaz, pri-
vatna ku}a, ul. Lazari~ka 24 - Ro-
suqe, tel. 065/977-320; 061/340-747.
Izdajem dvosoban stan kod Grad-
skog mosta, stan je namje{ten, pr-
voklasno, tel. 065/697-062.
Izdajem jednosoban i dvosoban stan,
ul. Bo`idara Axije 12, tel. 051/
281-491.
Izdajem dvosoban namje{ten stan
kod Gradskog mosta, samo stranci-
ma ili studentima, tel. 065/697-062.
Izdajem sobu u ~etvorosobnom stanu
na Ko~i}evom vijencu, tel. 065/
611-645.
Izdajem stan u centru Lakta{a, za
dvije osobe, nova gradwa, 52 mŸ, sa
grijawem, namje{ten, tel. 065/
765-066; 051/533-531.
Izdajem namje{tenu dvori{nu
zgradu ul. Ilije Gara{anina 84,
tel. 302-051.
Izdajem sobu dvjema djevojkama, ima-
ju sve {to im treba, osim za li~nu
higijenu, zvati od 8 do 23 ~asa B.
Luka, Borik, Beogradska 2, tel.
300-587.
Izdajem stan za djevojke, dvije sobe
i sve ostalo, ul. Nikole Pa{i}a,
zvati na tel. 300-587 zvati od 8 do
23 ~asa.
Izdajem ku}u u centru Bawe Luke,
ul. Nikole Pa{i}a br. 11. povo-
qno, oko 80 mŸ, tel. 065/807-377;
051/218-868.
Izdajem djevojkama namje{tenu
dvokrevetnu sobu u u`em centru
grada, sa parnim grijawem, tel.
051/352-587.
Povoqno izdajem mawi namje{ten
stan samcima ili mla|em bra~nom
paru bez djece, Qubice Mrkowi} 8,
Petri}evac, Bawa Luka, tel.
350-662.
Izdajem jednosoban prazan stan 42
mŸ, privatna ku}a, Sr|e Zlopogle|e
63, Obili}evo, tel. 051/469-318;
469-933.
Izdajem namje{ten dvosoban stan u
Novoj varo{i, ul. Stevana Mokraw-
ca, tel. 051/309-362; 065/859-025.
Izdajem ku}u za studente |ake ili
samce, tel. 436-505.
Izdajem prazan dvoiposoban stan u
strogom centru grada, Milana
Tepi}a, tel. 065/636-545.
Izdajem prazan dvosoban stan u ul.
Carice Milice, povoqno i hitno,
tel. 065/636-545.
Izdajem dvosoban stan u ul. Dr \ede
Kecmanovi}a, prvi sprat, tel.
065/636-545.
Izdajem jednosoban polunamje{ten
stan poseban ulaz - Podgori~ka bb,
Dervi{i, tel. 065/913-809.
Izdajem dvosoban stan, dvori{nu
zgradu u Lazarevu, tel. 370-247.
Izdajem stan 1. sprat 70 mŸ, Nova
varo{, tel. 065/901-188.
Izdajem dvosoban supernamje{ten
stan, naseqe Sunce, drugi sprat,
centralno grijawe, useqiv od 20.
decembra, tel. 065/786-832; 051/
584-387.
Izdajem nenamje{ten stan od 42 mŸ
mla|em bra~nom paru, Milo{a
Popovi}a \urina 20, tel. 485-258.
Izdajem dvoiposoban stan kod Re-
brova~ke crkve, nenamje{ten, tel.
065/433-691; 065/781-375.
Izdajem jednosoban i trosoban nam-
je{ten stan, novogradwa (Centar
2 blizu zgrade Vlade), tel. 065/415-
097; 065/911-060.
Izdajem sobu dvjema djevojkama u
zgradi, blizu Gimnazije, tel.
065/644-500.
Izdajem sobu zaposlenoj djevojci,
tel. 051/465-310.
Izdajem dvokrevetnu sobu sa ku-
patilom, poseban ulaz, blizu fakul-
teta, tel. 051/465-803.
Izdajem stan, garsoweru i sobe nam-
je{tene sa grijawem i posebnim
ulazom, tel. 065/636-195, 051/212-691.
Izdajem trosoban stan Maksima
Gorkog 27, tel. 051/214-169.
Izdajem ku}u na tranzitu, povoq-
na cijena, tel. 462-883.
Izdajem dvokrevetnu sobu, parno
grijawe, upotreba kuhiwe studen-
tima, u~enicima mu{karcima,
Ravnogorska 3, Nova varo{, Bawa
Luka, tel. 051/307-736.
Izdajem ku}u 70 mŸ nova gradwa
Lau{ ul. D. i V. Kopawe, cijena po
dogovoru, tel. 051/359-600.
Izdajem namje{ten stan i prodajem
spratnicu sa poslovnim prostorom
60 mŸ u Debeqacima, tel. 051/316-
321, 051/313-212.
Izdajem djevojkama jednu dvokrevet-
nu sobu sa kuhiwom, kupatilom cen-
tralnim grijawem vlastitim, povo-
qno, tel. 051/281-054.
Izdajem sobu sa dva le`aja za djevo-
jke u Beogradskoj br. 2 B. Luka zvati
od 8-23, tel. 300-587
Izdajem dvokrevetnu sobu, parno
grijawe, upotreba kuhiwe, studen-
tima i u~enicima mu{karcima,
Ravnogorska 3, Nova varo{, Bawa
Luka, tel. 051/307-736.
Izdajem jednoj studentkiwi jed-
nokrevetnu sobu sa centralnim gri-
jawem, Borik, R. Krilatice br. 1,
tel. 350-531.
Izdajem trosoban stan Kosovska 83
A Lau{ - B. Luka, cijena 200 KM,
tel. 051/280-607; 065/596-416.
Izdajem jednokrevetnu sobu sa cen-
tralnim grijawem, upotreba ku-
patila i kuhiwe, zvati poslije 19
~asova, tel. 314-290.
Izdajem jednosoban stan (40 mŸ)
lokacija Lazarevo, tel. 304-980;
065/935-224.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
42 mŸ poseban ulaz, struja i gara`a
20 mŸ, ul. Starog Vujadina, br. 73
Star~evica, tel. 468-039.
Izdajem sobu dvema djevojkama,
Borik, tel. 051/309-948.
Izdajem sobu u centru grada sa cen-
tralnim grijawem dvjema studen-
tkiwama, tel. 065/622-173.
Izdajem dvosoban prazan stan u
ku}i, poseban ulaz, ulica Brace
Potkowaka 107, tel. 051/468-012.
Izdajem stan studentima, blizu
fakulteta, sa posebnim ulazom, cen-
tralno grijawe, tel. 461-869.
Ozbiqna tro~lana porodica tra`i
ku}u ili stan na ~uvawe, u B. Luci
po dogovoru, tel. 065/823-335, Vu-
koje.
Izdajem ku}u dvo~lanoj porodici,
namje{tenu - uz minimalnu kiriju,
7 km od B. Luke, 200 m od autobuske
stanice, tel. 065/329-765.
Izdajem dvjema djevojkama sobu
blizu Gimnazije, upotreba kuhiwe,
tel. 065/644-500.
Izdajem ku}u na tranzitu, cijena
povoqna, nazvati na broj 462-883.
Izdajem dvosoban stan u centru gra-
da, Bulevar cara Du{ana br. 8, Bawa
Luka, tel. 051/217-315
Izdajem jednosoban stan bra~nom
paru - povoqno, ulica Dr @ivka
We`i}a, tel. 311-505.
Izdajem nenamje{ten dvosoban stan
u Sara~ici, tel. 051/272-241.
Izdajem povoqno jednosoban stan,
ku}a, sve posebno, zvati poslije 15
~asova, tel. 280-990.
Izdajem garsowere i sobe vrlo
povoqno, Kraji{ka 28, tel. 065/636-
195; 212-691.
Izdajem jednosoban stan, 1. sprat,
parno grijawe, topla voda, Novi
Sad, tel. 00381-21-6610-852/064-
28-54-811.
Izdajem jednosoban stan u dvo-
ri{noj zgradi u Lazarevu, tel.
371-162
Izdajem namje{ten jednosoban stan
na Paprikovcu sa grijawem, cijena
250 KM, tel. 065/375-873.
Izdajem prazan dvosoban stan,
Leskova~ka 12, tel. 352-562.
Izdajem namje{tenu sobu sa ku-
patilom i posebnim ulazom, tel.
051/429-448.
Izdajem ku}u Kara|or|evoj 452,
Bawa Luka, tel. 065/519-573.
Izdajem sobu sa dva le`aja studen-
tima, Obili}evo, tel. 466-699
Izdajem studentkiwama dvije sobe
sa grijawem, blizu fakulteta tel.
051/469-363.
Izdajem dvije dvokrevetne sobe kod
Ekonomskog fakulteta u Bawoj Lu-
ci, tel. 061/419-140.
Izdajem ku}u na Lau{u, tel. 051/
281-420.
Izdajem dvokrevetnu sobu u~enici-
ma i studentima, tel. 463-052.
Izdajem sobu studentima, Obili-
}evo, tel. 065/660-298; 462-605.
Izdajem dvokrevetnu sobu, tel.
051/439-360.
Izdajem stan, visoko prizemqe, No-
va varo{, pogodno za kancelarijs-
ki prostor, tel. 065/604-188.
Izdajem dvokrevetnu sobu u Boriku
u~enicima sredwe {kole, tel.
315-420.
Izdajem stan dvojici samaca, tel.
380-822.
Izdajem stan blizu Pravnog fakul-
teta i Trgova~ke {kole, tel.
456-927.
Izdajem sobu dvojici studenata, tel.
319-038.
Izdajem povoqno trosoban kom-
foran stan, ul. Milana Toplice
bb, tel. 051/380-595; 065/942-537
zvati od 20 do 22 ~asa.
Izdajem stan garsoweru i sobe, nam-
je{tene, sa grijawem, povoqno, Kra-
ji{ka 28, tel. 065/636-195,051/
212-691
Izdajem dvjema djevojkama dvo-
krevetnu sobu, upotreba kuhiwe
i kupatila, Borik, tel. 051/
302-611,065/419-287
Izdajem namje{tenu sobu, posebno
ulaz i kupatilo, tel. 051-281-948
Izdajem namje{tenu sobu sa gri-
jawem, tel. 214-858
Izdajem dvokrevetnu sobu dvema
djevojkama u Boriku, tel. 051/309-948
Izdajem djevojkama sobu sa upotre-
bom kuhiwe i kupatila, centralno
grijawe, naseqe Obili}evo, tel.
464-680, 065/433-059
Izdajem djevojkama namje{tenu
dvokrevetnu sobu u centru grada,
upotreba kuhiwe i kupatila zajed-
ni~ka sa sustanarkom, tel. 051/312-
314, 065/618-903
Mijewam dvosoban stan 58 mŸ u
Boriku za mawi, zvati poslije 16
~asova, tel. 051/306-612
Mijewam dvosoban stan u Zenici
sa grijawem na lijepoj lokaciji za
jednosoban u B. Luci, tel. 051/461-
702; 032/287-538
Mijewam stan u Sarajevu 52 mŸ na 2.
spratu za stan u B. Luci, mo`e i za
ve}i uz doplatu, tel. 065/926-031;
051/324-370.
Mijewam garsoweru u centru
Zenice za stan ili gradili{te,
mo`e i starija (tro{na) ku}a sa
dokumentacijom u B. Luci, Vrbawi,
^elincu, tel. 051/561-107.
Mijewam stan od 70 mŸ u Doboju za
mawi u Bawoj Luci, tel. 065/638-
986; 051/381-320.
Mijewam garsoweru 30 mŸ, 1. sprat,
u Obili}evu za ve}i do 55 mŸ, uli-
ca Carice Milice, cijena 45.000
KM + 3% poreza, tel. 051/310-933;
065/307-741.
Mijewam stan od 45 mŸ u Novoj
varo{i za mawi jednosoban do 35 mŸ
ili kupujem, tel. 061/247-007.
Sanski Most, stan i gara`u mije-
wam za stan ili ku}u u Bawoj Luci
ili prodajem, tel. 051/313-399.
Mijewam dvosoban stan i poslovni
prostor u Zenici za odgovaraju}i
u Bawoj Luci ili Doboju, tel.
0038123829420.
Stan od 73 mŸ u nasequ Obili}evo
mijewam za jednoiposoban uz do-
platu ili isti prodajem, tel.
051/461-464 ili 065/668-896.
Mijewam dvosoban stan u Bawoj Lu-
ci za sli~an u Bijeqini, tel.
051/302-805.
Mijewam jednosoban stan u Boriku
39 mŸ za dvosoban uz doplatu, tel.
065/538-109.
Mijewam trosoban stan 74 mŸ u cen-
tru [ipova za sli~an u Bawoj Lu-
ci, Doboju, Bos. Brodu i Br~kom, a
mo`e i prodaja, tel. 050/371-683.
Prodajem ili izdajem metalni
kiosk sa mre`om i tendom 12 mŸ, u
Velikom Bla{ku, nedaleko od
Kla{nica, tel. 051/501-338
Prodajem poslovni prostor ul.
Bra}e Ma`ar i majke Marije br.
18. (41 mŸ), tel. 065/681-347
PRODAJA
POSLOVNI
PROSTORI
ZAMJENA
Izdajem stan 55 mŸ, polunam-
je{ten, centralno grijawe, mak-
simalno dvjema osobama, 220
KM, zvati od 19 do 21 ~as na tel.
051/282-499, 000039 G
Izdajem jednosoban namje{ten
stan u strogom centru grada,
tel. 065/981-520; 065/949-998;
000004 G
U strogom centru Bawe Luke
na drugom spratu izdajem dvoso-
ban namje{ten stan sa central-
nim grijawem, telefonom i
kablovskom televizijom, tel.
051/304-357; 065/512-019;
000030 G
IZNAJMQIVAWE
KUPOVINA
Prodajem stan od 48 mŸ na Il-
ixi (ulica Ibrahima Qubo-
vi}a) ili mijewam za mawi u
Bawoj Luci, informacije na
tel. 065/529-482 ili 033/622-088.
(Z)
PRODAJA
STANOVI
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
ponedjeqak, 13. mart 2006. OGLASI
13
Prodajem kafe-bar "Azuro# u ul.
Save Mrkaqa, "Azuro# u ul. Veseli-
na Masle{e, "Azuro# u ul. Brace
Potkowaka, tel. 065/549-687.
Prodajem kiosk, tel. 065/966-210.
Prodajem poslovno-skladi{ni
prostor u Sarajevu na Butmiru, tel.
540 291.
Prazan poslovni prostor u Livnu,
Stjepana II Kotromani}a b. b., "N4#,
iza pijace, povr{ina 52 mŸ, dvije
eta`e, prodajem ili mijewam za
poslovni prostor ili stan u Bawoj
Luci, tel. 061/329-877; 065/513-071.
Prodajem poslovni prostor 43 mŸ u
Aleji sv. Save, tel. 065/585-565.
Prodajem poslovni prostor u Gra-
di{ci, zanatski centar, autobuska
stanica, dimenzija 4,70 h 3.60 m sa
dobrim podrumom u kojem je sm-
je{ten i sanitarni ~vor, tel.
051/813-525, 065/642-028
Mijewam lokal 18 mŸ za ve}i ili
stan u prizemqu u blizini
Ekonomske {kole, tel. 051/211-011.
Mijewam ili prodajem dva stana u
Ugqeviku za odgovaraju}i u [am-
cu, Bijeqini, Br~kom, Modri~i,
Doboju ili Bawoj Luci, 900 KM/mŸ,
tel. 055/773-209.
Kupujem poslovni prostor za
ro{tiqnicu do 50 mŸ u Zanatskom
centru u Bawoj Luci, tel. 051/212-
628; 065/322-834; 065/277-647.
Kupujem poslovni prostor u u`em
dijelu centra Prijedora od 30 do 50
mŸ, tel. 065/539-543.
Izdaje se poslovni prostor od 30 mŸ
u Wego{evoj 115a, Petri}evac,
Bawa Luka. Prostor }e biti slo-
bodan od 1.3.2006. god. po izlasku
Banke, tel. 065/640-333
Izdajem kancelarijski poslovni
prostor u RK "Kastel#, 100 mŸ - nam-
je{teno, telefoni (5 kancelarija)
100 mŸ - prazan prostor iz jednog
dijela ima grijawe, klimatizovano,
obezbije|eno, tel. 051/216-384 ili
065/522-802
Izdajem namje{ten lokal za ugos-
titeqstvo i namje{ten lokal za tr-
gova~ku ili drugu djelatnost u Pri-
jedoru, tel. 052/213-512
Izdajemo dvije kancelarije (nam-
je{tene i klimatizovane) u ulici
Jovana Du~i}a 40, tel. 051/218-284;
065/497-491
Izdajem namje{ten poslovni pros-
tor za uslu`ne ili trgovinsku dje-
latnost ul. Stepe Stepanovi}a od
70 mŸ, tel. 051/316-433
Povoqno izdajem poslovni pros-
tor sa upotrebnom dozvolom za or-
dinacije i kancelarije, sa tele-
fonskim prikqu~kom i parkingom,
u ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel.
051/303-722; 065/367-413; 065/529-614
Izdajem novoizgra|en kancelari-
jski poslovni prostor u Bawoj Lu-
ci povr{ine 156 mŸ, useqiv odmah
uz mnoge pogodnosti, za pred-
stavni{tva i firme ispred sajma,
tel. 065/582-447; 065/880-216
Iznajmqujem poslovni prostor od
110 mŸ u Mrkowi} Gradu, uz tranz-
itni put, tel. 065/538-925
Izdaje se kod "Vo}ar prometa# ha-
la 170 mŸ + dvije kancelarije 30 mŸ,
sa papirima i velikim parkingom,
tel. 051/380-370
Izdajem dvije kancelarije nam-
je{tene i klimatizovane, u ulici
Jovana Du~i}a 40, tel. 051/218-284;
065/497-491
Povoqno izdajem poslovni pros-
tor sa upotrebnom dozvolom za or-
dinaciju i kancelarije u ulici Jo-
vana Ra{kovi}a 7 kod restorana
"Sirano#, tel. 051/303-722; 065/
529-614
Prodajem ili izdajem metalni
kiosk sa mre`om, tendom i maga-
cinom za robu, blizu Kla{nica u
Velikom Bla{ku hitno i povoqno,
tel. 051/501-338
Izdajemo pod zakup poslovni i
kancelarijski prostor na Bawa-
lu~kom poqu, Bulevar srpske vo-
jske br. 15, Bawa Luka, tel. 065/
513-600
Povoqno izdajem poslovni pros-
tor sa upotrebnom dozvolom za or-
dinaciju i kancelarije povr{ine 72
mŸ u ulici Jovana Ra{kovi}a 7, tel.
051/303-722; 065/529-614
Izdajem ili prodajem zidanu gara`u
sa kanalom P-18 mŸ u Obili}evu,
tel. 051/436-408; 065/534-667
Izdajem poslovni prostor u cen-
tru 100 mŸ i u Rosuqama 60 mŸ,
prizemqe, tel. 051/212-628; 065/
322-834
Izdajemo dvije kancelarije (nam-
je{tene i klimatizovane) u ulici
Jovana Du~i}a 40, tel. 051/218-284,
065/497-491
Izdajem poslovni prostor, pet
kancelarija, ukupne povr{ine
125 mŸ, ul. Bra}e Ma`ar 52, tel.
218-345
Izdajem poslovni prostor od 40 mŸ,
preko puta "Karingtonke#, vi{e-
namjenske svrhe, tel. 051/ 363-314.
Izdajem kancelarije na I spratu, 10
KM/1 mŸ, "^ajavec - uslu`ne dje-
latnosti#, kontakt osoba An|a
Jovi~i}
Izdajem ku}u u centru Aleksan-
drovca neposredno uz magistralni
put B. Luka - Gradi{ka, povr{ine
100 mŸ, za vi{e vrsta poslovnih ak-
tivnosti, tel. 051/580-247
Izdajem lokal u "Zenitu# na
udarnoj lokaciji, tel. 065/516-877
Iznajmqujem poslovni prostor od
110 mŸ u Mrkowi} Gradu uz tranz-
itni put, tel. 065/538-925.
"Gra|a# AD Bawa Luka izdaje u za-
kup kancelarijski prostor od 10 do
15 mŸ, ul. Vidovdanska br. 59, kon-
takt telefon, tel. 051/218-246.
Izdajem poslovni prostor 28 mŸ, na
prvom spratu u poslovnog centra
Ekvator, tel. 065/673-357
Izdajem poslovni prostor u Novoj
varo{i za sve namjene sa central-
nim grijawem, tel. 065/663-429.
Izdajem poslovni prostor 33 mŸ, u
centru Zalu`ana, tel. 051/387-692;
065/342-561.
Izdajem poslovni prostor u cen-
tru Prwavora 40 mŸ, tel. 065/
603-637.
Izdajem poslovni prostor 35 mŸ i
tri kancelarije u Jakupovcima -
Lakta{i, tel. 051/533-122.
Izdajem mawu trgova~ku radwu
sa inventarom, Obili}evo, tel.
280-441.
Izdajem poslovni prostor sa rad-
nom dozvolom, 50 mŸ Lazarevo Kwaza
Milo{a 30, B. Luka, tel. 065/
242-695.
"Gra|a# B. Luka izdaje u zakup
kancelarijski prostor u ul.
Vidovdanska 59, tel. 051/218-246.
Izdajem u centru grada, izme|u
hotela "Bosne# i "Nezavisne tele-
vizije# poslovni prostor od 45 m u
prizemqu, tel. 051/371-691, 065/
597-352.
Izdajem - prodajem poslovni pros-
tor 30 mŸ, zanatski centar Star-
~evica, tel. 065/755-410.
Izdajem halu u Glamo~anima na au-
toputu, 300 mŸ, vlastita trafo-stan-
ica, asfalt, tel. linije, veliki
skladi{ni prostor, prodajem plac
za poslovnu gradwu 1500-3500 mŸ,
tel. 051/319-792; 065/528-882 www.eu-ro-timp.tk, [email protected] poslovni prostor 80 mŸ,
povoqan za vi{e namjena, banka,
apoteka, kancelarija, trgovina, na
Bulevaru kod Gimnazije, tel.
065/510-825.
Veoma povoqno izdajem poslovni
prostor 70 mŸ na tranzitu, tel.
051/213-464; 065/670-466.
Izdajem dva poslovna prostora u
Sarajevu pogodni za predstav-
ni{tva i se druge namjene osim za
ugostiteqstvo, tel. 065/871-554;
033/661-687.
Izdajem dvije kancelarije pogodne
za advokaturu u ulici Kraqa Petra
Prvog Kara|or|evi}a uz Okru`ni
sud, tel. 065/510-844.
Izdajem dva poslovna prostora,
Masarikova 13, tel. 311-865.
Izdajem garsoweru nenamje{tenu
ili namje{tenu, po dogovoru, pose-
ban ulaz, blizu centra, tel. 065/
757-872.
Izdajem poslovni prostor od 17 mŸ
u nasequ Aleja sv. Save (preko pu-
ta stadiona), lokal 21, Gunduli}eva
78, tel. 065/539-673.
U centru grada iznajmqujem po-
slovni prostor od 70 mŸ, namjena
kancelarije, tel. 051/211-684.
Izdajem poslovni prostor 16 mŸ sa
upotrebnom dozvolom telefonom
i parkingom, tel. 065/834-042.
Izdajem poslovni prostor, povr-
{ine 12 mŸ, tel. 065/520-623.
Izdajem poslovni prostor u PC
"Ekvator#, tel. 065/917-520.
Izdajem poslovni objekat (pr + 1 +
m), ukupne povr{ine 700 mŸ, na za-
padnom tranzitu - 25 kancelarija,
vlastito centralno grijawe, 30
telefonskih linija, parking za
preko 30 vozila, objekat za obezb-
je|ewe, tel. 051/217-446 ili 065/
666-160.
Izdajem u zakup namje{ten po-
slovni prostor za maloprodaju ili
veleprodaju 70 mŸ i tri kancelari-
je, ul. Stepe Stepanovi}a, tel.
051/316-433 ili 065/516-802.
Izdajem poslovni prostor 50 mŸ sa
upotrebnom dozvolom i komplet-
nim uslovima za vi{enamjensku
upotrebu, kancelarije, ordinacije,
predstavni{tva, apoteka, prodajem
prostor, skladi{ni i dr. sa cen-
tralnim grijawem i tel. linijom,
povoqno, tel. 065/540-732; 371-320.
Kolo srpskih sestara izdaje dva
poslovna prostora (kancelarije),
ul. Sime [olaje 3, tel. 065/246-719.
Izdaje se poslovni prostor od 30 mŸ
u Wego{evoj 115 a Petri}evac,
Bawa Luka, tel. 065/640-333
Prodajem zidanu gara`u u ulici
Skendera Kulenovi}a 23, blizu
kafea "Ninon#, papiri uredni, tel.
065/677-874; 051/214-378
Izdajem gara`u u centru grada,
pla}awe po dogovoru, tel. 065/660-
997; 051/466-112
Dajem instrukcije iz matematike,
povoqno. Tel: 061/461-835.
Nastavnica matematike i fizike
daje instrukcije u~enicima osnovne
{kole, rad sa jednim u~enikom, tel.
051/303-623
Tra`im posao no}nog ~uvara ili
bilo koji drugi, tel. 051/212-155
Prevozim robu i preseqavam kom-
bijem, povoqno, tel. 065/985-890
Firma sa stranim ulagawem i du-
gogodi{wim iskustvom na poqu tr-
govine otvara novo predstavni{tvo
i u Bawoj Luci, pru`a mogu}nosti
zapo{qavawa 10 radnika razli-
~itih profila, tel. 051/466-701;
065/753-058
Tra`e se uporna i vrijedna lica za
rad u trgova~kom preduze}u CON-NECT COMPANY DOO, tel.
051/466-701; 065/753-058
Dajem ~asove osnovcima (4 KM ~as)
i sredwo{kolcima (5 KM ~as) iz
matematike i fizike, dipl. in`ew-
er, Gradi{ka, tel. 065/294-666
Fizioterapeut maser obavqa us-
luge masa`e, terapeutska - relaks,
aromoterapijska ku}na posjeta, tel.
065/945-376
Nezaposleni ste tra`ite posao,
niste zadovoqni sa sada{wim po-
slom? U Doboju po~iwe sa radom
Centar za zapo{qavawe, prijavite
se radi lak{eg pronalaska posla,
tel. 053/226-237
e-mail: euro.doateol.netInstrukcije i kursevi engleski,
wema~ki i francuski, simultano
prevo|ewe, pripreme za toefl, ielst,goethe - diploma, tel. 065/337-840
Tra`im posao no}nog ~uvara ili
bilo koji drugi, tel. 051/212-155
Tra`im posao ~i{}ewa kafi}a,
ku}a, stanova ili stubi{ta, tel.
065/965-155; 051/280-367
^uvala bih 2 djece u svom stanu, ci-
jena 150 KM, tel. 302-742
^istila bih stanove, poslovne pro-
store, peglala ve{ i sli~no tel
065/305-892
Svaki dan se mo`ete informisati
i upisati u {kolu ra~unara Giga-Computers na neki od sqede}ih kur-
seva: Windows, Word, Internet, Ex-cel, kwigovodstveni kurs, Corel,Photo Shop, AutoCad i dr. tel.
051/213-088; 065/520-223
Izrada Web stranice va{e firme,
instalacije OS i ostalog softwera,
instrukcije (Windows, Word, Eh-cel...), dolazak na va{u adresu, tel.
INTER RUTINSKOM IGROM STIGAO DO POBJEDE U DUELU SA SAMPDORIJOM (1:0)
Adriano (Inter): Kona~no se upisao u strijelce
RADOVAO SE ADRIANORADOVAO SE ADRIANORADOVAO SE ADRIANORADOVAO SE ADRIANORADOVAO SE ADRIANORADOVAO SE ADRIANORADOVAO SE ADRIANORADOVAO SE ADRIANORADOVAO SE ADRIANOBrazilac postigao jedini pogodak na me~u, prekinuv{i
tako golgeterski post dug vi{e od 800 minuta
1. Juventus 28 23 4 1 57:18 73
2. Milan 28 20 3 5 63:24 63
3. Inter 29 19 5 5 53:22 62
4. Fjorentina 28 17 5 6 48:30 56
5. Roma 29 16 7 6 54:29 55
6. Livorno 29 11 11 7 30:29 44
7. Lacio 29 10 12 7 38:36 42
8. Kjevo 29 10 11 8 38:34 41
9. Sampdorija 29 10 7 12 42:38 37
10. Palermo 29 9 10 10 38:42 37
11. Askoli 29 8 12 9 31:34 36
12. Sijena 29 9 8 12 34:43 35
13. Parma 29 8 8 13 33:48 32
14. Re|ina 29 8 7 14 29:47 31
15. Udineze 29 7 7 15 28:44 28
16. Kaqari 28 6 9 13 30:42 27
17. Mesina 29 5 12 12 27:40 27
18. Empoli 29 7 5 17 30:51 26
19. Le}e 29 4 6 19 20:46 18
20. Trevizo 29 2 9 18 16:42 15
BERLIN - Arminija je u 25.
kolu Bundeslige ostvarila va-
`nu pobjedu u borbi za opsta-
nak.
Tim iz Bilefelda savladao
je na svom terenu Bajer Lever-
kuzen sa 1:0, a gol odluke posti-
gao je internacionalac iz Srbi-
je i Crne Gore Radomir \alo-
vi} u 5. minutu.
Vode}i tandem nije se pro-
slavio u ovoj rundi. [okantno
ispadawe iz Lige {ampiona
ostavilo je traga na Verder, ko-
ji je u Bremenu ubjedqivo pora-
`en od Herte (0:3), kojoj je ovo
bilo prvo slavqe poslije 13 me-
~eva. Sli~no je bilo i sa lide-
rom Bajernom, koji je odigrao
bez pogodaka u Volfsburgu, ali
je i pored toga pove}ao bodov-
nu prednost.
Mre`e su mirovale i na
utakmici izme|u [tutgarta i
dortmundske Borusije, ba{ kao
i u duelu Duizburg - Hanover.
Najvi{e golova i uzbu|ewa
bilo je u Kelnu, gdje je doma}a
ekipa izgubila od Nirnberga
(3:4). Rezultat nije pravi poka-
zateq snaga na terenu jer su go-
sti vodili sa 3:0 i 4:1, a "jar~e-
vi# uspjeli samo da ubla`e po-
raz, sa kojim su sve bli`e ispa-
dawu.
Pekovi}ev Majnc lako je do-
{ao do cijelog plijena protiv
Borusije iz Menhengladbaha
(3:0), te tako nastavio gr~evi-
tu borbu za opstanak.
Rezultati 25. kola: Volf-
sburg - Bajern 0:0,
Verder - Herta 0:3
(Boateng 54, Mar-
seliwo 76, Basturk
83), Keln - Nir-
nberg 3:4 (@ivko-
vi} 28, Matip 61,
Podolski 62 - Vitek
6, penal, 16, 22, pe-
nal, Saenko 58), Dui-
zburg - Hanover 0:0, Ma-
jnc - Borusija Menhen-
gladbah 3:0 (Turk 62, 89,
Zidan 69), Armi-
nija - Bajer Le-
verkuzen 1:0
(\alovi} 5),
[tutgart -
B o r u s i j a
D o r t m u n d
0:0. ¥
ARMINIJA PROTIV BAJERA STIGLA DO NOVIH BODOVA
Odlu~io \alovi}
PARIZ - Do-
ma}ini su bili
ubjedqivi u 30.
kolu francuskog
fudbalskog prven-
stva, prepustiv{i
gostima samo bod.
Jedini koji je uspio
da ostane nepo-
ra`en je
Pari Sen @ermen u Nansiju
(1:1), ali "sveci# od toga nema-
ju previ{e koristi jer sve vi-
{e zaostaju za rivalima u bor-
bi za Kup Uefa.
Olimpik iz Liona je potvr-
dio da se vra}a u formu. Lider
na tabeli je pohod ka petoj uza-
stopnoj tituli nastavio uvjer-
qivim trijumfom nad nedora-
slim Mecom od 4:0. Bordo je os-
tao prvi pratilac "lavova# na-
kon {to je tek u posqedwih po-
la ~asa do{ao do uspjeha protiv
Tuluza (2:0). Siguran je bio i
Okser, koji je opravdao o~eki-
vawa u duelu sa Nicom, slaviv-
{i sa 1:0.
Ren je u zavr{nici me~a
stigao do visoke pobjede nad
Aja~iom (3:0), koji je sada jo{
bli`i ispadawu.
S druge strane, Bretonci-
ma je ovo ~etvrti trijumf za-
redom i sve su bli`i mjestu ko-
je vodi u Evropu naredne sezo-
ne.
Seriju slabih rezultata je
kona~no prekinuo Monako, po-
{to je na svom terenu dekla-
sirao So{o (4:1), dok je Lensu
za uspjeh protiv Troa bio do-
voqan jedan gol.
Rezultati 30. kola: Nansi -
Pari Sen @ermen 1:1 (Brison
23 - Kalu 76), Okser - Nica 2:0
(Akale 53, Bolf 76), Bordo -
Tuluz 2:0 (Henrik 63, Lasland
84), Lens - Troa 1:0 (Kuzin 43),
Olimpik Lion - Mec 4:0 (Malu-
da 11, 32, Kerju 15, Miler 90),
Monako - So{o 4:1 ([evanton
8, Di Vajo 17, 62, Kapo 46), Ren
- Aja~io 3:0 (Gurkuf 50, Monte-
rubio 81, Ha|i 83). ¥
FRANCUSKO FUDBALSKO PRVENSTVO, 30. KOLO
Gostima samo bod
1. Bajern 25 18 5 2 48:19 59
2, Verder 25 15 5 5 55:29 50
3. Hamburg 24 15 5 4 37:18 50
4. [alke 24 13 9 2 35:18 48
5. [tutgart 25 7 14 4 27:22 35
6. Herta 25 8 9 8 37:35 33
7. Borusija M. 25 8 9 8 30:32 33
8. Bajer 25 8 8 9 41:39 32
9. Hanover 25 6 13 6 34:31 31
10. Borusija D. 25 7 10 8 29:29 31
11. Arminija 25 8 6 11 27:34 30
12. Nirnberg 25 7 6 12 30:40 27
13. Volfsburg 25 6 9 10 25:40 27
14. Ajntraht 24 7 5 12 31:39 26
15. Majnc 25 6 6 13 36:39 24
16. K'lautern 24 6 6 12 34:51 24
17. Duizburg 25 4 9 12 23:43 21
18. Keln 25 4 6 15 35:56 18
1. Lion 29 19 8 2 51:22 65
2. Bordo 29 15 11 3 31:15 56
3. Lil 29 14 8 7 41:19 50
4. Okser 30 15 5 10 38:28 50
5. Lens 30 10 15 5 36:26 45
6. Marseq 29 12 8 9 27:28 44
7. Ren 30 14 2 14 38:43 44
8. PS@ 30 11 10 9 32:27 43
9. Le Man 29 12 6 11 27:24 42
10. Nansi 30 11 8 11 29:24 41
11. Monako 29 11 7 11 31:26 40
12. Sent-Etjen 29 10 10 9 25:27 40
13. Nica 30 10 10 10 22:24 40
14. Nant 29 9 8 12 29:30 35
15. Tuluz 30 9 8 13 27:35 35
16. So{o 29 8 9 12 24:32 33
17. Troa 30 6 10 14 24:37 28
18. Strazbur 29 4 11 14 23:38 23
19. Mec 30 4 11 15 21:48 23
20. Aja~io 30 4 9 17 17:40 21
Lukas Podolski (Keln):
Opstanak sve daqe
LONDON - U derbiju 29. kola
Premijer lige ^elzi je bio boqi
od Totenhema (2:1) i za jo{ jedan
korak se pribli`io odbrani {am-
pionske titule. Tim sa "Stemford
brixa# do{ao je do trijumfa uz
mnogo sre}e, i to u posqedwem mi-
nutu pogotkom defanzivca Vilija-
ma Galasa.
Gradski derbi u Birmingemu za-
vr{en je bez pobjednika (1:1), a ta-
kvim ishodom svakako vi{e mo`e da
bude zadovoqan Vest Bromvi~ Albi-
on, koji je i daqe van zone ispadawa.
Jednu od najboqih igara ove sezone
prikazao je Bolton, koji je nadigrao
vrlo dobru ekipu Vest Hema (4:1) i
prekinuo wen niz od {est me~eva
bez poraza. Poslije pet kola slavio
je i Vigan, i to protiv otpisanog
Sanderlenda.
Niz slabih rezultata Fulama
na gostovawima nastavqen je na
"Gudison parku#, gdje je Everton
bez ve}ih problema osvojio tri bo-
da (3:1). Cijeli plijen je napokon
osvojio Portsmut. "Pompeji# su u
posqedwem minutu postigli po-
bjedonosni gol protiv Man~ester
Sitija i ukwi`ili bodove koji im
daju nadu da }e izboriti opstanak.
Blekburn je prekinuo Aston Vilin
niz od osam gostovawa bez poraza
i sa tri boda popravio izglede da
se domogne ~etvrtog mjesta.
Rezultati 29. kola: Birmingem
- Vest Bromvi~ Albion 1:1 (For-
sel 49, penal - Elington 70), ^el-
zi - Totenhem 2:1 (Esijen 14, Galas
90 - Xenas 45), Bolton - Vest Hem
4:1 (Janakopulos 12, 33, Spid 45,
Pedersen 83 - [eringem 78), Ever-
ton - Fulam 3:1 (Biti 14, penal,
36, Mekfejden 55 - Xon 86, penal),
Portsmut - Man~ester Siti 2:1
(Mende{ 60, 90 - Dan 83), Sander-
lend - Vigan 0:1 (Kamara 8), Blek-
burn - Aston Vila 2:0 (Tod 48, Be-
lami 72). ¥
^ELZI UZ DOSTA SRE]E SAVLADAO TOTENHEM
Spas iz odbrane
MADRID - Derbi Primere
na "Mestaji# izme|u Valensije i
Reala zavr{en je bez pobjednika
(0:0), ~emu }e se svakako najvi{e
radovati {ampioni iz Barselo-
ne.
Najvi{e uzbu|ewa vi|eno je u
posqedwem minutu, kada je gol-
man doma}ih Santjago Kawizares
skrivio penal, oboriv{i
Ronalda u kaznenom prosto-
ru. Brazilac je preuzeo od-
govornost, ali ga je iskusni
~uvar mre`e pro~itao, te
tako svoj tim spasio poraza.
Utakmica je imala intere-
santnu predigru, po{to je iz
startne postave Lopez Ka-
ro izostavio upravo Ronal-
da, samo nedjequ dana po{to
je u~inio isto u gradskom
derbiju sa Atletikom. A ne-
iskori{}ena najstro`a ka-
zna svakako }e uticati na
wegovu budu}nost u klubu sa
"Santjago Bernabea#.
Espawol je na "Mon`u-
iku# pobijedio Seltu sa 2:0.
Raul Tamudo donio je pred-
nost doma}inu ve} poslije
13 minuta, ali je nakon po-
la ~asa igre tim iz Barse-
lone ostao sa igra~em mawe,
jer je iskqu~en Sa. Ipak, sa-
mo osam minuta kasnije Fredson
je postavio kona~nih 2:0.
Real Sosijedad je pomalo iz-
nena|uju}e slavio u La Koruwi
protiv Deportiva, 1:0. Garitano
je na samom po~etku drugog polu-
vremena, poslije kornera, bio
najvi{i u skoku i postigao od-
lu~uju}i gol, ~ime je znatno uve-
}ao {anse baskijskog tima da iz-
bori opstanak.
Rezultati 27. kola: Espawol
- Selta 2:0 (Tamudo 13, Fredson
37), Deportivo - Real Sosijedad
0:1 (Garitano 47), Valensija - Re-
al Madrid 0:0. ¥
VALENSIJA I REAL REMIZIRALI U DERBIJU 27. KOLA PRIMERE
1. ^elzi 29 24 3 2 58:18 75
2. Man~ester J. 27 17 6 4 54:28 57
3. Liverpul 28 16 7 5 33:17 55
4. Totenhem 29 13 10 6 41:28 49
5. Blekburn 29 14 4 11 38:34 46
6. Bolton 27 12 9 6 37:28 45
7. Arsenal 28 13 5 10 43:22 44
8. Vigan 29 13 4 12 34:36 43
9. Vest Hem 28 12 6 10 42:40 42
10. Man~ester S. 29 12 4 13 39:34 40
11. Everton 29 12 4 13 24:37 40
12. Wukasl 28 11 6 11 29:30 39
13. ^arlton 28 10 6 12 32:37 36
14. Aston Vila 29 8 10 11 33:37 34
15. Midlzbro 27 9 7 11 36:44 34
16. Fulam 29 9 5 15 38:46 32
17. VBA 29 7 6 16 26:43 27
18. Birmingem 28 6 6 16 23:39 24
19. Portsmut 29 5 6 18 20:49 21
20. Sanderlend 29 2 4 23 19:52 10
TUGA I NA PENALURonaldo u posqedwoj minuti zaradio jedanaesterac,