-
I g o r S t r av i n s k i : Ž a r - p t i c a , b a l e t n a s
u i ta
TJ E D A N G L A Z B E Z A M L A D E
Hrvatska glazbena mladežZagrebačka filharmonija
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
u suradnji saŠkolom suvremenog plesa Ane Maletić
Gradskim uredom za kulturu Grada Zagreba
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – Velika dvorana3.
travnja 2019. u 9.30 i 11.00
4. travnja 2019 u 11.30
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
2
Hrvatska glazbena mladež
Zagrebačka filharmonijaUčenici Škole suvremenog plesa Ane
Maletić Zagreb
Tonči Bilić, dirigentDinko Bogdanić, pripovjedač
Tomislav Krajcer, videoprojekcijeSaša Fistrić, oblikovanje
svjetla
zagrebačkafilharmonija
AQUARIUS RECORDS d.d.ART TRAVEL d.o.o.ARTHILL d.o.o.SCENA.HR
PRESSCLIPINGUčilište za likovno obrazovanje, kreativnost i
dizajn – STUDIO TANAY
-
3
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
Program:
Igor Stravinski (1882. – 1971.)Žar-ptica, 2. baletna suita
Introduction – Uvod Koreografija: Adrijana Barbarić
PevekL’oiseau de feu et sa danse – Žar ptica i njezin plesVariation
de l’Oiseau de Feu – Žar ptica, varijacija Koreografija: Gordana
SvetopetrićRonde des princesses – Princeze u kolu Koreografija:
Renata VranekovićDanse infernale du roi Kastcheï - Pakleni ples
kralja Koščeja Koreografija: Nataša Jurišić, Jasmina Zagrajski
VukelićBerceuse – Uspavanka Koreografija: Jasmina Zagrajski
Vukelić, Gordana SvetopetrićFinal – Svršetak Koreografija: svi
Zagrebačka filharmonijaUčenici Škole suvremenog plesa Ane
Maletić Zagreb
Tonči Bilić, dirigentDinko Bogdanić, pripovjedač
Tomislav Krajcer, videoprojekcijeSaša Fistrić, oblikovanje
svjetla
1. nagradaMIHAELA SUK, 8 razred O.Š. Dore Pejačević, Našice
Mentori: glazbeni - Mirjana Šutalo Vulićlikovni - Sanja
Portnar
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
4
O Igoru StravinskomRuski skladatelj rođen je 17. lipnja 1882. u
Oranienbaumu, a preminuo je 6. travnja 1971. u New Yorku. Najprije
je učio svirati klavir, a kasnije kompoziciju i instrumentaciju kod
Nikolaja Rimski-Korsakova u Petrogradu, koji mu je bio mentor i
kojemu je posvetio svoj prvi balet Žar-pticu. Na očev zahtjev
diplomirao je i pravo.Od 1910. živio je izvan Rusije, najprije u
Švicarskoj i Francuskoj (1920.-1939.), a od 1939. u SAD (od 1945.
je američki drzavljanin). Nastupao je kao pijanist i dirigent,
interpretirajući, a često i tumačeći vlastita djela.Od 1939. do
1940. predavao je glazbenu estetiku na Sveučilištu Harvard u
Bostonu.Prolazio je kroz nekoliko stvaralačkih faza, nalazeći
podjednako inspiraciju u ruskoj mitologiji, kao i u glazbi Johanna
Sebastiana Bacha, udaljujući se od uzora u smjerovima vlastita
nadahnuća i unoseći u svoj izraz značajke, koje će obilježiti
čitavo glazbeno 20. stoljeće.Svjetski je ugled stekao baletima koje
je najprije u Francuskoj, a potom i drugdje izvodila trupa Ballets
Russes Sergeja Djagiljeva. Tzv. ruskom razdoblju njegova
stvaralaštva pripadaju i opere Slavuj i Mavra te Svadba, ruske
koreografske scene. Slijedit će brojne skladbe za različite
sastave, a stilske će mijene obilježavati pojedine etape njegova
stvaralaštva. Tako će, primjerice, opera Rake’ Progress na engleski
libreto pjesnika W. H. Audena obilježiti njegovo američko
razdoblje. Od 1952. usvaja i serijalnu tehniku, primjenjuje je
najprije fragmentarno, a potom povremeno i dosljedno. Svoja
estetska stajališta izložio je u autobiografiji Kronika mog života
te u dvije knjige koje je pod naslovom Memoari i razgovori objavio
u suradnji s Robertom Craftom (od 1958. do1969.). Stravinski je
nesumnjivo jedan od najznačajnijih skladatelja u čitavoj povijesti
glazbe. U dva je navrata bio zagrebački gost. Prvi put 1926. bio je
gost sopranistice Maje pl. Strozzi i njezina supruga Bele Pečića –
roditelja skladatelja Borisa Papandopula -, a drugi je puta 1963.
godine bio gost Muzičkog biennala Zagreb, međunarodnog festivala
suvremene glazbe.
-
5
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
O Žar-pticiMeđunarodna karijera Igora Stravinskog započela je uz
ruske balete i vjerojatno jednog od najvećih menadžera kazališnoga
plesa svih vremena — Sergeja Djagiljeva, koji je u Parizu utemeljio
baletnu trupu Ballets Russes, s kojom je diljem svijeta proslavio
ne samo sebe i svoj ansambl, nego i mnoge autore, čija je baletna
ostvarenja postavljao. Među prvima bio je ruski skladatelj Igor
Stravinski (1882. – 1971.). Djagiljev je u mladom ruskom
skladatelju prepoznao novi, moderni duh, potaknuo ga na rad na
baletnoj glazbi i uspješno ga predstavio zapadnoj Europi. Žar-ptica
prvi je balet Igora Stravinskoga, praizveden s velikim uspjehom u
Pariškoj operi 1910. po libretu i u koreografiji slavnoga Mihaila
Fokina. Ubrzo će slijediti i baleti Petruška i Posvećenje
proljeća.Sadržajni temelj baleta Žar-ptica je poznata priča ruske
mitologije o Žar-ptici i opakom čarobnjaku Koščeju Besmrtnom,
kojega carević Ivan uz pomoć Žar-ptice ipak pobjeđuje i time skida
čaroliju s nesretnoga kraljevstva, a pronalazi i ljubav među
brojnim princezama što začarane okružuju okrutnog vladara tame.
Dobro, ljubav i svjetlo, kako to već biva u lijepim bajkama,
pobjeđuju zlo i tamu.Važno je reći da se legenda o čarobnoj ptici
koja živi više stotina godina, na kraju dugovječnog života izgori u
vlastitu plamenu i iz njega se ponovo rađa, javlja u mnogim
kulturama na raznim krajevima svijeta: u Egiptu, Kini, poznaju je i
aztečka te židovska kultura. Drevni Grci i Rimljani, kao i druge
kulture diljem svijeta, vjerovali su u postojanje vatrene ptice,
koja zadobiva novi život nakon što umre u plamenu i ponovno se rađa
iz vlastitoga pepela. U svakoj nacionalnoj predaji i mitologiji ta
se čarobna ptica zove drugačije, a u ranom je kršćanstvu bila
simbol uskrsnuća. To je ptica feniks ili žar-ptica.Plodivši svoje
ideje na bogatoj mitologiji svoje domovine, Stravinski je upravo u
mladim danima otkrivao – bilo je to prvo desetljeće prošlog
stoljeća – izniman osjećaj za karakterizaciju likova, za bogatstvo
orkestra, kojim već tada barata s iznimnom lakoćom i smislom za
orkestralne boje. Stoga svaka situacija zadobiva specifično
orkestralno ozračje, a time i vezu sa sadržajem koji
prikazuje.Karakteristično je za Stravinskog da s mnogo elegancije
oblikuje plesne ritmove u svim svojim baletima. Istinski kreativni
osjećaj za plesni pokret učinio je njegovu glazbu podjednako
privlačnom i kada se sluša s koncertne pozornice.Nakon što je balet
doživio veliki uspjeh, Stravinski godinu dana nakon praizvedbe piše
prvu suitu iz baleta za gotovo identičan orkestralni sastav. Što
znači napisati suitu iz baleta? To znači da je autor odlučio
najdojmljivije glazbene odlomke iz baleta skratiti i
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
6
prirediti za izvedbu na koncertnoj pozornici. U slučaju
Žar-ptice Stravinski je to učinio čak dva puta. Drugu suitu iz
baleta – ovu koju slušamo danas – Stravinski je napisao za nešto
manji sastav, a unio je i neke nove elemente u odnosu na prvu.Bilo
je to 1919. godine, dakle, prije točno stotinu godina, u švicarskom
gradu Morgesu u kojem je Stravinski tada boravio i oporavljao se od
netom preboljene teške gripe. Unatoč iscrpljenosti i manjeg
sastava, iz njegove glazbe podjednako sjaji umijeće velikana,
osjećaj za blještavilo orkestralnih boja, za pokret, liniju glazbe
koja teži za plesnom figurom – čarolija je to skladateljeva
nadahnuća, koje će obasjati čitavo 20. stoljeće.
O Tjednu glazbe za mladeTjedan glazbe za mlade utemeljen je
2005. godine na prijedlog Hrvatske glazbene mladeži i u suradnji sa
Zagrebačkom filharmonijom i tadašnjega njenog ravnatelja Vjekoslava
Šuteja. Nakon pet godina projektu se pridružuje kao partner i
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog s ravnateljem Draženom
Siriščevićem.Cilj svake koncertne izvedbe Tjedna glazbe je
stvaranje glazbenog doživljaja u velikoj koncertnoj dvorani uz
profesionalni orkestar i dirigenta. Držimo da je to najbolji način
odgajanja buduće glazbene publike, koja uči cijeniti umjetničke
vrijednosti klasične glazbe i uživati u njoj. Koncerti imaju
edukativni karakter, a programi su izborom djela prilagođeni mladoj
publici. Cilj projekta je upoznavanje mladih s majstorskim
ostvarenjima velikana međunarodne, ali i hrvatske glazbe te
predstavljanje i upoznavanje mladih s instrumentima simfonijskog
orkestra i njihovim mogućnostima.Orkestrom Zagrebačke filharmonije
na dosadašnjim su koncertima ravnali mnogi mladi i nešto stariji
dirigenti, a lanjske i ove godine to je ugledni hrvatski dirigent
Tonči Bilić. Izvedeni su brojni, vrlo raznoliki i zanimljivi
programi: Sergej Prokofjev: Peća i vuk, Maurice Ravel: Moja majka
guska, filmska glazba Johna Williamsa iz filmova Ratovi zvijezda i
Gospodar prstenova te glazba Howarda Shorea iz filma Harry Potter.
Repertoar je proširen Slikama s izložbe M. P. Musorgskog,
Šeherezadom N. R. Korsakova te 2011. godine „Hitovima klasične
glazbe” - od baroka do suvremene glazbe i koncertima “Ljubav u duru
i molu – Romeo i Julija” te “wagner&verdi online”. Lanjske
godine tema je bila «Impresionizam u glazbi».Svaka izvedba
uključuje i pripovjedača-voditelja, videoprojekciju, plesne,
ponekad i vokalne soliste, a u projektima su sudjelovali brojni
poznati i omiljeni glumci, baletni i moderni plesači, scenaristi i
redatelji.Unutar Tjedna glazbe za mlade objavljuju se i likovni
radovi nagrađeni na natječaju Radost slikanja uz glazbu. Tema je
natječaja uvijek vezana uz glazbenu temu predstavljenu na
koncertima Tjedna glazbe za mlade.
-
7
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
Radost slikanja uz glazbuNatječaj Početkom svake školske godine
Hrvatska glazbena mladež raspisuje natječaj za najuspješnije
likovno ostvarenje inspirirano slušanjem glazbe. Ove godine bila je
to baletna suita Žar ptica Igora Stravinskog, jednoga od najvećih
skladatelja 20. stoljeća.Svoje glazbene impresije učenici su mogli
izraziti u svim željenim likovnim i grafičkim tehnikama, veličinama
i materijalima. Preporučili smo voditeljima da prije pristupanja
natječaju učenike upoznaju s prvim desetljećima prošlog stoljeća,
iznimno zanimljivim razdobljem, koje je donijelo velike promjene
kako na području glazbe, tako i na drugim područjima umjetnosti.
Članovi ocjenjivačkog suda svake su godine ugledni glazbenici,
likovni umjetnici, glazbeni i likovni pedagozi, likovni kritičari i
publicisti. Natječaj je otvoren 3. rujna 2018. godine, na natječaj
je pristiglo 283 rada, a sudjelovalo je 16 osnovnih, 6 srednjih
škola i 3 dječja vrtića.
Uvjeti natječaja1. Na natječaj svoje likovne radove mogu poslati
svi polaznici vrtića teučenici osnovnih i srednjih škola Republike
Hrvatske;2. Svako dijete, svaki učenik može se natjecati s jednim
likovnim djelom;3. Radovi mogu biti realizirani u svim likovnim i
grafičkim tehnikama;4. Na poleđini rada potrebno je napisati: ime i
prezime učenika autora, razred koji pohađa, ime vrtića/škole, grad,
adresu i broj telefona škole, ime i prezime odgajatelja/nastavnika
– mentora, skladatelja i naziv glazbenog djela koje se slušalo. Ako
je rad izveden u materijalu na kojem nije moguće upisati ove
podatke, potrebno ih je priložiti na listu papira formata A4.5.
Djela koja ne odgovaraju glazbenoj temi natječaja, kao i ona bez
traženih podataka, neće moći sudjelovati na natječaju.
NagradeSudjelovanje u jednoj od likovnih radionica u Hrvatskoj,
glazbeno putovanje, knjige, DVD, pretplata Zagrebačke filharmonije
i još mnogo drugih nagrada.Najuspjeliji radovi izloženi su u
predvorju Velike dvorane Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u
vrijeme održavanja Tjedna glazbe za mlade, koji je započeo
konferencijom za medije 1. travnja 2019.
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
8
Članovi Ocjenjivačkog suda 2019.Vesna Kusin, povjesničarka
umjetnosti, predsjednica Ocjenjivačkog sudaKatarina Krpan,
pijanistica, red. prof. Muzičke akademije u ZagrebuJasna Tarbuk,
plesna pedagoginja i koreograf
Obrazloženje nagradaRenomirani natječaj Hrvatske glazbene
mladeži, nazvan „Radost slikanja uz glazbu“, i ove je godine urodio
iznimnim odazivom vrtića, osnovnih i srednjih škola, potvrdivši
interes mladih za glazbu kao i za vizualne kreacije na zadane notne
teme. Tristotinjak pristiglih radova iz svih krajeva Hrvatske
pokazalo je inventivan način interpretacije glazbe i baleta
Žar-ptica Igora Stravinskoga. Okušavši se u različitim tehnikama
likovnog izražavanja, koje su osim najbrojnijih slika (uglavnom
akvarela), uključile crteže i kolaže, pa i objekte skulpturalnog
oblikovanja te predmete umjetničkoga obrta, sudionici natječaja su
pokazali nevjerojatnu širinu dosega u vizualizaciji glazbe. Mnogi
su bili usredotočeni na sam lik Žar-ptice koja daje iznimne
mogućnosti kolorističkog izražavanja kao što pruža i mogućnost
prezentacije ritmičnosti glazbe Igora Stravinskoga. Žestoki
kolorizam, za kojim su mnogi posegnuli, u suglasju je s ruskim
folklorom iz kojeg je i potekla ova glazbena i baletna tema,
koreografije i kostimografije koje su redomice u prštećim tonovima.
No, bilo je i onih koji su se odlučili za monokromiju kojom su
mogli samo naznačiti ritam. Neki su Žar-pticu, pak, doživjeli kao
balerinu u ritmičnom pokretu te tako spojili glazbu, balet i
vizualni doživljaj. Možda su najzačudnija bila djela koja su
intenzitet glazbe Igora Stravinskoga dočarala samo bojom, bez
ikakva figuralnog prikaza, pokazavši tako da se različiti tonovi i
njihovi intenziteti mogu ekvivalentno dočarati samo usklađenošću
kolorističkih ploha, od jarkih do prigušenih ili suprotstavljenih.
Pred četveročlanim ocjenjivačkim sudom stoga nije bio nimalo lak
zadatak izabrati djela koja će u sklopu Tjedna Glazbe za mlade,
koji Hrvatska glazbena mladež organizira u suradnji sa Zagrebačkom
filharmonijom i Koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskoga, biti
izložena na pratećoj izložbi u Koncertnoj dvorani u kojoj će se i
odvijati glazbeni program Tjedna za mlade. Nemoguće je, dakako,
izložiti sve radove, a teško je bilo mnoge isključiti iz te
prezentacije. Potom je još teže bilo suziti krug na izbor onih koji
će uči u konkurenciju za nagrade i priznanja, te napokon donijeti
odluku o onima koji će postati laureati ovogodišnjeg natječaja
„Radost slikanja uz glazbu“. Uz one koji su nagrađeni i dobili
priznanja, svakako stoje i njihovi glazbeni i likovni mentori
kojima također treba zahvaliti na poticajima i usmjeravanjima
mladih u njihovu doživljaju glazbe i mogućnosti njene vizualne
interpretacije.Prva nagrada pripala je Mihaeli Suk iz VIII. razreda
O.Š. Dore Pejačević u Našicama, koja je pod mentorstvom Mirjane
Šutalo Vulić za
-
9
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
glazbu i Sanje Portnar za likovnost, glazbu Žar-ptice Igora
Stravinskoga dočarala snažnim koloritom jakih boja koje,
pretapajući se u žestokim pokretima kista i pastoznim namazima,
zapravo prenose doživljaj snažnoga i vibrantnog zvuka Stravinskoga.
Dramatičnost priči, koja ovdje nije figuralno dočarana, postignuta
je i uvođenjem crnog vrtloga koji dinamično uranja u žarki
proplamsjaj crveno-narančaste uzavrele magme slike prošarane
suptilno odsjajima žutih i zelenih tonova. Dinamičnost poteza
sugerira ritmičnost interpretirane glazbe. Ovo je djelo Mihale Suk
odabrano i za grafički znak Tjedna glazbe za mlade.Druga nagrada
dodijeljena je Artinu Merseli iz V. razreda OŠ Lovre pl. Matačića u
Zagrebu za kolaž izrađen pod mentorstvom Vesne Zaimović za glazbu i
Marije Barlek za likovnost. Koristeći papir u boji, tiskane
elemente pa i vune Artin Merseli odlučio se za figurativni prikaz
Žar-ptice, rep koje lebdi u prostoru istkanim tracima vune koja
pospješuje dinamičnost slike postignute i drugim elementima
koloriranih kolažnih elemenata dobro postavljene kompozicije. Jana
Piljek iz V. razreda O .Š. Braće Radića u Ivanić Kloštru
dobitnica je treće nagrade. Pod mentorstvom Vlaste Tolić Jana se
odlučila za prikaz ptice – Žar-ptice čiji se obrisi u pastelnom
obrisu razbarušena perja i paperja tek naslućuju glavom ptice koja
jedva izviruje iz tog uzavrelog pernatoga klupka. Bez čvrstih
obrisa, rastresitog poteza kistom, korištenjem tamnih i
suprotstavljenih svijetlih i blagih akvarelnih nijansi, na
svojstven lepršavi način Jana razigrano interpretira i pokret
(balet) i zvuk Stravinskoga.Tri posebne nagrade ili priznanja
svjedoče o kvaliteti radova ovogodišnjih natjecatelja. One su
jednako vrijedne i pripale su Karlu Bosanoviću iz III. razreda O.Š.
Kneginec gornji u Turčinu, kojemu je mentorica bila Lidija Novosel,
te Steli Marković i Lani Vujanovac iz IV. Razreda O. Š. Ivana
Kukuljevića u Belišću, koje su radile vođene mentoricom Karmen
Soldo. Karlo Bosanović je nevjerojatnom minucioznošću obradio lik
Žar-ptice jako kolorirane na način da je svaki segment drugačije
obojenog perja točkasto odvojen od drugoga. Kompozicija same ptice
pažljivo raspoređena u svoj svojoj raskoši postavljena je na
monokromnu pozadinu također minuciozno crtački obrađenu. Stela
Marković je također usredotočena na ptičji lik, ali u potpuno
drugačijoj interpretaciji: crtačkih obrisa, superponiranih
narančastih, crvenih i žutih boja koje se u redovima smjenjuju tako
da sugeriraju dinamiku glazbe, a ritam potencira postava upuštenoga
perja koje kao da s nogama sudjeluje u zamamnom plesu. I Lana
Vujanović odabrala je pticu stiliziranog oblika, naoko potpuno
smirenu. Postavljena na dinamičnu plavkastu pozadinu ta jednostavno
oblikovana ptica obradom zlatno iscrtkana oplošja odaje njezinu
unutarnju treperavost koja proizlazi iz glazbene teme Žar-ptice.
Vesna Kusin
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
10
UmjetniciDirigent Tonči Bilić, rođen u Splitu, diplomirao je
dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u razredu
Pavla Dešpalja, kod kojega je završio i poslijediplomski studij.
Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu i stipendist
Zaklade Lovro & Lilly Matačić. Izvedbom Mozartova Requiema uz
Wienerkonzertverein orkestar u prosincu 2016. u elitnoj dvorani
bečkog Musikverein-a zaokružio je 75. obljetnicu Zbora Hrvatske
radiotelevizije, s kojim je u sezoni 2015./2016. izveo i Misu u
h-molu J. S. Bacha (Simfonijski orkestar HRT-a) i Vespro della
Beata Vergine C. Monteverdija (Englishornett & Sackbut
Ansamble). Uz Simfonijski orkestar HRT-a od 1999. u Majstorskom
ciklusu, ciklusu Kanconijer i Sfumato plus uspješno je dirigirao
nizom velikih vokalno-instrumentalnih programa. Premijerno je u
Hrvatskoj predstavio i izveo mnoge ključne skladbe iz svjetskog a
cappella repertoara. Od 1997. do 2005. bio je stalni dirigent, a od
2005. do 2016. šef dirigent Zbora HRT-a. Pod njegovim vodstvom Zbor
Hrvatske radiotelevizije HRT-a profilirao se u visoko kvalitetan
ansambl čija je koncertna djelatnost nagrađena Diplomom HDGU-a
Milka Trnina, a Tonči Bilić ih je uveo u prestižno europsko
udruženje komornih zborova TENSO (2016.).Posebnu pozornost Tonči
Bilić posvećuje hrvatskoj glazbi. Od snimke Kuljerićeva Hrvatskog
glagoljaškog rekvijema snimljene 1999. do Papandopulove Muke
gospodina našega Isukrsta po Ivanu snimljene 2015., ostvario je niz
kompaktnih ploča s djelima hrvatskih skladatelja. Još kao student,
Tonči Bilić je u kazalištu debitirao 1992. u multimedijalnom
projektu Osman. Godine 2003. u sklopu Muzičkog biennala s velikim
je uspjehom praizveo operu Životinjska farma Igora Kuljerića, a
2013. u povodu 200. obljetniceRođenja R. Wagnera izveo je na
Splitskom ljetu nakon 50 godina operu Ukleti Holandez. Radio je kao
zborovođa, asistent dirigenta i dirigent u zagrebačkom i riječkom
Hrvatskom narodnom kazalištu u mnogim produkcijama. Od 1999.
redovito nastupa sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, a nastupao je sa
Zagrebačkom filharmonijom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom,
Hrvatskim komornim orkestrom, orkestrima zagrebačke i riječke
Opere, Hrvatskim, Splitskim, Varaždinskim i Zadarskim komornim
orkestrom, Hrvatskim baroknim ansamblom, Cantus ansamblom i
Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske. Nastupao je sa
Zborom Nizozemskog radija i Nizozemskim komornim zborom (kojom je
prigodom osvojio posebno priznanje slavnoga dirigenta Erica
Ericsona), bratislavskim orkestrom Musica aeterna, ansamblom Les
Sacqueboutiers de Toulouse, s English Cornettand Sackbut Ensemble,
budimpeštanskim Simfonijskim orkestrom Danubia, Panonskom
filharmonijom, Wienerkonzertverein orkestrom u bečkom Musikvereinu,
Filharmonijom Witolda Lutoslawskog u Wroclawu, Simfonijskim
orkestrom Dohnanyi u Budimpešti i s Gudačkim orkestrom Dušan
Skovran u Beogradu. Sudjelovao je na mnogim festivalima (Muzički
Biennale Zagreb – praizvedba opere Životinjska farma Igora
Kuljerića, Varaždinske barokne večeri, Dubrovačke ljetne igre,
Glazbene večeri u sv Donatu, Osorske glazbene večeri, Jesenske
svečanosti u Bratislavi, Cello Fest u Beogradu, itd). Redovito
snima za potrebe radija, televizije i filmske proizvodnje.
Dobitnik
-
11
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
je nekoliko diskografskih nagrada Porin i Nagrade Milka Trnina
(2008.). Od 2000.do 2009. kreira programe Koncertne dvorane
Vatroslava Lisinskog na poslovima producenta, umjetničkog direktora
i ravnatelja. Od 2012. do 2014. bio je intendant Hrvatskoga
narodnog kazališta u Splitu te ravnatelj Splitskog ljeta.
Predsjednik je Hrvatske glazbene mladeži.
Dinko Bogdanić (Starigrad na Hvaru, 1952.) u sedmoj godini
života počinje učiti balet koji je u Zagrebu usavršio kod
renomiranih plesača i pedagoga S. Kastl i F. Jelinčića. S nepunih
osamnaest godina postaje članom Baleta HNK u Zagrebu, u kojem ubrzo
stječe status prvaka, plešući uloge poput Romea u Romeu i Juliji S.
Prokofjeva, Mirka u baletu Đavo u selu F. Lhotke, Plave Ptice u
Trnoružici P. I. Čajkovskog, Seljačkog pas de deux u Giselle A.
Adama. Od 1971. do 1975. usavršavao se u Ballet Theatru u
Pittsburghu (SAD) pod vodstvom F. Franklina i E. Catona. Postaje
prvak i pleše uloge kao što su Albrecht u Giselle, Franz u
Coppeliji, Princ Siegfried u Labuđem jezeru, Princ u Orašaru kao i
prve uloge u Balanchineovim baletima Serenada, Četiri ugođaja,
Concerto barocco i mnogim drugima.Vraća se u Zagreb i kao prvak
baleta surađuje s M. Skorupski, S. Kastl, M. Šparemblekom, N.
Kokotović i F. Flintom. U Münchenu je od 1978. angažiran kao prvak
u Bavarskoj državnoj Operi i Baletu, gdje s jednakim uspjehom
kreira uloge u klasičnom i modernom repertoaru, a osobito su mu
zapažene interpretacije Paganinija u istoimenom baletu, Franza u
Coppeliji u koreografiji Jurija Vamosa, Romea, Onjegina, Lenskog i
Lucijenta u Crankovim koreografijama, Gunthera u Neumeirovoj
verziji Orašara, Albrechta u Giselle, Florimunda u Trnoružici,
Colasa u Vragoljastoj djevojci, Jamesa u Silfidama, u Boleru M.
Béjarta, u Simfoniji u D-duru J.Kyliana i mnoge druge.Od 1983. do
1986. bio je angažiran u Hamburg Ballettu u statusu prvaka, gdje
ostvaruje niz uloga kao što su: Demetrius u Snu ivanjske noći,
Armand i Gaston u Dami s kamelijama, Albrecht i Seljački pas de
deux u Giselle, Princ u Labuđem jezeru (Neumeierova verzija), u
Ljubavnim pjesmama W.Forsytha i mnoge druge. U tome je razdoblju J.
Neumeier za njega koreografirao balet Regenlieder.U rujnu 1986.
godine pridružio se Gärtnerplatztheatru u Münchenu, gdje je između
ostalog plesao Princa u Pepeljugi (koreografija I. Sertića), Viteza
u Dami i jednorogu, Oberona u Snu ivanjske noći, Mladog pjesnika u
Sirenama, kralja Ludwiga I. u Loli Montez, Smrt u Zelenom stolu,
Jeana u Miss Juli (koreografija Birgit Cullberg), Moora u Moors
Pavane (koreografija José Limon). Za Slovensko narodno gledališče u
Ljubljani 1994. godine postavio je balet Don Quijote. Njegove
koreografije također su postavljene u Gärtnerplatztheatru u
Münchenu i Ecole National de Danse Marseille.U razdoblju 1991.-97.
bio je angažiran kao profesor na Baletnoj akademiji u Münchenu, a u
razdoblju 1998.-2002. djelovao je kao prvi baletni majstor u Baletu
Državne Opere u Berlinu. Ravnatelj Baleta HNK je od 2002. do 2005.
godine. U HNK u Zagrebu postavio je 1996. balet Don Quijote, za
koji je nagrađen. Nagradom Tito Strozzi. Godine 2002. postavio je
balete Bajadera i Romeo i Julija, a obje predstave nagrađene su
Nagradama
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
12
hrvatskoga glumišta kao najbolje baletne predstave. Godine 2003.
postavio je Giselle i Labuđe jezero, a 2004. La Valse i Pavanu za
umrlu infantkinju u sklopu Večeri Mauricea Ravela. Godine 2004. s
Vesnom Butorac-Blaće obnavlja balet Orašar po režiji i koreografiji
Waczlawa Orlykowskog, koji dobiva Nagradu hrvatskog glumišta za
najbolju predstavu. Godine 2005. postavio je balet Tramvaj zvan
čežnja, za koji dobiva nagradu Hrvatskog glumišta za najbolju
koreografiju.Sudjelovao je na mnogim prestižnim međunarodnim
baletnim natjecanjima, gdje je bio i nagrađivan: 1980. u bugarskoj
Varni dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica
Claudia Jung, 1981. u Moskvi dobiva zlatnu medalju za najboljeg
partnera, partnerica Claudia Jung, 1982. u američkom Jacksonu
dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica Gigi Hyatt,
1986. u Jacksonu dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera,
partnerica Kiki Lammerson, 1989. u Moskvi dobiva zlatnu medalju za
najboljeg partnera, partnerica Christina McDermott, 1994. u
Jacksonu dobiva zlatnu medalju za najboljeg partnera, partnerica
Cusha Alexei-Angst. Godine 1997. dobiva Plesačku nagradu države
Bavarske za životno djelo. Bio je i ravnatelj Baleta HNK Split.
Tomislav Krajcer (Zagreb, 1974.) nakon završetka školovanja,
sredinom devedesetih počinje volontirati u video studiu ŠNZ Andrija
Štampar, gdje samostalno izučava primjenu računalne grafike i
animacije na produkciju TV emisija. Ubrzo prelazi na Hrvatsku
radioteleviziju, gdje kao vanjski suradnik radi u odjelu
Informatičke potpore radiotelevizijskom programu na izradi i
unapređenju on- screen grafika u proizvodnji TV programa uživo.
Tijekom godina radi i na kreiranju sadržaja za kazališne i
televizijske videoprojekcije, te na 3D vizualizacijama
scenografskih rješenja. Od 2001. godine član je ULUPUH-a i ZSUH-a u
sekciji grafički dizajner.
Saša Fistrić (Zagreb, 1973.) u rodnom je gradu završio osnovnu i
srednju Građevinsku tehničku školu. Prva iskustva u kazališnom
djelovanju započeo je stjecati u lipnju 1995. godine na Ljetnoj
pozornici Glumačke družine Histrion u Zagrebu. U prosincu iste
godine započinje s radom u Zagrebačkom kazalištu mladih na odjelu
scenske rasvjete. Prvi samostalni rad na oblikovanju svjetla
ostvaruje 1996. kroz suradnju sa Zlatkom Bourekom u lutkarskoj
predstavi Povratak vojaka. Od lipnja 2005. radi u Zagrebačkom
kazalištu lutaka kao majstor rasvjete. Kroz suradnju s mnogim
istaknutim umjetnicima oblikovao je svjetlo za 50-tak kazališnih
predstava, preko 20 izložbi i 7 koncerata. Osim oblikovanjem
svjetla, bavi se i tehničkom organizacijom festivala. U 2005.
postaje član ULUPUH-a kao oblikovatelj svjetla. Prva njegova
suradnja s Malom scenom bila je predstava Kralj A.
Zagrebačka filharmonija orkestar je sa 145-godišnjom tradicijom
vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj. Promotor glazbene
umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni veleposlanik Hrvatske u
svijetu, orkestar je zaštitni znak grada u kojem djeluje, glazbena
institucija koja utjelovljuje urbanu sliku Zagreba kao
srednjoeuropskog središta glazbe, umjetnosti i kulture.Daleke 1871.
započela je profesionalna orkestralna aktivnost u Zagrebu, a 1920.
orkestar je dobio ime koje i danas nosi. Za čitavoga
-
13
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
svog djelovanja orkestar je u hrvatsku prijestolnicu donosio
najbolju klasičnu glazbu, a njegovu povijest pisali su prvorazredni
šefovi dirigenti: Friedrich Zaun, Milan Horvat, Lovro pl. Matačić,
Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander
Rahbari, Vjekoslav Šutej te od 2016. maestro David Danzmayr.Sa
Zagrebačkom filharmonijom nastupili su brojni proslavljeni
dirigenti i najugledniji svjetski solisti. Zagrebačka filharmonija
nastupala je u gotovo svim zemljama Europe, u Rusiji, SAD-u,
Meksiku, Japanu, Kini, Argentini i Omanu. Redoviti je sudionik
Dubrovačkih ljetnih igara i Muzičkog biennale-a Zagreb. U veljači
2016. orkestar je nastupio i na najprestižnijoj američkoj glazbenoj
adresi, u njujorškom Carnegie Hall-u. Koncerti Zagrebačke
filharmonije u novogodišnje jutro u Salzburgu, postali su
neizostavni dio njene koncertne sezone.Posebnu pozornost Zagrebačka
filharmonija posvećuje približavanju klasične glazbe djeci i
mladima putem Tjedna glazbe za mlade koji svake godine, kroz
interaktivne scensko-glazbene projekte, u matičnu dvoranu
Vatroslava Lisinskog u Zagrebu privuče veliki broj mladih svih
uzrasta. Zagrebačka filharmonija kroz desetljeća potiče hrvatsko
stvaralaštvo izvodeći, naručujući, praizvodeći i snimajući brojna
djela hrvatskih autora.S veseljem svake godine na Filharmonijskom
balu 30.prosinca dodjeljuje prestižnu nagradu za Mladog glazbenika
godine. Svoja je vrata otvorila svima koji žele upoznati orkestar -
pod geslom “Upoznati orkestar, znači zavoljeti ga” njeguje svoj Dan
odškrinutih vrata.Zagrebačku filharmoniju krasi i bogata
diskografija, ovjenčana brojnim nagradama poput hrvatske
diskografske nagrade Porin i izdanjima za cijenjene hrvatske i
svjetske diskografske kuće (Virgin Classics, Deutsche Grammophon,
Naxos). Posebno je ponosna na najnoviju ediciju ostvarenu s
maestrom Dmitrijem Kitajenkom za prestižnu njemačku diskografsku
kuću OhemsClassics.
Škola suvremenog plesa Ane Maletić osnovana je 1954.godine kao
Škola za ritmiku i ples, a od 1999. godine mijenja ime u počast
svojoj utemeljiteljici. Nastavnim planom i programom baziranim na
jedinstvenom spoju principa pokreta i plesa R. Labana s idejama
kreatora ritmike J. Dalcrozea, Ana Maletić osmislila je i stvorila
jedinstvenu metodu plesno-ritmičkog odgoja prisutnu do današnjih
dana. Polivalentno zamišljenim programom godinama su osposobljavani
izvođači, stvaraoci i pedagozi na području plesa i ritmike,
suvremene plesne umjetnosti i rehabilitacije pokretom. Time je kroz
svoju odgojno-obrazovnu i javnu umjetničku djelatnost Škola postala
nezaobilazno mjesto i ishodište suvremenih plesnih kretanja.Njena
tradicija prepoznaje se u radu bivših učenika koji čine jezgru
hrvatske suvremene plesne scene i plesne pedagogije te djeluju kao
plesači suvremenog plesa, koreografi, plesni pedagozi, predavači na
umjetničkim akademijama, terapeuti pokretom i fonetski ritmičari.
Plesni su teoretičari, novinari i kritičari, dramaturzi, redatelji,
glumci, etnolozi i folkloristi. Danas djelatnost Škole obuhvaća
osnovno i srednje umjetničko plesno obrazovanje, kroz odgojno
obrazovne programe za učenike osnovne škole, srednje škole, djecu
predškolskog uzrasta, te ostvarivanje završnih programa u području
plesne umjetnosti za zvanja plesač suvremenog plesa i
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
14
plesač edukacijskog smjera (Nastavni planovi programi iz 2006. i
2008. godine). Nakon završetka školovanja, bivši učenici redovito
se upisuju i studiraju na prestižnim inozemnim plesnim akademijama,
a od 2013. tu mogućnost koriste i na Sveučilištu u Zagrebu.Tijekom
dugogodišnjeg djelovanja Škola je dobila brojna priznanja za mnoge
javne nastupe (Festival jednakih mogućnosti, Dojdi osmaš, Proljeće
u Opatiji, Treps, Dan glazbe, Dan plesa, Plesokaz-Požega, Dani
Silvije Hercigonje, Dani Mije Čorak Slavenski, Cést is the best..
.) i natjecanja u zemlji i inozemstvu (Pečuh, Barcelona, Bologna).
Kao članica HDGPP-a potaknula je natjecanje iz područja suvremene
plesne umjetnosti pa učenici od 1994. sudjeluju na Državnom
natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa na kojem u pravilu
osvajaju prve nagrade. Istovremeno članica je DaCi-a, međunarodne
organizacije Dance and the Child International pri UNESCO-u,
sjedište je udruga Ples i dijete - DaCi Hrvatska i Hrvatske udruge
pedagoga suvremenog plesa. Imenovano je vježbalište studentima
Plesnog odjela Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Imajući odgovornu zadaću nastavljanja neprekinute polustoljetne
tradicije odgoja i obrazovanja temeljene na europskom modernom
plesu, Škola istodobno, preko svih faza razvoja modernog i
suvremenog plesa tijekom 20. stoljeća, odgovara na izazove
današnjeg vremena. U njenim prostorima organiziraju se brojna
predavanja i seminari za nastavnike i učenike s hrvatskim i
inozemnim pedagozima (J. Kaylo, J. van der Maast, N. Yoshida, M.
Farič, M. Ferlin, A. Jeličić, P. Therekis, pedagozi iz Shioban
Davies Dance Company). Škola je ostvarila različite projekte i
izvedbe, a sudjelovala je na međunarodnim festivalima u zemlji i
inozemstvu (Festival Front@ sodobnega plesa u Murskoj Soboti,
Međunarodni dječji festival u Šibeniku, Festival plesa i
neverbalnog kazališta u Svetvinčenatu, Dans Aan de Stroom u
Antwerpenu, Tjedan suvremenog plesa, Međunarodni zadarski festival
), uspješno predstavljajući visoku razinu plesnog obrazovanja kroz
rad svojih učenika i nastavnika.
-
15
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
ORGANIZATORIHrvatska glazbena mladež osnovana je 1954.godine.
Bilo je to tada Društvo prijatelja glazbe, kasnije nazvano Muzička
omladina, a danas poznato pod imenom Hrvatska glazbena mladež
(HGM). Mijenjalo se ime, no vrijednosti koje promičemo značajne su
i nakon šest desetljeća.Djelatnost HGM je obrazovanje mladih kroz
kulturu i umjetnost. Današnja koncertna i kazališna publika
upoznavala se s umjetnošću u kazalištima, koncertnim dvoranama,
galerijama, narodnim sveučilištima, školama, đačkim domovima…
upravo kroz članstvo i s aktiv- nostima koje organizira HGM.
Posvećeni smo ostvarivanju sljedećih ciljeva: upoznavanju mladih s
kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom; poticanju i njegovanju
glazbenog stvaralaštva mladih; čuvanju hrvatske glazbene baštine i
promicanju suvremenoga hrvatsko- ga glazbenog stvaralaštva.
Također, potičemo suradnju između škola i glazbenih pedagoga s
kulturnim ustanovama i orkestrima kroz programe za mlade, te
razvijamo međunarodnu suradnju u području glazbe.S ponosom možemo
reći da smo član Međunarodne udruge glazbenih mladeži (Jeunesses
Musicales International, JMI), koja djeluje u okviru i pod
pokroviteljstvom UNESCO-a. Osnovna ideja JMI, a time i naše udruge
jest glazbom promicati mir, suživot, razumijevanje i kulturnu
različitost.Prije 50 godina osnovali smo Međunarodni kulturni
centar HGM Grožnjan, svjetsko mjesto susreta glazbene mladeži,
jedinstveno mjesto edukacije mladih. U više od četiri i pol
desetljeća djelovanja ovaj je “kreativni laboratorij” postao
dijelom kulturne karte Europe kao važno uporište razvoja i
napredovanja mladih glazbenika, te likovnih, dramskih i filmskih
umjetnika. HGM sustavno prati i afirmira darovite mlade glazbenike.
S tom je svrhom 1988. utemeljena i Nagrada Ivo Vuljević, nazvana po
jednom od utemeljitelja i počasnom predsjedniku HGM-a, a svake se
godine dodjeljuje najuspješnijem mladom glazbeniku.Kako bi vama,
našoj publici, omogućili da doživite čarobni svijet umjetnosti,
surađujemo s mnogim kulturnim institucijama i udrugama. To su:
Simfonijski orkestar HRT-a, Opera i Balet HNK, Zagrebačko kazalište
lutaka, Zagrebačka filharmonija, Lado, KD Vatroslava Lisinskog,
Muzička akademija u Zagrebu, Akademija dramskih umjetnosti,
Zagrebački solisti, Studio za suvremeni ples, Zagrebački glumački
studio, Međunarodna glazbena mladež, Youth Express Network, Mreža
mladih Hrvatske, Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih
umjetnika, Hrvatsko društvo skladatelja, Kajkavjana, brojne
glazbene škole i dr.HVALA svima njima, a najveća VAMA!Pridružite
nam se u proslavi univerzalnog jezika - glazbe!
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
16
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju
prve hrvatske opere Ljubav i zloba, svečano je otvorena za javnost
u subotu, 29. prosinca 1973. godine koncertom Zagrebačke
filharmonije, Mješovitog zbora Opere Hrvatskog narodnog kazališta i
Mješovitog zbora Glazbene škole Vatroslava Lisinskog u Zagrebu s
ulomcima iz opere Porin i popijevke Prosto zrakom ptica leti, Sada
treba pjevati iz prve hrvatske opere Ljubav i zloba Vatroslava
Lisinskog, dok je središnji događaj bilo izvođenje Bersinih
Sunčanih polja, Čajkovskijeva Klavirskog koncerta u b-molu, arije
Orfeja iz Gluckove opere Orfej i Euridika te Dvořákove Devete
simfonije Iz Novoga svijeta uz Zagrebačku filharmoniju, s
pijanisticom Pavicom Gvozdić i mezzosopranisticom Ružom
Pospiš-Baldani. Od tada do danas 29. prosinca obilježava se kao Dan
Dvorane Lisinski.Impresivan je broj ansambala i solista čijim je
nastupima Lisinski obogatio kulturnu ponudu Zagreba i Hrvatske.
KDVL već je više od 40 godina sinonim za vrhunski glazbeni
proizvod, a ciklus Lisinski subotom jedinstveni je spoj pomno
razrađene programske kon- cepcije koju čini klasični koncert i
razgovor s umjetnicima u Velikoj dvorani te potom plesno-zabavni
program u predvorju Dvorane. Od samoga početka ciklus je zamišljen
kao predstavljanje trenutačno najtraženijih svjetskih ansambala i
glazbenih umjetnika. O dugogodišnjem uspjehu te priredbe, koja se
održava od 1981. godine, svjedoči i Nagrada grada Zagreba koju je
Dvorana primila 1989. godine. Uz najvažnije svjetske umjetnike
raznorodnih žanrova, Dvorana redovito ugošćuje brojne kongrese,
skupove, kazališne predstave, filmske projekcije i drugo.Visoka
razina produkcijskih standarda i sustavno promicanje kulturnih
vrijednosti, hrvatskom hramu glazbe omogućili su da preraste okvire
Zagreba i Hrvatske i postane nezaobilazno mjesto na glazbenoj karti
svijeta.
-
17
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
2. nagrada ARTIN MERSELI, 5 razred, O.Š. Lovre pl. Matačiča,
Zagreb Mentori: glazbeni - Vesna Zaimović likovni - Marija
Barlek
3. nagrada JANA PILJEK, 5. razred, O.Š. Braće Radića, Kloštar
Ivanić Mentor Vlasta Tolić
-
TJEDAN GLAZBE ZA MLADE 2019.
18
1A. KARLO BOSANOVIĆ, 3. razred O.Š. Kneginec gornji,
Turčin Mentor Lidija Novosel
2A. STELA MARKOVIĆ, 4 razdred O.Š. Ivana Kukuljevića,
Belišće Mentor Karmen Soldo
Posebne nagrade
-
19
ŽAR-PTICA, BALETNA SUITA
3A. LANA VUJNOVAC, 4 razred, O.Š. Ivana Kukuljevića, Belišće
Mentor Karmen Soldo
Bal
et H
rvat
skog
a na
rodn
og k
azal
išta
-
Programi HGM-a realiziraju se uz potporu: Ministarstva kulture
Republike HrvatskeMinistarstva znanosti i obrazovanja Republike
HrvatskeGrada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu. Hrvatska glazbena
mladež zahvaljuje svim partnerima i suradnicima na pomoći u
realizaciji programa.
Izdavač: Hrvatska glazbena mladež Za izdavača: Dubravka Dujmović
Kušan Urednica: Erika KrpanGrafička priprema: HGMTisak:
Alfacommerce d.o.o., Zagreb, 2019. Naklada: 5000 primjeraka