tiskovna agentura - uređeno (2)

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

IRENA ULJAT, INES GERE, DAVOR GERE TISKOVNA AGENTURA PRIMJER KRAPNISKOG PRAOVJEKA SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2012

2

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTTELJSTVU, OPATIJA

TISKOVNA AGENTURA PRIMJER KRAPINSKOG PRAOVJEKA SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Odnosi s javnou i protokol Mentor: prof.dr.sc. Ines Milohni

Studenti: Irena uljat, 20842/09 Ines Gere, 20845/09 Davor Gere, 20844/09 Smjer: Menadment dogaaja i slobodnog vremena

Opatija, oujak 2012.

SADRAJ UVOD...................................................................................................................1 1. ULOGA I ZNAAJ TISKOVNIH AGENTURA U ODNOSIMA S JAVNOU.........................................................................................................21.1. Definiranja i znaajke tiskovne agenture u odnosima s javnou...............................3 1.2. Komunikacija tiskovnih agentura s medijima................................................................5

2. PRIMJER PRIMJENE TISKOVNE AGENTURE NA TEMU KRAPINSKOG PRAOVJEKA.......................................................................7 ZAKLJUAK....................................................................................................10 LITERATURA..................................................................................................11

I

UVODTiskovne agenture smatraju se jednim od najranijih modela razvoja odnosa s javnou. Razvijene su s ciljem plasiranja i stvaranja pria kojima se u javnosti stvarala predodba prvenstveno o vladajuoj garnituri i politiarima, a kasnije i o raznim korporacijama, umjetnicima i slavnim osobama. Danas je djelokrug agenata za medije i odnose s javnou znatno iri, njihovo djelovanja vidljivo je su svim djelatnostima od drutvenog do politikog aspekta. Kako navodi Boo Skoko (2004) Komuniciranje je proces u kojem se informacija postaje vrijednost za druge ljude. Pa tako svako komuniciranje i pruanje informacija o nekoj fizikoj ili pravnoj osobi stvara odreenu sliku o njoj u javnosti. Agenti u toj podjeli informacija imaju vanu ulogu kako bi u pravo vrijeme i na pravom mjestu plasirali informacije koje e biti kljune za percepciju nekog proizvoda, usluge, dogaaja ili osobe. Cilj ovog rada je definirati tiskovnu agenturu kao model komunikacije s javnou, njihovo djelovanje kroz povijest te suvremeno djelovanje tiskovnih agentura. Svrha rada je predstaviti ulogu i znaaj tiskovne agenture u djelovanju odnosa s javnou. Prilikom izrade rada koriteni su sekundarni izvori podataka iz literature i strunih lanaka vezanih za odnose s javnou te primjeri tiskovnih agentura sa internetskih stranica. U radu su koritene metode: analize, sinteze, komparacije i kompilacije. Struktura rada podijeljena je na etiri djela. Prvi dio rada je uvod u njemu je definiran predmet, cilj, svrha i struktura rada. Drugi dio rada su obiljeja i znaajke tiskovnih agentura u odnosima s javnou. Trei dio rada je primjena tiskovne agenture na primjeru Krapinskog praovjeka. Rad zavrava zakljukom.

1

1. ULOGA I ZNAAJ TISKOVNIH AGENTURA U ODNOSIMA S JAVNOUKako bi se lake shvatila uloga tiskovnih agentura u razvoju odnosa s javnou prvobitno je vano definirati sustav odnosa s javnou i njihove najvanije komponente. Njemaki prirunik za odnose s javnou: Handbuch der Public Relations karakterizira odnose s javnou kao svjesno planirano i trajno nastojanje da se sagradi i njeguje meusobno razumijevanje i povjerenje u javnost. Rije odnosi s javnou pritom izraava tri stvari: rad u javnosti, rad za javnost i rad s javnou.1 Iz definicija odnosa s javnou, aktivnosti kojima se bave i podruja u kojima djeluju, moe se zakljuiti kako odnosi s javnou, meu ostalim, pridonose profesionalizaciji i demokratizaciji procesa javnoga komuniciranja. Neki znanstvenici pripisuju odnosima s javnou zaslugu to dravni dunosnici i menaderi u poduzeima vie uvaavaju javnost te pokazuju veu drutvenu odgovornost. Potom da odnosi s javnou potiu organizacije da se brinu za ope dobro i da pridonesu sustavu javnog informiranja koji predstavlja nunu sastavnicu demokratskog drutva. Zasluga je odnosa s javnou takoer da se javna potpora vodstvima organizacija povezuje s njihovim pojaanim osjeajem za drutvenu odgovornost i s ambicijom da vlastitim ponaanjem poslue kao primjer. Boo Skoko i Zoran Tomi navode kako odnosi s javnou omoguuju graanima da dou do informacija jer djelatnici za odnose s javnou grade javnu upuenost i razumijevanje, potiu raspravu i iznoenje miljenja na konkurentskom tritu ideja. Odnosi s javnou slue dobru otvarajui javne forume svim glasovima, ukljuujui i glasove beskunika i nemonih, koji bi, zbog nedovoljne medijske pozornosti, inae ostali zanemarenima, a sami nisu dovoljno osposobljeni da se izbore za svoj dio te medijske pozornosti.2 Subjektima koji su zakinuti zbog rutinskih postupaka agencija ili medija pri prikupljanju i objavljivanju informacija, odnosno ije ime nije dovoljno zastupljeno u vijestima, posebice u pozitivnom kontekstu, preostaje, dakle, alternativa sustavnije se baviti odnosima s javnou. 3Odnosi s javnou, dakle, svojim djelovanjem pomau u popunjavanju te informacijske praznine i mogu izjednaiti strukturno uvjetovane deficite u komunikaciji ili medijskom izvjetavanju. U tim sluajevima vrlo vanu ulogu imaju upravo tiskovne agenture koje svojim priama pomau javnosti da dou do odreenih podataka ili popune deficitarnost informacijama. One ponajprije, utjeu na masmedijske izvjetaje putem prilagoivanja1 2

Tomi, Z.: Odnosi s javnou, teorija i praksa, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2008., str. 5-12. Skoko, B: Odnosi s javnou kao doprinos demokratizaciji i profesionalizaciji procesa javnoga komuniciranja, Polit. misao, Vol.61, br. 1, 2004. str. 92101 3 ibidem, str. 96

2

njihovim vrijednostima i standardima. Manipulativni odnosi s javnou odnosno manipulativni aspekti u njihovu djelovanju koriste se slabostima medija pa i manipulacijama kako bi ostvarili zacrtani cilj, a takav nain djelovanja blizak je propagandnom djelovanju i esto na rubu etinosti. Ne bili odreene informacije dole u pravo vrijeme i na pravo mjesto, nuno je djelovanje agenata i posrednika tih informacija izmeu subjekta i medija, pa se u skladu s tom potrebom ve u samim zaecima razvoja odnosa s javnou javljaju razne agencije i tiskovne agenture.

1.1. Definiranja i znaajke tiskovne agenture u odnosima s javnou Povijesno gledano, razvitak odnosi s javnou prolazi kroz etiri modela koja se mogu promatrati i kao povijesni razvitak propagande, javnog informiranja, asimetrinih i simetrinih odnosa s javnou. Ova klasifikacija potjee od amerikih znanstvenika Jamesa E. Gruinga i Todda Hunta. Hunt i Gruing definiraju etiri modela razvoja odnosa s javnou: 4 Model tiskovne agenture i publiciteta, Model javnog informiranja, Dvosmjerni asimetrini model i Dvosmjerni simetrini model.

Model tiskovne agenture je sustavni pokuaj privlaenja ili odvraanja pozornosti javnosti stari su kao i pokuaji uvjeravanja i propagiranja. Tiskovna agentura javlja se jo od pokuaja promidbe za naseljavanje divljeg Zapada, a neki elementi mogu se pronai u brojnim dananjim programima za odnose s javnou. Povijesno gledaju najznaajniji predstavnik ovog modela odnosa s javnou je Phineas Taylor Barnum koji se prvi koristi oglaavanjem i propagandom. To stvara javne odnose koji na sve naine trae pozornost medija. Phineas T. Barnum (1810.-1891.) bio je najglasovitiji tiskovni agent 19. stoljea5. Prema nekim autorima bio je najvei promotor i novinski agent u povijesti, a za druge majstor stvaranja spektakla. Njegov doprinos razvoja odnosa s javnou doivio je vrhunac sredinom 19. stoljea kada je razvojem eljeznice poeo stvarati romantinu sliku Divljeg zapada. irenje podruja djelovanja pridonio je sve veem broju tiskovnih agenata, a njihovo djelovanje postajalo je sve4 5

Tomi, Z.: Odnosi s javnou, teorija i praksa, op. cit., str. 123 Skoko, B: Odnosi s javnou kao doprinos demokratizaciji i profesionalizaciji procesa javnoga komuniciranja, op. cit., str. 97

3

bezonije.

Model tiskovne agenture (Model propagande i publiciteta)6 i Model javnog

informiranja su stoga modeli jednog puta u emu praktiari koji ih slijede daju informacije za javnost o organizaciji ali ne trae informaciju od javnosti istraivanjem ili neformalnim metodama. U dvadesetom stoljeu tiskovna agentura postaje samostalno djelovanje, praktiki zanimanje. Tiskovni agenti najee su bili bivi novinari koji su stvarali prie i dogaaje kojima su privlaili medijsku pozornost i javni interes te se tako borili za medijski prostor za svoga klijenta. Razvojem masovne proizvodnje i masovnih medija razvilo se oglaivanje, kao oblik plaenoga i kontroliranoga plasiranja informacija u medije od strane identificiranog naruitelja. Suvremena agentura, moe se rei da vie ima obiljeja oglasne industrije koja uz pomo urednika i novinara u javnost plasira prie upravo onakve kakve bi javnost trebala uti i vidjeti o pojedinim osobama ili poduzeima. No, takav odnos s javnou sve vie se kritizira kao ne etian oblik komunikacije pri emu se obmanjuje javnost porukama koje su izobliene i poprilino iskrivljene. Upravo takav model komuniciranja s javnou ponajvie se javlja devedesetih godina dvadesetog stoljea. Pri emu se naela i metode ratne promidbe koriste se za promidbu proizvoda i angairanje javne potpore za promjene. Tijekom tridesetih godina i doba svjetske krize te Drugoga svjetskoga rata,7 odnosi s javnou dobivaju na zamahu. Tek nakon Drugoga svjetskoga rata odnosi s javnou postaju iroko prihvaenima, a od ezdesetih godina i doba globalnog informiranja, koje je obiljeeno brzim razvitkom visoke tehnologije, odnosi s javnou postaju nunou, ali se susreu i s prvim tekoama u svojoj ulozi posrednika izmeu sukobljenih strana i poticatelja prilagodbe i uvaavanja. Dakle, odnosi s javnou razvili su se od klasine propagande, odnosno jednosmjernoga persuazivnog informiranja u dvosmjernu komunikacijsku razmjenu koja sadrava reciprocitet i obostrano razumijevanje. Mnogi autori, poput Noama Chomskog8, kritiki se odnose prema suvremenim odnosima s javnou te tvrde kako se u svome djelovanju iznova pribliavaju naelima propagandnog djelovanja. Istina je da se neki djelatnici u odnosima s javnou ne pridravaju etikih standarda i koriste sva sredstva kako bi ostvarili cilj. Meutim, u tom sluaju rije je o propagandi, a ne odnosima s javnou. U onom trenutku kad odnosi s javnou izgube kredibilitet u oima medija i naklonost javnosti, prestat e njihova misija. to znai da agenti moraju jako dobro procijeniti na koji nain predstavljaju odreene informacije kako one ne bi imale kontraproduktivna efekt za njihove klijente ili osobe koje predstavljaju.6

Skoko, B: Odnosi s javnou kao doprinos demokratizaciji i profesionalizaciji procesa javnoga komuniciranja, op. cit., str. 98 7 Ibidem, str. 98 8 Skoko, B: Odnosi s javnou kao doprinos demokratizaciji i profesionalizaciji procesa javnoga komuniciranja, op. cit., str. 99

4

1.2. Komunikacija tiskovnih agentura s medijima Kako bi se vodili uspjeni odnosi s medijima i najzad s javnou potrebno je razumjeti narav novinarskog posla.9 Odnosi s javnou ostvaruju se kroz nekoliko faza: utvrivanje ciljeva, izbor ciljne javnosti, sredstava i prijenosnika, ugradnja i provoenje plana odnosa s javnou i procjena ostvarenih rezultata. Stoga se moe zakljuiti da je publicitet je poruka u obliku novinske prie o nekoj organizaciji, njezinim proizvodima ili oboje, koja se besplatno parenosti putem medija. Odnosi s javnou mogu se podijeliti na slijedee kategorije:10 Odnosi s medijima, Odnosi s tritem, Odnosi s ulagaima i dioniarima, Odnosi s strunom javnou, Odnosi s poslovnom javnou, Odnosi s javnim institucijama, Lobiranje, Interno komuniciranje, Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, Savjetovanje u odnosu s javnou, Upravljanje temom, Kreiranje dogaaja i upravljanje njima (event management).

Kako bi djelovanje odnosa s javnou bilo to uinkovitije potrebno ga je provesti kroz sljedee faze:11 definiranje problema ili istraivanje planiranje utvrdili plan djelovanja poduzimanje akcije i komuniciranje ocjena programa ili evaluacija.

9

Tomi, Z.: Odnosi s javnou, teorija i praksa, op. cit., str. 5-12. Ibidem, str. 175.- 249. 11 ibidem, str. 129.10

5

Cilj istraivanja je kvalitetno upoznati organizaciju, analizom press clippinga, te svega to je tvrtka objavila ili je objavljeno o tvrtki i njezinim programima, prikupiti kataloge, prospekte, godinja izvjea, obaviti razgovore s djelatnicima. To sve treba pretoiti u dokument koji sadrava povijest i pozadinu, unutarnje faktore, vanjske faktore i reviziju komunikacije. Tijekom faze analize i istraivanja provodi se SWOT analiza. SWOT analiza je usporedni prikaz o saznanju tvrtke, temeljeni istraivanjem, a koji govore o snagama tvrtke, njezinim slabostima, trinim prilikama i prijetnjama. Istraivanja se mogu provoditi usporedbom press clipinga o tvrtci, ali i direktnim anketama i upitnicima ciljane i ire javnosti. 12 U procesu planiranja odreuj se ciljevi napora, odnosno tvrtka se pita to eli postii odnosima javnou, npr. u turistikoj kampanji nekog hotela, cilj je da gosoti izaberu navedeni hotel za konzumaciju usluga, odnosi s javnou imaju cilj: stvoriti svijest o imenu hotela; treba precizirati kome je usmjerena kampanja te oblikovati poruku koja e pridonijeti ostvarenju cilja. Poruka je temeljni segment svake kampanje stoga odnosi s javnou moraju posebno pridavati pau kvaliteti poruke, kanalima komuniciranja i tretiranju javnosti kojoj je oma upuena. Poruka mora biti jednostavna, izbjegavati argone, eufemizme, strune izraze, mora biti prilagoene publici. Javnost treba uvui u priu, da ih se uini odgovornim. Pitanja za provjeru kvalitetne poruke: je li poruka prikladna; je li poruka znaajna; je li zapamtljiva; je li razumljiva; moe bi joj se vjerovati? Da bi se poruka to bolje usadila u memoriju potroaa potrebno je koristiti to vie medija. Uspjeh poruke ovisi i o kredibilitetu izvora. Zato i tvrtke uzimaju respektabilne strunjake kao svoje predstavnike koji ih zastupaju u javnosti., a kredibilitet se temelji na strunosti, iskrenosti ili karizmi. Npr. hrvatska nogometna reprezentacija je bila nositelj poruke o uspjenoj rekreaciji i odmoru sportsko-turistikog kompleksa na Bjelolasici. Vano je odrediti pravo vrijeme plasiranja poruke, a to ovisi o zbivanjima u javnosti tj. Upravljanje temama programskih strategija).13 Mjerenje uspjenosti odnosa s javnou najee se mjeri u novcu. Evaluacija mora opravdati ulaganje. Kako bi postavljeni ciljevi u komunikacijskom projektu bili mjerljivi, trebaju sadravati sljedee odrednice:14 ciljnu javnost na koju eli djelovati; oekivanu promjenu;12 13

(identificiranje i analiza tema, odabir

Tomi, Z.: Odnosi s javnou, teorija i praksa, op. cit., str. 85 Kotler, Ph. Keller, K.L.: Upravljanje marketingom, 12. izdanje, Mate, 2008. str. 594. 14 Tomi, Z.: Odnosi s javnou, teorija i praksa, op. cit, str. 129.-145.

6

ciljni datum do kada se ali da se promjene dogode; kvantificiranje promjene. Odnosi s javnou uinke svog djelovanja mogu mjeriti:15 Tijekom pripreme mjerenje podrazumijeva informacije iz pozadine, kreativnost poruke, ambalau Tijekom izvedbe, mjerenje podrazumijeva broj poslanih priopenja, broj objavljenih priopenja u medijima, broj ljudi do kojih je stigla poruka Posljedice djelovanja podrazumijeva broj ljudi koji poinju shvaati sadraj poruke, broj ljudi koji promijene miljenje. Uinci se mogu mjeriti na tri naina, a najpoeljnije je provoditi sva tri istraivanja:16 istraivanje miljenja ciljnih javnosti kojima je poruka bila namijenjena; analiza medijskih objava (press clipping) mjerenje korporativnog imida i ugleda. Za obavljanje odnosa s javnou pravne i fizike osobe esto zapoljavaju vanjske agencije koje za njih odrauju posao odnosa sa javnou. No, ponekad vanjskih suradnici ne mogu dovoljno proniknuti u poslovanje poduzea pa je njihova komunikacija sa ciljanom publikom poprilino povrna. Ne bili se bolje predstavila uloga tiskovne agenture u nastavku rada e se prikazati njena primjena u jaanju svijesti o Krapinskom praovjeku na temelju otvorenja novog Muzeja.

2. PRIMJER PRIMJENE TISKOVNE AGENTURE NA TEMU KRAPINSKOG PRAOVJEKA15 16

ibidem, str. 168. ibidem, str. 171.

7

U razvijenim zemljama ve su poetkom 21. stoljea utvrdili kako pada interes za medijske izvjetaje i druge oblike kulturno-umjetnikog komuniciranja. to je uveliko utjecalo i na percepciju samih informacija u javnosti, od strane takvih ustanova. Tiskovnu agenturu u suvremenom radu i djelovanju sve vie koriste kulturne, umjetnike te znanstvene institucije. Jedan takav primjer u ovom poglavlju e se opisati na primjeru Krapinskog praovjeka. Istraivanja paleolotikih nalazita u Hrvatskoj, kao i pria o krapinskim praljudima, zapoinju 23. kolovoza 1899. godine kada je Dragutin Gorjanovi-Kramberger na poziv fra. Dominika Antolkovia posjetio nalazite na Hunjakovu brijegu u Krapini kako bi prouio ostatke kostiju i zubi koji su tamo pronaeni.17 Naime, uslijed iskopavanja pijeska koje se vrilo na spomenutom brdu, radnici su pronali fragmente kostiju. Tijekom istraivanja, otkrivene su etiri zone odijeljene prema faunistikim nalazima:18 Castor fiber (europski dabar), Homo sapiens (ovjek), Rhinocerus merckii (nosorog), Ursus spelaeus (piljski medvjed). Starost krapinskog praovjeka procjenjuje se na 100 000 godina. Tokom iskapanja 1905. godine je prikupljeno vie od 5 000 predmeta (kosti praovjeka i faune, artefakti), od ega su 874 ostatka ljudskog porijekla. Postojee nalazita smatra se jednim od najveih nalazita tzv. Neadrtalca u Europi. Iako je nalazite iznimno bogato, sve do izgradnje novog muzeja u Krapini tonije njegova slubenog otvaranja 2010. godine, znaaj ovog nalazita, s turistikog gledita imala je vie lokalni nego nacionalni karakter. 19 Muzej krapinskih neandertalaca, povrine oko 1.200 m, jedan je od najmodernijih muzejskih projekata u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. U izradi njegove postave sudjelovali su brojni muzejski strunjaci s podruja Europe, a kako bi se dao dodatna znaaj novim muzeju, njegov rad i djelovanje popraano je stalnim opisom radionica u medijima, posebice na lokalnim internetskim stranicama Turistike zajednice grada Krapine. O otvorenju muzeja izvjetavale su sve dnevne novine i portali (slika 1), a brojni lanci odavali su informacije o kvaliteti postave muzeja, poput ovih: ivot neandertalaca i otkrivanje krapinskog nalazita, ali i razvoj homosapiensa pa ak i ovjekov odlazak u svemir17 18

http://www.mhz.hr/krapina.html (15. 03. 2012.) http://www.mhz.hr/krapina.html (15. 03. 2012.) 19 http://www.mhz.hr/krapina.html (15. 03. 2012.)

8

prikazani su multimedijalno: filmom, 3D projekcijama, glazbom i zvukovima koji su pratili praljude. Kupnjom ulaznice posjetitelj pitalicama interaktivno sudjeluje u sadrajima muzeja. Na izlasku, uz osvojeni odreeni broj bodova, moe dobiti diplomu, a moe odabrati i fotografiju s likom neandertalca koju e mu isprintati za uspomenu. Na izlazu muzeja nastavlja se pjeaka staza kroz umu do nalazita ostataka praovjeka. Na otvorenju se oekuju i mnogi strani strunjaci, a termine za posjete ve je rezerviralo nekoliko veih grupa iz inozemstva.20 Slika 1. Prijenos HRT-dnevnika o otvaranju Muzeja krapinskog praovjeka

Izvor: http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=64334&cHash=4034ca3f4e (15. 03. 2012.) Figure su izraene u ateljeu Elishabet Daynes u Parizu, a najskuplja je stajala ak 33.000 eura, odnosno vie od 242.000 kuna. obrazovnu. Od otvaranja muzeja do danas odraeno je vie od pedesetak raznih obrazovnih radionica, a u odnosima s javnou esto se upravo radionice koriste kao interesantne informacije kojima se privlai posjetitelje u muzej. Podaci o muzeju kako i o Krapisnkom praovjeku dostupni su putem svih trailica na Internetu, a kao atrakcija Muzej se nalazi i na turistikim prospektima grada Zagreba, Varadina i Krapine. Moe se zakljuiti da je izgradnja muzeja dodatno poveala svijest javnosti o znaaju nalaza Krapinskog praovjeka, u emu su veliku ulogu20

Ova podataka postavu muzeja ini jo atraktivnijom te

dokazuje javnosti da je muzej na najvioj razini, te da nema samo atrakcijsku funkciju nego i

http://www.24sata.hr/news/krapina-pracovjek-ozivio-u-podzemnome-muzeju-158846 (15. 03. 2012.)

9

imale i tiskovne agenture prenosei intervjue znanstvenika, slike postava te osnovne znaajke vezane za sam muzej.

ZAKLJUAKRazvoj odnosa s javnou temeljen je na podjeli informacija kojima se eljelo u poetku informirati javnost o odreenim dogaajima, pravnim ili fizikim osobama. No, s vremenom je utvreno kao odnosi s javnou zapravo predstavljaju vrlo dobar alat za izgradnju odreene

10

slike u javnosti. Vjerujui novinarima kao nositeljima demokracije, javnost je postala podlona raznim priama koje su u pozadini plasirali agenti ne bili stvorili odreeni sliku u javnosti o pravnoj ili fizikoj osobi. Sredinom devetnaestog stoljea pojava tiskovnih agentura dovodi do jaanja interesa javnosti o naseljavanju Divljeg zapada, u Prvom svjetskom ratu, agenture su jaale priu o industriji koja je bila zasluna za dobivanje bitaka, sredinom dvadesetog stoljea tiskovne agenture postaju neizostavan alat showbiznisa. Analizirajui djelovanja tiskovnih agentura u suvremenim odnosima s javnou, moe se rei da njihov znaaj sve vie raste na podruju kulturnog marketinga te marketinga civilnog drutva. Utvrdivi da interes javnosti sve vie pada kada je u pitanju predstavljanje umjetnikih postava, sve je vei broj kulturno- umjetnikih institucija koje u zadnjih deset godina araniraju upravo agente s ciljem stvaranja pria o postavama muzeja ili o atrakcijama koje one nose (npr. izloba ljudskog tijela od prave koe i kostiju). Na ovaj nain tiskovne agenture su stvorile kampanje koje se baziraju na stilu, pri emu vie nije u fokusu predstavljanja pojedinog muzeja, nego postave i prie koju ona nosi, kao ona kod krapinskog praovjeka. U budunosti se moe oekivati da e njihovo djelovanja jo vie istraivati podruja na granici klasinog oglaavanja i odnosa s javnou kako bi svojim klijentima osigurale to vei komunikacijski prostor.

LITERATURAKnjige: 1. Kotler, Ph. Keller, K.L.: Upravljanje marketingom, 12. izdanje, Mate, 2008. 2. Tomi, Z.: Odnosi s javnou, teorija i praksa, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2008. Struni lanak: 3. Skoko, B: Odnosi s javnou kao doprinos demokratizaciji i profesionalizaciji procesa javnoga komuniciranja, Polit. misao, Vol.61, br. 1, 2004. str. 92101

11

Internetski izvori: 4. Tomi, Z.: Izborna kampanja, http://www.zorantomic.net/index.php?option=com_ content&view =section&layout=blog&id=14&Itemid=83, ( 17.03. 2012.) 5. http://www.24sata.hr/news/krapina-pracovjek-ozivio-u-podzemnome-muzeju-158846 (15. 03. 2012.) 6. http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=64334&cHash=4034ca3f4e (15. 03. 2012.) 7. http://www.mhz.hr/krapina.html (15. 03. 2012.)

12