TISKOVINA POŠTARINA PLAĆENA KOD POŠTE 24000 SUBOTICA SLUŽBENI LIST OPŠTINE SUBOTICA BROJ: 7 GODINA: XLIII DANA: 23. mart 2007. CENA: 65,00 DIN. Na osnovu člana 53. stav 2., člana 54. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (“Službeni glasnik RS”, broj 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04) i člana 33. stav 1. tačka 27) Statuta Opštine Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”, broj 19/02, 59/04, 61/04, 12/05 i 12/06), Skupština Opštine Subotica, na 34. sednici održanoj dana 20. marta 2007. godine, donela je REŠENJE O RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE «MAJŠANSKI PUT» SUBOTICA I Razrešava se Endre Čuso, električar , dužnosti člana Školskog odbora Osnovne škole «Majšanski put» Subotica sa danom donošenja ovog Rešenja. II Imenuje se Dragica Džmura, vaspitačica, za člana Školskog odbora Osnovne škole «Majšanski put» Subotica sa narednim danom od dana donošenja ovog Rešenja. Mandat imenovane trajaće do isteka mandata Školskog odbora Osnovne škole «Majšanski put» Subotica. III Ovo Rešenje objaviti u «Službenom listu Opštine » Subotica. Republika Srbija Autonomna Pokrajina Vojvodina Opština Subotica Skupština Opštine Subotica Broj: I-022-75/2007 Dana: 20. 03. 2007. godine Subotica PREDSEDNIK SO Saša Vučinić, s.r. Na osnovu člana 53. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (“Službeni glasnik RS”, broj 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04) i člana 33. stav 1. tačka 27) Statuta Opštine Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”, broj 19/02, 59/04, 61/04 , 12/05 i 12/06), Skupština Opštine Subotica, na 34. sednici održanoj dana 20. marta 2007. godine, donela je REŠENJE O RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE «JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ» SUBOTICA I Razrešava se Snežana Berić, profesor srpskog jezika, dužnosti člana Školskog odbora Osnovne škole «Jovan Jovanović Zmaj» Subotica sa danom donošenja ovog Rešenja. II Imenuje se Marija Šmit Šuranji, profesor mađarskog jezika i književnosti , za člana Školskog odbora Osnovne škole «Jovan Jovanović Zmaj» Subotica sa narednim danom od dana donošenja ovog Rešenja. Mandat imenovane trajaće do isteka mandata Školskog odbora Osnovne škole «Jovan Jovanović Zmaj» Subotica. III Ovo Rešenje objaviti u «Službenom listu Opštine » Subotica. Republika Srbija Autonomna Pokrajina Vojvodina Opština Subotica Skupština Opštine Subotica Broj: I-022-74/2007 Dana: 20. 03. 2007. godine Subotica PREDSEDNIK SO Saša Vučinić, s.r.
133
Embed
TISKOVINA POŠTARINA PLAĆENA KOD POŠTE 24000 …obavljaće Služba za društvene delatnosti Opštinske uprave Subotica.» Član 10. U članu 13. stav 1. posle reči: «konkursa»
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Na osnovu člana 53. stav 2., člana 54. stav 1.Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja(“Službeni glasnik RS”, broj 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04) ičlana 33. stav 1. tačka 27) Statuta Opštine Subotica(“Službeni list Opštine Subotica”, broj 19/02, 59/04,61/04, 12/05 i 12/06), Skupština Opštine Subotica, na 34.sednici održanoj dana 20. marta 2007. godine, donela je
REŠENJEO RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANAŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE
«MAJŠANSKI PUT» SUBOTICA
IRazrešava se Endre Čuso, električar, dužnosti
člana Školskog odbora Osnovne škole «Majšanski put»Subotica sa danom donošenja ovog Rešenja.
IIImenuje se Dragica Džmura, vaspitačica, za člana
Školskog odbora Osnovne škole «Majšanski put» Suboticasa narednim danom od dana donošenja ovog Rešenja.
Mandat imenovane trajaće do isteka mandataŠkolskog odbora Osnovne škole «Majšanski put»Subotica.
IIIOvo Rešenje objaviti u «Službenom listu
Opštine» Subotica.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-022-75/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 53. stav 2. Zakona o osnovamasistema obrazovanja i vaspitanja (“Službeni glasnik RS”,broj 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04) i člana 33. stav 1. tačka27) Statuta Opštine Subotica (“Službeni list OpštineSubotica”, broj 19/02, 59/04, 61/04 , 12/05 i 12/06),Skupština Opštine Subotica, na 34. sednici održanoj dana20. marta 2007. godine, donela je
REŠENJEO RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANAŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE«JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ» SUBOTICA
IRazrešava se Snežana Berić, profesor srpskog
jezika, dužnosti člana Školskog odbora Osnovne škole«Jovan Jovanović Zmaj» Subotica sa danom donošenjaovog Rešenja.
IIImenuje se Marija Šmit Šuranji, profesor
mađarskog jezika i književnosti, za člana Školskog odboraOsnovne škole «Jovan Jovanović Zmaj» Subotica sanarednim danom od dana donošenja ovog Rešenja.
Mandat imenovane trajaće do isteka mandataŠkolskog odbora Osnovne škole «Jovan Jovanović Zmaj»Subotica.
IIIOvo Rešenje objaviti u «Službenom listu
Opštine» Subotica.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-022-74/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Strana 2 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Na osnovu člana 53. stav 2. Zakona o osnovama
sistema obrazovanja i vaspitanja (“Službeni glasnik RS”,broj 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04) i člana 33. stav 1. tačka27) Statuta Opštine Subotica (“Službeni list OpštineSubotica”, broj 19/02, 59/04, 61/04 , 12/05 i 12/06),Skupština Opštine Subotica, na 34. sednici održanoj dana20. marta 2007. godine, donela je
REŠENJEO RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANAŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE
«PIONIR» STARI ŽEDNIK
IRazrešava se Tanja Blagojević, profesor srpskog
jezika i književnosti, dužnosti člana Školskog odboraOsnovne škole «Pionir» Stari Žednik sa danom donošenjaovog Rešenja.
IIImenuje se Mile Šimunić, nastavnik geografije, za
člana Školskog odbora Osnovne škole «Pionir» StariŽednik sa narednim danom od dana donošenja ovogRešenja.
Mandat imenovane trajaće do isteka mandataŠkolskog odbora Osnovne škole «Pionir» Stari Žednik.
IIIOvo Rešenje objaviti u «Službenom listu
Opštine» Subotica.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-022-73/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 53. stav 2. Zakona o osnovamasistema obrazovanja i vaspitanja (“Službeni glasnik RS”,broj 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04) i člana 33. stav 1. tačka27) Statuta Opštine Subotica (“Službeni list OpštineSubotica”, broj 19/02, 59/04, 61/04 , 12/05 i 12/06),Skupština Opštine Subotica, na 34. sednici održanoj dana20. marta 2007. godine, donela je
REŠENJEO RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA
ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE «KIZURIŠTVAN» SUBOTICA
IRazrešava se Olga Perušić, ekonomski tehničar,
dužnosti člana Školskog odbora Osnovne škole «KizurIštvan» Subotica sa danom donošenja ovog Rešenja.
IIImenuje se Miroslav Jelačić, profesor engleskog
jezika, za člana Školskog odbora Osnovne škole «KizurIštvan» Subotica sa narednim danom od dana donošenjaovog Rešenja.
Mandat imenovanog trajaće do isteka mandataŠkolskog odbora Osnovne škole «Kizur Ištvan» Subotica.
IIIOvo Rešenje objaviti u «Službenom listu
Opštine» Subotica.Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-022-72/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 33. stav 1. tačka 27. Statutaopštine Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”, br.19/2002, 59/2004, 61/2004, 12/2005 i 12/2006) i člana 3.stav 2. Odluke o mesnim zajednicama («Službeni listopštine Subotica», br.41/2002, 2/2003 i 3/2005), Skupštinaopštine Subotica, na 34. sednici održanoj dana 20. marta2007. godine, donela je
REŠENJEO DAVANJU SAGLASNOSTI NA PREDLOG
ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA STATUTAMESNE ZAJEDNICE «ALEKSANDROVO»
Član 1.Daje se saglasnost na Predlog Odluke o
izmenama i dopunama Statuta Mesne zajednice«Aleksandrovo», koji je utvrdila Skupština Mesnezajednice na sednici održanoj dana 04.08.2006. godine,osim na član 1. Predloga Odluke.
Član 2.Ovo Rešenje objaviti u «Službenom listu opštine
Subotica».
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-110-14/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 33. stav 1. tačka 27. Statutaopštine Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”, br.19/2002, 59/2004, 61/2004, 12/2005 i 12/2006) i člana 3.stav 2. Odluke o mesnim zajednicama («Službeni listopštine Subotica», br.41/2002, 2/2003 i 3/2005), Skupštinaopštine Subotica, na 34. sednici održanoj dana 20. marta2007. godine, donela je
REŠENJEO DAVANJU SAGLASNOSTI NA PREDLOG
ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA STATUTAMESNE ZAJEDNICE «MALI RADANOVAC»
Član 1.Daje se saglasnost na Predlog Odluke o
izmenama i dopunama Statuta Mesne zajednice «MaliRadanovac», koji je utvrdila Skupština Mesne zajednice nasednici održanoj dana 23.02.2007. godine.
Član 2.Ovo Rešenje objaviti u «Službenom listu opštine
Subotica».
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 3Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-110-13/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 33. stav 1. tačka 8. Statutaopštine Subotica («Službeni list Opštine Subotica» broj19/2002, 59/2004, 61/2004, 12/2005 i 12/06) i tačke IIZaključka o usvajanju Izveštaja o radu JKP «Vodovod ikanalizacija»-Sektora za realizaciju projekta Uređaja zaprečišćavanje otpadnih voda opštine Subotica za2005.godinu od 30. marta 2006.godine, Skupština opštineSubotica, na 34 sednici održanoj dana 20. marta2007.godine, donosi
ZAKLJUČAKO USVAJANJU IZVEŠTAJA O RADU JKP
«VODODVOD I KANALIZACIJA»-SEKTORA ZAREALIZACIJU PROJEKTA
UREĐAJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIHVODA OPŠTINE SUBOTICA ZA 2006.GOD.
IUsvaja se Izveštaj o radu JKP «Vodovod i
kanalizacija» - Sektora za realizaciju projekta Uređaja zaprečišćavanje otpadnih voda opštine Subotica za 2006.god.koji je sastavni deo ovog Zaključka.
IIOvaj Zaključak se objavljuje u «Službenom listu
Opštine Subotica».
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-022-71/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 33. stav 1. tačka 5. StatutaOpštine Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”, broj19/2002, 59/2004, 61/2004, 12/2005 i 12/2006), Skupštinaopštine Subotica na 34. sednici održanoj dana 20. marta2007. godine, donosi
PRAVILNIKO IZMENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O
DODELI SREDSTAVA BUDŽETA OPŠTINESUBOTICA U OBLASTI KULTURE I IZDAVAČKE
DELATNOSTI
Član 1.U Pravilniku o dodeli sredstava budžeta Opštine
Subotica u oblasti kulture i izdavačke delatnosti (“Službenilist Opštine Subotica” broj 5/2005) u nazivu Pravilnikaposle reči: “kulture” stavlja se zarez i dodaju se reči: “javnog informisanja”.
Član 2.U članu 1. posle reči: «kulture” stavlja se zarez i
dodaju se reči: «javnog informisanja».
Član 3.U članu 2. stav 3. posle reči: «Za» dodaju se reči:
«javno informisanje i».
Član 4.Posle člana 4. dodaje se član 4a koji glasi:
«Član 4aOBLAST: JAVNO INFORMISANjE NA
JEZICIMA KOJI SU U SLUŽBENOJ UPOTREBI NATERITORIJI OPŠTINE SUBOTICA
Sredstva iz člana 2. stav 3. ovog Pravilnika zausluge javnog informisanja na jezicima koji su u službenojupotrebi na teritoriji Opštine Subotica mogu se dodelitiosnivačima sledećih javnih glasila :
a) novina;b) radio programa ic) televizijskih programa.
Član 5.Posle člana 7. dodaje se član 7a koji glasi:
« Član 7aZA JAVNO INFORMISANjE
Za ustanove, privredna društva, fondove,fondacije, udruženja i ostale organizacije iz oblasti javnoginformisanja na jezicima koji su u službenoj upotrebi nateritoriji Opštine Subotica, osnovni kriterijumi za dodelusredstava na osnovu konkursa po grupama su:
- programi, projekti i članci koji se bave radom iaktivnošću lokalne samouprave – naročito manifestacije,kulturni i drugi programi lokalne samouprave od opšteginteresa za građane Opštine Subotica;
- programi, projekti i članci koji se bavesvakodnevnim pitanjima od opšteg interesa za građaneOpštine Subotica
- programi, projekti i članci koji doprinoseafirmaciji vrednosti zajedničkog života, multikulturalnostii multikonfesionalizma na teritoriji Opštine Subotica.
- željena zona servisa (opsluživanja) - učesnikkonkursa mora da obezbedi kvalitetno emitovanjeradijskog, odnosno televizijskog signala za najmanje 60%stanovništva na teritoriji Opštine Subotica.
Učesnici konkursa za dodelu sredstava zarealizaciju programa, projekata i članaka iz stava 1. ovogčlana, uz prijavu na konkurs prilažu izjavu da raspolažuodgovarajućim tehničkim i kadrovskim kapacitetom kao ipokrivaju željenu zonu servisa (opsluživanja).»
Član 6.U članu 9. posle stava 1. dodaje se novi stav 2.
koji glasi:«Korisnici sredstava iz člana 4a Pravilnika mogu
biti ustanove, privredna društva, fondovi, fondacije,udruženja i ostale organizacije iz oblasti javnoginformisanja na jezicima koji su u službenoj upotrebi nateritoriji Opštine Subotica koji imaju sedište iliorganizacionu jedinicu na teritoriji Opštine Subotica.»
Član 7.U članu 10. stav 2. menja se i glasi:«Konkurs se raspisuje:- za kulturne manifestacije, za delatnost
kulturno-umetničkih društava i amatera pojedinaca i zaizdavačku delatnost dva puta godišnje i to u martu iseptembru;
Strana 4 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.- za javno informisanje najmanje jednom
godišnje.U stavu 3. iza reči: «Subotičke novine» dodaje se
reč: «Subotičke».
Član 8.Član 11. menja se i glasi:Konkurs raspisuju i konkursni postupak
sprovode:- Komisija za dodelu sredstava u oblasti kulture i
izdavaštva;- Komisija za dodelu sredstava u oblasti javnog
informisanja.Komisije imaju predsednika i četiri člana.Predsednika i članove Komisija imenuje
Skupština Opštine Subotica na mandatni period od četirigodine.»
Član 9.Član 12. menja se i glasi:«Komisije iz člana 11. ovog Pravilnika dužne su
da u roku od 15 dana od dana zaključenja konkursarazmotre prispele prijave sa prilozima i izjavom.
Nepotpune i neblagovreme prijave Komisije nećeuzeti u razmatranje.
Komisija za dodelu sredstava u oblasti kulture iizdavaštva će na osnovu kriterijuma iz člana 6, 7. i 8. ovogPravilnika sačiniti predlog za raspodelu sredstava kojidostavlja Predsedniku Opštine Subotica na razmatranje idonošenje Rešenja o raspodeli sredstava.
Komisija za dodelu sredstava u oblasti javnoginformisanja će na osnovu kriterijuma iz člana 7a ovogPravilnika sačiniti predlog za raspodelu sredstava kojidostavlja Predsedniku Opštine Subotica na razmatranje idonošenje Rešenja o raspodeli sredstava.
Administrativne poslove za potrebe Komisijaobavljaće Služba za društvene delatnosti Opštinske upraveSubotica.»
Član 10.U članu 13. stav 1. posle reči: «konkursa» dodaju
se reči: «i predloga Komisija».U stavu 2. reč: «Odeljenje» zamenjuje se rečju:
«Služba».
Član 11.U članu 14. stav 2. posle reči: »sredstava» dodaju
se reči: «kojima su dodeljena sredstva u oblasti kulture iizdavaštva», a reč: «Odeljenju» zamenjuje se rečju:«Službi».
Posle stava 2. dodaje se novi stav 3.:
«Korisnici sredstava kojima su dodeljena sredstvau oblasti javnog informisanja obavezni su da do krajakalendarske godine podnesu izveštaj o realizaciji projekta,programa i objavljenim člancima Službi za društvenedelatnosti sa odgovarajućim dokumentacijom».
Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.
Član 12.Član 15.menja se i glasi:« Sastavni delovi ovog Pravilnika su sledeći
obrasci:-Prijava br. 1, Prilozi br. 1 i Izjava br. 1 koje
popunjavaju učesnici konkursa u oblasti kulture iizdavaštva;
-Prijava br. 2, Prilozi br. 2. i Izjava br. 2 kojepopunjavaju učesnici konkursa u oblasti javnoginformisanja.
Navedene prijave, prilozi i izjave biće dostupnisvim učesnicima konkursa (u vidu formulara, na web-sajtui sl.)».
Član 13.U prilogu osnovnog Pravilnika ispred naziva
obrasca: «Prijava za dodelu sredstava na konkursu zamanifestacije u kuturi, delatnost kulturno-umetničkihdruštava, amatera pojedinaca i izdavačku delatnost» udesnom gornjem uglu upisuju se reči: »Obrazac - Prijavabr.1», ispred naziva obrasca : «Prilozi uz prijavu nakonkurs» u desnom gornjem uglu upisuju se reči:«Obrazac-Prilozi br.1», ispred naziva obrasca: «Izjava uzprijavu na konkurs» u desnom gornjem uglu upisuju sereči: «Obrazac-Izjava br.1».
U obrascu «Izjava uz prijavu na konkurs» u tačci2. i. 3. reč: «Odeljenju« zamenjuje se rečju: «Službi».
Posle obrasca «Izjava uz prijavu na konkurs»dodaju se novi obrasci: «Obrazac –Prijava br. 2, Obrazac-Prilozi br. 2. i Obrazac- Izjava br. 2» koji se nalazi uprilogu ovog Pravilnika i čini njegovog sastavni deo.
Član 14.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u “Službenom listu Opštine Subotica”.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-02-7/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 5Obrazac-Prijava br. 2
PRIJAVA ZA DODELU SREDSTAVA NA KONKURSZA JAVNO INFORMISANJE
OSNOVNI PODACI
1.Naziv učesnika konkursa2.Sedište sa adresom,broj telefona, faksa i e-mail)2.a) Broj žiro/tekućeg računaPIB broj3.Osoba zadužena za kontakt4.Oblast za koju se konkuriše
a) novine;b) radio programe ic) televizijske programe.d)
5.Program, projekat ili članak(naziv i kratak opis)
6.Iznos sredstava potreban zapotpunu realizaciju programa,projekta ili članka
7.Iznos sredstava koja se traže nakonkursu
8.Iznos sredstava koja su ostvarenaiz drugih izvora za realizacijuprograma, projekata ili članaka
9.Kada i kojom dinamikom vršitiprenos odobrenih sredstava ?
10.Orijentaciono vreme održavanjaprograma, projekata, odnosnoobjavljivanje članaka
11.Da li je Opština Subotica za vašeprograme, projekte ili članke sličnogkaraktera već izdvajala finansijskasredstva?
DA NE (zaokružiti)
U slučaju potvrdnog odgovora, naznačiti iznos dobijenih sredstava igodina u kojoj su sredstva dobijena
Prihvatamo sledeće obaveze u slučaju da dobijemo sredstva za finansiranje programa, projekta ili članka
1. Da raspolažemo odgovarajućim tehničkim i kadrovskim kapacitetom kao i da pokrivamo željenu zonu servisa(opsluživanja).
2. Da ćemo, dodeljena sredstva namenski utrošiti za program, projekat ili članke.
3. Da ćemo dostaviti izveštaj o realizaciji projekta, programa i obljavjenim člancima sa finansijskim pregledomutrošenih sredstava do kraja kalendarske godine Službi za društvene delatnosti sa odgovarajućim dokumentacijom.
4. Da ćemo, Službi za društvene delatnosti dostaviti dva primerka realizovanog programa, projekta ili članka ( naprimer kompakt disk, određ. broj novina u kome su objavljeni članci i sl.).
5. Da ćemo na programima, projektima i člancima naznačiti da su isti realizovani sredstvima Opštine Subotica.
Na osnovu člana 33. stav 1. tačka 9) StatutaOpštine Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”, broj19/2002, 59/2004, 61/2004, 12/2005 i 12/2006) i člana 11.Odluke o organizovanju Javnog preduzeća “Subotica-trans”Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”, broj 21/98, 9/99,5/2000, 38/2001, 21/2002 i 16/2003), Skupština OpštineSubotica, na 34. sednici održanoj dana 20. marta 2007.godine, donosi
REŠENJEO RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA
UPRAVNOG ODBORA JAVNOG PREDUZEĆA“SUBOTICA-TRANS” SUBOTICA
IRazrešava se Lajčo Vujković Bukvin dužnosti
člana u Upravnom odboru Javnog preduzeća “Subotica-trans” Subotica, sa danom donošenja ovog rešenja
IIImenuje se Molnar Međeri Pal za člana Upravnog
odbora Javnog preduzeća “Subotica-trans” Subotica, sanarednim danom od dana donošenja ovog rešenja.
Mandat imenovanog trajaće do isteka mandataUpravnog odbora Javnog preduzeća “Subotica-trans”Subotica.
IIIOvo rešenje objaviti u “Službenom listu Opštine
Subotica”.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-022-69/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 14. stav 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Sl. glasnik RS", br. 62/2006), i člana 33. stav 1.tačka 5. Statuta opštine Subotica ("Sl. list opštine Subotica", br. 19/2006, 59/2004, 61/2004, 12/2005 i 12/2006), a uzsaglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije broj :320-11-01591/2007-06 od 13.03.2007.godine, Skupština opštine Subotica na 34. sednici održanoj dana 20. marta 2007. godine donela
PROGRAM ZAŠTITE, UREĐENJA IKORIŠĆENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
OPŠTINE SUBOTICA U 2007. GODINI
Ovim Programom daje se pregled površina poljoprivrednog zemljišta po katastarskim opštinama, klasama ikulturama, analiza stanja zaštite i uređenja poljoprivrednog zemljišta, utvrđuje Program radova na zaštiti i uređenjupoljoprivrednog zemljišta i Plan korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srbije.
I OPŠTI DEOOpština Subotica (raspolaže sa 11 katastarskih opština) raspolaže sa ukupno 100.737 ha 85a i 99 m2 poljoprivrednog
zemljišta.
Tabela 1 Pregled površina poljoprivrenog zemljišta po katastarskim opštinama
Katastarska opština Poljoprivredno površina zemljišteu m2
a) Uređenje poljoprivrednog zemljištaKanalska mreža za odvodnjavanje je redovno održavana i u funkcionalnom je stanju. Na pojedinim lokalitetima u
K.O. Bački Vinogradi i K.O. Palić javljaju se vodoleži u depresijama i nižim delovima zemljišta. Ova problematika naročito jeizražena u rano proleće već pri kišama od 20 mm/ dan iz razloga što je retencioni kapacitet zemljišta ispunjen. U letnjemperiodu do takvih pojava dolazi pri kišama većim od 50 mm/dan ili se one javljaju u nizu od 3-5 dana. Neke depresije se moguspojiti sa postojećom odvodnom kanalskom mrežom iskopom novih kanala dok su neke položajno na takvom mestu da je tonemoguće ili ekonomski neopravdano. Poslednjih nekoliko godina lokalno vodoprivredno preduzeće aktivno učestvuje svojimradom na otklanjanju posledica od unutrašnjih voda kao i svojim preventinim planskim radom .
Na postojećoj kanalskoj mreži ima nekoliko izgrađenih mikroakumulacija koje su pogodne za potrebe zalivanja uletnjem periodu. Protekle dve godine igrađene su tri nove mikroakumulacije koje zadržavaju prolećne viškove voda a u2007.godini u planu je nastavak započetih radova . U 2007.god. planiran je završetak radova na izgradnji kanala Orom – Čik –Krivaja . Izgradnjom ovog kanala spojiće se Regionalni sistem za snabdevanje Severne Bačke vodom - Podsistem Tisa – Palićsa potokom Čik. Ovaj kanal je namenjen za snabdevanje vodom zalivnih sistema kao i za snabdevanje vodom potoka Čik gdeveć postoje izgrađene mikroakumulacije.
PLAN ZAŠTITE RESURSA PODRUČJA:
Radi mogućnosti planiranja poljoprivredne proizvodnje na području opštine Subotica neophodna je i zaštita njenihresursa . Bilans vode je veoma bitan u kvalitativnom i kvantitativnom smislu.
Planski je potrebno rešiti sledeće:1. registrovati sve zalivne sistema na području2. kontrolisati i smanjiti što je više moguće upotrebu vode za zalivanje iz velikih dubina ( iz dubina koje kaptira
gradski vodovod za snabdevanje stanovništva pijaćom vodom)3. smanjiti zagađenje prirodnih tokova, kanalske mreže i podzemne vode:- oštrim merama kažnjavanja prestupnika- izgranjom fabričkih i lokalnih prečistača otpadnih vodaKomasacija poljoprivrednog zemljišta je izuzetno važna mere koju treba lokalna samoprava da izvrši.Naime na
teritoriji naše opštine komasacija od postojećih 11 katastarskih opština, obavljena je samo u jednoj i to K.O.Čantavir.Uzimajući u obzir faktičko stanje na terenu, imamo za posledicu takozvani efekat «leopardovog krzna».Društvenapreduzeća i Kombinati su godinama vršili internu arondaciju sa vlasnicima privatnih parcela što za posledicu imamo pomenutiefekat.Privatizacijom postojećih preduzeća dolazi se do toga da pojedine table u okviru funkcionalnih celina imaju dva,tri avrlo često i po nekoliko vlasnika parcela.
Adekvatnom i blagovremenom komascijom u početku na pojedinačnim katastarskim opštinama, a kasnije na celojteritoriji opštine stvorile bi se velike funkcionalne celine sa jedinstvenim vlasnicima parcela.
Kanalska mreža za navodnjavanje i odvodnjavanje je izgraćena, ali zbog neadekvatnog održavanja funkcionisanje isteje otežano. Ovaj problem naročito je izražen u periodima visokog nivoa podzemnih voda i velike količine atmosferskihpadavina, tako da su velike površine poljoprivrednog zemljišta u tim periodima poplavljene. Zbog toga je neophodnodovođenje kanalske mreže u funkciju, izgraditi nedostajuće kanale i redovno ih održavati.
Poljski putevi su u znatnoj meri oštećeni a veliki broj ih je potpuno uništen (preorani i sl.)Velike površine poljskihputeva su uzurpirane od strane vlasnika i korisnika poljoprivrednog zemljišta. Obzirom na trenutno stanje potrebno je uložitiznatna sredstva za izgradnju, uređenje i održavanje poljskih puteva.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 9b) Zaštita poljoprivrednog zemljištaTrenutno stanje zaštite poljoprivrednog zemljišta zahteva pre svega preduzimanje mera na planu podizanja i gajenja
poljozaštitnih pojaseva, obzirom da ih praktično i nema. Potrebno je onemogućiti neplansko korišćenje preostalih šuma išumskih zasada. Takođe, potrebno je sprečiti korišćenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, sem u zakonomdozvoljenim slučajevima,a tu se pre svega odnosi na neadekvatno korišćenje. Radi sprečavanja poljskih šteta neophodno jeformiranje poljočuvarske službe i njeno adekvatno opremanje.
c) Korišćenje poljoprivrednog zemljištaTeritorija opštine Subotica se jednom trećinom prostire (30.000 hektara) na pesku,odnosno na peskovitom
černozemu.Eksploatacija peska u poslednjih nekoliko godina poprimila je nekontrolisane razmere sa tendencijompogoršanja.Vađenje peska kao građevinskog meterijala omogućava pojedincima mogućnost dobre i brze zarade.S obzirom dase ovakve aktivnosti rade bez ikakve kontrole i nadzora lokalne samouprave, imamo za posledicu takozvane «divlje banje»koje kasnije služe nesavesnim pojedincima da lageruju komunalni otpad.Da bi se ovakve aktivnosti sprečile potrebno jeizabrati adekvatnu lokaciju za eksploataciju.Jedna od takvih je i pozajmište «Majdan»
Pozajmište je eksplatisano 80- tih godina gradnjom stambenog naselja Prozivka za koju je nekada postojaladokumentacija kao i Projekat rekultivacije koji predviđa izgradnju sportsko-rekreativnog centra.Ono se nalazi na teritorijiMesne zajednice Kelebija ukupne površine 18-02-93 ha.Potrebnu dokumentaciju posededovalo je Javno preduzeće «Komgrad»koje je i vršilo pomenute radove.Lokaciju «Majdan» treba aktivirati što je moguće pre, a završetkom Programa zaštite,uređenjai korišćenja zemljišta će se odabrati adekvatna lokacija koja treba da u dogledno vreme reši ovaj problem.
Takođe je vrlo važno napomenuti da prilikom eksploatacije mineralnih sirovina je potrebno izvršitirekultivaciju,odnosno privesti odgovarajućoj nameni korišćeno zemljište.
PROGRAM UTVRĐIVANjA RADOVA NA ZAŠTITI, UREĐENjU I KORIŠĆENjU POLjOPRIVREDNOGZEMLjIŠTA
Trenutno stanje zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta na teritoriji opštine Subotica zahtevapreduzimanje zakonom definisanih mera i aktivnosti, i to:
Zaštita poljoprivrednog zemljišta> Poljoprivredno zemljište koristiti samo za poljoprivrednu proizvodnju, a u druge svrhe samo u slučajevima
predviđene zakonom;> Onemogućiti i sankcionisati svako ispuštanje i odlaganje opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom
zemljištu i u kanalima za odvodnjavanje i navodnjavanje;> Planski, na osnovu Programa zaštite zemljišta od eolske erozije i naselja od vetrova podizati poljozaštitne
pojaseve, višegodišnje zasade i useve;> Redovna kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta;> Spečavanje usitnjavanja obradivog poljoprivrednog zemljišta;> Propisati mere zaštite od poljske štete;> Formirati poljočuvarsku službu.Uređenje poljoprivrednog zemljišta Dovršetak komasacije> Ukrupnjavanje zemljišnog poseda dobrovoljnim grupisanjem zemljišta;> Izgradnja i održavanje sistema za odvodnjavanje i navodnjavanje;^ Uređenje i održavanje mreže poljskih puteva;
> Rekultivacija poljoprivrednog zemljišta korišćenog za eksploataciju mineralnih sirovina ili za druge namenekoje nemaju trajni karakter;
> Melioracija livada i pašnjaka;> Pretvaranje neobradivog u obradivo poljoprivredno zemljište;> Poboljšanje fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta.
Korišćenje poljoprivrednog zemljišta> Vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta dužan je da isto redovno obrađuje i primenjuje mere
propisane zakonom, da postupa kao dobar domaćin i zemljište koristi u skladu poljoprivrednom osnovom i ovim programom.Vrsta, obim i dinamika izvođenja radova uslovljena je trenutnim stanjem zaštite, uređenja i korišćenja
poljoprivrednog zemljišta, obimom i dinamikom priliva sredstava za ove namene, rokovima za donošenje program i davanja uzakup zemljišta u državnoj svojini. U takvim okolnostima, prilikom utvrđivanja vrste radova bilo je neophodno izvršitiselekciju, odnosno utvrditi prioritetene radove. Finansiranje planiranih radova vršiće se sredstvima ostvarenim od davanja uzakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini (opštini pripada 40 % ostvarenih sredstava) i sredstava naknade zapromenu namene poljoprivrednog zemljišta, gde opštini takođe, pripada 40% ostvarenih sredstava. Prema tome, obim radovauslovljen je površinom zemljišta datog u zakup, odnosno obimom ostvarenih sredstava. Dinamika izvođenja radova i utroškasredstava zavisiće od dinamike priliva sredstava. Osim za radove, sredstva će se iskoristiti i za finansiranje aktivnosti i potrebakoje su u direktnoj vezi sa poljoprivrednim zemljištem, odnosno poljoprivrednom proizvodnjom.
Strana 10 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.PLAN PRIHODA
Vrsta prihodaIznos u dinarima
Naknada za davanje u zakup poljoprivrednogzemljišta u državnoj svojini 17.700.000,00
Naknada za promenu namene obradivog poljoprivrednogzemljišta
3.000.000,00
Ukupno: 20.700.000,00
PROGRAM RADOVAKonstrukcija finansiranjaRed.
br.Namena ulaganja Površina,
količina idr.Predračunsk.vred.ulaganja udinarima sa%učešćem Zakupnina,
2. Zaštita od poljske štete( op-remanje poljočuvarske službe).
25 poljoču. 6meseci u godini
10.840,000,00 52,4% 5.000,000,00
III. Priprema i sprovđenje postupka davanja zemljišta u zakup
Ostalo1. - 2.192.000,00 10,6% -
UKUPNO (I + II + III): 20.700.000,00 100%
PLAN KORIŠĆENjA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA U DRŽAVNOJ SVOJINIPoljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini raspolaže i upravlja država preko Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede.Poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koristi se prema Programu zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog
zemljišta opštine Subotica za 2007. godinu.Poljoprivredno zemljište u državnoj svojini obuhvaćeno ovim Programom daće se u zakup pravnim i fizičkim licima
na način i u postupku regulisnim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i ovim Programom.Ovim Programom se izuzima 190-15-03 m2 državnog poljoprivrednog zemljišta što nije predmet javne licitacije,a na
osnovu Zakona o poljoprivrednom zemljištu «Službeni Glasnik R..S» broj 62/2006) član 61. za sledeća pravna lica:-Uprava za izvršenje zavodskih sankcija-Okružni zatvor u Subotici 98-08-66 m2 u K.O. Novi Grad na osnovu zahteva
broj: I--464-36/2007 od 27.02.2007. godine.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 11-«Agrozavod» A.D. Subotica 92-06-37 m2 u K.O. Žednik. na osnovu zahteva broj:II-11-320-7/2007 od 26.02.2007.
godine.Takođe se ovim Programom izuzima 665-89-10m2 državnog poljoprivrednog zemljišta što nije predmet javne
licitacije za sledeće verske zajednice,a na osnovu Zakona o crkvama i verskim zajednicama («Službeni Glasnik R.S.» broj36/2006),član 27. stav 2. za sledeće:
-Subotička Biskupija-Biskupski Ordinarijat 329-22-74 m2 K.O. Žednik na osnovu zahteva I-00-462-3/2007. od28.02.2007.godine
-Srpska Pravoslavna Crkvena opština Subotica 247-33-47 m2 K.O. Bikovo i 89-32-89 m2 K.O. Stari Grad na osnovuzahteva I--462-4/2007 od 02.03.2007. godine.
- Evangelistička Hrišćanska Crkva A.V. u Subotici 20-44-19 m2 K.O. Đurđin na osnovu zahteva broj I-462-5/2007Sredstva ostvarena od zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u 2007. godini realizovaće
isključivo po osnovu dinamike priliva sredstava u tekućoj godini.
a) Ukupna površina i površina poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini po katastarskim opštinama
Katastarska opština Ukupna površina u haPovršina zemljišta udržavnoj svojini ha
Čantavir 9233-01-42 601-00-00
Bački Vinogradi 2047-60-53 435-00-00
Tavankut 9345-68-78 319-00-00
Bajmok 13005-20-97 2294-00-00
Stari Grad 8070-92-48 822-00-00
Novi Grad 5794-78-16 990-00-00
Donji Grad 15490-16-18 1989-00-00
Bikovo 7927-53-23 2342-00-00
Žednik 11831-99-32 3745-00-00
Đurđin 7035-19-01 1435-00-00
Palić 10955-75-91 1516-00-00
Ukupno: 100737-85-99 16480-00-00
b) Ukupna površina koja se planira za davanje u zakup: 13125-89-29 hektara
Katastarska opština Površina u ha
Čantavir 575-51-14
Bački Vinogradi 189-92-89
Tavankut 306-56-08
Bajmok 2161-96-66
Stari Grad 641-27-53
Novi Grad 258-19-12
Donji Grad 1730-48-23
Bikovo 1949-83-91
Žednik 3196-13-44
Đurđin 1285-42-18
Palić 830-58-11
UKUPNO: 13125-89-29
Strana 12 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.R E K A P I T U L A C I J A
UKUPNOPOLj.ZEMLjIŠTAU DRŽAVNOJSVOJINI
PLANIRANOZA ZAKUP(u 2007 godini)
VELIČINAPovršina ponadmetanjunajm/najveć
PROSEČNAVELIČINAponadmetanjima(ha)
Ukupan brojlicitacija
Trajanjezakupa(god)
K.O.Čantavir 601-00-00 575-51-14
00-30-61126-92-15
17,35 33 5
K.O.B.Vinogradi
435-00-00 190-78-51 39-12-3694-00-88
47,48 4 5
K.O.Tavankut
319-00-00 306-56-0802-62-8870-34-67
16,13 19 5
K.O.Bajmok
2294-00-00 2161-96-6602-72-57273-76-49
67,56 32 5
K.O.Stari Grad
822-00-00 641-27-5314-75-25125-48-38
64,76 10 5
K.O. Novi Gra 990-00-00 258-19-1205-43-45112-29-83
Spisak katastarskih parcela po katastarskim opštinama i potesima, sa brojevima katastarskih parcela i površinama jesastavni deo ovog Programa.
Ovaj Program objaviti u «Službenom listu opštine Subotica».
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-464-84/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 37. stav 1. Statuta opštine Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”, broj 19/2002, 59/2004,61/2004, 12/2005 i 12/2006) i člana 42. i 49. stav 1. Poslovnika Skupštine Opštine Subotica (“Službeni list Opštine Subotica”,broj 23/2006), Skupština Opštine Subotica, na 34. sednici održanoj dana 20. marta 2007. godine, donosi
REŠENJEO RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA KOMISIJE ZA KADROVSKA, ADMINISTRATIVNA PITANJA
I RADNE ODNOSE
IRazrešava se Gordana Cvetićanin dužnosti člana Komisija za kadrovska, administrativna pitanja i radne odnose, sa
danom donošenja ovog rešenja.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 13II
Imenuje se Ambrozije Sivić, preduzetnik za člana Komisija za kadrovska, administrativna pitanja i radne odnose,, sanarednim danom od dana donošenja ovog rešenja.
Mandat imenovanog trajaće do isteka mandata člana Komisija za kadrovska, administrativna pitanja i radne odnose,.
IIIOvo rešenje objaviti u “Službenom listu Opštine Subotica”.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-021-16/2007Dana: 20. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
Na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik Republike Srbije '' broj 47/2003 i34/2006) i člana 33. stav 1. tačka 4. Statuta opštine Subotica (''Službeni list Opštine Subotica,''broj 19/2002, 59/2004, 61/2004,12/2005 i 12/2006), Skupština opštine Subotica na 34.sednici održanoj dana 16. marta 2007. godine, donela je
ODLUKUO DONOŠENJU PLANA DETALJNE REGULACIJE ZA DEO PROSTORA OIVIČENOG ULICAMA MAKSIMA
GORKOG, BEOGRADSKI PUT, BLAŠKA RAJIĆA I SENĆANSKI PUT U SUBOTICI
Član 1.Donosi se Plan detaljne regulacije za deo prostora oivičenog ulicama Maksima Gorkog, Beogradski put, Blaška Rajića
i Senćanski put u Subotici ( u daljem tekstu Plan).
Član 2.Granicu prostora čije se uređenje i izgradnja utvrđuje Planom detaljne regulacije čini: sa severozapada Ulica Maksima
Gorkog, sa severoistoka Senćanski put, sa jugoistoka ulica Blaška Rajića i sa jugozapada Beogradski put.Granicom Plana obuhvaćen je prostor veličine cca 93,0 ha.
Član 3.Planom je razrađen prostor prema nameni utvrđenoj Generalnim planom Subotica-Palić do 2020 god.(«Službeni list
opštine Subotica« br. 16/2006, 17/2006 ispr. i 28/2006), kojim je planirana regeneracija prostora, zatečenih fizičkih struktura uokviru definisanih granica Plana
Prostor je namenjen mešovitom stanovanju, višeporodičnom stanovanju srednjih i velikih gustina i centralnimfunkcijama.
Član 4.Sastavni deo ove odluke je elaborat Plana detaljne regulacije za deo prostora oivičenog ulicama Maksima Gorkog,
Beogradski put, Blaška Rajića i Senćanski put u Subotici, izrađen je u JP ''Zavod za urbanizam opštine Subotica'' pod brojemU-110/2004
Član 5.Tekstualni deo Plana se objavljuje u ''Službenom listu opštine Subotica''.
Član 6.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenom listu opštine Subotica''.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-011-10/2007Dana: 16. 03. 2007. godineS u b o t i c aPREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
PLAN DETALJNE REGULACIJEZA DEO PROSTORA OIVIČENOG ULICAMA
MAKSIMA GORKOG, BEOGRADSKI PUT, BLAŠKA RAJIĆA I SENĆANSKI PUT U SUBOTICI
I PLANSKI I PRAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE PLANA
Za potrebe Naručioca - OPŠTINA SUBOTICA, a na osnovu zahteva Investitora - DIREKCIJE ZA IZGRADNjU OPŠTINESUBOTICA, u J.P. Zavod za urbanizam opštine Subotica, pristupilo se izradi PLANA DETALjNE REGULACIJE ZA DEO
Strana 14 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.PROSTORA OIVIČENOG ULICAMA MAKSIMA GORKOG, BEOGRADSKI PUT, BLAŠKA RAJIĆA I SENĆANSKIPUT U SUBOTICI.Plan se izrađuje na osnovu Odluke o pristupanju izradi Plana detaljne regulacije za deo prostora oivičenog ulicama MaksimaGorkog, Beogradski put, Blaška Rajića i Senćanski put u Subotici broj I-011-54/2004 («Službeni list opštine Subotica» br.59/2004), čiji sastavni deo je i Program rađen za potrebe izrade ovog Plana, koji sadrži Koncept plana zasnovan naprikupljenim uslovima, podacima, dokumentaciji i razvojnim planovima nadležnih komunalnih organizacija i drugihinstitucija, a koji su od uticaja na uređenje i izgradnju područja obuhvaćenog Planom.
Planski osnov za izradu Plana detaljne regulacije je:Generalni plan Subotica-Palić do 2020. god. (“Službeni list opštine Subotica” broj 16/06 i 17/06)
Plan detaljne regulacije se izrađuje u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji (“Službeni glasnik RS” broj 47/03 i 34/2006),a prema propisanom načinu izrade i sadržaju utvrđenom Pravilnikom o sadržini, načinu izrade, načinu vršenja stručne kontroleurbanističkog plana, kao i uslovima i načinu stavljanja plana na javni uvid (“Službeni glasnik RS” broj 12/04).
1.1. POLOŽAJ PROSTORA U OKRUŽENjU
Prostor definisan granicom Plana nalazi se u središnjem delu građevinskog reona utvrđenog Generalnim planomSubotica-Palić do 2020. god. (“Službeni list opštine Subotica” broj 16/06 i 17/06) i obuhvata delove teritorije tri mesnezajednice i to: MZ “Centar II”, MZ “Bajnat” i MZ “Prozivka”.Prostor unutar granice obuhvata plana sa severne strane tangira zona gradskog centra, ujedno i zaštićena kulturno istorijskacelina od velikog značaja - jezgro Subotice, a sa južne strane zona višeporodičnog stanovanja velikih gustina, naselje Prozivkatako da je i sam položaj predmetnog prostora u okruženju važan faktor u utvrđivanju njegove prostorne koncepcije iorganizacije kako bi se obezbedio kontinuitet u planiranju, uređenju i građenju tako da bi on činio logičan prelaz između te dvezone.
1.2. POSTOJEĆA NAMENA PROSTORA
Postojeće preovlađujuće namene u okviru prostora obuhvaćenog planom su:
- STANOVANjE (porodično, višeporodično i mešovito)- JAVNA NAMENA
Namenom stanovanja obuhvaćeno je 62,97 ha, odnosno 67 % od ukupne površine obuhvaćene planom. Najzastupljeniji vidstanovanja unutar granice Plana je porodično stanovanje (49,8 ha).Porodični stambeni objekti su većim delom prizemni, građeni od čvrstog i mešovitog materijala, relativno održavani, starosti
70-100 godina, manji je broj objekata novijeg datuma. Pomoćni objekti na parceli su u manjem broju građeni od čvrstogmaterijala, preovlađuju pomoćni objekti građeni od mešovitog, pa i od slabog materijala - ćerpića.Porodični stambeni objekti na ovom prostoru predstavljaju jedan od lošijih stambenih fondova u Subotici.U severnom i južnom delu prostora unutar granice plana realizovano je višeporodično stanovanje velikih gustina. U bloku 34 i26 izgrađeni su višeporodični stambeni objekti visoke spratnosti - soliteri (do P+12) u periodu od 70-tih – 90-tih godina uvremenu najveće ekspanzije višeporodične stambene izgradnje. Skeletni konstruktivni sistem ovih objekata je betonski.Starije višeporodično stanovanje koje predstavljaju pojedinačni objekti spratnosti P+1 do P+4 realizovano je u delovimablokova br. 36, 37, 38, 40Objekti su građeni klasičnim načinom gradnje od čvrstih materijala.
Od javnih objekata na ovom prostoru realizovani su kompleksi:Obrazovanja- Osnovne škole:
"Ivan Goran Kovačić" u bloku br.15"Sonja Marinković" u bloku br. 21
- Srednja hemijsko-tehnološka škola "Lazar Nešić" u bloku br.1- Viša tehnička škola u bloku br.1- Osnovna i srednja škola "Žarko Zrenjanin" - školski centar za decu i omladinu ometenu u razvoju u bloku br 34Socijalne i zdravstvene zaštite
- Predškolske ustanove Naša radost:"Kolibri" u bloku br. 33"Pera detlić" u bloku br. 12"Poletarac" u bloku br. 14
- Dom učenika srednjih škola u bloku br. 1- Zdravstvene stanice u blokovima 12 i 36- Apoteke u blokovima 11 i 36
Većina javnih objekata (izuzev dela objekta škole Žarko Zrenjanin) građeni su pre cca 100 god i predstavljaju vrednograditeljsko nasleđe koje utiče na formiranje urbane strukture. Najčešća spratnost ovih objekata je P+1 – P+2.
Komunalne namene- Vatrogasna stanica u bloku br.1- Pijaca u bloku br. 19
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 15- Trafostanice
Sport i rekreacija- Sportski kompleks u Prvomajskoj ulici u bloku br. 28Otvoreni sporski teren sa izgrađenim svlačionicama i montažnim tribinama za zadovoljenje osnovnih potreba za raznovrsnesportsko rekreativne aktivnosti svih starosnih kategorija stanovništva na nivou urbane zone.
Objekti predviđeni za rušenjeValorizacijom postojećeg stanja fizičkih struktura i prostora utvrđeni su objekti za rušenje.Za rušenje su predviđeni svi objekti koji nisu u skladu sa planiranom namenom ili objekti koji su unutar utvrđenih regulacijaulica.Objekti unutar granice kulturno-istorijske celine pod prethodnom zaštitom kao i objekti u njenoj zaleđini mogu se zadržati,rekonstruisati u skladu sa dozvoljenim parametrima utvrđenim PDRom za zonu u kojoj se nalaze, ili rušiti.Objekti planirani za rušenje su naznačeni i numerisani na grafičkom prilogu br. 4.2. Geodetska podloga sa planom rušenja, aosnovni podaci o njima dati su po blokovima tabelarno.
GLAVNI OBJEKTI SPOREDNI OBJEKTIBROJBLOKA Broj objekata
Strana 16 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.42 20 1862,10 1936.10 27 515,7443 38 4872,42 4946.42 60 1402,2344 30 3245,25 3319.25 39 736,6845 17 2045,78 2119.78 19 365,3046 22 2688,63 2762.63 27 634,7447 20 2544,31 2618.31 35 1011,00
Za izgradnju i uređenje objekata i površina JAVNE NAMENE (korekcija regulacije postojećih ulica, otvaranje - probijanjenovih ulica u cilju izgradnje saobraćajnih površina i objekata javne infrastrukture, uređenja javnih zelenih površina i izgradnjuobjekata od opšteg interesa) Planom je predviđeno rušenje 351 objekta. Ukupna površina pod objektima je 42234,00 m2.
Namena objekta Broj objekataPovršina podobjektima (m2)
STAMBENISTAMBENOPOSLOVNIJAVNI
30051
40 803,00
POMOĆNI 45 1431,00UKUPNO 351 42 234,00
Broj objekata predviđenih za rušenje radi izgradnje i uređanja objekata i površina javne namene, površine pod objektima,spratnost objekata i stanje - kvalitet objekata po blokovima od 1 - 47 dati su u sklopu Programa u tački 10.1.
1.2.1. POSTOJEĆE STANjE - BILANS POVRŠINA
A) JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
A) JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE– ULICE
POVRŠINA(ha) (%)
SAOBRAĆAJNE POVRŠINE 24,59 25,51KolovoziPešačke površine-trotoariBiciklističke stazePOVRŠINE I OBJEKTI ZA JAVNE NAMENE 3,78 4,00ZELENE POVRŠINE, PARKOVI 0,37 0,39UKUPNO: 28,74 30,90 %
B) OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
B) OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE POVRŠINA(ha) (%)
ZONE STANOVANjA 62,97 67,72Zona PORODIČNOG STANOVANjA srednjih gustina 49,80Zona VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA srednjih gustina 2,53Zona VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA velikih gustina 4,79Zona MEŠOVITOG STANOVANjA 5,85VERSKI OBJEKTI 0,03 0,03POSLOVANjE, KOMERCIJALNE FUNKCIJE 1,26 1,34UKUPNO: 64,26 69,09UKUPNO JAVNO (A) + OSTALO (B) : 93,0 100%
1.3. POSTOJEĆA KOMUNALNA OPREMLjENOST PROSTORA
1.3.1. ANALIZA MREŽE SAOBRAĆAJNICA
Radi se o delu grada koji je u dobroj meri oformljen početkom dvadesetog veka pa je i saobraćajna mreža je oformljena u tomperiodu. Na osnovu generalnog plana Subotica - Palić, izvršeno je rangiranje ulične mreže iz aspekta značaja pojedinihsaobraćajnice u ukupnoj mreži saobraćajnica na prostoru grada. U ovom trenutku se na ovom prostoru mogu uočiti potrebe zaodređenim korekcijama na mreži kako bi ista u što više mogla zadovoljiti današnjim potrebama. Tu se pre svega misli na noveregulacione širine ulica kako bi se obezbedili koridori za izgradnju saobraćajnica primerenu današnjim potrebama ali i zagradsku komunalu infrastrukturu.Sa druge strane uočljiv je sve veći nedostatak površina za parkiranje pre svega putničkih automobila pa je ovim planompredviđen veći broj parking mesta i garaža u skladu sa potrebama stanovanja i poslovanja.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 17Uređenost raskrsnica i njihova prilagođenost savremenim uslovima saobraćaja je nezadovoljavajuća pa su i u tom pravcuneophodne intervencije koje zahtevaju nove veće regulacione širine.Prostor obuhvaćen ovim planom je oivičen sa tri strane gradskim magistalama (Senćanski put, Ulica Maksima Gorkog iBeogradski put) a granica plana sa jugoistočne strane tj. Ulica Blaška Rajića je gradska saobrćajnica II reda. U prostoruobuhvaćenom planom protežu se još tri ulice II reda (Ulica braće Radić, Ulica Matije Gupca i Kumičićeva ulica). Na ovuosnovnu mrežu nadovezuju se sabirne i stambene ulice i čine ujednačen sistem ulične mreže. Sabirne ulice u prostoruobuhvaćenom ovim planom su: Mirka Bogovića, Sonje Marinković.
1.3.2. ANALIZA I KAPACITETI JAVNE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Elektroenergetska, gasovodna i telekomunikaciona mrežaNa prostoru u granicama plana izgrađena je elektroenergetska mreža na oba naponska nivoa, telekomunikaciona mreža (delomnadzemno i delom podzemno) kao i vrelovodna mreža (u jednom delu prostora). Na ovom prostoru izgrađeno je dvadeset trafostanica iz kojih se postojeći potrošači na ovom prostoru snabdevaju električnom energijom.
Vodovodna i kanalizaciona mrežaNa prostoru u granicama plana je procenat izgrađenih instalacija infrastrukture vrlo visok.Na predmetnom prostoru već su uglavnom izgrađeni magistralni i sekundarni vodovodi. Celokupna postojeća vodovodnamreža je prstenastog sistema i ima funkciju obezbeđivanja vode za sanitarne i protivpožarne potrebe.Predmetnom teritorijom su izgrađene deonice kolektora II (Ul. Matije Gupca i Jo Lajoša), kolektora II (Prvomajska ulica) ikolektora IV (Ul. braće Radić). Kanalizaciona mreža se gradi po mešovitom sistemu.Svi navedeni hidrotehnički objekti predstavljaju nasleđenu obavezu prilikom projektovanja i izgradnje, ali i okosnicuplaniranirane infrastrukturne mreže.
1.3.3. ANALIZA POSTOJEĆEG JAVNOG I DRUGOG ZELENILA
Na prostoru u granicama Plana, samo unutar pojedinih ulica u kojima je unutar postojeće regulacije izgrađena saobraćajnainfrastruktura (kolovozi, trotoari) definisan je prostor i priveden nameni za javne zelene površine - ulično zaštitno zelenilo.U severistočnom delu prostora obuhvaćenog planom pored Senćanskog puta preko puta MEŠC uređen je park koji se zadržavaPlanskim rešenjem.Unutar pojedinačnih parcela porodičnog stanovanja zelenilo je zastupljeno u vidu uređenih travnjaka, retkih pojedinačnihskupina ukrasnog lišćarskog i četinarskog drveća, šiblja i voćaka.
1.4. STEČENE URBANISTIČKE OBAVEZE
Generalnim planom Subotica - Palić do 2020. god. utvrđena je osnovna namena predmetnog prostora i u cilju privođenjaprostora nameni izrađen je Plan detaljne regulacije jer prostor u granicama plana nije razrađivan urbanističkim planovima uproteklom periodu.Prostori neposrednog urbanog okruženja koji sa severa i juga tangiraju obuhvaćeni prostor razrađivani su urbanistčkimplanovima Regulacioni plan centra grada Subotica - Zona I, U-122/97 (“Službeni list opštine Subotica br. 33/2000) iRegulacioni plan dela M.Z. “Prozivka“ - Subotica U-135/98 (“Službeni list broj 13/1999) i predstavljaju stečenu urbanističkuobavezu kako bi se obezbedio kontinuitet u planiranju, uređenju i građenju te kako bi obuhvaćen prostor bio usaglašen saokruženjem.Stečenom urbanističkom obavezom smatraju se i svi Aktovi o urbanističkim uslovima i odobrenja za izgradnju, kao iUrbanistički projekti izdati na osnovu Privremenih pravila građenja do donošenja Generalnog plana Subotica - Palić do 2020.god. (“Službeni list opštine Subotica broj 52/2003) na prostoru u okviru ovog Plana, a kojima nije istekao rok važenja.
1.5. GRANICE PLANA SA POPISOM KATASTARSKIH PARCELA
Granicu prostora čije se uređenje i izgradnja utvrđuje Planom detaljne regulacije čini: sa severozapada Ulica Maksima Gorkog,sa severoistoka Senćanski put, sa jugoistoka Ulica Blaška Rajića i sa jugozapada Beogradski put.Granicom Plana obuhvaćen je prostor veličine cca 93,0 ha.Granica obuhvata plana je naznačena na grafičkom prilogu 4.2.
2.1. PODELA ZEMLjIŠTA OBUHVAĆENOG PLANOM NA JAVNO I OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 19Na osnovu utvrđenog režima korištenja prostora proisteklog iz definisanih pravila uređenja prostora u granicama Plana,izvršena je podela zemljišta na:- javno građevinsko zemljište, koje obuhvata prostor veličine cca 63,99 ha, i- ostalo građevinsko zemljište, koje obuhvata prostor veličine cca 29,01 ha.
A) JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
Javno građevinsko zemljište je zemljište koje je izgrađeno zemljište, kao i zemljište namenjeno za izgradnju javnih objekata odopšteg interesa i javne površine u skladu sa namenom utvrđenom GP-om Subotica - Palić do 2020.
Razgraničenje javnog građevinskog zemljišta od ostalog zemljišta izvršeno je utvrđivanjem GRANICA JAVNOGGRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA, koju određuju regulacine linije ulica i javnih površina definisane na graf. prilogu br. 4.4.koordinatama prelomnih tačaka.
Novoformirane građevinske parcele ulica utvrđene su na sledeći način:- za postojeće izgrađene ulice - građevinska parcela ulice obuhvata i objedinjava postojeće parcele ulice (cele i delove)- za postojeće ulice sa korekcijom regulacije i izgradnje saobraćajnih površina (kolovozi, trotoari, biciklističke staze,...) iostalih objekata javne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, javna rasveta, NN mreža, gasovod, TT mreža); i javnih zelenihpovršina građevinska parcela ulice obuhvata i objedinjava pripadajuće postojeće parcele ulica (cele i delove) sa delovimaparcela ostalog građevinskog zemljišta koji se planiraju pripojiti ulici- za novoplanirane ulice - građevinska parcela ulice objedinjava parcele ostalog građevinskog zemljišta (cele i delove) koje suPlanom predviđene za ulicu- za izgradnju javnih objekata od opšteg interesa u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, sporta; snabdevanja iusluga - komercijalnih funkcija) građevinska parcela kompleksa objedinjava parcele ostalog građevinskog zemljišta (cele idelove) koje su Planom predviđene za tu namenu.
Novoplanirane građevinske parcele ulica utvrđene Planom obeležene su i definisane prelomnim tačkama, odnosno analitičkogeodetskim elementima, tako da se na osnovu Plana može sprovesti parcelacija i preparcelacija u cilju razgraničenja javnoggrađevinskog zemljišta od ostalog zemljišta.Prelomne tačke parcela ulica utvrđene su na presecištu linija postojećih građevinskih parcela i planiranih parcela ulica, kao i naplaniranim tačkama odsečka ugla raskrsnica ulica, a u odnosu na ose planiranih saobraćajnica, čije je presecište definisanokoordinatama, kako je to prikazano na graf. prilogu.
Za JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE Planom su određene katastarske parcele (cele i delovi):
● POSTOJEĆE JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
Granične ulice plana
Deo Ulice Maksima Gorkog: k.p. br. 11818 K.O. Donji gradDeo Beogradskog puta: k.p. br. 11856 K.O. Donji gradDeo Ulice Blaška Rajića: k.p. br. 11037 K.O. Donji gradi deo Senćanskog puta: k.p. br. 11837/1 K.O. Donji grad
Ulice i trgovi unutar granice plana
TRG LAZARA NEŠIĆA k.p. 11820/1 K.O. Donji gradŠENOINA k.p.11819/1, 11819/2 K.O. Donji gradPAVLA ŠTOSA k.p. 11834 K.O. Donji gradIVANA GORANA KOVAČIĆA k.p. 11835 K.O. Donji gradPUŠKINOV TRG k.p. 6647 K.O. Donji gradBRAĆE RADIĆ k.p. 11833 K.O. Donji gradMIRKA BOGOVIĆA k.p. 11863, 11836, 11865 K.O. Donji gradSONjE MARINKOVIĆ k.p. 11867/1, 11866, 11899 K.O Donji gradKUMIČIĆEVA k.p. 8420, 11902, 8373, 11870, 11871, 11891,
11892 K.O. Donji gradČAPAJEVA k.p. 11869 K.O. Donji gradŽIKICE J. ŠPANCA k.p. 11872 K.O. Donji gradMASARIKOVA k.p. 11873, 8146, 8147 K.O Donji gradPRVOMAJSKA k.p. 11839, 11868 K.O. Donji gradORFELIN ZAHARIJA k.p. 11838 K.O. Donji gradJUKIĆEVA k.p. 7453, 7441 K.O. Donji gradGRGE ČEVAPOVIĆA k.p. 7537 K.O. Donji gradJO LAJOŠA k.p.11896, 11898, 7410, 7419 K.O. Donji gradŠIMOKOVIĆA k.p. 11893 K.O. Donji gradKVARNERSKA k.p. 11894 K.O. Donji grad8 MARTA k.p. 11805, 11935/1, 11934, 11932 K.O. Donji gradMEDULIĆEVA k.p. 11885 K.O. Donji gradB. ADžIJE k.p. 11884/1 K.O. Donji grad
Strana 20 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.TRG PAJE KUJUNDžIĆA k.p. 8123/1 K.O. Donji gradHARAMBAŠIĆEVA k.p. 11858 K.O. Donji gradMARKA OREŠKOVIĆA k.p. 11857 K.O. Donji gradGABRIĆ BELE k.p. 11859 K.O. Donji gradUSTANIČKA k.p. 11860, 11869 K.O. Donji gradDELNIČKA k.p. 11864 K.O. Donji gradMATIJE GUPCA k.p. 11843 K.O. Donji gradSUŠIĆEVA k.p. 11862 K.O. Donji gradBADALIĆEVA k.p. 11842 K.O. Donji gradLOLE RIBARA k.p. 11840/1 K.O. Donji gradIVANA BROZA k.p. 11841 K.O. Donji gradESPERANTA k.p. 6779, 6769, 6716/1 K.O. Donji gradVIŠKA k.p. 11931, 11901 K.O. Donji gradKNINSKA k.p. 9506 K.O. Donji gradSREMSKA k.p. 11900 K.O. Donji gradDRAGIŠE MIŠOVIĆA k.p. 11886 K.O. Donji gradSTRUMIČKA k.p. 11996 K.O. Donji gradJOSIĆEVA k.p. 11897 K.O. Donji gradMORNARSKA k.p. 8689 K.O. Donji gradOTONA ŽUPANČIĆA k.p. 11898 K.O. Donji grad JURIĆEVA
k.p. 8606 K.O. Donji gradKANAL k.p. 8614, 11681 K.O. Donji gradJAVNA POVRŠINA k.p. 7397 K.O. Donji gradPOSTOJEĆI PARK k.p. br. 6124/1
Postojeći javni objekti od opšteg interesa
Postojeće predškolske ustanove:1. Ul. Ivana G. Kovačića k.p. br. 6698 K.O. Donji grad2. Beogradski put br. 47 k.p. 9469 K.O. Donji grad3. Matije Gubca k.p. 6838 K.O. Donji grad
Postojeće osnovne škole:1. O. Š. "Ivan Goran Kovačić" k.p. br. 68812. O. Š. "Sonja Marinković" k.p. br..8361 K.O. Donji grad
Vatrogascik.p. br 7265 K.O. Donji grad
Srednja tehnička škola Lazar Nešić, Dom učenika, Viša školak.p. br. 7255, 7256, 7259 K.O. Donji grad
PTTk.p. br. 6764, 6766/1,6765, 6766/2 K.O. Donji grad
Specijalne ustanove za decu i omladinu ometenu u razvoju "Žarko Zrenjanin"k.p. br. 6684, 6686/1 K.O. Donji grad
Zdravstvene stanice - ambulante1. Kumičićeva br. 7519/4 K.O. Donji grad2. Beogradski put 45
ApotekaKumičićeva 7519/5 K.O. Donji grad
Postojeća pijacak.p. 7410 K.O. Donji grad
Sportski terenPrvomajska, k.p. br. 6748 K.O. Donji grad
● PLANIRANO JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
Delovi parcela ostalog zemljišta koji se planom predviđaju pripojiti parcelama postojećih ulica na mestima gde jeplanirana korekcija regulacije radi izgradnje saobraćajnih površina (kolovozi, trotoari, biciklističke staze,...) i ostalih objekatajavne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, javna rasveta, NN mreža, gasovod, TT mreža); i javnih zelenih površina.
Produžetak Zaharija Orfelina (blok 27): 6782, 6751, 6754, 6757, 6758Novoformirana u bloku 27 upravno na produžetak Zaharija Orfelina:
6762, 6763, 6761, 6759/1, 6759/2.Novoformirani deo ulice u bloku 35 korekcija Ulice Josipa Kozarca: 6659, 6661, 6660, 6654/2, 6654/1, 6652, 6653, 6651.
Javni objekti od opšteg interesa
Delovi parcela ostalog građevinskog zemljišta koje su planom predviđene za izgradnju javnih objekata od opšteginteresa u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, sporta; snabdevanja i usluga - komercijalnih funkcija...) sve K.O.Donji grad:
Srednja tehnička škola Lazar Nešić, Dom učenika, Viša škola i dr. javne funkcije - BLOK 1Cele parcele: 7255, 7265, 7266, 7270, 7271, 7272, 7257, 7262, 7263, 7264, 7256, 7259i delovi parcela 7267, 7268, 7269, 7273, 7274
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 23PTT i dr. javne funkcije- BLOK 16Cele parcele:6770, 6767/1, 6767/2, 6767/3, 6765, 6764, 6766/1, 6766/2, 6766/3 i delovi parcela 6774, 6775, 6776, 6777, 6778,6773, 6772, 6771,6769, 6768
Zajedničke blokovske površine obuhvataju slobodnu (neizgrađenu) površinu blokova. Ove površine su namenjene kolskopešačkim prolazima i pristupima, parkinzima, prostorima za igru dece i uređenim zelenim površinama.
U slučaju neusaglašenosti brojeva navedenih parcela i brojeva parcela na grafičkom prikazu «Plan podele na javno i ostalograđevinsko zemljište sa uslovima za formiranje građevinskih parcela» u R 1:1000 važi grafički prilog.4.4.
Parcelama pod objektima pripojiti površine pod rampama, stepeništima i rezervnim izlazima, koji u postojećem stanjupripadaju parcelama zajedničkih blokovskih površina. Ukoliko iste nisu snimljene, potrebno ih je snimiti.
Geodetski elementi za obeležavanje parcela dati su u grafičkom prikazu 4.4. «Plan podele na javno i ostalograđevinsko zemljište sa parcelacijom».
B) OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
Ostalo građevinsko zemljište unutar granice Plana je izgrađeno zemljište, kao i zemljište namenjeno za izgradnju objekata uskladu zakonom i namenom utvrđenom GP-om Subotica - Palić 2020, a koje nije planom određeno kao javno građevinskozemljište.
Ostalo građevinsko zemljište obuhvata prostor od cca 29,01 ha i namenjeno je:
STANOVANjU- višeporodično stanovanje srednjih i velikih gustina.- mešovito stanovanjePOSLOVANjU I KOMERCIJALNIM FUNKCIJAMA (deo bloka 19)VERSKIM OBJEKTIMA2.2. PODELA NA CELINE UNUTAR PROSTORA PLANA
Zbog potrebe za utvrđivanjem pravila uređenja i pravila građenja u Planu detaljne regulacije prostor unutar granice obuhvataPlana je prema preovlađujućoj nameni prostora, urbanističkim pokazateljima i drugim karakteristikama podeljen nakarakteristične građevinske celine - zone. Korigovanim i postojećim regulacionim linijama ulica građevinske zone (celine) supodeljene na urbanističke blokove. Urbanistički blokovi predstavljaju najmanju prostornu jedinicu za koju se definišu uslovi zaizgradnju objekata i uređenje prostora, a Planom detaljne regulacije blokovi su identifikovati numeracijom u okviru određenegrađevinske zone. Prostor unutar granice plana podeljen je na sledeće zone:
A) ZONE STANOVANjA unutar kojih su:- Zone mešovitog stanovanja- Zone višeporodičnog stanovanjaB) ZONE JAVNE NAMENE (javne površine i objekti, površine od opšteg interesa i pijaca)C) ZONE SPORTA I REKREACIJED) ZONE ZELENILA
Podela na blokove
U skladu sa planskim rešenjem prostor unutar granice Plana podeljen je na 44 (četrdeset i četiri) bloka označeni od 1 – 44 nagrafičkim prilozima. Granice blokova čine:
Strana 28 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.BLOK 34 ..................................... 1,84 haBLOK 35 (a i b) ........................... 1,91 haBLOK 36 ..................................... 1,43 haBLOK 37 ..................................... 0,81 haBLOK 38 ..................................... 2,42 haBLOK 39 ..................................... 2,18 haBLOK 40 ..................................... 0,62 haBLOK 41 ..................................... 1,39 haBLOK 42 ....................................... 1,3 haBLOK 43 ..................................... 1,69 haBLOK 44 ..................................... 0,59haUKUPNA POVRŠINA BLOKOVA ........................................................................ 59,57 ha
2.3. PRAVILA, USLOVI I OGRANIČENjA UREĐENjA PROSTORA
U regulaciji ulica nije dozvoljena izgradnja objekata, izuzev onih koji spadaju u saobraćajne, komunalne objekte i urbanuopremu (nadstrešnice javnog prevoza, spomenici, reklamni panoi i sl.) i objekata i mreže javne saobraćajne i komunalneinfrastrukture.Uslov realizacije novih prodora ulica i korekcije regulacije postojećih ulica je rušenje glavnih objekata bruto površine cca40800 m2 i pomoćnih objekata bruto površine 1431 m2. Objekti planirani za rušenje radi obezbeđivanja planirane regulacije sudati kao posebna kategorija na grafičkom prilogu Plana br. 4.2. i razdvojeni su od kategorije objekata planiranih za rušenjezbog toga što izlaze van planiranih građevinskih linija ili se ruše zbog realizacije planskih rešenja.Izgradnja planiranih objekta dozvoljena je unutar regulacionih linija bloka - odnosno utvrđenih građevinskih linija objekataprema pravilima uređenja i građenja utvrđenim Planom.
2.4. OPŠTI URBANISTIČKI USLOVI ZA UREĐENjE JAVNIHPOVRŠINA
2.4.1. SAOBRAĆAJNE POVRŠINE
Ortogonalni sistem ulične mreže je karakteristika ovog područja.U svim ulicama je korigovana regulaciona širina ulice kako bi se stvorili uslovi za bezbedno odvijanje saobraćaja u narednomperiodu. Pri tom se vodilo računa o rangu pojedinih saobraćajnica (sinhronizacija saobraćajnica višeg i nižeg reda).Na saobraćajnicama višeg reda razdvojen je nemotorizovan - pešački i biciklistički saobraćaj od motorizovanog saobraćaja štosamo potvrdjuje kvalitet koji se postiže u prostoru koji je definisan Planom detaljne regulacije.Povezanost kompleksa sa širim prostorom je dobra i ostvaruje se izbijanjem na ulice koje okružuju planom obuhvaćenopodručje koje imaju visok rang u mreži saobraćajnica. Osim toga postoje i mnoge ulice koje imaju direktan nastavak saulicama koje se nalaze izvan planom obuhvaćenog prostora.
Planirana regulacija saobraćajnica
Planirana regulacija kod većine postojećih ulica iziskuje korekciju postojećih regulacionih širina, a kod novih prodora suformirane potrebne širine koridora radi odvijanja planiranog saobraćaja u odnosu na rang saobraćajnice.
Gradske magistrale
U ovu grupu spadaju ulice:- Beogradski put- Ulica Maksima Gorkog- Trg Lazara Nešića- Senćanski put
U ovim ulicama je planiran je kolovoz, trotoar i biciklističke staze.U Ulici Maksima Gorkog na potezu od Prvomajske do Ulice braće Radić biciklistička staza se provlači iza objekata krozprodor koji se ostvaruje kako bi se ostvario kontinuitet biciklističke staze na celom potezu. Saobraćaj se na ovim ulicamareguliše putem semafora i sa za to uređenim raskrsnicama što podrazumeva proširenja u zoni raskrsnica. Ova proširenjauključuju i proširenja na već izgrađenim deonicama.Parkiranje u uličnom koridoru nije planirano već se planira u okviru blokova.Regulaciona širina u ovim ulicama je različita i kreće se od minimalnih 25 metara pa na više što zavisi od konkretnih uslova naterenu.- Karakteristična širina kolovoza iznosi 12 m.- Širina trotoara je minimum 3 metra- Širina za biciklističkih staza iznosi min 1,5 do 2 metra
Na planom obuhvaćenom prostoru nema gradskih saobraćajnica I reda.
Gradske saobraćajnice II reda
Na planom obuhvaćenom prostoru nalaze se:- Ulica Blaška Rajića- Kumičićeva ulica- Ulica braće Radić i- Ulica Matije Gupca
U ovim ulicama je planiran je kolovoz, trotoar i biciklističke staze.Saobraćaj se na ovim ulicama reguliše putem određivanja prioriteta prolaska kroz raskrsnicu što podrazumeva proširenja uzoni raskrsnica. Na važnijim raskrsnica planirani su “kružni tokovi” putem kojih će se regulisati prlolazak vozila krozraskrsnicu. Parkiranje u ovim ulicama nije planirano već se planira u blokovima.
Regulacona širina u ovim ulicama je različita i kreće se od minimalnih 23 metra pa na više što zavisi od konkretnih uslova naterenu.
- Karakteristična širina kolovoza iznosi 7 m.- Širina trotoara je minimum 3 metra
Strana 30 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Širina za biciklističkih staza iznosi min 1,5 do 2 metra
Sabirne ulice
Karakter sabirnih ulica imaju:- Ulice Mirka Bogicića i- Sonje Marinković i Ustanička
U ovim ulicama je planiran je kolovoz, trotoar i biciklističke staze.Saobraćaj se na ovim ulicama reguliše putem određivanja prioriteta prolaska kroz raskrsnicu što podrazumeva proširenja uzoni raskrsnica radi prestrojavanja vozila. Na važnijim raskrsnica planirani su “kružni tokovi” putem kojih će se regulisatiprlolazak vozila kroz raskrsnicu. Parkiranje u ovim ulicama nije planirano već se planira u blokovima.
Regulacona širina u ovim ulicama je različita i kreće se od minimalnih 13 metara gde to zaštićeni objekti diktiraju pa na višešto zavisi od konkretnih uslova na terenu.- Karakteristična širina kolovoza iznosi 7 m.- Širina trotoara je minimum 3 m- Širina za biciklističkih staza iznosi min 1,5 do 2 metra
Prvomajska ulica ima karakter šetnice pa su kolovozi zbog toga planirani sa širinom od 4 metra. Na raskrsnici sa ulicom saUlicom Mirka Bogovića i sa Kumičićevom ulicom planirano je regulisanje saobraćaja pomoću kružnog toka saobraća. Ovajnačin regulisanja saobraćaja doprineće umirenju saobraćaja. Ovakav režim saobraćaja mora se dobro obeležiti saobraćajnomsignalizacijom. Na potezu od Ulice Maksima Gorkog do Mirka Bogovića ovom ulicom saobraćaju biciklisti i samo ona vozilakoja imaju cilj ili izvorište u ovom delu ulice. Dakle na ovom delu ulice planira se jedan restriktivan režim saobraćaja o čemuse prilikom projektovanja signalizacije za označavanje režima saobraćaja mora voditi računa. Na preostalom delu uliceplanirani su parking mesta paraleno sa kolovozom kako bi se stvorili uslovi za što bolje korišćenje okolnog prostora zaplaniranu namenu.
Ostale ulice
Imaju karakter stambenih ulica.Saobraćaj se na ovim ulicama reguliše putem određivanja prioriteta prolaska kroz raskrsnicu što podrazumeva proširenja uzoni raskrsnica radi prestrojavanja vozila na onim raskrsnicama gde se očekuje intenzivniji saobraćaj.Parkiranje u ovim ulicama je po pravilu planirano okomito na osovinu kolovoza.Regulacona širina u ovim ulicama je različita i kreće se od minimalnih 11metara gde to zaštićeni objekti diktiraju pa na više štozavisi od konkretnih uslova na terenu.- Karakteristična širina kolovoza iznosi 6 ili 7m.- Širina trotoara je minimum 3 metraZnačajnije izmene su bile neophodne kod Viške ulice koja se na delu između Beogradskog puta i Kumičićeve ulice zatvara ana delu između Sremeske spaja sa Ulicom Petra Josića ovaj potez se dalje produžava sve do Ulice Marka Oreškovićapresecajući ulice Ustanička i Bele Gabrića.Pravac pružanja Ulice Zaharije Orfelina je na početnom delu ulice je korigovan u planirana je nov pravac njenog pružanja.Ulica Ivana Broza treba se prema ovom rešenju uklapa u blokovsku saobraćajnicu i kao takva menja svoju namenu.Slepi krak Ulice Sonje Marinković iza sadašnje pijace se takođe napušta i uklapa u blok br 20.Deo Ulice Jo Lajoša se takođe uklapa u blok br 19.Ulica Grge Čevapovića se uklapa u blok 39.Ulica Andrije Medulića se završava u bloku br 43. bez stalnog izlaska na Senćanski put.Ulica Josipa Kozarca menja svoj položaj i planira se njen izlazak na Ulicu Sonje Marinković.U pogledu regulisanja saobraćajnih tokova ulazak i izlazak iz ulica: 8 Marta,Otona Župančiča, Ustanička, Bele Gabrića, MarkaOreškovića, Harambašićeva, Huga Badalića, Lole Ribara, Prvomajska na gradske magistrale u Beogradski put i UlicuMaksima Gorkog može se ograničiti samo sa desnim skretanjem.
2.4.2. JAVNE ZELENE POVRŠINE
Izgradnjom novih objekata koriguju se regulacije postojećih ulica i definišu nove ulice unutar obuhvaćenog prostora, kao islobodne površine unutar građevinskih blokova, u skladu sa čim se formiraju i podižu nove zelene površine i planira dopunskoozelenjavanje, te povezivanje zelenih površina preko linearnog zelenila ulica u homogenu celinu.
Zelenilo unutar granica određenim planom detaljne regulacije svrstava se u sledeće kategorije zelenila:
A. Park - Parkovsko zeleniloB. Ulično zeleniloC. Blokovsko zelenilo
Kao procentualno manje kategorije zelenila mogu se pomenuti i zelene površine trgova i skverova, zelenilo okojavnih objekata, zelenilo zdravstvene ustanove, predškolskih ustanova i škola, kao izelenilo sportsko-rekreativnih površina.
A) Park - Parkovsko zelenilo
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 31Postojeći park formiran uz Senćanski put preko puta MEŠC je u skorije vreme regenerisan, Za uređenu parkovsku površinuneophodno je dalje permanentno održavanje i po potrebi popuna sadnog materijala.U bloku 20 planirano je uređenje parkovske površine za koju se propisuje obaveza izrade Urbanističkog projekta.
B) Ulično zelenilo
Ulično zelenilo unutar granica određenim Planom detaljne regulacije predstavlja linijsko zelenilo sa osnovnim ciljempovezivanja zelenila ostalih kategorija.Postojeći drvoredi koji predstavljaju kvalitetan dendrološki materijal se planiraju zadržati i sačuvati adekvatnim meramazaštite i održavanja, a popunu i nastavljanje drvoreda u istoj ulici potrebno je vršiti istom vrstom drveća kako bi drvored činiojedinstvenu estetsku celinu.Po potrebi treba zameniti bolesne i stare sadnice novima, koje treba da budu prilagođene uslovima rasta u uličnim profilima.
Nove drvorede treba podići gde to dozvoljavaju prostorni uslovi.Između blokova zgrada i u ulicama sa uzanim profilima koristiti niže drveće ili šiblje i kuglaste forme.Pri podizanju drvoreda, kod ozelenjavanja ulica voditi računa o prostornim mogućnostima - širina zelenog pojasa,
udaljenostima od instalacija, saobraćajnih traka i objekata, te da formiranje zelenila ulica ne sme da ometa normalno kretanjepešaka, hendikepiranih lica i saobraćaja.
Kod podizanja drvoreda koristimo sledeći sadni materijal:
Acer sp. - javoriCeltis occidentalis - američki koprivićFraxinus augustifolia - poljski jasenKoelreuteria paniculata - kelreuterijaTilia argentea - srebrna lipaQuercus robur pyramidalis - piramidalni hrast odnosno posebno oblikovane sadnice za drvoredCrataegus sp. - glogoviHibiscus syriacus - hibisk itd.
Koristiti autohtone vrste prilagodljive gradskom profilu.Na svim slobodnim površinama se podiže travnjak.U sklopu saobraćajnica kao što su kružni tok ili pešački prelaz mogu se koristiti parterna uređenja sa cvetnicama.Treba pomenuti i parking prostore gde je uz izgradnju parkinga perforiranim elementima sa travnatom ispunom
neophodan i sadržaj visokog zelenila.Postojeće parking prostore dopuniti ili rekonstruisati sadnjom novih stabala na odgovarajućem rastojanju.Nove parking prostore tako planirati da se izvrši sadnja listopadnih drveća sa velikom krošnjom na rastojanju od 8-10
m, odn. iza svakog četvrtog parking prostora ostaviti mesto za drvo.
C) Blokovsko zelenilo
Blokovsko zelenilo se formira unutar oformljenih blokova. Podizanje ove vrste zelenila treba da je u funkciji korisnika.U okviru ovog zelenila treba predvideti staze, terase, prostore za odmor, gde je moguće dečija igrališta i travnjake.
Zelene površine urediti sadnjom grupe lišćara, četinara i šiblja gde je odnos 1:3.Postojeće zelenilo obnoviti.
U okviru blokova ozelenjavanje prostora predlaže se sledećim vrstama dendrološkog materijala:
Prilikom formiranja i podizanja novih objekata ako se neki od postojećih kvalitetnih dendroloških materijala uništi ili ukloni,ono se mora nadoknaditi u skladu sa odredbom Zakona o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS", broj 135/2004). Naulazu u blokove formirati po mogućnosti dekorativne vrste.Od ostalih zelenih površina važno je pomenuti zelene površine predškolskih i školskih ustanova, koji treba da sadrže zelenizaštitni pojas i odgovarajuće zelenilo na mestu za odmor i igru, ali pri tome pažljivo birati biljne vrste.
Strana 32 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Zelenilo oko javnih objekata održavati na adekvatnom nivou. Ove zelene površine je potrebno obnoviti i dopunutidekorativnom listopadnom i četinarskom vegetacijom.
2.5. OPŠTI URBANISTIČKI USLOVI ZA MREŽE JAVNE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
2.5.1. ELEKTROENERGETSKA, TOPLIFIKACIONA, GASOVODNA I TELEKOMUNIKACIONA MREŽA
Elektroenergetska mreža
Snabdevanje električnom energijom svih planiranih objekata i sadržaja na prostoru obuhvaćenom Planom je predviđeno izjedinstvenog elektroenergetskog sistema, u okviru kojeg je za tretirani prostor primarna izgradnja sledećih EE objekata:
- realizacija 20 kV razvodnog postrojenja "Pačirski put" kao i prelazna faza do izgradnje TS 110/20 kV /kV "Subotica -5", a prema perspektivnom planu razvoja srednjenaponske 20 kV mreže Subotice- realizacija 20 kV kablovskog izvoda iz novog razvodnog postojenja, u skladu sa aktuelnim planom perspektivne 20kV mreže, konfiguracije koja treba da zadovolji određene tehničke uslove utvrđene u prethodnim elektroenergetskim uslovimabr. 3.30.2-2360/3-06 od strane EPS "Elektrovojvodina" Novi Sad ED "Subotica" u Subotici.
U cilju obezbeđenja sigurnosti napajanja (mogućnost rezervisanja) sučeljavanje novih sa postojećim 20 kV izvodima izsusednih TS 110/20 kV potrebno je izraditi određen broj 20 kv razvodnih postrojenja (RP "Centar" i RP "Sud") sa 20 kVkablovskim izvodima.Za obezbeđenje napajanja električnom energijom planiranih objekata u granicama obuhvata Plana, u odnosu na ukupnumaksimalnu bruto površinu novih objekata koji se optimalno mogu realizovati prema Planu, procenjeno je da je, uz postojećetrafo stanice, potrebno izgraditi još 51 trafo stanicu instalisanih snaga po 1X630kVA, prenosnog odnosa 20/0,42 kV.Sve planirane trafo stanice povezaće se na postojeću i planiranu 20 kV mrežu.Izgradnja novih trafo stanica planirana je na javnim površinama - dvorištima unutar blokova namenjenim zajedničkomkorištenju ili na ostalom građevinskom zemljištu - parcelama potencijalnih Investitora u okviru gabarita planiranih objekata, au zavisnosti od potreba i prostornih mogućnosti. U slučaju građenja trafo stanica unutar bloka - dvorištu objekata, za prolazelektroenergetskih kablova i prilaz transformatorskim stanicama potrebno je obezbediti odgovarajuću širinu i visinu pasaža (3x 3,5 m) i izdvojiti parcelu ispod trafo stanice u gabaritima objekta. Lokacije trafo stanica date na grafičkom prilogu Plana br.4.7. su date orijentaciono. Tačan položaj trafo stanica utvrđivaće se u skladu sa fazama realizacije kompleksa, kod izdavanjaIzvoda iz urbanističkog plana.
Za sve blokove sa postojećim i planiranim objektima koji ih obrazuju, u predviđenim infrastrukturnim koridorimaulica koji ih opasuju potrebno je izgraditi određeni broj niskonaponskih kablovskih izvoda od postojećih i novih trafo stanicado planiranih objekata kao i visokonaponske kablove od postojećih do planiranih trafostanica.Elektroenergetska mreža na oba naponska nivoa planirana je da se izvodi podzemno, kabliranjem, prema položaju u profilimaulica definisanom Planom.Javna rasveta je izvedena u delu kompleksa i zadržava se u ulicama koje Planom nisu predviđene za korekciju regulacije, dokse u korigovanim i novoplaniranim ulicama javna rasveta planira postavljanjem novih kandelabera istog ili sličnog tipa kaopostojeći. Mreža javnog osvetljenja ulica na obuhvaćenom prostoru biće izvedena podzemno. Za rasvetna tela koristiti živinesvetiljke visokog pritiska ili natrijumove niskog (visokog) pritiska kako bi se dobio odgovarajući nivo osvetljenostisaobraćajnica.Javna rasveta je planirana i unutar dvorišta blokova koja obrazuju planirani objekti i njena realizacija je fazna, u skladu safazama realizacije bloka, a izvodiće se kao podzemna mreža, sa izborom odgovarajućeg tipa svetiljki u zavisnosti od funkcijeprostora (uređene zelene površine, dečija igrališta, parkinzi i dr.)
Toplifikaciona i gasovodna mreža
Snabdevanje toplotnom energijom planiranih objekata na prostoru obuhvata Plana predviđeno je iz iz gradskog toplifikacionogi gasifikacionog sistema. Na grafičkom prilogu Plana br. 4.7. utvrđene su zone toplifikacije, prostori na kojima setermoenergetske potrebe novoplaniranih objekata planiraju rešavati priključenjem na sistem daljinskog grejanja, i prostori gdeće se toplifikacijom delimično pokriti termoenergetske potrebe (kombinovana zona toplifikacije i gasifikacije), i zonegasifikacije - prostori na kojima se planirani objekti priključuju na gasnu mrežu, a u skladu sa uslovima i načelnomsaglasnošću JKP "Subotička toplana" Subotica br. 604-4/06, i JKP "Suboticagas" Subotica br. 545-1/2006.Primarna vrelovodna mreža i sekundarni razvod vrelovodne mreže je većim delom izgrađen na delu prostora utvrđenom zazonu toplifikacije, što je većim delom slučaj i kod gasovodne mreže, s tim što je u skladu sa planiranom izgradnjom objekatana obuhvaćenom prostoru planirana nadogradnja ovih sistema sekundarnim razvodima unutar utvrđenih zona toplifikacije igasifikacije.U delovima prostora gde su termoenergetske potrebe delimično pokrivene, definisanom kao kombinovana zona, mogućnostsnabdevanja energijom iz vrelovodnog ili gasovodnog sistema utvrđivaće se u momentu izgradnje, u skladu sa tehničkimekonomskim i pravnim uslovima i uslovima nadležnih javnih preduzeća koji upravljaju ovim sistemima.
Telekomunikaciona mreža
Za prostor obuhvaćen Planom planirana je izgradnja i rekonstrukcija telekomunikacione mreže, i za koju je u toku izradaprojekata u skladu sa razvojnim planovima nadležnog komunalnog preduzeća “TELEKOM SRBIJA” FILIJALASUBOTICA/SOMBOR u Subotici, prema kojem će obuhvaćeno područje u celosti biti prikljućeno u telekomunikacioni sistemgrada. Projektom je planirano priključenje svih postojećih i planiranih objekata i postavljanje rezervnih kapaciteta na uglu ulica
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 33Blaška Rajića i Prvomajske. Za svaki planirani objekat, odnosno stambenu i poslovnu jedinicu u sklopu objekata potrebno jeobezbediti po jedan telefonski priključak.Priključenje objekata u granicama predmetnog plana vršiće se sa najbližih slobodnih tačaka odnosno rezervi u kablovimatelekomunikacione mreže Subotica.U profilu postojećih i planiranih ulica u planiranom infrastrukturnom koridoru rezervisani su nezavisni koridori za instalacijetelekomunikacionog sistema, u koje se polažu kao podzemne mreže telefonskih kablova, i čiji prikaz je da na graf. prilogu br.4.7. Plana.Za kvalitetan prijem i distribuciju radio i TV signala izgraditi kablovski distributivni sistem (KDS). Za trase KDS koristitiplanirane trase TT vodova.
2.5.2. VODOVODNA I KANALIZACIONA MREŽA
Javna vodovodna mreža u Subotici, kao i na predmetnoj teritoriji ima dvojaku funkciju i to za sanitarne potrebe i protivpožarnuzaštitu. Celokupnom teritorijom je izgrađena javna vodovodna mreža u regulacionoj širini ulica. U sklopu predmetne teritorijeplanirana je izgradnja magistralnog vodovodnog prstena duž Ulice Maksima Gorkog (potez od Trga Lazara Nešića doBeogradskog puta), Beogradskog puta (potez od Ul. M. Gorkog do Kumičićeve) i Kumičićeve ulice (od Ul. braće Radić do JoLajoša). Sve navedene deonice su prečnika 225 mm. Takođe se predviđa ukidanje deonica javne vodovodne mreže u UliciMaksima Gorkog (deonica od Štrosmajerove do I. L. Ribara prečnika 100 mm), u Zaharija Orfelina (deonica ulice koja seukida). U svim ostalim ulicama prečnici mreže su 100mm, čime je pokrivena sanitarna i protivpožarna potrošnja. Duž mreže seplaniraju propisni protivpožarni hidranti.Javna kanalizaciona mreža na predmetnoj teritoriji je u velikom procentu izgrađena. Područje gravitira ka kolektorima II, II iIV. U svim ulicama u kojima ne postoji, je planirana izgradnja kanalizacione mreže. Novi kanali se smeštaju u osovini novihkolovoza. Planirani kanali prikupljaju i gravitaciono evakuišu sve otpadne vode (sanitarne i atmosferske) u navedenekolektore. Sistem kanalisanja je mešoviti.Na predmetnoj teritoriji potrebno je izvršiti rekonstrukciju - izgradnju kolektora II (duž Ulice Matije Gupca) i dela kolektoraIV (duž Ulice braće Radić).
2.6. OPŠTI REGULACIONI I NIVELACIONI USLOVI ZA UREĐENjE JAVNIH POVRŠINA - ULICA
Regulaciona širina novoplaniranih ulica i ulica koje se koriguju utvrđena je u skladu sa funkcionalnim rangom saobraćajnica ipotrebama smeštaja planirane saobraćajne i komunalne infrastrukturne mreže u koridoru ulice.Regulaciona linija ulica utvrđuje liniju razgraničenja javnog građevinskog zemljišta od ostalog građevinskog zemljišta i predstavlja granicu građevinskih parcela namenjenih za javnu površinu - ulice koja je obeležena i definisana prelomnim tačkamana graf. prilogu br. 4.3. Plana.Planom horizontalne regulacije ulica definisani su uslovi za dispoziciju saobraćajnih površina - kolovoza, trotoara ibiciklistističkih staza u profilu ulice u odnosu na regulacionu liniju.Položaj saobraćajnica u uličnom koridoru određen je i osovinskom regulacijom.Regulaciona linija utvrđuje i granice građevinskih blokova - ostalog građevinskog zemljišta namenjenog za građenje objekatačija vrsta i namena je utvrđena Planom u skladu sa postavkama GUP-a.U odnosu na regulacionu liniju definisana je i građevinska linija, kojom je utvrđeno minimalno rastojanje od regulacione linijedo koje se može graditi.Saobraćajnim rešenjem utvrđena regulacija ulica uslovila je i postavljanje nivelete saobraćanica, prema konfiguraciji terena idrugim uslovima u utvrđenom koridoru.Planom nivelacije utvrđena je visinska regulacija novoplaniranih saobraćajnica u odnosu na postojeću nivelaciju terena inivelete izgrađenih saobraćajnica.U odnosu na utvrđenu niveletu saobraćajnica potrebno je isplanirati teren pre početka građenja.U odnosu na definisanu niveletu saobraćajnica utvrditi visinsku kotu prizemlja objekata.
2.7. URBANISTIČKI USLOVI ZA JAVNE OBJEKTE
Površine za javne namene su delovi prostora namenjeni javnoj upotrebi na kojima se ostvaruju i zadovoljavaju opšti interesigrađana. Na ovim površinama su izgrađeni ili su planirani: javni objekti od opšteg interesa (objekti iz oblasti obrazovanja,zdravstvene i socijalne zaštite, kulture), objekti i kompleksi komunalnih delatnosti, saobraćajne površine (javni putevi, trgovi,ulice) i objekti ostale infrastrukture (vodovod, kanalizacija, javna rasveta...), parkovi i ostale zelene površine namenjenejavnom korištenju, sportsko-rekreativni kompleksi, kao i dr. objekti u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji ("Službeni glasnikRS", broj 53/95, 23/2001 i "Službeni list SRJ", br. 16/2001).U okviru javnog građevinskog zemljišta - postojećih i korigovanih regulacija ulica (cca 32 ha) planirana je izgradnjasaobraćajne infrastrukture (kolovoz, trotoar, biciklistička staza, hortikulturna uređenja slobodnih površina - javne zelenepovršine) u skladu sa rangom saobraćajnice, kao i komunalne infrastrukture (elektroenergetska i telekomunikaciona mreža saobjektima, vodovodna i kanalizaciona mreža) dimenzionisana u odnosu na utvrđene urbanističke parametre i u skladu sastečenim obavezama u pogledu predviđenih proširenja mreža saobraćajne i komunalne infrastrukure u skladu sa studijama iplanovima razvoja definisanih od strane nadležnih institucija i preduzeća.Funkcionisanjem prostora namenjenih saobraćaju i komunalnoj infrastrukturi omogućuje se funkcionisanje zona osnovnihnamena, pa samim tim i ukupnog naseljskog infrastrukturnog sistema.Gradsko zelenilo, parkovi i skverovi su površine javne namene koje su od posebne vrednosti za grad i iz tih razloga se štite,uređuju i održavaju u skladu sa njihovim značajem, sa tendencijom planiranja novih zelenih površina u cilju poboljšanja
Strana 34 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.kvaliteta življenja u urbanom gradskim uslovima i oplemenjavanja gradskih prostora zelenim površinama oblikovanim iuređenim u funkciji relaksacije, odmora i opuštanja korisnika prostora - građana.Planom detaljne regulacije u skladu sa urbanističkim normativima i standardima za određene delatnosti, prema predviđenombroju stanovnika od cca 14 000 i radijusu opsluživanja kojim se obezbeđuje ravnomerna pokrivenost svih delova grada, uzpostojeće komplekse koji se Planom zadržavaju (4,01 ha) planirani su i novi prostori od 5,44 ha za izgradnju javnih objekataod opšteg interesa.Javno korišćenje prostora obezbeđuje se izgradnjom i koncentracijom sadržaja za javnu upotrebu i načinom uređivanjaprostora za ove namene. Namena i način korišćenja prostora, njegov značaj i karakter u pogledu obima i nivoa javnogkorištenja određuje i dijapazon njegovih korisnika.Svi javni objekti za potrebe stanovnika grada unutar granice obuhvata plana se zadržavaju: srednja i viša škola, đački dom,specijalna ustanova za decu i omladinu ometenu u razvoju.Funkcionisanje javnih službi u proteklom periodu, kao nasleđeno stanje sa svom nerešenom problematikom, bilo je dalekoispod potrebnog nivoa, s tim da se ni u planskom periodu ne očekuje dostizanje potreba, s obzirom da su zastoji u razvojuizuzetno veliki, koje ni veće investicije u ovoj oblasti ne mogu brzo i u potpunosti eliminisati u kratkom roku.Pretpostavlja se da će veći deo primarnih objekata zdravstva i školstva, čija je realizacija do sada bila u nadležnosti države idalje biti obezbeđivana i uređivana od strane države, s tim da se očekuje da će privatni sektor sve više preuzimati određenuinicijativu i u ovoj oblasti (privatna obdaništa, klinike, specijalističke ambulante, kulturne delatnosti - bioskopi, i sl.) ukordinaciji sa državnim institucijama.
Opština uređuje javno građevinsko zemljište i stara se o njegovom korištenju prema nameni predviđenoj planom, u skladu saZakonom o planiranju i izgradnji.Uređivanje javnog građevinskog zemljišta vrši se u skladu sa srednjoročnim programom uređivanja.Uređivanje javnog građevinskog zemljišta obuhvata njegovo pripremanje i opremanje.Izuzetno na planiranom javnom građevinskom zemljištu korisnik građevinske parcele može određene prostore privesti nameniako te površine opština nije planirala za uređivanje u srednjoročnom programu uređivanja, za namenu utvrđenu Planom.Svi javni objekti moraju biti izgrađeni u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, standardima i normativima koji regulišuizgradnju konkretne vrste centralnih sadržaja.
OBJEKTI U OBLASTI ŠKOLSTVA
Nedostatak školskog prostora u osnovnim, a posebno srednjim školama je evidentan i to se najviše ogleda u nedostatkupratećih površina, a prema normativima za tu vrstu obrazovanja (neizgrađena fiskulturna sala, manjak površine školskogdvorišta i zelenih površina). Ovi nedostaci su posledica dugogodišnjeg neulaganja u ovu vrstu objekata.U narednom planskom periodu u oblasti školstva, za postojeće i planirane objekte, potrebno je obezbediti viši stepenopremljenosti, odnosno veći standard u skladu sa važećim normativima za objekte ove namene, a u cilju podizanja nivoaobrazovanja i postizanja neophodnih uslova za odvijanje savremenog nastavnog rada u ovim objektima.
Osnovne škole
Na području unutar granice PDR izgrađene su dve osnovne škole i to:
BROJBLOKA
NAZIV ŠKOLEBR.UČENIKA
BR.ODEL./SMENA
POVRŠINAOBJEKTA
POVRŠINAKOMPLEKSA
NORMATIVZATVORENOG PROSTORA
NORMATIVKOMPLEKSA
15Ivan GoranKovačić 483 24/2 2429 m² 2060 m² 10.00 8.54 m²
21 Sonja Marinković 285 15/2 1400 m² 2130 m² 9.82 14.94 m²
OŠ "Sonja Marinković" predstavlja istureno odelenje matične škole na Prozivci.Evidentan je nedostatak slobodnih površina.OŠ “Sonja Marinković” nema fiskulturnu salu, dok je sala OŠ “Ivan Goran Kovačić” u skladu sa prostornim
mogućnostima malih dimenzija.Planirati novu savremeno opremljenu školu na lokaciji sadašnje OŠ “Sonje Marinković“ u bloku 21, a prema predviđenombroju stanovnika školu dimenzionisati za 1050 dece tj. 525 dece u jednoj smeni.Izgradnjom novog objekta sa svim pratećim sadržajima omogućili bi se uslovi umesto trogodišnjeg za osmogodišnješkolovanje dece. Planirana površina kompleksa nakon proširenja će iznositi 1,3 ha.
Srednje obrazovanje
Postojeća srednja škola:
BROJBLOKA
NAZIV ŠKOLEBR.UČENIKA
BR.ODEL./SMENA
POVRŠINAOBJEKTA
POVRŠINAKOMPLEKSA
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 35
Postojeće površine ne zadovoljavaju normative u pogledu ukupnog, izgrađenog i slobodnog prostora po učeniku. U ciljupovećanja postojećih kapaciteta planirano je proširenje školskog kompleksa sa zapadne strane (k.p. br. 7265) nakon izmeštanjavatrogasne stanice.
Više obrazovanje - javne službe od posebnog značaja
Postojeća viša škola:
BROJBLOKA
NAZIV ŠKOLEBR.UČENIKA
POVRŠINAOBJEKTA
POVRŠINAKOMPLEKSA
1Viša tehnička školaMarka Oreškovića 16
880
Viša tehnička škola osposobljava kadrove sa zvanjem: inženjer elektronika, inženjer mašinstva i inženjer informatike. Kakopostoji ideja o prerastanju ove škole u fakultet planirano je proširenje školskog kompleksa i njegovo obogaćivanjenedostajućim pratećim sadržajima.Nakon izmeštanja vatrogasaca dobiće se prostor za eventualna proširenja školskog kopleksa.
Specijalna ustanova za decu i omladinu ometenu u razvoju
BROJBLOKA
KAPACITET ŠKOLE 2005/2006. GODINA
BR.UČENIKA
POVRŠINAOBJEKTA
POVRŠINAKOMPLEKSA
Autistično odeljenje 1
Pred
škol
sko
vasp
itanj
e
Redovno odelenje 5
Osnovno obrazovanje(I-VII)
165
Srednje obrazovanje 75
34
Dnevni boravak za umerenomentalno zaostalu decuosnovnoškolskog uzrasta
10
2415 m² 4775 m²
Specijalna škola “Žarko Zrenjanin” za decu i omladinu ometenu u razvoju u narednom planskom periodu obavljaće delatnostobrazovanja i osposobljavanja ove kategorije korisnika u okviru postojećeg objekta na lokaciji u Ulici Ivana Gorana Kovačića.U sklopu objekta oformljenja su odeljenja za decu predškolskog uzrasta umerene retardirdacije, za autističnu decu, saprostornim kapacitetima i visokostručnim obrazovnim kadrom propisanim za nivo specijalne osnovne i srednje škole za decu iomladinu ove kategorije.Za rad u dve smene obezbeđeno je 18,8 m2 izgrađenih površina i 37,30 m2 površine kompleksa po detetu-učeniku, što je zagradske uslove veoma zadovoljavajuće.
OBJEKTI SOCIJALNE I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Predškolsko vaspitanje
Postojeće predškolske ustanove:
BROJBLOKA
NAZIVUSTANOVE
LOKACIJABR.DECE
POVRŠINAOBJEKTA
POVRŠINAKOMPLEKSA
POVRŠINAKOMPLEKSAPO DETETU
33 KolibriIvana Gorana Kovačićabr.21
201 368 m² 1668 m² 8.3 m²
Strana 36 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.
12 Pera Detlić BeogradskI put br.47 52 146 m² 987 m² 19 m²
14 Poletarac Matije Gupca 97 232 m² 705 m² 7.27 m²
U K U P N O 350 746 m2 3360 m² 9.6 m²
Postojeća obdaništa smeštena su u nenamenski građenim tj adaptiranim stambenim objektima i koristiće se doprivođenja prostora nameni koja je planom detaljne regulacije definisana za svaki blok.Prema planiranom broju od cca 14000 stanovnika i važećim normativima za ovu vrstu objekata dimenzionisati smeštajnekapacitete za 224 dece jaslenog uzrasta i 588 dece uzrasta 3-6 godina (ukupno 812 dece).Inicijativa u socijalnoj zaštiti dece može biti i privatna, ali takođe moraju da se zadovolje propisani normativi i standardi, s timda mogu da se primenjuju evropski modifikovani programi predškolskog vaspitanja koji će doprineti razvoju ličnosti deteta.
Đački domovi
BROJBLOKA
NAZIV ŠKOLE LOKACIJA U SKLOPU NAMENE
1 Dom učenika srednjih škola u Ulici Marka Oreškovića Javna namena -socijalnazaštita
Dom učenika predstavlja instituciju šireg značaja jer obezbeđuje smeštaj za učenike koji nisu sa prostora gradskog naselja.Rekonstrukcija i adaptacija doma je rađena u skorije vreme tako da su povećani smeštajni kapaciteti kao i standardi stanovanja.Zadržava se na postojećem nivou.
Zdravstvene stanice - ambulante
Pružaju opštu zdravstvenu zaštitu. Sadrže ordinacije opšte prakse, sobe za intervenciju, laboratoriju, zubnu stanicu i pomoćnuapoteku.
BROJBLOKA
ZDRAVSTVENA STANICA LOKACIJA U SKLOPU NAMENE
36 Zdravstvena stanica Kumičićeva ulica 4Višeporodično stanovanje sr.gustina
12 Zdravstvena stanica 1 Beogradski put 45Višeporodično stanovanje sr.gustina
Do izgradnje nove savremeno opremljene ambulante u skladu sa važećim normativima i propisima za ovu vrstu objekata udelu bloka br. 31 postojeći objekti se zadržavaju s tim da njihovu opremljenost treba podići na viši nivo..Dozvoljava se privatna incijativa u ovoj oblasti.
Apoteke
BROJBLOKA
APOTEKA LOKACIJA U SKLOPU NAMENE
36 Apoteka Kumičićeva ulica 4Višeporodično stanovanje sr.gustina
11 Apoteka Beogradski put 41Višeporodično stanovanje sr.gustina
U okviru planiranog kompleksa zdravstvene stanice na delu bloka br. 31 predviđena je i apoteka.Dozvoljena je izgradnja privatnih apoteka na ostalom građevinskom zemljištu namenjenom stanovanju
KOMUNALNI OBJEKTI I POVRŠINE
Za različite potrebe opsluživanja naselja, zavisno od prirode komunalne delatnosti (proizvodnja, isporuka i pružanjekomunalnih usluga) i na osnovu konkretnih uslova i potreba, unutar granica Plana predviđene su površine za njihovoobavljanje.U sklopu ovih prostora je planirano lociranje građevinskih objekata sa potrebnim uređajima, instalacijama i opremom, kao idrugih objekata za proizvodnju komunalnih proizvoda, odnosno pružanje odgovarajućih usluga građanima.
Vatrogasna stanicaKompleks objekata Vatrogasne jedinice Subotica koji se nalazi u Ulici Maksima Gorkog (blok br 1) ima ograničene prostornekapacitete i neodgovarajući saobraćajni pristup. U narednom periodu je planirano izmeštanje kompleksa na lokaciju uzplanirani nastavak Ulice braće Radić prema napuštenom koridoru pruge Subotica - Crvenka. Za normalno funkcionisanje jeneophodna površina od 2,0 Ha, stim da je potrebno 7.000 m2 zatvorenog prostora.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 37
PijacaPijaca u Ulici Mirka Bogovića je u funkciji kvantaške pijace, kao prelazno rešenje do formiranja kvantaške pijace u MalomBajmoku. Započeto je uređivanje ove pijace u cilju njenog pretvaranje u zelenu pijacu.Planom je predviđeno njeno uređivanje i izgradnja pratećih sadržaja potrebnog broja parking mesta kao i izgradnjasnabdevačko tržnog centra i dr. komercijalnih sadržaja na prostoru zapadno od postojeće pijace u istom građevinskom bloku.
Trgovina, komercijalni sadržajiProstorni razvoj trgovine i ugostiteljstva odvijaće se u skladu sa specifičnim zahtevima ovih delatnosti. Kapaciteti koji služezadovoljenju svakodnevnih potreba stanovnika pratiće prostornu distribuciju stanovništva.U bloku 19 zapadno od pijace, na potezu uz Ulicu Matije Gupca planskim rešenjem rezervisan je prostor za komercijalnesadržaje.
Trafostanice i dr.Za različite potrebe opsluživanja grada, zavisno od prirode komunalne delatnosti (proizvodnja, isporuka i pružanje komunalnihusluga) i na osnovu konkretnih uslova i potreba pored prostora unutar regulacije ulica i površina za objekte javne namenedozvoljena je izgradnja trafo stanica i na parcelama Investitora. U sklopu ovih prostora je planirano lociranje građevinskihobjekata sa potrebnim uređajima, instalacijama i opremom.
OBJEKTI SPORTA I REKREACIJE
Fizička kulturaPostojeći sportski centar u Prvomajskoj ulici (otvoreni tereni za odbojku, košarku, rukomet, otvorene natkrivene tribine ipomoćne prostorije) zadržava se planskim rešenjem.Evidentan je nedostatak prostora i objekata za sport i rekreaciju.Planom predvideti dečja igrališta u okviru blokova višeporodičnog stanovanja sa 2,6 m2 po korisniku računajućiu da će 50%dece iz bloka koristiti ova igrališta.Problem nedostatka objekata fizičke kulture rešiti korištenjem školskih fiskulturnih sala i otvorenih terena u školskimdvorištima kao i dečjih igrališta u dvorištima obdaništa od strane ostalih stanovnika grada u terminima kada škole (obdaništa)ne rade.
BILANS POVRŠINA LOKACIJA ZA IZGRADNjU JAVNIH OBJEKATAJAVNI OBJEKTI OD OPŠTEG INTERESA Pov. u haObrazovanje, socijalna zaštita i dr. u bloku 1PTT i dr.javni sadržaji u bloku 16Pijaca i sportski tereni - blokovi 19 i 20O.Š. “Sonja Marinković” u bloku 21Predškolska ustanova u bloku 22Sportski teren u bloku 27aPredškolska ustanova u delu bloka 30Ambulanta u delu bloka 31SU ”Žarko Zrenjanin“ u delu bloka 34
2.200.822.601.300.770.360.430.480.23
UKUPNO 9.45
2.8. USLOVI ZAŠTITE PROSTORA
2.8.1. OPŠTI I POSEBNI USLOVI ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OD RAZLIČITIH VIDOVA ZAGAĐENjAI ZAŠTITE ŽIVOTA I ZDRAVLjA LjUDI
Na osnovu kontinuiranog praćenja kvaliteta vazduha koji se se prati kod hotela „Patria“ prosečne godišnje koncentracijeazotnih oksida, ugljen monoksida, olova kao i nivo komunalne buke nisu prelazili dozvoljene vrednosti.
Opšti uslovi zaštite životne sredine obezbeđuju se pridržavanjem odredbi:
- Zakona o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik RS" br. 135/04),- Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br, 135/04),- Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 135/04),- Pravilnika o dozvoljenom nivou buke u životnoj sredini ("Sl. glasnik RS" br. 54/92) i drugih važećih propisa u ovoj oblasti.
Pridržavanjem utvrđenih uslova iz Plana u pogledu vrste i namene novoplaniranih objekata, njihovog utvrđenog položaja uodnosu na regulacione linije ulice, definisanih indeksa izgrađenosti i zauzetosti prostora - parcela i utvrđenih maksimalnihspratnosti i visina objekata, uz poštovanje ograničenja u pogleda vrsta poslovnih delatnosti koje su dozvoljene za obavljanje ugranicama prostora Plana i propisanih mera zaštite životne sredine, obezbeđuju se uslovi kvalitetnog humanog življenja uurbanoj gradskoj sredini.Na prostoru Plana obezbediće se uslovi zaštite životne sredine u okviru svake namene radi optimalnog funkcionisanjacelokupnog prostora, sprečavanjem svih oblika ugrožavanja životne sedine i obezbeđivanjem nivoa kvaliteta sredine, premaodgovarajućim standardima i kriterijumima, propisanim zakonima i podazakonskim aktima.
Strana 38 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Utvrđene regulacione širine ulica obezbeđuju stvaranje šireg zelenog pojasa u koridoru ulice, kao vida zaštite od buke, prašinei vibracija koje se očekuju kao posledica intenzivnog saobraćaja koji će se nakon izgradnje kolovoza odvijati u zavisnosti odranga saobraćajnica.
Duž postojećih frekventnih saobraćajnica potrebno je uspostaviti merna mesta za praćenje aerozagađenja i intenzitetakomunalne buke i u skladu sa rezultatima merenja, ako se prekorače dozvoljene vrednosti, preduzimati odgovarajuće mere(regulisanjem režima saobraćaja i rešavanjem stacionarnog saobraćaja).
Praćenje aerozagađenja treba realizovati prema posebnom programu i definisanim mestima, kao i parametrimakontrole (aerosediment, čađ, sumpordioksid, ugljenomonoksid i azoti oksidi), prema Pravilniku o graničnim vrednostima,metodama merenja imisije, kriterijuma za uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka («Službeni glasnik RepublikeSrbije» broj 54/92 i 30/99). U obezbeđivanju kvaliteta vazduha, koncentracija zagađujućih materija ne sme da bude veća odone koja je, s obzirom na namenu prostora, dozvoljena. Potrebno je praćenje zagađenosti vazduha (imisija) od saobraćaja(linijskih izvora zagađivanja vazduha).
Aktivnosti za obezbeđivanje zadovoljavajućeg kvaliteta vazduha odvijaće se poboljšanjem uslova parkiranja. Najvišinivo buke ne treba da prelazi vrednost od 55 db (A) noću i 65 db (A) danju, odnosno u zgradi maksimum 30 db (A) noći i 35db (A) danju.
U okviru postojećih i planiranih namena, radi sprečavanja nepovoljnih uticaja i obezbeđivanja nivoa kvaliteta sredineu skladu sa pripisanim standardima, koji se odnose na korišćenje prostora, ozelenjavanje i odnošenje komunalnog otpada,posebnu pažnju treba posvetiti oblikovanju prostora koji svojom funkcijom, izgledom i položajem u prostoru treba dadoprinese stvaranju skladnog ambijenta i poboljšanju higijenskih uslova i zaštiti životne sredine.Planirani kompleksi garaža, svojom funkcijom i kapacitetom treba da doprinesu smanjenju intenziteta buke i aerozagađenja,kao i povećanju slobodnih prostora za ozelenjavanje i parterno uređenje.
Poseban problem predstavljaju prostori za smeštaj kontejnera za komunalni otpad. Radi poboljšanja higijenskihuslova i zaštite životne sredine, za postavljanje kontejnera treba odrediti pogodna i higijenski bezbedna mesta tako da budu vanglavnih tokova kretanja i zakljonjena od pogleda, kao i dostupna vozilima koja odnose privremeno deponovani otpad.
Za smeštaj kontejnera za odlaganje smeća mogu se koristiti prostorije u zgradama koje moraju ispunjavati najstrožehigijenske uslove - u pogledu redovnog čišćenja, održavanja, dezinfekcije, dobrog ventilisanja i sl. Takođe, do njih se moraostvariti neometan pristup vozilima i radnicima komunalnog preduzeća zaduženom za odnošenje smeća.Mere zaštite životne sredine, utvrđene kroz primenu zakonske regulative iz oblasti zaštite životne sredine, podrazumevajuefikasnu kontrolu kvaliteta činilaca životne sredine i uključivanje javnosti u donošenje odluka o pitanjima zaštite životnesredine.
2.8.2. USLOVI ZA ZAŠTITU OD POŽARA, ELEMENTARNIH NEPOGODA I UNIŠTAVANjA
Opšti uslovi zaštite od požara, elementarnih nepogoda i uništavanja od uticaja na uređenje i izgradnju prostora Planapodrazumevaju pridržavanje odredbi:- Zakona o zaštiti od požara ("Službeni list RS" br. 37/88) i ("Službeni glasnik RS" 53/93, 67/93, 48/94 i 101/2005).- Pravilnika o tehničkim normativima za spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara («Službeni list SFRJ»br. 39/91)- Pravilnika za elektroinstalacije niskog napona («Službeni list SRJ» br. 28/95)- Pravilnika o zaštiti objekata od atmosferskih pražnjenja («Službeni list SRJ» br. 11/96)- Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkom području («Sl. list SFRJ» br.31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90)- Zakona o odbrani («Službeni glasnik RS» br. 45/91, 58/91, 53/93, 67/93 i 48/94) i drugih važećih propisa i normativavezanih za ove oblasti.Kao mera zaštite od požara neophodno je planirati pristupe vatrogasnim vozilima do svakog objekta što se obezbeđujesaobraćajnicama i kolskim pasažima.S obzirom da prostor prema preovlađujućoj nameni i planskim pokazateljima predstavljaprostor srednjih gustina nastanjenosti ugroženost od požara je značajna.Planirane široke gradske saobraćajnice štitiće prostor u smislu prenošenja požara sa jedne na drugu prostornu celinu.Područje Subotice spada u zonu ugroženu zemljotresima jačine VII MCS.Osnovna mera zaštite od zemljotresa predstavlja primenu principa aseizmičkog projektovanja objekta, odnosno primenusigurnosnih standarda i tehničkih propisa o gradnji na seizmičkim područjima. Urbanističke mere zaštite, kojima se neposrednoutiče na smanjenje povredljivosti teritorije ugrađene su u plansko rešenje, pri čemu je potrebno definisati sve bezbednepovršine na slobodnom prostoru (parkovi, trgovi, igrališta) koje bi u slučaju zemljotresa predstavljale bezbedne zone zaevakuaciju, sklanjanje i zbrinjavanje stanovništva.
Objekte projektovati i graditi u skladu sa članom 4. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objektavisokogradnje u seizmičkim područjima («Službeni list SFRJ» broj 31/81, 49/83, 21/88 i 52/90).Prema minimalnoj niveleti terena od 105.35 m n.v. prostor obuhvaćen planom nije direktno ugrožen od poplava površinskim ipodzemnim vodama, pa se primenjuju opšte mere zaštite planiranjem odgovarajuće kanalizacione mreže.
2.9. AMBIJENTALNE CELINE OD KULTURNO ISTORIJSKOG ILI URBANISTIČKOG ZNAČAJA KAO IPOPIS OBJEKATA ZA KOJE SE PRE OBNOVE ILI REKONSTRUKCIJE MORAJU IZRADITIKONZERVATORSKI ILI DRUGI USLOVI
Uslovi urbanističke zaštite temelje se na uslovima spomeničke zaštite za prostorne celine i pojedinačna nepokretna kulturnadobra, utvrđenim u elaboratu “Mere zaštite nepokretnih kulturnih dobara za prostor Generalnog plana Subotica - Palić” br. 74-
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 392/1 od 31.10.2005. realizovanog od strane Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Subotici, koje su preuzetePlanom u delu i obimu unutar granice obuhvata PDR-a.Elaborat definiše smernice - uslove očuvanja, održavanja i korištenja kulturnih dobara od značaja za usmeravanje daljegprocesa urbanističkog i arhitektonskog planiranja i gradogradnje Subotice i Palića.
Unutar granice plana nalazi se:
A) Deo spomenika kulture u zaštićenoj okolini prostorne kulturno-istorijske celine od velikog značajaB) Prostorna celina - Ulica braće Radić
A) SPOMENICI KULTURE U ZAŠTIĆENOJ OKOLINI PROSTORNE KULTURNO- ISTORIJSKE CELINE ODVELIKOG ZNAČAJA
Zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra, sa čijim se granicama poklapa, i obuhvata parcele sa objektima koje se rubnonaslanjaju na spoljnu regulacionu liniju ulica koje oivičavaju zaštićeno istorijsko jezgro Subotice. Za zaštićenu okolinukulturno istorijske celine - urbanističke kontakt zone sa objektima, predviđene su mere i uslovi urbanističke zaštite, isto kao iza kulturno istorijske celine čije okruženje - zaštićenu okolinu predstavljaju.Zaštićena okolina prostorne kulturno istorijske celine u obuhvatu plana obuhvata objekte na sledećim katastarskim parcelama6760, 6763, 6764, 6894, 6893, 6892, 7255, 7265, 7266, 7272, 9845, 6881 K.O. Donji grad.
SPOMENICI KULTURE U ZAŠTIĆENOJ OKOLINI JEZGRA SUBOTICE
40.a) Objekat u Maksima Gorkog 21 - spomenik kulture40.b) Hemijsko tehnološka srednja škola, Maksima Gorkog 21 - spomenik kulture
Za zaštićenu okolinu istorijskog jezgra Subotice sa objektima izgrađenim na uličnom frontu na parcelama duž vanjskog rubaulica koje opasuju jezgro utvrđuju se:
Pravila i uslovi zaštite urbanih struktura
1. Očuvanje nasleđenih regulacionih i građevinskih linija uslovljeno je graditeljskim nasleđem (NKD, objekti odposebne vrednosti, objekti od vrednosti) koje je predviđeno za čuvanje. Na uličnim potezima gde su objekti koji se ne uklapajuu ambijent moguća je korekcija regulacije radi ostvarenja daljeg nesmetanog procesa gradogradnje.2. Očuvanje postojeće parcelacije sa mogućnošću ukrupnjavanja ili deobe parcela3. Očuvanje ivične blokovske izgradnje na parceli, kao nasleđenog tipa građenja nadovezivanjem na postojeće objektekoji se zadržavaju4. Očuvanje svih objekata od vrednosti prema priloženoj valorizaciji uz usaglašavanje novoplaniranih objekata sa njima5. Očuvanje vertikalne regulacije zaštićenog okruženja usklađeno sa regulacijom istorijskog jezgra. Na potezima gde se vršiinterpolacija treba ispratiti vertkalnu regulaciju postojećih susednih objekata (visina potkrovnog venca i slemena) koji imajuspomenična svojstva ili repernih tačaka u ulici ili na suprotnoj strani ulice, a unutar gradskog jezgra. Prosečna spratnost sekreće od P+1 do P+3+Pk, maksimalna spratnost je P+4, P+4+Pk6. Zadržavanje sledećih namena objekata - javne, poslovne, poslovno-stambene i stambene funkcije.
Za objekte sa spomeničnim svojstvima, NKD, objekte od posebne vrednosti, vrednosti i dokumentacione vrednosti,objekte neprimerene ambijentu u zaštićenoj okolini istorijskog jezgra - pravila i uslovi zaštite fizičkih struktura identična supravilima zaštite utvrđenim za objekte ove kategorije unutar gradskog jezgra, i u skladu sa Merama zaštite utvrđenimelaboratom spomeničke zaštite.
B) PROSTORNA CELINA ULICE BRAĆE RADIĆ
Prostorna celina Ulice braće Radić koja uživa prethodnu zaštitu sa urbanističkog aspekta predstavlja ujedno i zonuurbanističkog nadzora. Nekadašnji Petrovaradinski put - Ulica braće Radić, na potezu od gradskog jezgra do Rimokatoličkecrkve Sv. Đorđa, čini prostornu celinu koja je značajna za zaštitu i očuvanje kao važan segment nasleđene urbane strukturegrada.
Valorizacijom objekata unutar Prostorne celine Ulice braće Radić utvrđene su kategorije objekata:
1. Objekti - NKD;B. Radić br. 74, kat. parc. br. 7491, Donji grad2.Objekti od posebne vrednosti:B. Radić br. 17, kat. parc. br. 6695, Donji gradB. Radić br. 19, kat. parc. br. 6694, Donji gradB. Radić br. 38, kat. parc. br. 6720, Donji gradB. Radić br. 56, kat. parc. br. 6733, Donji gradB. Radić br. 58, kat. parc. br. 7463, Donji gradB. Radić br. 60, kat. parc. br. 7464, Donji gradB. Radić br. 66, kat. parc. br. 7478, Donji gradB. Radić br. 68, kat. parc. br. 7479, Donji gradB. Radić br. 72, kat. parc. br. 7481, Donji gradB. Radić br. 88, kat. parc. br. 8225, Donji gradB. Radić br. 104, kat. parc. br. 8246, Donji grad
Strana 40 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.B. Radić br. 73, kat. parc. br. 8185, Donji gradBogovićeva br. 17, kat. parc. br. 6669, Donji gradCrkva Sv. Đorđa, kat. par. br. 8124, Donji gradStara škola “Sonja Marinković”, kat. parc. br. 8224, Donji grad3. Objekti od vrednosti:B. Radić br. 27, kat. parc. br. 6677, Donji gradB. Radić br. 27a, kat. parc. br. 6675, Donji gradB. Radić br. 29, kat. parc. br. 6671/, Donji gradB. Radić br. 35, kat. parc. br. 6667, Donji gradB. Radić br. 36, kat. parc. br. 6719/1, Donji gradB. Radić br. 43, kat. parc. br. 7509, Donji gradB. Radić br. 45a, kat. parc. br. 7501/1, Donji gradB. Radić br. 50, kat. parc. br. 6729, Donji gradB. Radić br. 52, kat. parc. br. 6731, Donji gradB. Radić br. 54, kat. parc. br. 6732, Donji gradB. Radić br. 62, kat. parc. br. 7468, Donji gradB. Radić br. 63, kat. parc. br. 8196, Donji gradB. Radić br. 64, kat. parc. br. 7470, Donji gradB. Radić br. 78, kat. parc. br. 7493, Donji gradKumičićeva br. 28, kat. parc. br. 7498/2 Donji gradB. Radić br. 82, kat. parc. br. 8215, Donji gradB. Radić br. 84, kat. parc. br. 8220, Donji gradB. Radić br. 86, kat. parc. br. 8222, Donji gradB. Radić br. 96, kat. parc. br. 8236, Donji gradB. Radić br. 100, kat. parc. br. 8239, Donji gradB. Radić br. 102, kat. parc. br. 8243, Donji gradB. Radić br. 106, kat. parc. br. 8248, Donji gradUlica M. Bogovića 19, kat. parc. br. 6670, Donji gradIvana Gorana Kovačića br. 7, kat. parc. br. 6696, Donji gradBogovićeva br. 14, kat. parc. br. 6672/1, Donji gradBogovićeva br. 20, kat. parc. br. 6734, Donji gradBogovićeva br. 22, kat. parc. br. 6735, Donji gradB. Radić br. 28, kat. parc. br. 6713/2, Donji grad
Pravila i uslovi zaštite urbanih i fizičkih struktura:
1. Očuvanje osnovnih elemenata istorijske urbane matrice prostora; karakteristične regulacije ulice, nasleđenihgrađevinskih linija sa vertikalnom regulacijom objekata i postojeće parcelacije sa mogućnošću preparcelacije2. Očuvanje postojećeg popločanja kolovoza (žuta klinker opeka i ivična kamena kocka) u vidu dekorativnih elemenata novekolovozne trake, što će se definisati posebnim uslovima nadležnog zavoda zaštite i Zavoda za urbanizam.3. Kolovoz u ulici izvesti kombinacijom asfalat i popločanja, kako bi se sačuvao karakterističan ambijent ulice, a uskladu sa savremenim saobraćajnim propisima.4. Očuvanje drvoreda i uličnog zelenila kao sastavnog dela ambijenta.5. Očuvanje objekata prema priloženoj valorizaciji sa nasleđenim načinom građenja - ivična gradnja, i usaglašavanjenovoplaniranih objekata sa njima u pogledu vertikalne regulacije i oblikovanja.6. Građenje novih objekta - interpolaciju vršiti tako da se isprati vertikalna regulacija postojećih susednih objekta (visinapotkrovnog venca i slemena) koji imaju spomenička svojstva.7. Maksimalna spratnost u okviru prostorne celine ulice iznosi P+1+Pk. Sa prosečnom spratnosti etaže od 3,0 m,maksimalna visina slemena kod objekata P+1 iznosi 10,0 m, a za objekte P+1+Pk iznosi 11,5 m (zajedno sa krovom). Naparcelama koje se nalaze uz postojeće objekte veće spratnosti moguća je maksimalna visina od P+2+Pk, što iznosi 14,5 m(zajedno sa krovom). Predmetne parcele su 6709, 6710, 6711, 8252, 8254/1, 8254/2 K.O. Donji grad.8. Parterno rešenje i urbani mobilijar treba da nosi stilska obeležja ambijenta, izveden prema posebnom projektu “urbaneopreme” izrađenom od strane nadležne ustanove zaštite.9. Namena objekata u ulici treba da je u skladu sa tradicionalnom - stambene, stambeno-poslovne i poslovne funkcije.10. Elementi oblikovanja ulice i arhitektonskog sklopa novoplaniranih objekata utvrdiće se Uslovima za preduzimanjemera tehničke zaštite koji za svaki pojedinačni objekat, odnosno ulicu izrađuje nadležna ustanova zaštite.
Smernice očuvanja kulturnih dobara u skladu sa utvrđenom kategorijom sprovodiće se putem Uslova za preduzimanje meratehničke zaštite, izrađenih od nadležne ustanove zaštite pojedinačno za svaki objekat ili prostornu celinu.
Dobra pod prethodnom zaštitom imaju isti tretman kao i nepokretna kulturna dobra te su za njih utvrđene iste merezaštite kao i za nepokretna kulturna dobra.Unutar granice plana evidentirana su sledeća dobra pod prethodnom zaštitom:
45. Objekat u Čapajevoj 38, kat. parc. br. 8188 K.O. Donji drad47.Objekat u Ivana Broza 6, kat. parc. br. 6812 K.O.Donji grad
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 4149. Natpis firme, Prvomajska 6, kat. parc. br. 6768 K.O.Donji grad
2.10. NAMENA PROSTORA I BILANS POVRŠINA
2.10.1. NAMENA PROSTORA I KONCEPCIJA UREĐENjA I IZGRADNjE
Koncepcija organizacije i uređenja prostora utvrđena je u skladu sa ciljem izrade PDR - privođenju predmetnog prostoranamenama utvrđenim GP Subotica - Palić do 2020 - višeporodičnom stanovanju sa pratećim funkcijama stanovanja.Na koncept plana uticao je i sam položaj predmetnog prostora koji sa severozapada tangira zaštićeno istorijsko jezgroSubotice, a sa jugoistoka naselje Prozivka izgrađeno objektima višeporodičnog stanovanja velike gustine i spratnosti.Obuhvaćeni prostor od 93 ha karakterišu dotrajale i gradu neprimerene fizičke strukture, te je zato predmet replaniranja saciljem regeneracije u urbano tkivo, uz racionalnije korištenje zemljišta i pretvaranje u strukture koje karakterišu savremenigradski način življenja sa svim osobinama habitabilnosti. Planskim rešenjem zasnovanim na načelu održivog razvojaobezbeđeno je unapređenje javnih prostora, usklađenost socijalnog razvoja, ekonomska efikasnost, zaštita kulturnog nasleđa iživotne sredine. Plan predstavlja osnov za buduće arhitektonsko oblikovanje blokova i njihovu neposrednu izgradnju irekonstrukciju.
U okviru granice obuhvata plana prema karakteristikama stambenih zgrada, gustini naseljenosti urbanističkim pokazateljima inačinu stanovanja zastupljeni su sledeći vidovi stanovanja:
- mešovito stanovanje- višeporodično stanovanje (srednjih i velikih gustina)
Koncepcija uređenja prostora utvrđena je u skladu sa smernicama za zaštitu urbanog i graditeljskog nasleđa koje su za ovajprostor ustanovljene Merama zaštite nepokretnih kulturnih dobara za prostor GP Subotica-Palić izrađenim od straneMeđuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Subotici. Za postojeće objekte unutar granica PDR izvršena jevalorizacija, kategorizacija i utvrđen stepen zaštite. PDR planirano je i očuvanje ambijentalne prostorne celine Ulice braćeRadić.Organizacija i uređenje prostora, utvrđena na temeljima očuvanja i unapređenja stvorenih kulturno-istorijskih i graditeljskihvrednosti prostora, usmerena je na stvaranje prostornih uslova za dalji razvoj obuhvaćenog prostora i njegovog obogaćenjasadržajima širokog spektra u cilju zadovoljenja svih potreba stanovništva.Postojeća planimetrija građevinskih blokova se u najvećem delu prostora zadržava uz korekcije regulacionih širina ulica kojeograničavaju blokove. PDR planirano je proširivanje regulacije postojećih ulica i otvaranje novih ulica radi obezbeđivanjapotrebnih koridora za saobraćajnu infrastrukturu (kolovoz, trotoar, biciklistička staza, hortikulturna uređenja slobodnihpovršina - javne zelene površine) u skladu sa rangom saobraćajnice, i komunalnu infrastrukturu (elektroenergetska, gasna itelekomunikaciona mreža sa objektima, vodovodna i kanalizaciona mreža) u cilju poboljšanja uslova stanovanja iomugućivanja izgradnje novih urbanih struktura kao i zbog planirane gustine stanovanja.Značajnije korekcije regulacionih širina planirane su u ulicama: Matije Gupca, Mirka Bogovića i Blaška Rajića, Kumičićeva(gradske saobraćajnice II reda) i Prvomajskoj ulici.Poseban pristup zahtevala je Ulica braće Radić u kojoj je radi očuvanja ambijentalnih vrednosti zadržana postojeća regulacija inamena u delu ulice na potezu od Beogradskog puta do Kumičićeve ulice.Regulacionim planom su utvrđene fizičke strukture koje se zadržavaju u potpunosti ili se rekonstrukcijom usaglašavaju saplaniranim okruženjem i definisani su prostori za građenje novih objekata.Unutar granice plana najveće površine zauzimaju izgrađeni porodični stambeni objekti sa pomoćnim i pratećim objektima -najlošiji stambeni fond u Subotici neprimeren fizičkim strukturama grada.Za rušenje su planirani svi objekti koji nisu u skladu sa planiranom namenom ili objekti koji su unutar utvrđenih regulacijaulica.Rušenjem postojećih velikim delom trošnih neadekvatnih kuća sa pomoćnim i pratećim objektima i izgradnjom višeporodičnihstambeno poslovnih objekta osigurali bi se humani i zdravstveno ekološki uslovi stanovanja uz povećanje broja stanovnika sapostojećih 7800 na cca 14000 tj. 34 nova stana/ha, što je u okviru planiranog povećanja od 30-40 novih stanova/ha definisanimProgramom za izradu PDR za zone regeneracije.To pretpostavlja da se ne forsiraju preterani ekonomski efekti, jer ovakvi jednoznačni kvantitativni efekti mogu biti štetni zadruge kvalitativne efekte koji proizilaze iz zdravstvenih, socioloških, ekoloških i društvenih aspekata. Iz tog razloga u PDR-udati su urbanistički pokazatelji koji su rezultanta svih napred navedenih višeznačnih aspekata.Građenje novih objekata unutar obuhvaćenog prostora utvrđeno je na principima usklađivanja sa karakterom ambijenta i
vrednostima nasleđenih, urbanih i arhitektonskih struktura, kako u pogledu oblikovanja, dimenzija, dispozicije i tipa izgradnje,tako i u pogledu odnosa prema stvorenom okruženju.Novoplanirani objekti su javne, poslovne i stambeno poslovne nameneDispozicija novih objekata utvrđena je u odnosu na regulacione linije ulica.Novoplanirani objekti se većim delom lociraju obodom blokova u okviru utvrđenog prostora za građenje sa ciljem da se unutarblokova oforme unutrašnja dvorišta namenjenim za zajedničko korištenje (javne garaže, infrastrukturni objekti, dečja igrališta,zelene površine, sportski tereni i sl.).Za potrebe stacionarnog saobraćaja - smeštaja putničkih vozila planirani su prostori za izgradnju garaža. Garaže su planirane iliu sastavu novoplaniranih poslovnih, poslovno - stambenih objekata ili kao zasebni namenski objekti - centralne parking garaže(spratna i podzemna).
Strana 42 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.U zonama višeporodičnog stanovanja velikih gustina (2,08 ha) koje su većim delom izgrađene urbano-graditeljske celine saobjektima velikih spratnosti do P+8 (Centar II), nije dozvoljeno povećavati gustinu nastanjenosti na nivou zone-bloka iznadutvrđenih maksimalnih vrednosti.U ovim zonama građenje treba da je usmereno na realizaciju nedostajućih dopunskih sadržaja stanovanja - poslovanja,objekata javne namene i drugih objekata pratećih sadržaja (garaža, infrastrukturnih objekata.) u cilju dopunjavanja prostoranedostajućim funkcijama.Zona mešovitog stanovanja poklapa se najvećim delom sa granicom zaštićene okoline prostorne kulturno-istorijske celineUlice braće Radić.Kvalitet življenja u naselju meri se između ostalog dobrom pokrivenošću i opremljenošću javnim službama njihovimkapacitetom, kvalitetom i nivoom usluga za potrebe zadovoljenja svakodnevnih potreba lokalnog, gradskog stanovništva nanivou funkcionalnog i gravitacionog područja.Većim delom postojeći kompleksi sa izgrađenim objektima javnih službi se zadržavaju u svojim postojećim granicama i sapostojećim osnovnim namenama.Svi javni objekti za potrebe stanovnika grada: srednja i viša škola, đački dom, specijalna ustanova za decu i omladinu ometenuu razvoju se zadržavaju.Planom detaljne regulacije u skladu sa urbanističkim normativima i standardima za određene delatnosti, prema predviđenombroju stanovnika 14 000 i radijusu opsluživanja kojim se obezbeđuje ravnomerna pokrivenost svih delova grada, uz postojećekomplekse koji se Planom zadržavaju (4,01 ha) planirani su i novi prostori od 5,44 ha za potrebe javnih službi.U poglavlju 2.1 - Podela zemljišta obuhvaćenog planom na javno i ostalo građevinsko zemljište dat je popis celih i delovaparcela koje su planirane za javno građevinsko zemljište.Za nove lokacije na kojima je planirana izgradnja javnih objekata od opšteg interesa planom je određena obaveza izradeurbanističkih projekata.Koncepcija ozelenjavanjaprostora unutar granice PDR usmerena je na povećanje zelenih površina, rekonstrukciju postojećihpovršina i povezivanje svih zelenih površina u sistem preko linijskog zelenila.Postojeći park uz Marksov put peko puta MEŠCa u bloku 33 se planskim rešenjem zadržava. U cilju poboljšanja uslovaživljenja i kvaliteta životne sredine PDR predviđena je i površina od cca 1.0 ha za uređenje nove javne zelene površine - parkau bloku 20, i obogaćivanje prostora unutar zona višeporodičnog stanovanja blokovskim zelenilom tako da ono čini cca 30%površine bloka kao iI uličnim zelenim površinama.
Sistem zelenih površina će činiti sledeće forme:- javno zelenila (parkovi, ulično zelenilo i skverovi)- zelenilo ograničenog korištenja (zelene površine škola, dečjih ustanova, ambulante, višeporodičnog i mešovitog stanovanjakao i zelene površine sportsko-rekreacionih centara).
Ovakva koncepcija ozelenjavanja naselja stvoriće uslove za poboljšanje kvaliteta životne sredine i urbanog mikroklimata,ostvarivanje funkcije aktivne i pasivne rekreacije i poboljšanje ambijentalno-estetskih karakteristika urbanog pejsaža naselja.Budućom prostornom organizacijom treba da se obezbedi harmoničan odnos između izgrađenih i prirodnih struktura koji ćedoprineti poboljšanju životne sredine kako u samom prostoru obuhvaćenom planom tako i u njegovom okruženju.
KONCEPCIJA ORGANIZACIJE I UREĐENjA PROSTORA PO URBANISTIČKIM CELINAMA (BLOKOVIMA)
U okviru obuhvaćenog prostora urbanističke celine - blokovi sa prostorno-namenskim podcelinama u okviru istih uređuju se uskladu sa planiranom funkcijom i načinom korišćenja prostora, kao neodvojivi, međuovisni, harmonično povezani i usaglašenidelovi celine:
Blok 1Površina celog bloka se namenjuje javnim sadržajima (obrazovanje, socijalna zaštita i dr.), te su uslovi za izgradnju i uređenjeovog bloka definisani u poglavlju Pravila građenja i uređenja za javne objekte. Postojeća vatrogasna stanica GP Subotica -Palić je predviđena za izmeštanje sa ove lokacije.
Blok 2Prema obimu planiranih intervencija blok se može podeliti na dva dela:zapadni koji se uglavnom ne menja, zbog istorijskog ili arhitektonskog kvaliteta objekata iistočni u kojem je planirana izgradnja novih fizičkih struktura koje svojim gabaritima definišu nove regulacione linije ulicaMatije Gupca i DelničkeU zapadnom delu bloka izgrađeni su objeti od vrednosti na kojima se sve eventualnne intervencije, rekonstrukcija, prenamenamoraju izvesti u skladu sa merama zaštite nepokretnih kulturnih dobara. Planom je predviđen prostor za proširenje postojećegkompleksa hotela PGB i njegovo dopunjavanje nedostajućim pratećim sadržajima: parkiranje, hortikulturno uređene zelenepovršine.Namena planiranih objekata uz ulice Matije Gupca i Maksima Gorkog je stambeno poslovna ili čisto poslovna, dok se uDelničkoj ulici mogu planirati i čisto stambeni objekti. Potrebna parking mesta za planirane objekte obezbediti izgradnjomparkinga u dvorištu i u regulaciji Delničke ulice.
Blokovi 3, 6, 9, 10, 11, 12, 13, 17, 24 i 26Skoro svi objekti su predviđeni za rušenje jer nisu u skladu sa planiranom namenom.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 43Duž korigovanih regulacionih linija ulica planirana je izgradnja objekata po principu ivične gradnje tako da formiraju
zatvorene ili poluzatvorene blokove sa unutrašnjim dvorištima. Namena planiranih objekata je stambena, stambenoposlovna iliposlovna. Poslovne sadržaje u prizemljima objekata orjentisati prema ulicama I i II reda.Unutrašnja dvorišta hortikulturno urediti i opremiti sa dečjim igralištem i klupama za odmor stanovnika bloka.Potrebna parking mesta obezbediti u unutrašnjim dvorištima i u regulaciji ulica kako je to definisano na grafičkom prilogu.U planiranim objektima uz Beogradski put, ako u prizemlju nije predviđeno poslovanje, objekte predvideti sa visokimprizemljem namenjenom stanovanju.
Blokovi 4 i 5Pored toga što su izvršene korekcije regulacija obodnih ulica od kojih su značajnije korekcije regulacija Marka
Oreškovića i Ustaničke, ove dve ulice su sa planiranim prodorom ulice u produžetku Ul. Petra Josića povezane i na taj način supostojeći blokovi podeljeni na dva dela (a i b).Rešenjem plana utvrđene su postojeće fizičke strukture koje se zadržavaju (mlin, objekat Tržnice u Ul. Matije Gupca i mesaraMatijević uz Beogradski put) i definisani su prostori za građenje novih objekata.
Planirani objekti su predviđeni za građenje po sistemu ivične gradnje duž korigovanih regulacija obodnih ulica takoda formiraju zatvorene i poluzatvorene blokove. Poslovne sadržaje u prizemljima objekata orjentisati prema ulicama I i II reda,a ako u prizemlju nije predviđeno poslovanje, objekte predvideti sa visokim prizemljem namenjenom stanovanju..Unutrašnja dvorišta se uređuju za zajedničko korištenje stanara bloka, pristupne saobraćajnice, parking prostore, zelenepovršine, dečja igrališta.Pored parkinga u dvorištima i u regulacijama ulica u blokovima 4a i 4b planirana je izgradnja 2 podzemne centralne garažekoje sa planiranim objektima i dvorištima ispod kojih se izgrađuju čine funkcionalnu arhitektonsko oblikovnu celinu.
Blok 6 - koncepcija organizacije i uređenja prostora identična kao za blok 3.
Blokovi 7, 8, 12, 13, 18 i 23U bloku 13 zadržavaju se dva ugaona stambeno poslovna objekta uz Beogradski put, dok su svi ostali porodični stambeni ipomoćni objekti planirani za rušenje.Korigovane regulacije postojećih ulica na koje se postavljaju planirani objekti formiraju zatvorene ili poluzatvorene blokoveprema ulici i dvorišta unutar blokova.Planirani objekti su višeporodični stambeni, stambeno poslovni i poslovni.U planiranim objektima uz Beogradski put i Ul. Matije Gupca, ako u prizemlju nije predviđeno poslovanje, objekte predvidetisa visokim prizemljem namenjenom stanovanju.Unutar svih blokova planirana je izgradnja garaža spratnosti do Po+P+2, koje predstavljaju neophodni prateći elementposlovanja i stanovanja. Kapaciteti garaža dimenzionisani su u odnosu na planirani broj stanova i poslovnih prostora tj. 1parking -garažno mesto na 70 m2 korisnog prostora.Unutrašnja dvorišta u konačnoj realizaciji treba da obrazuju jedinstvenu celinu namenjenu zelenim površinama za odmor irelaksaciju stanovnika bloka, dečjim igralištima, a u blokovima 12 i 13 i parkiranju putničkih vozila stanara bloka.U planiranim objektima uz Beogradski put, ako u prizemlju nije predviđeno poslovanje, objekte predvideti sa visokimprizemljem namenjenom stanovanju.Planirane objekte u Ulici Blaška Rajića u bloku 13 predvideti sa max. dozvoljenom spratnošću P+6 radi usklađivanja visinskeregulacije objekata sa postojećim objektima na Prozivci.
Blokovi 9, 10, 11, 12 i 13 - koncepcija organizacije i uređenja prostora identična kao za blok 3.
Blokovi 14 i 15Konture blokova se u najvećem delu zadržavaju.
Zbog postojećeg nepravilnog oblika blokova radi izgradnje po ivičnom principu građenja dozvoljene su malo veće vrednostiurbanističkih pokazatelja nego što su Planom definisane za zonu.U cilju poboljšanja uslova odvijanja saobraćaja i obezbeđenja bolje preglednosti raskrsnica na uglu ulica Luke Sučića i MatijeGupca i Luke Sučića i Ive lole Ribara formiraju se skverovi.Planom su utvrđene fizičke strukture koje se zadržavaju i definisani prostori za građenje novih objekata.Svi objekti koji predstavljaju kulturna dobra i koji se zadržavaju rešenjem plana mogu se rekonstruisati u skladu sa meramazaštite MZZSK u Subotici.Zaštićeni objekat Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić“ od posebne vrednosti u bloku 15 ne zadovoljava važeće normative istandarde za ovu vrstu objekata u pogledu izgrađenih površina, kao i u pogledu veličine školskog kompleksa po učeniku možese prenameniti u objekat kulture (kulturno obrazovni centar, omladinski dom, muzej…) administrativno poslovne, finansijskotehničke, ugostiteljsko uslužne ili dr. namenske sadržaje primerene centru grada.Novoplanirani objekti su predviđeni za izgradnju na postojećim i korigovanimregulacionim linijama obodnih ulica. tako da se zatvaraju ulični frontovi bloka i unutar bloka formiraju atrijumska dvorišta.Dvorišta mogu biti povezana i imati javnu namenu, a mogu biti odvojene međusobno nezavisne celine zajedno sa objektimakojima pripadaju.Namena svih planiranih objekata je stambena, poslovna ili stambeno poslovna.
U cilju zadovoljenja potreba za mirujući saobraćaj planirana je izgradnja centralnih podzemnih garaža u svemu kao nagrafičkom prilogu.Parking garaže čine funkcionalnu celinu sa objektima i dvorištima objekata pod kojim su planirane za građenje.
Blok 16
Strana 44 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Postojeća planimetrija i oblik bloka se zadržavaju uz korekcije regulacije ulica.Površina celog bloka se namenjuje javnim sadržajima, te su uslovi za izgradnju i uređenje ovog bloka definisani u poglavljuPravila građenja i uređenja za javne objekteU cilju dalje planske razrade prostora južno od postojećeg kompleksa pošte propisana je izrada Urbanističkog projekta.
Blok 17 - koncepcija organizacije i uređenja prostora identična kao za blok 3.
Blok 18 - koncepcija organizacije i uređenja prostora identična kao za blok 7.
Blokovi 19 i 20Površina celog bloka se namenjuje javnim sadržajima, i to istočni deo bloka za javno zelenilo - park a zapadni deo zakompleks pijace sa komercijalnim sadržajima. Za oba kompleksa uslovljava se izrada urbanističkog projekta.U regulacijama ulica Sonje Marinković, Matije Gupca i Prvomajskoj obezbediti dovoljan broj parking mesta za putnička vozilaza posetoce, dok u bloku 19 predvideti i parkinge za manje kamione - snabdevanje pijace.
Blok 21Blok 21 namenjuje se za proširenje postojećeg kompleksa Osnovne škole “Sonja Marinković”.Uslovljava se izrada Urbanističkog projekta za proširenje kompleksa škole za oko 1040 učenika (rad u dve smene).Da bi se formirao ovaj kompleks potrebno je parcelama škole pripojiti cca 20 parcela postojećeg porodičnog stanovanja iporušiti oko 16 stambenih porodičnih objekata.
Blok 22Namenjuje se za objekte socijalne zaštite za predškolsku ustanovu i jaslice.Na prostoru od 7728 m2 i prema normativima za veličinu kompleksa od 25 m2/detetu zadovoljili bi se uslovi za prihvat cca309 dece.Da bi se formirao kompleks predškolske ustanove potrebno je objediniti cca 22 parcele postojećeg porodičnog stanovanja iporušiti oko 15 objekataPrema važećim normativima datim u pravilima građenja za ovu vrstu objekata potrebna izgrađena površina objekta je cca 1500m2.Za detaljniju razradu bloka propisana je obaveza izrade Urbanističkog projekta.
Blok 23 - koncepcija organizacije i uređenja prostora identična kao za blok 7.
Blok 24 - koncepcija organizacije i uređženja prostora identična kao za blok 3.
Blok 25U jugozapadnom delu bloka izgrađeni su višeporodični stambeni objekti spratnosti P+8 koji se zadržavaju planskim rešenjem.Svi postojeći objekti porodičnog stanovanja su predviđeni za rušenje jer nisu u skladu sa planiranom namenomDuž korigovanih regulacionih linija ulica koje oformljuju blok planirana je izgradnja objekata po principu ivične gradnje takoda formiraju poluzatvorene blokove sa unutrašnjim dvorištima. Namena planiranih objekata je stambena, stambenoposlovna iliposlovna.U severnom centralnom delu bloka predviđena je izgradnja centralne parking garaže (S+P+2) koja sa planiranim stambenoposlovnim objektima čini funkcionalnu i oblikovnu celinu.Preko postojeće slepe stambene Kvarnerske ulice koja prolazi sredinom bloka obezbedio bi se kolski pristup do svih objekata ubloku kao i do parking prostora kojima bi se pored planirane garaže rešio problem stacionarnog saobraćaja stanara ovog bloka.U jugoistočnom delu bloka pored raskrsnice ulica Prvomajske i Blaška Rajića predviđen je prostor za izgradnju verskogkompleksa (pravoslavne crkve i pratećih sadržaja).
Blok 26 - koncepcija organizacije i uređenja prostora identična kao za blok 3.
Blok 27Planiranim novim saobraćajnicama u produžetku ul. Zaharija Orfelina i ulicom okomitom na nju između Ul. braće Radić iPrvomajske od postojećih blokova 27 a i 27 c formirani su blokovi 27a, 27b i 27c pravilnijeg oblika, koji bi omogućiliracionalnije iskorištenje građ. zemljišta i bolju organizaciju prostora.
Blok 27 aU cilju rešavanja problema stacionarnog saobraćaja u cenru grada u bloku 27a planirana je izgradnja javne centralne garaže cca467 parking mesta. (Po+P+2)U cilju uklapanja u ambijent, pored objekta garaže obodno prema Prvomajskoj ulici i ul Esperanta predviđeni su sadržajiposlovno-administrativnog karaktera, oblikovani u vidu arhitektonskog "plašta" koji zaklanja javnu garažu..Za detaljniju razradu bloka propisana je obaveza izrade urbanističkog projekta.
Blok 27 bIzmeđu postojećih zaštićenih objekta planirana je interpolacija novih objekata stambene, poslovne ili stambenoposlovnenamene. U prizemljima objekata predvideti poslovne sadržaje.U prizemljima objekata obavezni su poslovni sadržaji (poslovne, trgovinske, ugostiteljske, uslužno-zanatske i dr. delatnosti)koji će biti orjentisani na Ulicu Maksima Gorkog i na unutrašnje dvorište. Tako bi se sadržajima u prizemlju objekata dalapotrebna atraktivnost unutrašnjem dvorištu uređenjem letnjih bašti, opremanjem urbanim mobilijarom i hortikulturnimoplemenjivanjem prostora pored planirane biciklističke staze.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 45Radi obezbeđivanja kontinuiteta biciklističkog saobraćaja u Ul. Maksima Gorkog planskim rešenjem predviđena jebiciklistiška staza koja bi na delu od Prvomajske ulice kroz planirani pasaž u korigovanoj regulaciji Ulice Zaharija Orfelinaišla do Ul. braće Radić. Posebnu pažnju posvetiti arhitektonskom oblikovanju objekta kao i pasažu u njegovom prizemlju iznadplanirane biciklističke staze.
Blok 27 c namenjuje se višeporodičnom stanovanju max. spratnosti P+4+Pk.Svi postojeći objekti predviđeni su za rušenje izuzev objekta na uglu ulica Gorička i Braće Radić koji predstavlja kulturnodobro. Sve radove na ovom zaštićenom objektu izvesti prema Uslovima za preduzimanje mera tehničke zaštite MZZZSKSubotica.Duž korigovane regulacije Ulice Zaharija Orfelina i postojeće regulacije Ulice braće Radić planirana je izgradnja objekata poprincipu ivične gradnje.Namena planiranih objekata je stambena, stambenoposlovna i poslovna.
Parking mesta za novoplanirane objekte obezbediti izgradnjom parkinga u korigovanoj regulaciji Ulice ZaharijaOrfelina.
Blok 28Korigovanim regulacijama obodnih ulica sačuvana je postojeća planimetrija i oblik bloka koji je planiranom
saobraćajnom površinom za stacionarni saobraćaj podeljen na dva dela 28 a i 28 b.U severnom delu bloka (28 a) postojeći kompleks namenjen sportu i rekreaciji (otvoreni sportski tereni u Prvomajskoj
ulici) se zadržava planskim rešenjem. Južno od njega planirana je izgradnja nedostajućih sadržaja - parking prostora za 24putnička vozila.
Južni deo bloka (28 b) namenjuje se izgradnji objekata višeporodičnog stanovanja. Planirani objekti stambene istambeno-poslovne namene svojim gabaritima formiraju korigovanu regulaciju Prvomajske ulice. Parking mesta zanovoplanirane objekte obezbediti izgradnjom parkinga u regulaciji Ulice Zaharija Orfelina.
Blok 29 i delovi blokova 30, 31, 32, 34, 35a, 37 i 38namenjeni mešovitom stanovanju prostiru se duž postojeće regulacije Ulice braće Radić jedne od najlepših ulica u gradu kojaje do danas očuvana sa graditeljskim nasleđem 19 i 20 veka i kao takva uživa prethodnu zaštitu kao prostorna celina značajnaza zaštitu i očuvanje kao važan segment nasleđene urbane strukture grada. PDR planirano je očuvanje karakterističneregulacije ulice, nasleđene građevinske linije sa vertikalnom regulacijom objekata i parcelacije sa mogućnošću preparcelacije.Svi objekti od vrednosti se zadržavaju.Planirana je izgradnja objekata koji bi svojim gabaritom zatvarali ulični front uz Ulicu braće Radić. Interpolirani objekti bisvojim gabaritima i sadržajima morali očuvati ambijent ove ulice s tim da imaju pečat vremena u kome se grade. Interpolacijuvršiti poštovanjem vertikalne regulacije susednih objekata sa spomeničnim svojstvima (podkrovni venac, sleme).Namena planiranih objekata je stambena, stambenoposlovna i poslovna, i javna u skladu sa osobenostima prostora.
Izgradnju novoplaniranih objekata pored objekata od vrednosti kao i rekonstrukciju objekata koji predstavljajukulturna dobra izvesti u svemu prema Uslovima za preduzimanje mera tehničke zaštite MZZZSK Subotica.
Blokovi 30 i 31Prema planiranoj nameni ovi blokovi se mogu podeliti na dva dela. Istočni delovi ovih blokova namenjeni su mešovitomstanovanju, dok su zapadni delovi blokova namenjeni javnim sadržajima (predškolskoj ustanovi u bloku 30 i ambulanti u bloku31). Za planirane komplekse javne namene propisuje se obaveza izrade Urbanističkog projekta.
Delovi blokova 32, 37 i 38Prema preovlađujućim namenama u ovim blokovima možemo ih podeliti na dve namenske celine: zone uz Ulicu braće Radićnamenjene mešovitom stanovanju (napred opisane) i zone u njihovoj zaleđini namenjene višeporodičnom stanovanju.Delovi ovih blokova namenjeni višeporodičnom stanovanju planirani su kao prelazni potez između mešovitog i višeporodičnogstanovanja. Unutar prostora blokova utvrđene su postojeće fizičke strukture koje se zadržavaju Planom i definisani su prostoriza građenje novih objekata.Svi planirani objekti predviđeni su za građenje duž korigovanih regulacija ulica.Za planirane objekte Planom je predviđen i potreban broj parking mesta u unutrašnjim dvorištima.
Blok 33predstavlja prostor realizovanog višeporodičnog stanovanja. velikih gustina. U ovom bloku planirana je izgradnja pratećihsadržaja stanovanja: kombinovne garaže, (centralne i za javno korištenje), parking prostora, dečjih igrališta kao i uređenjeslobodnih neizgrađenih površina.
Blok 34Postojeća planimetrija i trougaoni oblik bloka se zadržavaju uz korekcije regulacije ulica.
Prema nameni blok se može podeliti na tri celine: zonu mešovitog stanovanja duž postojeće regulacije Ulice braće Radić, zonujavne namene - postojeći kompleks Specijalne ustanove za decu i omladinu ometenu u razvoju - Osnovna i srednja škola”Žarko Zrenjanin“ i zone višeporodičnog stanovanja.Novi objekti se interpoliraju u prostor tako što rubno zatvaraju ulične frontove, nadovezujući se, usklađujući sa postojećimobjektima,Planirani objekti u zoni mešovitog stanovanja biće izgrađeni na postojećoj regulaciji Ulice braće Radić, a višeporodičnistambeni i stambeno poslovni objekti uz Ulicu Mirka Bogovića će formirati planiranu regulaciju te ulice.
Strana 46 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.U dvorišnom delu bloka kao i u podrumskoj etaži novoplaniranih višeporodičnih objekata utvrđen je prostor za građenjepodzemne parking garaže za stanare bloka.
Kompleks međusobno povezanih novih objekata koji sa planiranom parking garažom čine celinu, zbog svojesloženosti i posebnosti u smislu arhitektonskog, konstruktivnog, i tehničko-tehnološkog rešenja planiran je za razraduurbanističkim projektom.
Blok 35Osnovne konture bloka ostaju nepromenjene u većem delu.Unutar bloka korigovana je regulacija slepe Ulice Josipa Kozarca tako da je tako da je ostvaren povez Ul. Ivana GoranaKovačića i Čapajeve kojom je blok podeljen na dva dela 35 a i 35 b.U cilju poboljšanja uslova odvijanja saobraćaja u Ulici Sonje Marinković, korigovana je regulacija.Unutar prostora bloka utvrđene su postojeće fizičke strukture koje se zadržavaju Planom i definisani su prostori za građenjenovih objekata.Novi objekti se interpoliraju u prostor postavljenjem na regulaciju obodnih ulica (ivična izgradnja) ili građenjem unutar bloka.Manji deo bloka prema Ulici braće Radić namenjen je mešovitom stanovanju, dok je veći deo bloka namenjen višeporodičnomstanovanju.Objekti planirani za izgradnju su stambene, stambenoposlovne i poslovne namene.U cilju rešavanja stacionarnog saobraćaja planirana je izgradnja parking prostora i dve podzemne garaže i to u delu blokaprema zoni porodičnog stanovanja i u sklopu objekta u dvorišnom delu pored korigovane regulacije ul Josipa Kozarca.Parking garaža čine funkcionalnu celinu sa objektima i dvorištima objekata pod kojim su planirane za građenje.
Blok 36U bloku su izgrađeni višeporodični stambeni objekti sa 228 stanova. U cilju rešavanja problema stacionarnog saobraćajaPlanom je predviđena izgradnja 2 centralne garaže za zadovoljavanje potrebnog broja garažnih mesta za stanare bloka.
Blokovi 37 i 38 - koncepcija organizacije i uređenja prostora identična kao za blok32.
Blokovi 39, 40, 41, 42, 43 i 44Svi postojeći objekti porodičnog stanovanja u ovim blokovima su predviđeni za rušenje.Planirani objekti predviđeni su za izgradnju duž korigovanih regulacija ulica u svemu kao na grafičkom prilogu.Namena planiranih objekata je višeporodični stambeni, stambeno poslovni i poslovni objekti.Kod određivanja spratnosti planiranih objekata vođeno je računa tako da se skladno uklope u okruženje sa postojećim fizičkimstrukturama koje tangiraju granicu Plana sa južne strane Ulicu Dragiše Mišović, te se njihova spratnost prema toj ulicipostepeno smanjuje kako bi se ostvario prelaz iz zone višeporodičnog stanovanja ka zoni porodičnog stanovanja.Unutrašnja dvorišta se uređuju kao prostori za zajedničko korištenje stanara bloka za pristupne saobraćajnice, parking prostore,zelene površine, dečja igrališta.U blokovima 39, 41, 42 i 43 za potrebe stacionarnog saobraćaja - smeštaja putničkih vozila planirana je izgradnja centralnihparking garaža. Centralne garaže planiraju se pored postojećih javnih površina- ulica sa kojih se obezbeđuje pristup do istih.Kapaciteti planiranih garaža definisani su prema predviđenom broju stanova, poslovnih prostora za svaki blok tako da poredplaniranih parkinga zadovolje potrebe stanara ovih blokova.
2.10.2. BILANS POVRŠINA I URBANISTIČKI POKAZATELjI
Obrazovanje, socijalna zaštita i dr. u bloku 1PTT i dr.javni sadržaji u bloku 16Pijaca i sportski tereni - blokovi 19 i 20O.Š. “Sonja Marinković” u bloku 21Predškolska ustanova u bloku 22Sportski teren u bloku 27aPredškolska ustanova u delu bloka 30Ambulanta u delu bloka 31SU ”Žarko Zrenjanin“ u delu bloka 34
2.200.822.601.300.770.360.430.480.23
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 47
ZELENE POVRŠINE, PARKOVI 0.42 0.45
ZAJEDNIČKE BLOKOVSKE POVRŠINE 21.23 22.82
JAVNA GARAŽA U BLOKU 27A 0.35 0.37
UKUPNO: 63.99 68.78 %
B) OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE Po(ha)
(%)
ZONE STANOVANjA 25.69 27.62
Zona VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA srednjih gustinaZona VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA velikih gustina(BLOKOVI 13, 26 I 33)Zona MEŠOVITOG STANOVANjA
16.382.087.23
17.612.237.77
VERSKI OBJEKTI 0.08 0.08
POSLOVANjE, KOMERCIJALNE FUNKCIJEU BLOKU 19
0.70 0.75
BLOKOVSKE GARAŽE 2.54 2.73
UKUPNO: 29.01 31.22
UKUPNO JAVNO (A) + OSTALO (B): 93.0 100%
URBANISTIČKI POKAZATELjI ZA CELOKUPAN PROSTOR U GRANICAMA PLANA
Ukupna bruto površina prostora koji je obuhvaćen planom 93,00 haNeto površina prostora (unutar regulacionih linija)....................................... 60,46 ha
2.11. USLOVI I MERE ZA SPROVOĐENjE PLANA - LOKACIJE PROPISANE ZA DALjU PLANSKURAZRADU
Nakon usvajanja Plana od strane SO Subotica, a na način i po postupku utvrđenim Zakonom o planiranju i izgradnji Plandetaljne regulacije će se sprovoditi kroz postupak:
- Izrada, izdavanje Akta o urbanističkim uslovima koji sadrži Izvod iz urbanističkog plana za potrebe izgradnje napostojećim parcelama koje ispunjavaju uslove za građevinsku parcelu prema odredbama Plana, i za izgradnju na javnomgrađevinskom zemljištu- Izrada Urbanističkog projekta za delove Plana gde je parcelacija - prepacelacija neophodna u cilju izdvajanja planiranogjavnog građevinskog zemljišta - parcele ulice i formiranje parcela unutar blokova za izgradnju objekta u skladu sa Planom- Izuzimanje planiranog javnog građevinskog zemljišta iz poseda korisnika tog zemljišta i njegovo određivanje za javnograđevinsko zemljište
Strana 48 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.- Planom detaljne regulacije definisane su lokacije planirane za izgradnju objekata i uređenje površina javne namene za koje jeobavezna detaljnija razrada, odnosno za koje je obavezno sprovođenje kroz urbanistički projekat: za blokove 20, 21, 22, 27a idelove blokova 1, 16, 19, 30, 31, 34.- Pojedinačne intervencije u izgrađenim kompleksima javne namene vršiće se na osnovu pravila uređenja i građenjadefinisanih u planu uz uslov uklapanja u indekse izgrađenosti i iskorištenosti prostora, važećim propisima i normativima zaodređenu namenu objekata.
- Izrada projektno-tehničke dokumentacije za objekte saobraćajne i komunalne infrastrukture u cilju uređenja iopremanja javnih površina - ulica prema utvrđenoj dinamici realizacije prostornog rešenja- Izrada projektno - tehničke dokumentacije za objekte namena utvrđenih Planom, koji se grade na ostalom građevinskomzemljištu- Pribavljanje urbanističkih i drugih saglasnosti na projektnu dokumentaciju- Pribavljanje odobrenja za gradnju i prijava radova
2.12. SREDNjOROČNI PROGRAM UREĐENjA JAVNOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA I IZVORIFINANSIRANjA PRIORITETNIH RADOVA NA UREĐIVANjU ZEMLjIŠTA
Za prostor u granicam Plana planirano je uređenje i komunalno opremanje javnih površina - ulica primarnom i sekundarnomsaobraćajnom i komunalnom infrastrukturom i uređenje ostalog neizgrađenog građevinskog zemljišta unutar blokova u ciljugrađenja objekata - privođenja prostora nameni utvrđenoj Planom.Uređenje javnog građevinskog zemljišta - ulica i njegovo komunalno opremanje vršiće se prema utvrđenim prioritetima idinamici realizacije.Finansiranje uređenja javnog građevinskog zemljišta i izgradnju javne saobraćajne i komunalne infrastrukture obezbedićeDirekcija za izgradnju opštine Subotica iz sredstava Direkcije.
2.12.1. PROCENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA UREĐENjE ZEMLjIŠTA
3. izgradnja 20 kV kabla m 6500 x 3 000,00 = 19.500.000,00 din4. izgradnja 0,4 kV kabla m 12000 x 2100,00 = 25.200.000,00 din5. izgradnja KPK tipa EV-2 i EV-4
kom 250 x 40 000,00 = 10.000.000,00 din6. izgradnja gasovodne mreže m 14500 x 3 200,00 = 46.400.000,00 din7. izgradnja TT mreže m 10000 x 2 800,00 = 28.000.000,00 din
Elektroenergetska, gasna i telekomunikaciona mreža = 190.350.000,00 din.d) Izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže
1. Izgradnja deonice kolektora II od cca 660 m (Ø 1500) = 316.800.000,00 din2. Izgradnja deonice kolektora IV od cca 700 m (Ø 1500) = 336.000.000,00 din3. Izgradnja sekundarne kanalizacione mreže
od cca 1000 m = = 8.600.000,00 din4. Izgradnja magistralne vodovodne mreže od
cca 1700 m + 270 m (Ø 225) = 1970 m = 27.580.000,00 din5. Izgradnja sekundarne vodovodne mreže od
cca 1000 m = = 4.600.000,00 din
Vodovodna i kanalizaciona infrastruktura = 693.580.000,00 din
POTREBNA SREDSTVA ZA UREĐENjEZEMLjIŠTA I IZGRADNjU SAOBRAĆAJNEI KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
UKUPNO = 1 619.123.060,00 dinara
II PRAVILA GRAĐENjA
3.1. URBANISTIČKI POKAZATELjI I PRAVILA GRAĐENjA PO ZONAMA
Opšta pravila građenja i uređenja su definisana po namenskim zonama i grupisana kao skup uslova parcelacije i regulacije zaodređenu vrstu i namenu objekata koji se mogu graditi u toj zoni.Prostor obuhvaćen planom, prema preovlađujućoj nameni, a u skladu sa svojim specifičnostima podeljen je na sledećeurbanističke - namenske zone za koje su propisana pravila građenja:
● ZONE STANOVANjA unutar kojih su:- ZONE MEŠOVITOG STANOVANjA- ZONE VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA
● ZONE JAVNE NAMENE (javne površine i objekti i površine od opšteg interesa) u okviru koje su:- kompleksi PREDŠKOLSKIH USTANOVA
- kompleks OSNOVNE ŠKOLE “Sonje Marinković“- kompleks SREDNjE, VIŠE ŠKOLE, DOMA ZA UČENIKE- kompleks ŠKOLE ZA DECU I OMLADINU OMETENU U RAZVOJU- kompleks ZDRAVSTVENE STANICE- kompleks pijace
- ZONE SPORTA I REKREACIJE- ZONE ZELENILA
● VERSKI OBJEKTI
Pravilima građenja ne utvrđuju se pravila za izgradnju na pojedinačnoj katastarskoj parceli.
Pravila građenja su osnov za izdavanje izvoda iz plana radi dobijanja odobrenja za izgradnju u zonama gde su jasno definisaneregulacije ulica i za koje Planom detaljne regulacije nije propisana dalja razrada urbanističkim projektima i konkursima,odnosno gde je izvršena podela na javno i ostalo građevinsko zemljište.U okviru bloka bez obzira na vrstu i namenu objekta kao i načina gradnje, moraju biti ispoštovani svi urbanistički pokazateljiindeks izgrađenosti i indeks zauzetosti i sva propisana pravila građenja koja važe u toj zoni.
Strana 50 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Veličina građevinske parcele utvrđena je prema nameni i vrsti, odnosno načinu postavljanja objekta na parceli, a u skladu sapravilima građenja definisanim za zonu kojima su uvažene specifičnosti i zatečeni način korišćenja prostora u zoni.Širina građevinske parcele utvrđena je prema načinu postavljanja objekta na parceli, koji treba da je usaglašen sapreovlađujućim načinom postavljanja postojećih objekata u bloku, odnosno uličnom potezu, a prema uslovima koje parcelatreba da ispuni za građenje objekta određene namene.U ulicama i na mestima gde nije uspostavljena planirana regulaciona širina, prilikom izgradnje objekata prethodno uspostavitipunu regulacionu širinu.
3.1.1. ZONA STANOVANjA
Zona stanovanja se prema osnovnim zastupljenim ili planiranim oblicima stanovanja na prostoru obuhvaćenom planom deli na:
1. ZONU MEŠOVITOG STANOVANjA unutar koje su posebna pravila data za podzonu PROSTORNU CELINU ULICEBRAĆE RADIĆ pod prethodnom zaštitom2. ZONE VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA (raelizovano i planirano višeporodično stanovanje)
3.1.1.1. ZONA MEŠOVITOG STANOVANjA
Mešovito stanovanje obuhvata prostorne celine i blokove u kojima je preovlađujuća namena stanovanje s tim da su u njimazastupljena oba oblika stanovanja: porodično i višeporodičnoU uličnim potezima koji su namenjeni ZONI MEŠOVITOG STANOVANjA, a koji se naslanjaju, odnosno graniče sa zonamavišeporodičnog stanovanja i centralnim funkcijama planirana je izgradnja višeporodičnih objekata (stambenih i stambeno-poslovnih) kako bi se ostvario blaži prelaz u pogledu razlike spratnosti, odnosno primerenija "vertikalna matrica" grada (deloviblokova 28 i 32 uz Prvomajsku ulicu i delovi blokova 37 i 38 uz Čapajevu ulicu - zaleđina prostorne celine Ulice braće Radić).Izgradnja porodičnih stambenih objekata dozvoljena je u Ulici braće Radić i u bloku 32 na središnjem potezu bloka uzPrvomajsku ulicu.Unutar zone mešovitog stanovanja posebna pravila građenja su utvrđena za izgradnju objekata unutar granica prostornekulturno istorijske celine pod prethodnom zaštitom Ulice braće Radić.
Za zone mešovitog stanovanja uslovi u pogledu veličine i širine parcele utvrđeni su u sledećoj tabeli:
U cilju racionalnijeg korišćenja prostora i ostvarenja planirane gustine naseljenosti na nivou zone, za građenje porodičnogstambenog, stambeno-poslovnog objekta u zoni je utvrđena maksimalna veličina građevinske parcele od 1500 m2.
Na postojećim građevinskim parcelama, namenjenim porodičnom stanovanju, čije su površine i širine do 10% manje odnajmanjih utvrđenih površina u tabeli, može se Aktom o urbanističkim uslovima utvrditi izgradnja porodičnog stambenogobjekta spratnosti do P+1, sa maksimalno dva stana ili porodičnog stambeno-poslovnog objekta sa jednim stanom, s tim da jemaksimalan indeks izgrađenosti do 0,9, a indeks iskorištenosti do max. 50%.
Vrsta objekata s obzirom na način izgradnje
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 51U sklopu zone mešovitog stanovanja, pored osnovne namene, dozvoljena je izgradnja objekata druge namene koji neće štetnodelovati na okolinu i to: poslovanje, javni i komercijalni sadržaji, sport i rekreacija, zdravstveni, verski objekti, komunalniobjekti, uslužni servisi, centralne garaže i dr. stim da njihova zastupljenost na nivou zone može biti max. 50%.
Vrste objekata s obzirom na način izgradnje na građevinskoj parceli u zoni mešovitog stanovanja su:
- slobodnostojeći (objekat ne dodiruje ni jednu liniju građevinske parcele)- dvojni (objekti na susednim parcelama dodiruju jednu zajedničku liniju građevinske parcele)- u neprekinutom nizu (objekat dodiruje obe bočne linije građevinske parcele)- u prekinutom nizu (objekat dodiruje samo jednu bočnu liniju građevinske parcele)- poluatrijumski (objekat dodiruje tri linije građevinske parcele)- atrijumski - sa zatvorenim zajedničkim dvorištem i stanovima apartmanskog tipa.
Vrsta i namena objekata
Dozvoljene delatnosti U sklopu zone MEŠOVITOG STANOVANjA u okviru jednoporodičnih stambeno-poslovnihobjekata, višeporodičnih stambeno-poslovnih i poslovnih objekata mogu se planirati prostori za obavljanje delatnosti iz oblasti:
- trgovine (prodavnice za prodaju prehrambene i robe široke potrošnje i dr.),- uslužnog zanatstva (pekarske, poslastičarske, obućarske, krojačke, frizerske, fotografske radnje i druge zanatske radnje),- uslužnih delatnosti (knjižara, kopirnica, videoteka, hemijska čistiona i dr.),- ugostiteljstva (moteli, pansioni, restoran, taverna, ćevabdžinica, čajdžinica, caffe bar, picceria, hamburgerija i sl.),- zdravstva (apoteka, opšte i specijalističke ordinacije, stacionari i sl.),- socijalne zaštite (servisi za čuvanje dece, vrtići, obdaništa, igraonice za decu, smeštaj i nega starih i iznemoglih lica i dr.)- kulture (galerije, biblioteke, čitaonice, bioskopske i pozorišne sale i dr.)- zabave (bilijar saloni, saloni video igara, kladionice idr.),- sporta (teretane, vežbaone, aerobik, fitness, bodibilding i dr.),- poslovno-administrativnih delatnosti (filijale banaka, pošte, predstavništva, agencije, poslovni biroi)- poljoprivrede (poljoprivredna apoteka, veterinarska ambulanta za kućne ljubimce i sl.)- druge delatnosti uz uslov da ne ugrožavaju okolinu; bukom, gasovima, otpadnim materijama ili drugim štetnim dejstvima,odnosno da su predviđene mere kojima se u potpunosti obezbeđuje okolina od zagađenja.
U okviru zone MEŠOVITOG STANOVANjA, u zavisnosti od veličine parcele, dozvoljeno je građenje sledećih objekata:
- porodični stambeni objekat (maksimalno 4 stambene jedinice)- porodični stambeno-poslovni ili poslovno-stambeni objekat (maksimalno 2 stambene jedinice)- višeporodični stambeni, stambeno-poslovni ili poslovno-stambeni objekat (minimalno 4 stambene jedinice)- poslovni objekat (može se graditi kao jedinstven objekat na parceli ili kao zaseban objekat na parceli sa porodičnimstambenim objektom)- drugi objekti na parceli (prateći, pomoćni)
U ZONI MEŠOVITOG STANOVANjA nije dozvoljena izgradnja mini farmi i klanica.U ZONI MEŠOVITOG STANOVANjA nije dozvoljena izgradnja proizvodnih objekata, odnosno proizvodnih pogona maleprivrede i proizvodnog zanatstva.
Položaj objekata na parceli
Objekti su planirani za izgradnju po principu ivične gradnje tako da se regulaciona i građevinska linija poklapaju.Za građenje objekata na ugaonim parcelama rastojanje građevinskih linija od obe regulacione linije treba da je 5,0 m, odnosnona rastojanju na kojem su postavljeni postojeći objekti na naspramnim ugaonim parcelama koje obrazuju raskrsnicu, ali nemanjem od 3,0 m od obe regulacione linije.OPŠTE PRAVILO u pogledu položaja u odnosu na linije susednih građevinskih parcela za građenje objekata svih vrsta inamena je da objekti, niti njihovi najistureniji delovi (računajući i vazdušni i podzemni prostor) ne smeju prelaziti granicususednih parcela.
Dozvoljeni indeks zauzetosti i indeks izgrađenosti građevinske parcele
Za zonu mešovitog stanovanja su utvrđeni urbanistički pokazatelji u sledećoj tabeli:
URBANISTIČKI POKAZATELjI ZONE MEŠOVITOG STANOVANjA
GUSTINA NASELjENOSTI 100-200 st/ha
UČEŠĆE POSLOVANjA max. 50% na nivou zone
INDEKS ZAUZETOSTI max. 50 %
INDEKS IZGRAĐENOSTI max. 1.6
Strana 52 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Dozvoljena spratnost i visina objekata
U zoni MEŠOVITOG STANOVANjA najveća dozvoljena spratnost PORODIČNIH stambenih (stambeno-poslovnih iposlovno-stambenih) objekata je P+1+Pk (prizemlje +sprat+potkrovlje).Najveća dozvoljena spratnost VIŠEPORODIČNIH stambenih (stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih) u zoniMEŠOVITOG STANOVANjA je P+2+Pk (prizemlje+dva sprata+potkrovlje). Minimalna spratnost višeporodičnih stambenihobjekata je P+1 (prizemlje+sprat).Poslovni objekti u okviru zone MEŠOVITOG STANOVANjA su spratnosti maksimalno P+1+Pk (za minimalnu veličinuparcele 500 m2), odnosno maksimalno P+2+Pk (za minimalnu veličinu parcele 600 m2).Objekti mogu imati podrumske ili suterenske prostorije, ako ne postoje smetnje geomehaničke i hidrotehničke prirode.
Visina objekta - rastojanje od nulte kote objekta do kote slemena, za porodične stambene i stambeno poslovne objekte možebiti max. 12,0 m, a višeporodični objekti i poslovni objekti koji se grade sa kombinacijom standardnih i specifičnih etaža do16,0 m.U blokovima u kojima je nasleđeni način građenja u tradicionalnom nizu,sa objektima postavljenim na ulični front i ugrađenimu širini obe bočne granice parcele, građenje novog objekta u pogledu visine uslovljeno je usaglašavanjem sa visinom vencasusednog zaštićenog objekta, odnosno planiranom visinom objekata uličnog poteza.
Najmanja međusobna udaljenost objekata
Međusobna udaljenost objekata utvrđena je u odnosu na namenu i način postavljanja objekata na građevinskoj parceli, kao i uodnosu na njihovu spratnost, i uslove osunčanja objekata u neposrednom dodiru i okruženju.Međusobna udaljenost porodičnih stambenih, stambeno poslovnih objekata osim poluatrijumskih objekata i objekata uneprekinutom nizu od drugog objekta bilo koje vrste izgradnje uslovljeno je na udaljenosti od min. 5,0 m, odnosno naudaljenosti koja je kao minimalna utvrđena u odnosu na visinu objekta i uslove u pogledu obezbeđenja minimalnog trajanjadirektog dnevnog osunčanja drugih objekata.
Uslovi za izgradnju drugih objekata na istoj građevinskoj parceli
Ukoliko je planirana izgradnja porodičnog stambenog objekta (stambeno-poslovnog ili poslovnog objekta) u zoni mešovitogstanovanja, na parceli se mogu graditi i drugi objekti i to:
- PRATEĆI OBJEKTI - garaža, infrastrukturni objekti (kotlarnice, trafostanice i dr.), nadstrešnice i sl.- POMOĆNI OBJEKTI - ostave, ograde i sl.
Ukoliko je planirana izgradnja višeporodičnog stambenog objekta (stambeno-poslovnog ili poslovnog objekta) u zonimešovitog stanovanja, u izuzetnim slučajevima se na parceli se mogu kao slobodnostojeći graditi prateći objekti (garaže,kotlarnice, trafostanice i nadstrešnice).Građevinske parcele mogu se ograđivati funkcionalnom i estetskom ogradom čija visina može biti najviše do 1,8 m.Ulična ograda može se postaviti na regulacionoj liniji ili na povučenoj prednjoj građevinskoj liniji objekta.U slučajevima kada se ograde postavljaju na regulacionoj liniji, a građevinska linija je povučena u dubinu parcele ograde trebada su transparentne (prozračne) maksimalne visine od 1,6 m, s tim da parapet ograde do visine 0,60 m (računajući od kotetrotoara) može biti zidan (opeka, beton).U slučajevima kada se ograde postavljaju na regulacionoj liniji koja se poklapa sa građevinskom linijom mogu biti i zidane odopeka, blokovi, betonske ploče i sl. do visine 1,6 m ili na način kao i ograde kod objekata koji su uvučeni u dubinu parcele.Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na građevinskojparceli koja se ograđuje.Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije već isključivo prema dvorištu.Bočne i zadnja strana građevinske parcele mogu se ograđivati "živom" zelenom ogradom koja se sadi u osovini granicegrađevinske parcele, transparentnom ili zidanom ogradom do visine od 1,8 m, koja se postavlja prema katastarskom planu ioperatu, tako da stubovi ograde budu na zemljištu vlasnika ograde.Svaki vlasnik parcele dužan je da da napravi uličnu ogradu, kao i ogradu desne granice parcele gledano sa ulice i polovinustrane granice u začelju parcele.Ograde parcele na uglu ne mogu biti više od 0,90 m od kote trotoara zbog preglednosti raskrsnice i postavljaju se u najmanjojdužini dvostruke dužine povlačenja objekta od obe ulične regulacione linije mereno od ugla.
Obezbeđivanje pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila
Pristup parceli po pravilu treba da je rešen sa javnog puta - ulice i to kada je parcela direktno oslonjena na javnu površinu iliindirektnom vezom sa javnim putem, preko privatnog prolaza, s tim da njegova širina ne može biti manja od 2,5 m.U cilju obezbeđenja uslova pristupa dvorištu parcele i objektima izgrađenim u zaleđu parcele, obezbediti na delu bočnogdvorišta prolaz pored objekta minimalne širine 3,0 m (preporučeno 4,0 m).Ukoliko se radi o ivičnoj gradnji - tradicionalnim nizovima prolaz u dubinu parcele obezbediti kroz pokriveni prolaz - pasažširine min. 3,0 m i visine min 4,0 m. Kod izgradnje višeporodičnih stambenih objekata, ukoliko proptivpožarni uslovipropisuju obezbeđenje pristupa vatrogasnih vozila u dubinu parcele minimalna visina pasaža je 4,5 m.Pristup zadnjem dvorištu parcele, kod porodičnih stambenih objekata, se iznimno može ostvariti kroz prolaznu garažu u okviruobjekta.Za pristup višeporodičnom stambenom objektu moraju se ispoštovati uslovi za nesmetano kretanje starih, hendikepiranih iinvalidnih lica.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 53
Uslovi za obezbeđenje prostora za parkiranje vozila na sopstvenoj građevinskoj parceli, izvan površine javnog puta su:
- za porodične stambene objekte svih vrsta-jedno parking ili garažno mesto na 1 stan,- za višeporodične stambene objekte - jedno parking ili garažno mesto na 70,0 m2 korisne površine, s tim da najmanje polovinavozila bude smeštena u garažama,- za poslovne i ostale objekte svih vrsta - jedno parking ili garažno mesto na 70,0 m2 korisnog prostora, s tim da najmanje 1/3vozila bude smeštena u garaži.
Ukoliko iz opravdanih razloga, na parceli namenjenoj za izgradnju višeporodičnog ili poslovnog objekta, nije mogućeobezbediti potreban broj parking ili garažnih mesta, primenjuje se uslov da se maksimalno 50% parking ili garažnih mestamože obezbediti na javnom parkingu ili u javnoj garaži, a u svemu prema "Odluci o dopuni odluke o merilima za ugovaranjevisine zakupnine i naknade za uređivanje građevinskog zemljišta" ("Službeni list opštine Subotica" broj 11/2004).
PROSTORNA CELINA ULICE BRAĆE RADIĆ
Pored pravila građenja za zonu mešovitog stanovanja za zonu prostorne celine Braće Radić važe još i sledeća pravila građenja iuslovi zaštite urbanih i fizičkih struktura u Ulici braće Radić definisana u skladu sa merama zaštite nepokretnih kulturnih zaprostor Generalnog plana br 74 - 2/1 od 31.10. 2005 realozovanim od strane MZZSK Subotica:
Unutar ove zone su delovi blokova 30, 31, 32, 34, 35, 37, 38 i blok 29.
ParcelacijaU cilju očuvanja postojeće parcelacije ne dozvoljava se deoba postojećih parcela, ali se u skladu sa planiranom izgradnjomdozvoljava objedinjavanje susednih parcela.U cilju očuvanja istorijske urbane matrice zadržavaju se postojeće regulacione linije Ulice braće Radić.Dispozicija planiranih objekata utvrđena je prema poziciji većine izgrađenih objekata (50%) u uličnom potezu tako da seullične građevinske linije planiranih objekata poklapaju sa regulacionom linijom Ulice braće Radić, odnosno nasleđenimgrađevinskim linijama.
Vrsta i namena objekata
- ulici treba da je u skladu sa tradicionalnom - stambene, stambeno-poslovne i poslovne funkcije- Unutar prostorne celine Ul. braće Radić, nije dozvoljena izgradnja benzinskih stanica, gasnih stanica, zanatskihradionica (tipa automehaničarska, autolimarska, bravarska, autopraonica, vulkanizer i sl.), proizvodni objekti male privrede,skladišta i sl.
Položaj objekata na parceli
U cilju očuvanja ivične izgradnje na parceli kao nasleđenog tipa građenja planirane objekte graditi nadovezivanjem napostojeće objekte koji se zadržavaju tako da se formira ulični niz kojim se unutar parcele formira dvorište, karakteristično zapredmetnu ulicu unutar kog se grade pomoćni i prateći objekti na parceli najčešće uz podužnu ili ređe uz poprečnu dvorišnumeđnu liniju parcele.Očuvanje objekata prema priloženoj valorizaciji sa nasleđenim načinom građenja - ivična gradnja, i usaglašavanjenovoplaniranih objekata sa njima u pogledu vertikalne regulacije i oblikovanja
Dozvoljena spratnost i visina objekata
Maksimalna spratnost objekata u okviru prostorne celine Ulice braće Radić (osim u bloku 27c) iznosi P+1+Pk. Sa prosečnomspratnosti etaže od 3,0 m, maksimalna visina slemena kod objekata P+1 iznosi 10,0 m, a za objekte P+1+Pk iznosi 11,5 m(zajedno sa krovom). Na parcelama koje se nalaze uz postojeće objekte veće spratnosti moguća je maksimalna visina odP+2+Pk, što iznosi 14,5 m (zajedno sa krovom). Predmetne parcele su 6709, 6710, 6711, 8252, 8254/1, 8254/2 K.O. Donjigrad.Građenje novih objekta - interpolaciju vršiti tako da se isprati vertikalna regulacija postojećih susednih objekta (visinapotkrovnog venca i slemena) koji imaju spomenička svojstva.U bloku 27c koji se prostire nasuprot bloka 33 namenjenog višeporodičnom stanovanju velikih gustina spratnost objekta odP+2+Pk – P+4+Pk.
Najmanja međusobna udaljenost objekata
Objekat se može graditi na obe ili na liniji jedne susedne parcele u skladu sa nasleđenim načinom gradnje u Ulici braće Radić.U tom slučaju građenje objekta je uslovljeno širinom slobodnog prolaza na pripadajućoj parceli u delu bočnog dvorišta min.4,0 m, a takođe mora biti zadovoljen uslov u pogledu međusobne udaljenosti objekata s obzirom na planiranu visinu a to je ½H višeg objekta. objekta.Za građenje i rekonstrukciju objekata na liniji susedne parcele kao i na udaljenostima od susedne parcele manjim od 1,0 m, nazidovima prema susednoj parceli se ne mogu projektovati niti naknadno izvoditi otvori. Na ovim fasadama se mogu ugrađivatisamo fiksni stakleni elementi «stakleni zidovi» (kopilit staklo, staklene prizme, poligala i sl.) koji bi služili isključivo za nužnoosvetlenje prostorije.Za građenje objekata na ugaonim parcelama rastojanje građevinskih linija od obe regulacione linije na rastojanju na kojem supostavljeni postojeći objekti na naspramnim ugaonim parcelama koje obrazuju raskrsnicu.
Uslovi za ograđivanje
Strana 54 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.U skladu sa tradicionalnim načinom postavljanja ograda u Ul Braće Radić ograde postavljati na RGL koja se poklapa sea GRLdo visine 2.0 m.
Uslovi zaštite urbanih i fizičkih struktura
Sve intervencije unutar ovog prostora (na svim parcelama unutar granica) će se vršiti na osnovu prethodno pribavljenih Uslovaza preduzimanje mera tehničke zaštite od strane Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.Očuvanje postojećeg popločanja kolovoza (žuta klinker opeka i ivična kamena kocka) u vidu dekorativnih elemenata novekolovozne trake, što će se definisati posebnim uslovima nadležnog zavoda zaštite i Zavoda za urbanizam.Kolovoz u ulici izvesti kombinacijom asfalat i popločanja, kako bi se sačuvao karakterističan ambijent ulice, a u skladu sasavremenim saobraćajnim propisima.Očuvanje drvoreda i uličnog zelenila kao sastavnog dela ambijenta.
Parterno rešenje i urbani mobilijar treba da nosi stilska obeležja ambijenta, izveden prema posebnomprojektu “urbane opreme” izrađenom od strane nadležne ustanove zaštite.
3.1.1.2. ZONA VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA
U okviru granice obuhvata plana izdvajaju se dva različita vida višeporodičnog stanovanja:
- REALIZOVANO VIŠEPORODIČNO STANOVANjE- PLANIRANO NOVO VIŠEPORODIČNO STANOVANjEtako da se pravila građenja Planom definišu za svaku karakterističnu celinu posebno.
● REALIZOVANO VIŠEPORODIČNO STANOVANjE
Unutar granice plana blokovi 33 i 36 predstavljaju završene prostorne celine sa preovlađujućom namenom višeporodičnogstanovanja, dok je u blokovima 11,13, 25, 32, 35, 37, 38, 39 samo započeto privođenje prostora planiranoj nameni GP-omSubotica - Palić do 2020 izgradnjom pojedinačnih objekata višeporodičnog stanovanja.
BLOKOVI 33 i 36 su većim delom izgrađene - završene prostorne celine.U ovim blokovima građenje treba da je usmereno na realizaciju dopunskih sadržaja stanovanja - pratećih sadržaja (garaža,infrastrukturnih objekata, parking prostora, dečjih igrališta...) u cilju dopunjavanja prostora nedostajućim funkcijama.Uslovi za izgradnju garaža u ovim blokovima definisani su u posebnom poglavlju Uslovi za izgradnju parking garaža uzonama višeporodičnog stanovanja na str. 72.Delovi objekata visoke spratnosti u bloku 33 su nadograđeni potkrovnom etažom. U ovom bloku nije dozvoljeno povećavatigustinu nastanjenosti, osim u slučaju kada se zbog sanacije ravnog krova (bez obzira na spratnost objekta) gradi kosi krov čijise prostor namenjuje stanovanju, na sledeći način: za objekte spratnosti do P+5 dozvoljena je izgradnja potkrovlja sanadzitkom (atike ili ograde ravnih krovova ne računaju se u nadzidak), a za objekte spratnosti od P+6 do P+12 dozvoljena jeizgradnja kosog krova bez nadzitka sa maksimalnim nagibom krova od 35° i mogućnošću izgradnje dupleks stanova.U bloku 33 pored višeporodičnih stambenih objekata izgrađeni su i poslovni objekti (benzinska stanica na Puškinovom trgu,objekat "Standardprojekt" u Ul. Maksima Gorkog) koji se zadržavaju planskim rešenjem.Obzirom na urgentnost rešavanja garažiranja vozila u bloku br. 33 neophodno je omogućiti faznost izgradnje planirane garažeu bloku 33, na način kojim se obezbeđuju uslovi za nesmetanu realizaciju prve faze izgradnje garaže neposredno nakondonošenja Plana detaljne regulacije.Naredne faze planirane garaže uslovljene su rušenjem objekta predškolske ustanove s tim da garaža u konačnoj realizacijiobrazuje jedinstvenu funkcionalnu namensku celinu.Maksimalna dozvoljena spratnost garaže je Po+P+2+Pk (podrum + prizemlje + 2 etaže + potkrovlje). Sve etaže osimpotkrovlja namenjene su garažiranju vozila, dok je potkrovlje namenjeno sadržajima sporta (teretane, vežbaone, aerobik,fitness, bodibilding zatvoreni sportski tereni i dr.) i ugostiteljstvu.U delu gabarita garaže mogu se graditi i poslovni sadržaji dozvoljeni za zonu višeporodičnog stanovanja u svemu kao nagrafičkom prilogu.Prilaže se izmenjena grafika bloka br. 33 koja se menja na grafičkim prilozima br. 4.4, 4.6, 4.7, 4.8, 4.9, 4.10.U istočnom delu bloka 33 uz Senćanski put realizovan je park koji se planskim rešenjem zadržava.
BLOK 35U istočnom delu bloka 35 po principu ivične gradnje izgrađeni (RGL = GRL) su slobodnostojeći višeporodični stambeniobjekti spratnosti P+2 do P+8.U centralnom delu bloka 35 umesto objekata porodičnog stanovanja koji su predviđeni za rušenje planirana je izgradnjavišeporodičnih stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih objekata kako bi se sa postojećim objektima u istočnom delu blokadorekla započeta prostorna celina sa preovlađujućom namenom - višeporodično stanovanje.Za novoplanirane objekte važepravila građenja iz poglavlja planirano novo višeporodično stanovanje.
Za zapadni deo bloka koji se nalazi se unutar granica prostorne celine Ulice braće Radić pod prethodnom zaštitomvaže pravila građenja za zonu mešovitog stanovanja.
TABELARNI PRIKAZ NUMERIČKIH POKAZATELjA ZA BLOKOVE REALIZOVANOGVIŠEPORODIČNOG STANOVANjA:
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 55
IZGRAĐENOSTBROJBLOKA
33a) STANjE b) PLAN UKUPNO (a+b)
URB. POKA-ZATELjI
BROJ STANOVA
POVRŠ.BLOKA
NAMENAOBJEKTA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
INDEKSZAUZETOSTI
27%STANjE
PLAN
UKUPNO
7.08
5.66
VIŠEPOR.
STAMBENO -POSLOVNI
1.04 6.14 - - 1.04 6.14INDEKSIZGRAĐENO-STI
1.38 614 - 614
GARAŽA
- - 0.3 0.9 0.3 0.9BROJSTANOVNIKA
1658 PARKIRANjE
BR
UT
O (
ha)
NE
TO
(ha)
POSLOVNI
0.18 0.72 - - 0.18 0.72GUSTINASTANOVANjA
293POOBODU
UNUTARBLOKA
UGARAŽI
OSTALO
- - - - - - PROSEČNASPRATNOST
4.9 - 161 400
UKUPNO
1.22 10.27 0.3 0.9 1.52 7.76
%STANOVANjEDELATNOST
UKUPNOPOTREBNO:
686
IZGRAĐENOSTBROJBLOKA
35a) STANjE b) PLAN UKUPNO (a+b)
URB. POKA-ZATELjI
BROJ STANOVA
POVRŠ.BLOKA
NAMENAOBJEKTA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
INDEKSZAUZETOSTI
40%STANjE
PLAN
UKUPNO
2.66
1.91
VIŠEPOR.
STAMBENO -POSLOVNI
0.31 1.2 0.35 1.33 0.66 2.53INDEKSIZGRAĐENO-STI
1.38 120 124 244
GARAŽA
- - 0.11 0.11 0.11 0.11BROJSTANOVNIKA
659 PARKIRANjE
BR
UT
O (ha)
NE
TO
(ha)POSLO
VNI- - - - - - GUSTIN
ASTANOVANjA
345 POOBODU
UNUTARBLOKA
UGARAŽI
OSTALO
- - - - - - PROSEČNASPRATNOST
3.8 - 63 110
UKUPNO
0.31 1.2 0.46 1.44 0.77 2.64
%STANOVANjEDELATNOST
UKUPNOPOTREBNO:
253
Strana 56 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.
IZGRAĐENOSTBROJBLOKA
36a) STANjE b) PLAN UKUPNO (a+b)
URB. POKA-ZATELjI
BROJ STANOVA
POVRŠ.BLOKA
NAMENAOBJEKTA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
POV.PODOBJEKTIMA
BRUTORAZVIJENAPOVRŠINA
INDEKSZAUZETOSTI
45%STANjE
PLAN
UKUPNO
2.11
1.43
VIŠEPOR.
STAMBENO -POSLOVNI
0.4 1.84 - - 0.4 1.84INDEKSIZGRAĐENO-STI
1.54 184 - 184
GARAŽA
0.02 0.02 0.22 0.36 0.24 0.38BROJSTANOVNIKA
497 PARKIRANjE
BR
UT
O (ha)
NE
TO
(ha)POSLO
VNI- - - - - - GUSTIN
ASTANOVANjA
347 POOBODU
UNUTARBLOKA
UGARAŽI
OSTALO
- - - - - - PROSEČNASPRATNOST
3.4 - - 184
UKUPNO
0.42 1.86 0.22 0.36 0.64 2.22
%STANOVANjEDELATNOST
UKUPNOPOTREBNO:
184
Uslovi za radove na postojećim višeporodičnim stambenim objektima dati su u poglavlju 6.2.2 - Uslovi za obnovu irekonstrukciju postojećih objekata u sklopu Plana.
● NOVOPLANIRANO VIŠEPORODIČNO STANOVANjE
Zona višeporodičnog stanovanja srednjih gustina, se prostire na cca 45,38 ha i obuhvata područje regeneracije gradskog tkiva.To je prostor koji tangira centar grada sa dotrajalim i gradu neprimerenim fizičkim strukturama koji je predmet replaniranja saciljem regeneracije u urbano tkivo na temeljima održivog razvoja uz racionalnije korištenje zemljišta (porodično stanovanje seprenamenjuje u višeporodično). Najveći broj objekata na ovom prostoru je predviđen za rušenje (porodični stambeni, prateći,pomoćni) dok samo manji broj objekata koji su u skladu sa planskim rešenjem se zadržava.Pravila građenja za zonu planiranog višeporodičnog stanovanja primenjivaće se u blokovima 3, 4a, 4b, 5a, 5b, 6, 7, 8, 9, 10,11, 12, 13, 14, 15, 17, 18, 23, 24, 25, 26, 27 b, 27c, 39, 40, 41, 42, 43, 44 i delovima blokova 2, 28, 32, 34, 37, 38 -(višeporodično stanovanje SREDNjIH gustina), i blokovima 13, 26 (višeporodično stanovanje VELIKIH gustina).
Vrsta i namena objekata koji se mogu graditi
Dozvoljene delatnosti koje se mogu planirati u zoni u sklopu višeporodičnih stambeno-poslovnih i poslovnih objekatasu iz oblasti:- trgovine (prodavnice za prodaju prehrambene i robe široke potrošnje i dr.),- uslužnog zanatstva (pekarske, poslastičarske, obućarske, krojačke, frizerske, fotografske radnje i druge zanatskeradnje),- uslužnih delatnosti (knjižara, kopirnica, videoteka, hemijske čistionenica i dr.),- ugostiteljstva (hotel, motel, pansion, restoran, taverna, čevabđinica, čajđinica, caffe bar, picceria, hamburgerija i sl.),- zdravstva(apoteka,opšte i specijalističke ordinacije sa stacionarom sl.),- socijalne zaštite (servisi za čuvanje dece, vrtići, obdaništa, igraonice za decu, smeštaj i nega starih i iznemoglih lica idr.)- kulture (galerije, biblioteke, čitaonice, bioskopske i pozorišne sale i dr.)- zabave (bilijar saloni, saloni video igara, kladionice idr.),- sporta (teretane, vežbaone, aerobik, fitness, bodybilding i dr.),- poslovno-administrativnih delatnosti (filijale banaka, pošte, predstavništva, agencije, poslovni biroi)- poljoprivredna apoteka, veterinarska ambulante za kućne ljubimce i sl.,- i druge delatnosti uz uslov da ne ugrožavaju okolinu, životnu sredinu i uslove stanovanja; bukom, gasovima,otpadnima materijama ili drugim štetnim dejstvima, odnosno da su predviđene mere kojima se u potpunosti obezbeđujeokolina od zagađenja, da imaju obezbeđene uslove priključka na komunalnu infrastrukturnu mrežu, i da se u skladu sanamenom i kapacitetima može obezbediti potreban, propisan broj parking mesta za korisnike.
Delatnosti koje su zabranjene u zoni višeporodičnog stanovanja
- nije dozvoljena izgradnja proizvodnih objekata, odnosno proizvodnih pogona male privrede i proizvodnog zanatstva.- nije dozvoljena izgradnja autolimarskih radionica, drvara i sl.Namena objekata
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 57U zoni VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA – područja regeneracije gradskog tkiva, dozvoljeno je građenje sledećihobjekata:
- VIŠEPORODIČNI stambeni, stambeno-poslovni ili poslovno-stambeni objekat (minimalno 4 stambene jedinice)Odnos namena u objektu je 60% stanovanje i 40% poslovanje
- POSLOVNI objekat (može se graditi samo kao jedinstven objekat na parceli)Poslovni objekat se može graditi uz poštovanje propisanih urbanističkih pravila za zonu, a čija namena neće imati štetnihuticaja na okolinu i uslove življenja u neposrednom okruženju, i za koje je Procenom uticaja na životnu sredinu potvrđeno dase uz preduzete mere zaštite objekat određene poslovne namene može graditi u zoni višeporodičnog stanovanja.- DRUGI objekti na parceli
U zoni višeporodičnog stanovanja na parceli zajedničke blokovske površine se isključivo mogu graditi prateći objektistanovanja u cilju obezbeđenja dopunskih sadržaja stanovanju i to: zajedničke garaže, parkirališta, dečija igrališta,sadržajisporta, nadstrešnice i infrastrukturni objekti (kotlarnice, trafostanice...) i sl.
Uslovi za obrazovanje građ. parcele
Parcelaciju za višeporodične stambene objekte, na parceli bloka, vršiti tako da se definišu parcele u gabaritima objekata, dok ćepreostale slobodne neizgrađene površine parcele objediniti u javnu zajedničku blokovsku površinu namenjenu za uređenjesaobraćajnih pristupa, parkinga, pešačkih staza, dečijih igrališta, sportskih terena, izgradnju skloništa za zaštitu od ratnihdejstava i zelene površine.Uređenje i građenje u bloku može se realizovati fazno, formiranjem građevinskih parcela unutar bloka tako da u konačnojrealizaciji čine jedinstvenu prostorno funkcionalnu celinu kako je definisano planom za svaki pojedinačni blok.Postojeće parcele porodičnog stanovanja u većini slučajeva ne odgovaraju veličinom i oblikom planiranoj nameni tj. izgradnjiobjekata u zoni višeporodičnog stanovanja.Građevinske parcele treba oformiti tako da se ispune sledeći uslovi:
- veličina parcele uslovljena je planiranom izgradnjom objekata tako da je površina pod planiranim objektom 50%veličine građ. parcele, odnosno 60% za ugaone parcele.- veličina građ. parcele uslovljena je i organizacijom i uređenjem građ. parcele tako da se na njoj obezbedi min 50% parking iligaražnih mesta na 70 m2 korisne površine objekta
Širina građevinske parcele utvrđena je prema načinu postavljanja objekta na parceli - blokovski sistem građenja, objekti suplanirani duž regulacije ulice u neprekinutom ili prekinutom nizu.Planirane građ. parcele unutar bloka moraju imati min. širinu ul. fronta 20,0 m, dok je preporučena širina parcele 30,0 m.Dubina parcele iznosi približno polovinu dubine bloka.Minimalna veličina parcele u zoni planiranog višeporodičnog stanovanja je 600 m2.Ugaone građevinske parcele u bloku moraju imati veću površinu, širina uličnog fronta parcele mora iznositi min 30,0 m,odnosno 45,0 m.Ukoliko postoji interes investitora da ceo blok gradi istovremeno neophodno je formirati građevinsku parcelu čije granice sugranice regulacije javnih površina, a gabarit objekta se formira tako da čini zatvoren ili poluzatvoren blok prema planskomrešenju do 55% izgrađenosti. Prilikom projektovanja bloka kao celine posebno voditi računa o stvaranju novog ambijenta iidentiteta prostora.Parcelacija i preparcelacija građevinskih parcela u cilju razgraničenja javnog i ostalog građevinskog zemljišta kao i formiranjagrađevinskih parcela prema utvrđenoj nameni u skladu sa planom vršiće se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.
Načini postavljanja objekata
Dispozicija novih objekata utvrđena je u odnosu na ulicu po principu ivične izgradnje. Novoplanirani objekti se većim delomlociraju obodom blokova, u okviru utvrđenog prostora za građenje, u neprekinutom ili prekinutom nizu (kako je definisano nagrafičkim prilozima) sa ciljem da se unutar blokova oforme unutrašnja dvorišta, uređena u funkciji pristupa objektima, prostoraza parkiranje i garažiranje vozila, prostorima za igru dece, odmor, rekreaciju i relaksaciju stanovnika.Na grafičkom prilogu utvrđen je prostor za građenje objekata definisan uličnom i dvorišnom građevinskom linijom u okvirukog se može razvijati horizontalni gabarit objekta. Za svaki blok definisana je maksimalna zauzetost prostora za građenjeizražena u procentima. Maksimalna dubina osnovnog gabarita objekta bez ispada unutar prostora za građenje širine 18.0 m je14,0 m. Dozvoljena odstupanja su do maksimum 5 %.Ulična građevinska linija (planiranih višeporodičnih stambenih, stambenoposlovnih, poslovnih objekata) se najčešće poklapasa regulacionom linijom, ali je radi dobijanja razuđenosti uličnih fasada umesto neprekidnih monotonih fasadnih platanadozvoljeno povlačenje ulične GL prizemlja u odnosu na regulacionu liniju do 2,0 m s tim da se urb. pokazatelji i regulacionelinije moraju ispoštovati.Uličnu građevinsku liniju koja se poklapa sa RGL ne sme prelaziti ni jedan element objekta (sem krova) već horizontalnigabarit objekta razvijati unutar definisanog prostora za građenje. Dvorišne GL su na udaljenosti od 15,0 - 18,0 m od uličnih GLkako je to naznačeno na grafičkom prilogu za svaki pojedinačni blok.Dvorišna krila se ne planiraju osim u izuzetnim slučajevima u blokovima br: 12, 17 i 25 u svemu kao na grafičkom prilogu.
Indeksi zauzetosti i indeksi izgrađenosti
Za zonu VIŠEPORODIČNOG stanovanja utvrđuju se sledeći urbanistički pokazatelji:
Strana 58 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.
VIŠEPORODIČNOSTANOVANjE VELIKIHGUSTINABlokovi 13 i 26
GUSTINA NASELjENOSTI 200-300 st/ha preko 300 st/ha
MAX.INDEKS IZGRAĐENOSTI 2,1 2,4
MAX.INDEKS ZAUZETOSTI max. 50% max. 40%
Urbanistički pokazatelji za blokove unutar zone planiranog višeporodičnog stanovanja definisani su za svaki blok pojedinačno.Ove vrednosti će varirati u pojedinačnim blokovima, u zavisnosti od optimalne veličine parcela koje se unutar njih moguoformiti, a koje su uslovljene oblikom i dubinom bloka i planiranim načinom ivične izgradnje. Maksimalna zauzetost prostoraza građenje definisanog na grafičkom prilogu utvrđena je za svaki blok.Površine garaža višeporodičnih stambenih objekata koje se planiraju nadzemno na građevinskoj parceli uračunavaju se priutvrđivanju indeksa izgrađenosti odnosno iskorištenosti građevinske parcele.Površina podruma se ne uračunava, a površina suterena uračunava u indeks izgrađenosti (za sve namene).Poslovanje kao alternativna namena na nivou zone višeporodičnog stanovanja može biti zastupljeno max. 40%.
Planom su utvrđene optimalne vrednosti površina i to:40 % pod objektima,30 % saobraćajne površine i30 % zelenilo bloka.
U višeporodičnoj izgradnji predlaže se sledeća struktura stanova:- garsonjere i jednosobni stanovi 24%- dvosobni stanovi 60%- trosobni stanovi 12%- četiri i višesobni stanovi 4%
TABELARNI PRIKAZ NUMERIČKIH POKAZATELjA ZA BLOKOVE PLANIRANOG VIŠEPORODIČNOGSTANOVANjA:
Broj bloka 2 3 4a 4b 5a 5b 6 7 8 9 10 11 12
Pov.bloka
Neto površina bloka ha 1,14 0,59 1,12 0,77 0,65 0,59 1,1 1,41 0,66 0,64 0,89 1,0 2,83
U novije vreme započet je proces rekonstrukcije stambenih struktura kojim je došlo do velikih kontrasta u vertikalnojregulaciji objekata i arhitektonskom izrazu. Ovim Planom je potrebno ograničiti i kontrolisano omogućiti uslove za kontinuiranproces kako bi ovaj prostor činio logičan prelaz između centra grada i višeporodične stambene izgradnje na prostoru Prozivke,odnosno između višeporodičnog stanovanja velikih gustina u bloku br. 34 i porodične stambene izgradnje na prostoru južno odUl. Dragiše Mišovića.Minimalna spratnost stambenih objekata u zonama VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA SREDNjIH GUSTINA je P+2+Pk,a maksimalna spratnost objekata je P+4+Pk (prizemlje + četiri sprata + potkrovlje).Minimalna spratnost objekata u zoni višeporodičnog stanovanja u blokovima 13 i 26 u južnom delu prostora obuhvaćenoggranicom plana prema naselju "Prozivka" je P+3+Pk, a maksimalna spratnost objekata je P+6+ T (prizemlje + 6 spratova +tavan) bez nadzitka nad završnom etažom.Tavan se ne može koristiti za stanovanje i poslovanje već samo za pomoćne prostorije (ostave, vešernicu i sl.).
Spratnost objekata je definisana za svaki blok pojedinačno na grafičkom prilogu 4.4. u odnosu na; namenu iurbanističke parametre utvrđene GP Subotica - Palić do 2020. god., veličinu bloka i planiranu izgradnju blokovskog tipa kao iu odnosu na neposredno okruženje bloka u pogledu vertikalne regulacije.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 61Dozvoljena je izgradnja podruma ili suterena ako ne postoje smetnje geotehničke i hidrotehničke prirode.Dozvoljava se primena nestandardnih etaža: visoko prizemlje, međusprat, galerija, potkrovlje, mansarda u zavisnosti od načinakorištenja, namene i funkcije objekta.Kod postojećih objekata se dozvoljava rekonstrukcija i nadogradnja prema propisanim parametrima za zonu.
Visina višeporodičnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata
Visine novih objekata definisane su brojem nadzemnih etaža.Visina objekta - rastojanje od nulte kote terena do kote slemena, za višeporodične stambene, stambeno-poslovne i poslovneobjekte može biti:
- za zonu višeporodičnog stanovanja srednjih gustina max. 22,0 m,- za zonu višeporodičnog stanovanja velikih gustina max. 26,0 m;
i treba da je usaglašena sa visinom postojećih objekata uz koje se gradi ukoliko su isti izgrađeni sa utvrđenom spratnošću zazonu, odnosno sa planiranom visinom objekata u zoni, bloku ili uličnom potezu.Visina nadzitka stambene podkrovne etaže išnosi max 1,8m računajući od kote poda potkrovne etaže do tačke preloma krovnekosine. U cilju racionalnog iskorišćenja prostora dozvoljava se izgradnja galerije i dupleks stanova ukoliko nagib krovnih ravnito omogućava.
Namena etaža višeporodičnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata
Utvrđuje se u odnosu na funkciju i način korišćenja objekta:Podrum i suteren - za pomoćne zajedničke prostorije stanara (kotlarnica, ostave za ogrev, stanarske ostave, vešernica, ostava zabicikle i dr.) i zajedničke parking garažePrizemlje - za stambene, poslovne prostorije i garažeVisoko prizemlje - za stambene ili poslovneSprat - za stambene, izuzetno administrativno-poslovnePotkrovlje - za stambene, eventualno pomoćne zajedničke prostorije stanara (ostave, vešernice i sl.)Tavan - može da se koristi kao ostava ili da se adaptira u potkrovlje ako postoje prostorni i drugi uslovi.Galerija - za stambene odnosno radne svrhe; po pravilu se predviđa u poslovnim prizemljima objekata, tamo gde je todozvoljeno; u potkrovlju odnosno mansardnoj etaži prilagođava se volumenu i drugim osobinama te etaže; galerija se ne možesmatrati ili pretvoriti u spratnu etažu.
Najmanja dozvoljena međusobna udaljenost objekata
Planirani objekti se grade uz postojeće objekte ukoliko oni na bočnim stranama nemaju otvore tako da sa njima čine niz.Ukoliko postojeći objekat na bočnom zidu ima otvore za dnevno osvetljenje udaljenost između objekata je najmanje polovinuvisine višeg objekta, a min. 5,00 m. Udaljenost se može smanjiti na jednu četvrtinu visine višeg objekta ako se na naspramnimfasadama objekata ne nalaze otvori stambenih prostorija (kao i otvori ateljea i poslovnih prostorija). Objekat ne sme zaklanjatidirektno osunčanje drugom objektu više od polovine trajanja direktnog osunčanja.
Utvrđivanje kote prizemlja
- prizemlje (P) podrazumeva deo objekta nad nasipom ili podrumom, čija je kota poda izdignuta minimalno 0.15 m, amaksimalno 1.20 m od planirane kote zaštitnog trotoara oko objekta (nulta kota objekta),- visoko prizemlje (VP) podrazumeva deo objekta nad suterenom, čija je kota poda izdignuta je minimalno 1.25 m, amaksimalno 2.20 m od kote zaštitnog trotoara oko objekta (nulta kota objekta),- podrum (Po) podrazumeva najniži ukopani deo objekta ispod etaže prizemlja, a čija je minimalna dubina ukopavanjadefinisana maksimalnom kotom poda prizemlja; dozvoljeno je ukopavanje više etaža ukoliko to ne utiče na režim podzemnihvoda; u podrumu nije dozvoljeno stanovanje; površina podruma se ne uračunava u indeks izgrađenosti.- suteren (Su) podrazumeva najniži ukopani deo objekta ispod etaže visokog prizemlja, a čija je dubina ukopavanjadefinisana maksimalnim kotama poda visokog prizemlja i prizemlja; u suterenu nije dozvoljeno stanovanje; Suterenske etažese uračunavaju pri utvrđivanju Ii za sve namene.
Kota poda prizemlja objekata za nestambene sadržaje je max. 15 cm iznad kote trotoara. Kod stambene namene minimalnavisina poda prizemlja je 1,20 m od kote trotoara.Prilikom projektovanja neophodno je obezbediti savlađivanje ove visinske razlike sa uličnih frontova unutar gabarita objekta tjstepenište ne sme prelaziti regulacionu liniju.Planirane objekte uz saobraćajnice prvog reda koje čine granicu obuhvata plana ukoliko u prizemlju sadrže stambene prostorijepredvideti obavezno sa visokim prizemljem.
Max. kota platoa dvorišta iznad suterenskih garaža je 1,20 m.
Drugi objekat na parceli
- Zajedničke parcele - blokovske površine po pravilu se ne ograđuju, niti objekti na njima, ne računajući ukrasne iograde od živice u sklopu uređenja zelenih površina.
Strana 62 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.- Kod fazne realizacije bloka dozvoljava se ograđivanje građevinskih parcela sa 3 dvorišne strane do privođenja blokanameni transparentnom ogradom max. visine od 1,6 m.
Uslovi za pristup parceli i parkiranje vozila
- Parkiranje vozila planirano je u regulacijama saobraćajnica i na zajedničkim blokovskim površinama.- Uslovi za obezbeđenje prostora za parkiranje vozila na sopstvenoj građevinskoj parceli odnosno zajedničkojblokovskoj površini su:- 1 parking ili garažno mesto na 70,0 m2 korisne površine.
Ukoliko iz opravdanih razloga nije moguće obezbediti potreban broj parking-garažnih mesta na parceli, primenjuje se uslov dase maksimalno 50% parking ili garažnih mesta može obezbediti na javnom parkingu ili u javnoj garaži, a u svemu prema"Odluci o dopuni odluke o merilima za ugovaranje visine zakupnine i naknade za uređivanje građevinskog zemljišta"("Službeni list opštine Subotica" broj 11/2004).
Nedostajući broj parking-garžanih mesta može se obezbediti i u centralnoj garaži u susednom bloku.
- Minimalna udaljenost saobraćajnice od dvorišne građevinske linije objekata je 5,0 m, izuzetno 3,0 m.- Do uređenja bloka u celosti parkinge popločati perforiranim pločama.- PDR-om je predviđena ivična gradnja - tradicionalni nizovi te prolaze u dubinu parcele obezbediti kroz natkriveniprolaz - pasaž širine min. 4,0 m i visine od 4,5 m, kako bi se obezbedio pristup vatrogasnih vozila, hitne pomoći, kamiona zaodvoženje smeća i dr.- Za pristup objektu moraju se ispoštovati uslovi za neometano kretanje starih, hendikepiranih i invalidnih lica
Uslovi za izgradnju parking garaža u zonama višeporodičnog stanovanja
- Parking garaže planirane su za izgradnju u blokovima br 4a, 4b, 7, 8, 12, 13, 14, 15, 18, 23, 25, 26, 27a, 33, 34, 35,36, 37, 39, 41, 42 i 43.- Prilikom izrade projkata garaža za putničke automobile obavezna je primena Pravilnika o tehničkim zahtevima zazaštitu garaža za putničke automobile od požara i eksplozije (“Službeni list Srbije i Crne Gore br. 31/2005).- Garaže višeporodičnih stambenih objekata planiraju se:- Nadzemno na građevinskoj parceli kao samostalni objekti ili kao deo niza i- Podzemno ispod objekta i izvan gabarita objekta.- Površine garaža višeporodičnih stambenih objekata koje se planiraju nadzemno na građevinskoj parceli uračunavajuse pri utvrđivanju indeksa ili stepena izgrađenosti odnosno stepena iskorištenosti građevinske parcele.- Na grafičkom prilogu br. 4.5 definisani su prostori za građenje unutar kojih se mogu razvijati hoizontalni gabaritiplaniranih garaža.- Na istom grafičkom prilogu definisani su i maksimalni vertikalni gabariti planiranih garaža i kreću se od Po (podrum)do Po+P+2 (podrum + prizemlje + dve etaže)- Dozvoljava se izgradnja i više podzemnih etaža u skladu sa geomehaničkim i hidrotehničkim uslovima.- Sem ispod osnovnog gabarita, objekat može da sadrži podzemne garaže i van njega i to po pravilu u ravni terena ili samax izdizanjem do 1,2 m. Ravni krovovi suterenskih garaža mogu se koristiti za parkiranje, hortikulturno uređenje, dečijaigrališta i sl. (slučaj u bloku br).- Na grafičkom prilogu dati su ulazi u garaže s tim da je pristup sa predviđenih saobrćajnica obavezujući, a sampoložaj kao i oblik rampi nije obavezujući.- Širina ulaza i izlaza je min. 2.5 m za jedan tok kretanja vozila- Blizu ulaza odnosno izlaza rezervisati prostor za parkiranje vozila invalida u skladu sa JUS-om U A9. 204- Dimenzija jednog parking mesta za upravno parkiranje je minimalno 4,8 x 2,3 m, a u ostalim slučajevima u skladu saJUS-om U. S4.234.- Za garaže od preko 500 m2 korisne površine potrebno je predvideti rezervni izlaz za vozila- Obezbediti garaže od krađe, mehaničkih oštećenja ili vatre- Pridržavati se važećih uslova protivpožarne zaštite koji se odnose na ovu vrstu objekata.- O potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za nadzemni ili podzemni parking kapaciteta 200 mestaili više, zatražiti mišljenje - odluku nadležnog opštinskog organa - Služba za komunalne poslove, preduzetništvo i zaštituživotne sredine, shodno Zakonu o proceni uticaja na životnu sredinu (“Službeni glasnik RS” br. 135/2004),- Dozvoljava se faznost u izgradnji garaža s tim da u konačnom obrazuju skladnu saobraćajno-funkcionalnu i oblikovnucelinu.- Zbog svog položaja u neposrednoj blizini centra grada parking garaža u bloku 33 planirana je kao dvonamenska zaparkiranje putničkih vozila stanara bloka i za javno korištenje čime bi se pored planirane izgradnje javne parking garaže ubloku 27a donekle rešio i problem parkiranja u samom centru Subotice
BROJBLOKA
NAMENA GARAŽE SPRATNOSTGARAŽE
KAPACITETGARAŽE
4a CENTRALNA Po (podrum) 75
4b CENTRALNA Po (podrum) 128
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 63
7 CENTRALNA Po+P+2 677
8 CENTRALNA Po+P+1 90
12 CENTRALNA Po+P+2 304
13 CENTRALNA Po+P+2 293
14 CENTRALNA P (podrum) 80
15 CENTRALNA P (podrum) 50
18 CENTRALNA P (podrum) 120
23 CENTRALNA P (podrum) 121
25 CENTRALNA Po+P+2 267
27a JAVNA Po+P+2 467
33
KOMBINOVANACENTRALNA I ZAJAVNOKORIŠTENjE
Po+P+2+PK 400
34 CENTRALNA P (podrum) 96
35 CENTRALNA P (podrum) 110
36 CENTRALNA Po+P i Po+P+1 184
37 CENTRALNA P (podrum)) 43
39 CENTRALNA Po+P+2 338
41 CENTRALNA Po+P+2 266
42 CENTRALNA Po+P 146
43 CENTRALNA Po+P+1 200
UKUPNO 4455
3.1.2. ZONA JAVNE NAMENE
Zona javne namene obuhvata prostore izgrađene ili namenjene za izgradnju javnih objekata od opšteg interesa i javne površine(cca 63,99 ha).Većim delom postojeće javne površine (park, trgovi, skverovi, ulični potezi...) kao i kompleksi sa izgrađenim objektima javnihslužbi se zadržavaju u svojim postojećim granicama i sa postojećim osnovnim namenama.Svi javni objekti za potrebe stanovnika grada: srednja i viša škola, đački dom, specijalna ustanova za decu i omladinu ometenuu razvoju se zadržavaju.
Planskim rešenjem za komplekse javnih objekata od opšteg interesa rezervisan je prostor od 9,45 ha.Javne službe se razvijaju i planiraju prema normativima i standardima koji su utvrđeni odgovarajućim propisima za određeneoblasti - delatnosti javnog karaktera i predviđenom broju stanovnika unutar granice PDR od cca 14 000 stanovnika.
Građenje i uređenje javnih objekata i površina može se vršiti:
- U oformljenim kompleksima javne namene pojedinačne intervencije: rekonstrukcija, adaptacija i izgradnjaneophodnih sadržaja i objekata u funkciji osnovne namene kompleksa ili njegovog infrastrukturnog opremanja vršit će se naosnovu pravila uređenja i građenja u PDR uz uslov uklapanja u indexe izgrađenosti i iskorištenosti prostora i važeće propise inormative za određenu namenu objekata.- Za uređenje planiranih blokova namenjenih za izgradnju objekata javne namene kao i proširenje postojećih kompleksas tim da se moraju ispoštovati regulacione i građevinske linije, namena blokova i urbanistički pokazatelji definisani PDRobavezna je izrada urbanističkih projekata.
Ukoliko su objekti javne namene planirani u zonama stanovanja, treba da sa njima sačinjavaju prostornu i funkcionalnu celinui treba izvršiti usklađivanje sa uslovima koji važe u tim zonama osnovne namene.
Strana 64 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.
Opšti uslovi za izgradnju objekata javne namene:
- poštovanje lokacija svih planiranih sadržaja javne namene, s tim da namene pojedinih javnih objekata treba shvatitiuslovno (karakter objekta treba da bude javni, a korisnik se može menjati),- javni objekti svojom arhitekturom i oblikovanjem predstavljaju repere u prostoru i daju prepoznatljiv pečat naselju,- pored fizičkih struktura u formiranju prostorno-funkcionalnih celina važnu ulogu treba da imaju i otvoreni prostori,trgovi i parkovi.
Predškolske vaspitne ustanove
Postojeća obdaništa smeštena su u nenamenski građenim tj. adaptiranim stambenim objektima i koristiće se do izgradnjeplaniranih predškolskih ustanova nakon čega se će se prostor privesti planiranoj nameni.Prema planiranom broju stanovnika 14000 unutar granice plana i važećim normativima za ovu vrstu objekata dimenzionisatismeštajne kapacitete za 224 dece uzrasta do 3 godine i 588 dece uzrasta 3-6 godina. U skladu sa preporučenim normativom zaurbanističko planiranje maksimalni kapacitet ustanove je cca 150 dece planskim rešenjem predviđena je izgradnja tripredškolske ustanove dva objekta u centralnom delu prostora obuhvaćenog planom namenjenom za javne funkcije u bloku br.22 (na površini od 0,77 ha) i jednog objekta u delu bloka bloka br 30 (na površini od 0,43 ha).Na ovim prostorima ukupne površine 1,20 ha i prema normativu za veličinu kompleksa po detetu zadovoljili bi se uslovi zaprihvat cca 480 dece odnosno 59% planiranog broja dece (jaslenog i uzrasta 3-6 godina).Kako se u neposrednoj blizini granica PDR nalaze obdaništa na Prozivci, Keru i Gatu čiji radijusi opsluživanja zahvatajuprostor u okviru granica plana u njima bi se obezbedio prihvat preostalog broja dece.S obzirom da su unutar granica RP-a planirani prostori za izgradnju novih objekata, čija namena nije striktno definisana iograničena, postoje prostorni uslovi za izgradnju objekata - ustanova za prihvat dece predškolskog uzrasta i na drugimlokacijama unutar prostora na ostalom građevinskom zemljištu, u vidu “privatne” inicijative, putem kojih će se zadovoljiti svepotrebe za smeštajem dece ovog uzrasta (vrtić, jasle) i ujedno ispoštovati svi propisani uslovi za građenje objekata ovenamene.
Za prostore namenjene kompleksima predškolskih ustanova obavezna je dalja razrada, odnosno izrada Urbanističkih projekatauz uslov da stepen zauzetosti parcele - kompleksa bude 25 %, a indeks izgrađenosti do 0,75.
jasleni uzrast (1-3 godine)- radijus opsluživanja 600m- broj dece 4% od ukupnog broja stanovnika- obuhvat 40%- kapacitet do 80 dece po grupi 10-15 deteta.- površina kompleksa 25 m 2 /po detetu- potrebna izgrađena površina 8 m2 po detetu- slobodna površina 10-15 m2 po detetu- jedno PM na 70m² poslovnog prostora
uzrast 3-7 godina- broj dece 6% ukupnog broja stanovnika- obuhvat 70%, a predškolski uzrast 100%- kapacitet max.120 dece u grupama po 10-15.- površina kompleksa 25-30 m2 po detetu- potrebna izgrađena površina 8 m2 po detetu- slobodna površina 10-15 m2 po detetu- jedno PM na 70 m² poslovnog prostora
Kompleks osnovne škole
Planom je predviđeno proširenje postojećeg kompleksa Osnovne škole "Sonja Marinković" na površinučitavog bloka 21 ukupne površine cca 1,3 ha.U odnosu na planirani broj stanovnika od 14000 povećao bi se i broj dece školskog uzrasta na 2100.
Uslovom u pogledu veličine školskog kompleksa od 13000 m2 (25 m2 školskog kompleksa utvrđenog kaominimum po učeniku) zadovoljili bi se uslovi za školovanje 1040 učenika - odnosno 520 učenika u smeni.
Proširenjem školskog kompleksa obezbedio bi se prihvat 50% predviđenog broja učenika, dok bi se prihvatpreostalog broja učenika obezbedio u istoimenoj matičnoj školi na Prozivci koja je od ove lokacije udaljena 600m.Uz normativ od 7-8 m2 školskog prostora izgrađene površine po učeniku potrebno je obezbediti 3640 m2 izgrađene površineškole što znači da bi pored postojeće školske zgrade od 1400 m2 trebalo izgraditi min. 2240 m2.Postojeći objekat škole je spratnosti P+1. Na objektu je izveden ravan krov. Na ovom objektu dozvoljava se nadogradnja jedneetaže iznad cele površine horizontalnog gabarita i kosog krova sa blagim nagibom, izgradnja kosog krova ili zamena odnosnoizgradnja novog objekta prema važećim normativima i potrebama.Dvorište škole urediti za sportske terene, a slobodne površine hortikulturno urediti tako da one čine 30-40% kompleksa.
Za detaljniju razradu bloka propisana obaveza izrade Urbanističkog projekta uz uslov da stepen zauzetosti parcele bude 25%, aindeks izgrađenosti max 1,0.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 65- obuhvat 15% od ukupnog broja stanovnika i cca 98% starosne populacije- izgrađena bruto površina 7-8 m2 po učeniku- veličina školskog kompleksa 25 m2 učeniku- 28-32 učenika u učionici- spratnost objekta P+2+Pk- udaljenost od saobraćajnice 50m- kompleks opremljen otvorenim sportskim terenima i fiskulturnom salom- slobodna površina 25-30 m2 po učeniku- jedno PM na 70 m2 poslovnog prostora
Kompleks srednje škole, više škole i doma za učenike
Srednja tehnička škola "Lazar Nešić", Dom za učenike i Viša tehnička škola nalaze se na jedinstvenom kompleksu u bloku 1.Postojeći kapaciteti ne zadovoljavaju važeće normative izgrađenih i slobodnih površina po učeniku odnosno studentu.Planom je predviđeno proširenje postojećih kompleksa na severoistok i na jugozapad odnosno na celu površinu bloka.Parcelama koje čine postojeći kompleks namenjen obrazovanju i socijalnoj zaštiti pripajaju se kp br. 7257, 7262, 7263, 7264,7265 (nakon izmeštanja vatrogasaca), 7266, 7267, 7268, 7269, 7270, 7271, 7272, 7273, 7274 K.O. Donji grad.Za parcelaciju postojećih kompleksa prema načinu korištenja i uz saglasnost svih korisnika prostora obavezna je izrada UP.U okviru postojećih kompleksa pojedinačne intervencije: rekonstrukcija, adaptacija i izgradnja neophodnih sadržaja i objekatau funkciji osnovne namene kompleksa ili njegovog infrastrukturnog opremanja vršiti na osnovu pravila uređenja i građenja zajavne objekte definisanim PDR uz uslov uklapanja u indexe izgrađenosti i iskorištenosti prostora utvrđene za blok i važećimpropisima i normativima za određenu namenu objekata.Za izgradnju potrebnih sadržaja novih objekata na planiranom proširenju kompleksa uslovljava se izrada urbanističkogprojekta uz uslov da maksimalni Indeks zauzetosti bude 50%, a indeks izgrađenosti 2,8.Dozvoljena je fazna realizacija.Uz postojeće i planirane objekte od opšteg interesa u bloku se mogu graditi objekti namenjeni poslovanju, komercijalnim iuslužnim delatnostima, stanovanju sportu i rekreaciji, ugostiteljstvu i komunalni objekti.Minimalna spratnost objekata u ovom bloku je P+2+Pk dok je maksimalna spratnost objekata P+3.Na objektima od vrednosti sve radove i eventualne prenamene objekata izvesti u skladu sa. merama tehničke zaštite od straneMeđuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u SuboticiNovoplanirane objekte koji se između njih interpoliraju usaglasiti sa njima tako da čine skladnu arhitektonsko oblikovnu celinuzatvarajući ulične frontove bloka.Na planiranoj regulacionoj liniji Ul. Marka Oreškovića planirana je izgradnja objekata po principu ivične gradnje.
Kompleks škole za decu i omladinu ometenu u razvoju “Žarko Zrenjanin”
U skladu sa planiranom reorganizacijom školstva, odnosno promenama u zakonskoj regulativi koja obuhvata i ovu oblast,usklađivaće se i razvojni planovi škole, prema kojima je planirano proširenje kapaciteta škole nadogradnjom potkrovljapostojećeg školskog objekta, za potrebe funkcionalno-prostornog izdvajanja srednje škole, kabinetsku nastavu po određenimoblastima, uz mogućnost uređenja potkrovlja eventualno i za potrebe realizacije manjeg internata za boravak dece koja seškoluju van mesta stanovanja, ukoliko novi zakon u ovoj oblasti bude podržavao ovakav vid organizovanog smeštaja dece ovekategorije pri mestu školovanja.Planom se predviđa obrzovanje parcele kompleksa tako da se postojećim parcelama škole pripajaju delovi k.p. br. 6682 i 6683postojećeg porodičnog stanovanja.
Kompleks zdravstvene staniceZdravstvena stanica se planira u delu bloka br. 31 na površini od 0,48 ha.Da bi se formirao kompleks zdravstvene stanice potrebno je objediniti 12 parcela postojećeg porodičnog stanovanja i porušitioko 12 stambenih objekata.Uslovljava se izrada Urbanističkog projekta za prostor zdravstvene stanice uz uslov da max. Indeks zauzetosti bude 25%, a iizgrađenosti 1,0.Površina objekata 0.06-0.09 m2 /stanovnikuPovršina zemljišta 0.4-0.6m2 /stanovniku
Kompleks pijace
Postojeća kvantaška pijaca u bloku 19 pretvara se u zelenu pijacu sa svim potrebnim sadržajima. U zapadnom delu bloka uzUl. Matije Gupca planirana je izgradnja objekata tercijarnih (uslužnih ugostiteljsko trgovinskih delatnosti) i komercijalnihsadržaja. Deo Ulice Jo Lajoša na potezu između Ulice Sonje Marinković i Mirka Bogovića pretvara se u unutarblokovskusnabdevačku saobraćajnicu koja razgraničava dve namenske celine bloka 19-kompleks pijace i 20 sportskorekreativnikompleks.Za kompleks pijace uslovljava se izrada Urbanističkog projekta.Za redovno snabdevanje poljoprivrednim proizvodima- Jedna pijaca 30-40 000 stanovnika- 2 prodajna mesta na 1000 stanovnika- 5 m2 po prodajnom prostoru- radijus opsluživanja do 1200 m
Strana 66 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.- 1 parking mesto na 50 m2 prodajnog prostora
Trgovina- 1 m2 (0,6 prodajnoi 0,4 magacin) po domaćinstvu
Zanatstvo- 12 radnji na 1000 stanovnika- 20 m2 po zanatliji ili 0,25 m2 po domaćinstvu- 55% lične i usluge domaćinstva- 45% usluge za stanovnike i vozilaKompleks pošte - BLOK 16
Prostor celog bloka 16 (0,82 ha) namenjuje se javnim funkcijama za eventualno proširenje kompleksa pošte ili druge sadržajejavne namene uskladu sa potrebama grada.Uslovljava se izrada urbanističkog projekta a uslovi su da za blok maksimalnistepen zauzetosti bude 60% a maks. indeks izgrađenosti 3.0.Dozvoljava se fazna izgradnja bloka.Uz postojeće i planirane objekte od opšteg interesa u bloku se mogu graditi objekti namenjeni poslovanju, komercijalnim iuslužnim delatnostima, stanovanju sportu i rekreaciji, ugostiteljstvu i komunalni objekti.Minimalna spratnost planiranih objekata u bloku je P+2+Pk dok je maksimalna P+4.U bloku se nalazi zaštićen objekat pošte (od posebne vrednosti) te sve eventualne radove na njemu izvesti prema Meramatehničke zaštite od strane Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Subotici.
Za izgradnju javnih objekata unutar postojećih oformljenih kompleksa javne namene kao i za njihovu izgradnjuunutar zona stanovanja utvrđuju se sledeća pravila građenja:
URBANISTIČKI POKAZATELjI ZONE JAVNE NAMENE
INDEKS IZGRAĐENOSTI 2,4
INDEKS ZAUZETOSTI max. 50 %
Za izgradnju objekata javne namene u zonama stanovanja treba izvršiti usklađivanje sa uslovima koji važe u tim zonama.Procenat učešća zelenila u sklopu zone JAVNIH OBJEKATA i POVRŠINA OD OPŠTEG INTERESA je min 30%.Svi javni objekti moraju biti izgrađeni u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, standardima za izgradnju
pojedinih objekata.Uz postojeće i planirane objekte od opšteg interesa, mogu se graditi objekti namenjeni poslovanju, komercijalnim i
uslužnim delatnostima, stanovanju, sportu i rekreaciji, ugostiteljstvu, kao i komunalni objekti.
Organizacija i uređenje građevinske parcele namenjene građenju javnih objekta prvenstevno je uslovljena planiranomnamenom te normativima i propisima za izgradnju javnih objekata u skladu sa brojem korisnika.U cilju uklapanja u neposredno okruženje potrebno je ispoštovati zatečeni način postavljanja objekata u neposrednomokruženju u odnosu na ulični front.
Organizacija parcele utvrđivaće se urbanističkim projektom, na osnovu utvrđenih pravila građenja, i na osnovu važećihnormativa i propisa za objekte određene namene, s tim da se na parceli-kompleksu moraju obezbediti i uslovi za parkiranje igaražiranje vozila kako zaposlenih tako i ostalih korisnika takođe se moraju ispoštovati uslovi za neometano kretanje starih,hendikepiranih i invalidnih lica.Slobodne površine na parceli se po pravilu ozelenjavaju i hortikulturno uređuju (travnjaci, cvetnjaci, drvoredi i sl.),oplemenjuju urbanim mobilijarom (fontane, skulpture, klupe…) a u zavisnosti od veličine parcele i delatnosti obogaćujusportsko rekreativnim površinama i objektima - tenis tereni, sportska igrališta, bazeni i sl. U okviru kompleksa obavezno 30%prostora za slobodne zelene površine.
Međusobna udaljenost naspramnih objekata mora da bude minimalno polovinu visine višeg objekta, odnosno da ne smezaklanjati direktno osunčanje drugom objektu više od polovine trajanja direktnog osunčanja.
Spratnost objekta određuje se u zavisnosti od zone u kojoj se nalazi,neposrednog okruženja postojećim objektima kao i premanameni u objektu, a može biti od P+2+Pk (prizemlje + dva sprata+ potkrovlje) do P+4+Pk.
Kota prizemlja objekata određuje se u odnosu na kotu nivelete javnog ili pristupnog puta, odnsono prema nultoj koti objekta.Kota prizemlja objekata ne može biti niža od kote nivelete javnog ili pristupnog puta, odnosno treba da je u odnosu na nultukotu objekta viša za min. 15 cm. a najviše 1,20 m ukoliko se ne gradi podrum ili suteren, a moraju se ispoštovati uslovi zaneometano kretanje starih, hendikepiranih i invalidnih lica.Ukoliko hidrotehnički uslovi dozvoljavaju u sklopu objekta se može graditi podrum ili suteren.
Kompleksi javne namene mogu se ograđivati transparentnom ogradom visine do 1,4 m odnosno prema uslovima koje odredinadležni organ radi kontrolisanog pristupa korisnika.
Parking prostor za korisnike objekta, po pravilu rešavati u kompleksu, u skladu sa uslovima priključka na javnu saobraćajnicu.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 67Parking prostor se mora urediti na parceli van javne površine u zavisnosti od namene i kapaciteta objekta i to tako da za četirikorisnika bude obezbeđeno jedan parking mesto plus 1 parking ili garažno mesto na 70,0 m2 korisnog prostora ili 1 PM za dvazaposlena. Od ukupnog broja planiranih parking mesta za korisnike 10% obezbediti za pargiranje vozila lica sa invaliditetom.Smeštaj službenih vozila u sklopu kompleksa, rešavati isključivo na pripadajućoj parceli, u skladu sa uslovima organizacije iuređenja prostora parcele.Ukoliko iz opravdanih razloga nije moguće obezbediti potreban broj parking ili garažnih mesta na parceli, primenjuje se uslovda se maksimalno 50% parking ili garažnih mesta može obezbediti na javnom parkingu ili u javnoj garaži, a u svemu prema"Odluci o dopuni odluke o merilima za ugovaranje visine zakupnine i naknade za uređivanje građevinskog zemljišta"("Službeni list opštine Subotica" broj 11/2004).
3.1.3. ZONA SPORTA I REKREACIJE
Prostori namenjeni sportu i rekreaciji unutar granice PDR-a su:
1. Postojeći sportsko rekreativni kompleks u Prvomajskoj ulici u bloku br. 28 (otvoreni tereni za odbojku, košarku,rukomet, otvorene natkrivene tribine i pomoćne prostorije).U oformljenom sportsko rekreativnom kompleksu u Prvomajskoj ulici pojedinačne intervencije u prostoru: rekonstrukcija,adaptacija i izgradnja neophodnih sadržaja i objekata u funkciji osnovne namene kompleksa ili njegovog infrastrukturnogopremanja vršit će se na osnovu pravila građenja definisanih u PDR.Planom je predviđena izgradnja nedostajućih parkinga za putnička vozila (24 parking mesta) sa južne strane kompleksa.
2. Dečija igrališta unutar zajedničkih blokovskih površinaPlanom predvideti dečja igrališta u okviru blokova višeporodičnog stanovanja sa 2,6 m2 po korisniku računajući da će 50%dece iz bloka koristiti ova igrališta.
Igrališta za decu od 1-3 god. i 3-6god- lociraju se u svakom bloku na udaljenosti 30-50 m od stana za decu do 3 god. i 50-100 za decu do 6 god.- kapacitet dece 15-20 za decu do 3 god. i 30-50 za decu do 6 god.- potrebna površina 2 m2 po detetu ili 0,15 m2 po stanovniku, za decu do 3 god.- potrebna površina 5 m2 po detetu ili 0,5 m2 po stanovniku, za decu do 6 god.
3. Objekti sporta i rekreacije na ostalom građevinskom zemljištu unutar zona stanovanjaU bloku 23 unutar zone stanovanja izgrađen je sportski objekat - hala za skvoš sa pratećim sadržajima (masaža, solarijum).Trend izgradnje sportskih objekata u zonama drugih namena očekuje se i u narednom periodu te je planskim rešenjemdozvoljava izgradnja objekata sporta i rekreacije (teretane, vežbaone, aerobik, fitness, bodibilding i dr.) na ostalomgrađevinskom zemljištu unutar granice obuhvata Plana.Za formiranje novih kompleksa namenjenih sportu i rekreaciji kao i proširenjima postojećih obavezna je izrada Urbanističkihprojekata.PDR se u bloku br. 23 u skladu sa zahtevom Investitora predviđa proširenje postojećeg poslovnog kompleksa u funkciji sportai rekreacije sa njegove južne strane u svemu kao na grafičkom prilogu br. 4.6.Za proširenje postojećeg kompleksa obavezna je uzrada UP za parcelaciju sa urbanističko arhitektonskim rešenjem planiraneizgradnje, s tim da max. Iz=50%, a Ii=1,6.GRL planiranih objekata utvrdiće se UP-om u skladu sa planiranom sportskom aktivnošću i organizacijom kompleksa.
PRAVILA GRAĐENjA ZA SPORTSK REKREATIVNE KOMPLEKSE
U okviru postojećih i planiranih zona sporta i rekreacije, izgradnja objekata i sadržaja mora biti u skladu i prema važećimprorisima i normativima s obzirom na broj korisnika, a prema planiranim sadržajima u okviru zatvorenih i otvorenih površina.
Pravila u pogledu veličine i širine parcele prema nameni i vrsti objekata
Veličina parcele namenjene izgradnji poslovnih objekata mora biti dovoljna da primi sve sadržaje koji su uslovljenikonkretnom namenom objekta, kao i prateće sadržaje uz obezbeđivanje propisanih indeksa izgrađenosti i indeksa zauzetostizemljišta.Minimalna veličina parcele za izgradnju sportsko-rekreacionih objekata u zonama stanovanja je 800 m2, dok se maksimalnaveličina parcele se ne uslovljava.Minimalna širina građevinske parcele je 20m.
Vrsta i namena objekata
U sportskorekretivnim kompleksima mogu se graditi pored objekata namjenjenih sportu i rekreaciji i turističko-ugostiteljskiobjekti sa smeštajnim kapacitetima, poslovno- komercijalni, i stambeno poslovni objekti stim da njihova zastupljenost ne budeveća od 20% na nivou zone. Na parcelama sportsko rekreativnih kompleksa mogu se graditi i prateći, pomoćni i dr. objekti kojisu neophodni za obavljanje osnovne delatnosti.
Organizacija i uređenje kompleksa namenjenog izgradnji objekata i pratećih sadržaja u funkciji sporta i rekreacije je uslovljenovrstom planirane sportske aktivnosti, propisanim normativima za veličinu sportskih terena na otvorenom i zatvorenom prostorukao i max. brojem korisnika i gledalaca na tribinama.U cilju uklapanja u neposredno okruženje potrebno je ispoštovati zatečeni način postavljanja objekata u neposrednomokruženju u odnosu na ulični front.
Strana 68 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Organizacija parcele i izgradnja objekata može se vršiti na osnovu Planom predviđene dokumentacije uz poštovanje utvrđenihpravila građenja, i na osnovu važećih normativa i propisa za objekte određene namene, odnosno prema vrsti sportske aktivnostii broju korisnika, stim da se na parceli-kompleksu moraju obezbediti i uslovi za parkiranje i garažiranje vozila, kakozaposlenih tako i ostalih korisnika.
Postavljanje objekta u odnosu na regulacionu liniju
U cilju uklapanja u neposredno okruženje potrebno je ispoštovati zatečeni način postavljanja objekata u neposrednomokruženju u odnosu na ulični front. Planskim rešenjem građevinske linije objekata se u najčešćem slučaju poklapaju saregulacionim linijama ulica. Dozvoljeno je povlačenje GRL od RGL maksimalno 3,0 m.
URBANISTIČKI PARAMETRI ZONA TURISTIČKO SPORTSKO-REKREACIONA
INDEKS IZGRAĐENOSTI max. 0,5
INDEKS ZAUZETOSTI max. 30 % (računaju se samo objekti)
Ukupan indeks zauzetosti, računajući objekte i otvorene sportske terene je maksimalno 60%.Procenat učešća zelenila u sklopu ove zone je min 40%.
Dozvoljena spratnost i visina objekata
- minimalna svetla visina sportske hale je 6,0 m, dok će maksimalna visina natkrivenih sportskih objekata zavisiti od planiranesportske aktivnosti- maksimalna spratnost objekata ostalih namena koji prate sport i rekreaciju je P+2 (prizemlje + dva sprata)- Dozvoljena je izgradnja podruma ili suterena ukoliko nema smetnji geotehničke ili hidrotehničke prirode.
Najmanja međusobna udaljenost objekata
Najmanja međusobna udaljenost objekata u ovoj zoni je 5,0 m, odnosno minimalno polovinu visine višeg objekta. Poslovniobjekat ne sme direktno zaklanjati osunčanje drugom poslovnom objektu više od polovine trajanja direktnog osunčanja.
Uslovi za izgradnju drugih objekata na istoj građevinskoj parceli
U okviru sportskorekreativnih kompleksa, dozvoljena je izgradnja poslovno-stambenog objekta, (jedan stan za potrebevlasnika), s tim da stambeni prostor mora da bude izvođen istovremeno ili nakon izgradnje poslovnih sadržaja i njegovapovršina ne može da zauzima više od 30% izgrađene (razvijene) površine objekta.
Ograđivanje
Kompleksi namenjeni za sport i rekreaciju mogu se ograđivati transparentnom i zidanom ogradom visine max. 2,2 m, odnosnoprema uslovima koje odredi nadležni organ radi kontrolisanog pristupa korisnika,
Parking prostor za korisnike objekta, po pravilu rešavati u kompleksu ili u neposrednoj okolini na ostalom građevinskomzemljištu, uz uslov priključenja na javnu saobraćajnicu.Za sportske objekte potrebno je obezbediti uslov da na četiri gledaoca bude parking mesto, dok je za poslovne objektepotrebno obezbediti 1 parking ili garažno mesto na 70,0 m2 korisnog prostora ili 1PM za dva zaposlena. Od ukupnog brojaplaniranih parking mesta 10% obezbediti za parkiranje vozila lica sa invaliditetom,Smeštaj službenih vozila rešavati isključivo na pripadajućoj parceli, a u skladu sa uslovima organizacije i uređenja prostoraparcele
Ozelenjavanje
Sve slobodne površine u sklopu zona sporta i rekreacije treba da su parkovski ozelenjene i uređene, a učešće zelenih površina ukopmleksima namenjenim sportu i rekreaciji mora da bude minimalno 40%Svi kompleksi namenjeni sportu i rekreaciji moraju biti adekvatno komunalno opremljeni.
3.1.4. PRAVILA ZA IZGRADNjU VERSKIH OBJEKATA
Postojeći verski kompleks
Postojeći verski objekat evangeličke hrišćanske crkve izgrađen je bloku 34. Na k.p. br. 6695 K.O. Donji grad pored objektanamenjenog bogosluženju izgrađen je i višenamenski objekat - superintendentski ured, spratnosti Po+P+Pk u kom su smešteniprateći sadržaji (učionice, kancelarije, stanovi, apartmani, studio za snimanje radio programa...) Kako su objekti izgrađeniunutar Prostorne celine pod prethodnom zaštitom Ulica braće Radić i prema kategorizaciji MZZSK Subotica su od posebnevrednosti sve eventualne radove na njima izvesti prema Uslovima za preduzimanje mera tehničke zaštite izrađenim odnadležne ustanove zaštite.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 69
Planirani verski kompleks
U južnom delu bloka br. 25 pored raskrsnice Ulica Blaška Rajića i Prvomajske planirana je izgradnja pravoslavne crkve. Poredplanirane crkve na ovom prostoru dozvoljena je izgradnja pratećih funkcionalnih sadržaja: crkvenog ureda (kancelarije,učionice za veronauku), prodaja sveća, crkvenih kalendara, stanova i apartmana i sl.U pogledu položaja, orijentacije, proporcija verski objekat usaglasiti sa kanonima pravoslavne crkve.Vertikalni gabarit objekta planirane pravoslavne crkve je P (prizemlje) dok je maksimalni vertikalni gabarit za druge objekte uokviru komplksa P+2+Pk.Parcelu - kompleks crkve ograditi transparentnom ogradom.
3.2. USLOVI ZA ZAŠTITU SUSEDNIH OBJEKATA
Prilikom izgradnje novih objekata, neovisno od njihove namene, voditi računa o zaštiti susednih objekata u konstruktivnomsmislu, i u smislu ne ugrožavanja uslova življenja na susednim parcelama, i parcelama u neposrednom okruženju.Građenje novih objekata svih vrsta i namena planirati na udaljenostima od susednih objekata kojima se ne ugrožava njihovafunkcija, zatečeni način i uslovi korišćenja, kao ni dnevno osvetljenje prostorija postojećih objekata putem otvora orijentisanihprema parceli na kojoj je planirana gradnja.U cilju zaštite susednih objekata, gledano i kroz odnos prema prostoru susednih parcela, planirani objekti, niti njihovinajistureniji delovi svojim položajem (računajući i vazdušni i podzemni prostor) ne smeju prelaziti granicu susednih parcela.
3.3. USLOVI ZA ARHITEKTONSKO I ESTETSKO OBLIKOVANjE ELEMENATA OBJEKATA
Građenje objekata u zoni u pogledu arhitektonskog oblikovanja vršiti u skladu sa planira,nom namenom, uz primenu boja,arhitektonskih i dekorativnih elemenata u oblikovanju fasada na način kojim će objekat u prostoru i okruženju obrazovatiusaglašenu, estetski oblikovanu celinu.Za građenje objekata koristiti atestirane građevinske materijale, s tim da se preporučuje primena autohtonih materijala sa ovogpodručja.Izgradnja objekata sa ravnim krovom nije dozvoljena.Na objektima izvesti krovne konstrukcije koja obrazuju kose krovne ravni - kosi krov. Krovne ravni oblikovati u skladu saproporcijama objekta. Krovni pokrivač odabrati u zavisnosti od nagiba krovnih ravni.Za osvetljenje prostorija u potkrovlju mogu se izvesti ležeći ili stojeći krovni prozori, proporcijama i oblikom usaglašeni saobjektom.Fasade treba da su malterisane i bojene odgovarajućom bojom, ili od fasadne opeke ili kombinovane obrade, sa upotrebomstakla, metala, raznih fasadnih obloga, kao ravne površine ili sa ispadima (lođe, balkoni, erkeri i sl.) dozvoljenih veličina.
Građevinski elementi (erkeri, doksati, balkoni, ulazne nadstrešnice sa ili bez stubova, nadstrešnice i sl.) na nivou prvog spratamogu da pređu građevinsku, odnosno regulacionu liniju (računajući od osnovnog gabarita objekta do horizontalne projekcijeispada) i to:- na delu objekta prema prednjem dvorištu - 1,20 m, ali ukupna površina građevinskih elemenata ne može preći 50%ulične fasade iznad prizemlja.- na delu objekta prema bočnom dvorištu pretežno severne orijentacije (najmanjeg rastojanja od 1,50 m) – 0,60 m, aliukupna površina građevinskih elemenata ne može preći 30% bočne fasade iznad prizemlja.- na delu objekta prema bočnom dvorištu pretežno južne orijentacije (najmanjeg rastojanja od 2,50 m) – 0,90 m, aliukupna površina građevinskih elemenata ne može preći 30% bočne fasade iznad prizemlja;- na delu objekta prema zadnjem dvorištu (najmanjeg rastojanja od stražnje linije susedne građevinske parcele od 5,00m) - 1,20 m, ali ukupna površina građevinskih elemenata ne može preći 30% stražnje fasade iznad prizemlja.Ispadi veći od 1,20 m, a max do 1,60 m mogu se planirati na delu objekta prema zadnjem dvorištu višem od 3,0 m.Otvorene spoljne stepenice mogu se postavljati na objekat (prednji deo) ako je građevisnka linija 3,0 m uvučena u odnosu naregulacionu liniju i ako savlađuju visinu do 0,9 m. Stepenice kojima se savladava visina preko 0,90 m treba da se rešavajuunutar gabarita objekta.
3.4. USLOVI ZA OBNOVU I REKONSTRUKCIJU POSTOJEĆIH OBJEKATA
Na postojećim objektima u zoni, u skladu sa njihovom namenom i propisanim pravilima građenja utvrđenim za građenje uodređenoj zoni, dozvoljena je rekonstrukcija, dogradnja, adaptacija i sanacija. U zonama za koje su utvrđena pravila uređenja igrađenja regulacionim planom određene intervencije se moraju odvijati prema utvrđenim pravilima iz planskog dokumenta.Naročitu pažnju posvetiti zaštiti susednih objekata.
3.4.1. ZONA MEŠOVITOG STANOVANjA
Rekonstrukcija postojećeg stambenog objekta u cilju postizanja sigurnosti i stabilnosti objekta sa promenama konstruktivnihelemenata, tehnološkog procesa, spoljnjeg izgleda objekta i drugog, dozvoljava se sa zadržavanjem osnovne namene, kao ipretvaranjem dela ili celog stambenog prostora u poslovni (radni prostor), tako da objekat može biti stambeno-poslovni(poslovanje je manje od 50% bruto površine), poslovno-stambeni(poslovanje je više od 50% bruto površine objekta) i poslovniobjekat.Na zaštićenim objektima rekonstrukcija u smislu konzervatorsko-restauratorskih radova dozvoljava se na način i premauslovima za preduzimanje mera tehničke zaštite koje utvrđuje nadležna ustanova zaštite.
Strana 70 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Za izgrađene objekte čija međusobna udaljenost iznosi manje od 3,0 m, rekonstrukcija se može vršiti samo u postojećimgabaritima objekta uz rekonstrukciju, adaptaciju postojećeg tavanskog prostora, bez naspramnih otvora prema susednomobjektu.Rekonstrukcija pomoćnih objekata izgrađenih na parceli kao samostalnih zasebnih objekata u stambeni prostor nije dozvoljena,izuzev kada je pomoćni objekat dograđen uz postojeći stambeni objekat, ukoliko se time može obezbediti kvalitetan i primerenstambeni prostor.Dogradnja stambenih objekata u cilju povećanja, proširenja stambenog prostora dozvoljava se u sklopu postojećeg stana ili kaozasebna stambena jedinica u gabaritu jedinstvenog objekta. Uz stambeni objekat se može dograditi i pomoćni, odnosnoposlovni (radni) prostor, uz, nad, a izuzetno i ispod objekta u zavisnosti od namene i načina korišćenja prostora.Dograđeni deo uz postojeći stambeni objekat može biti iste ili niže spratnosti kao stambeni objekat na kojem se vrši dogradnja,a izuzetno i više spratnosti,do dozvoljene maksimalne spratnosti u zoni.Dogradnja objekta može se vršiti do utvrđenog maksimalnog indeksa zauzetosti građevinske parcele, prema regulacionoj liniji- do građevinske linije položajno utvrđene pravilima za zonu, blok, ulični potez, prema granici bočne susedne parcele- doutvrđene minimalne udaljenosti od granice parcele i objekata na susednim parcelama i prema pravilima utvrđenim za zonu, iprema dvorištu - do minimalne udaljenosti od objekata na sopstvenoj i susednim parcelama u skladu sa pravilima građenja.Dogradnja nad postojećim stambenim, poslovnim objektom dozvoljena je uz prethodnu statičku proveru stabilnosti i sigurnostiobjekta, odnosno preduzete mere zaštite objekta, za namenu u skladu sa osnovnom namenom objekta, do maksimalnedozvoljene spratnosti objekata u zoni i maksimalnog indeksa izgrađenosti parcele utvrđenog za zonu, uz uslov da sedogradnjom ispoštuje položaj otvora, vrata i prozora i ne naruši arhitektonsko-oblikovna forma i proporcije objekta.Dogradnja stambenog objekta u smislu međugradnje na način povezivanja postojećeg stambenog i pomoćnog, odnosnoposlovnog objekta dozvoljava se uz uslov ispunjenja svih propisanih pravila za građenje na građevinskoj parceli u zoni.Dogradnja nad pomoćnim objektima koji su izgrađeni kao samostalni zasebni objekti na parceli nije dozvoljena prostoromnamenjenim za stanovanje, jer nije dozvoljen drugi stambeni objekat na jednoj građevinskoj parceli, a jeste nad postojećimpomoćnim i poslovnim prostorima naslonjenim na stambeni objekat, tako da čini jedinstvenu arhitektonsko-građevinskucelinu, uz prethodnu statičku i geomehaničku proveru postojećih elemenata konstrukcije.Dogradnja u smislu podgradnje se dozvoljava samo izuzetno, uz uslov da se pri građenju objekta preduzmu svi propisaniradovi, odnosno mere zaštite i obezbeđenja sopstvenog i susednih objekata.Adaptacija stambenog i poslovnog objekta se dozvoljava u cilju promene organizacije prostora u objektu, promene nameneobjekta ili dela prostora u objektu, zamene uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, bez promenekonstruktivnih elemenata, spoljnjeg izgleda objekta i drugog.Dozvoljena je adaptacija tavanskog prostora stambenog i poslovnog objekta u stambeni, odnosno poslovni, ukoliko prostorije uadaptiranom tavanskom prostoru ispunjavaju tehničke propise i normative za planiranu namenu.U sklopu adaptacije je dozvoljeno pretvaranje stambenog u poslovni prostor, veličine, sadržaja i opreme u skladu saplaniranom delatnošću čije je obavljanje dozvoljeno u zoni.Pretvaranje poslovnog prostora u stambeni u stambenoposlovnom objektu ili poslovnom objektu dozvoljava se ukolikoposlovni prostor u objektu nije izričito uslovljen i ukoliko stanovanje kao namena nije u koliziji sa vrstom delatnosti koja se uobjektu odvija.Rekonstrukcija, dogradnja i adaptacija postojećeg stambenog objekata u tradicionalnom nizu, u zonama mešovitog stanovanjasa ambijentalnim karakterom, dozvoljava se uz uslov arhitektonskog oblikovanja usaglašenog sa duhom tradicionalnearhitekture i očuvanja uspostavljenih proporcija i oblikovno-estetskih vrednosti objekta.Rekostrukcija, dogradnja i adaptacija se ne mogu odobriti za postojeće objekte koji su bespravno izgrađeni, odnosno neposeduju odobrenje za gradnju niti upotrebnu dozvolu.Na parcelama na kojima postoje objekti skloni padu, a koje ne ispunjavaju uslove za izgradnju novog objekta u skladu sautvrđenim pravilima za građenje, dozvoliće se rekonstrukcija postojećeg objekta, ukoliko s time može povratiti sigurnost istabilnost objekta, odnosno i obnova objekta istog gabarita i spratnosti.Rušenje objekta odobriće se u svrhu izgradnje novog objekta u skladu sa utvrđenim pravilima građenje na parceli, a može senaložiti i od strane opštinske uprave, ukoliko se utvrdi da je usled dotrajalosti ili većeg oštećenja ugrožena stabilnost objekta,do mere koja se ne može otkloniti rekonstrukcijom, čime objekat predstavlja opasnost za život i zdravlje ljudi, za susedneobjekte.
3.4.2. ZONA VIŠEPORODIČNOG STANOVANjA
Na postojećim višeporodičnim i drugim objektima u zoni, u skladu sa njihovom namenom i utvrđenim pravilima građenja,dozvoljene intervencije su rekonstrukcija, dogradnja, adaptacija i sanacija, uz pridržavanje osnovnog principa kojipodrazumeva poštovanje interesa postojećih i planiranih vlasnika, korisnika objekata, javnog interesa u pogledu funkcije iizgleda objekta, autorskih prava projektanta i tehničkih i drugih uslova sa kojima planirane promene na objektu treba da seusaglase.Rekonstrukcija postojećeg višeporodičnog stambenog objekta, dozvoljava se za prizemlje, odnosno sve funkcionalne etažeobjekta sa promenom namene prostora u poslovni, veličine i sadržaja za delatnosti koje su dozvoljene u okviru višeporodičnihstambenih objekata uz saglasnost skupštine stanara (vlasnika ostalih delova objekta).Rekonstrukcija tavanskog prostora dozvoljava se za stambene i druge namene u skladu sa mogućnostima i tehničkim uslovimauz saglasnost vlasnika ostalih delova objekta.Dogradnja višeporodičnog stambenog objekta i drugih objekata u zoni u horizontalnom smislu dozvoljava se u slučaju kada jeplanirana a nije realizovana (fazna izgradnja), kada postoje tehničke nogućnosti i ne remete se prostorni, normativni, oblikovnii drugi uslovi proistekli iz uslova lokacije (ulica, kompoziciono rešenje kompleksa i infrastruktura).
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 71
Dozvoljena je nadogradnja postojećih višeporodičnih objekata u slučajevima:
- Zbog sanacije ravnog krova (bez obzira na spratnost objekta) izgradnja kosog krova ili potkrovne etaže- Nadogradnja postojećih objekata spratnosti P+2 i P+3 do maksimalne spratnosti predviđene za zonu višeporodičnogstanovanja P+4 sa obaveznim kosim krovom (ukoliko statičko ispitivanje konstrukcije objekata u celosti pokaže da je tomoguće).- Sa stanovišta namene nadograđeni prostor može biti stambeni, izuzetno poslovni (ateljei i sl).
Nadogradnje postojećih višeporodičnih objekata izvesti na način da sa postojećim objektima čine skladnu arhitektonsku celinupoštujući ritam otvora na postojećim etažama.Na ovaj način bi se na višeporodičnim objektima starosti cca 30-50 godina uz minimalno povećanje gustine nastanjenosti,otklonio problem prokišnjavanja i poboljšali uslovi stanovanja.Na objektima na kojima je posle nadogradnje spratnost preko P+4 sa nadogradnjom uslovljava se ugradnja liftovaiznalaženjem funkcionalnih i tehničkih mogućnosti.U postojećim objektima moguća je izmena strukture stanova i promena namene iz stambenih u poslovne sadržaje.Ostali uslovi za radove na postojećim objektima definisani su u poglavlju Uslovi za obnovu i rekonstrukciju postojećihobjekata na prostoru Plana.
Podgradnja, izgradnja prostora ispod gabarita i dela gabarita postojećeg objekta dozvoljava se izuzetno, uz uslov da suplanirane i preduzete sve mere zaštite na obezbeđenju sopstvenog i susednih objekata i izvedeni svi propisani građevinskiradovi.Adaptacija postojećeg višeporodičnog stambenog objekta i drugih objekata u zoni se dozvoljava u svrhu promene namene(dela) prostora u objektu, uključujući promene u oblikovnoj strukturi i ugradnju i rekonstrukciju instalacija.Adaptacija stambenog prostora na spratnim etažama u poslovni prostor, sa korišćenjem stambenog stepeništa, može se odobritiza delatnost čije funkcionisanje ne remeti uslove stanovanja u objektu, ukoliko za to postoje prostorni tehnički preduslovi, a uzpismenu saglasnost vlasnika, odnosno korisnika objekta.Adaptacija i pretvaranje poslovnog prostora u stambeni u višeporodičnom stambenom objektu se dozvoljava ukoliko poslovniprostor u tom objektu nije isključivo uslovljen.Adaptacija zajedničkih prostorija stanara u stambeni prostor se ne dozvoljava, jer se to kosi sa funkcijom, svrhom zbog koje suone planirane i izvedene u skladu sa važećim normativima za objekte ove namene.Adaptacija postojećih, namenski građenih garaža u drugu namenu se ne dozvoljava.Zatvaranje terasa, lođa i balkona i druge pojedinačne intervencije na fasadama i to naročito uličnim, nije dozvoljeno, izuzevjednoobrazno u sklopu renoviranja, rekonstrukcije fasada prema jedinstvenom projektu za celokupan objekat.Izuzetno, na dvorišnim fasadama dozvoliće se isključivo zastakljivanje terasa, lođa i balkona, prema Aktu o urbanističkimuslovima odobrenom projektu, odnosno skici, a u cilju zaštite od nepovoljnih klimatskih uticaja.Rekostrukcija, dogradnja i adaptacija se ne mogu odobriti za postojeće objekte koji su bespravno izgrađeni, niti na objektimakoji su po bilo kom osnovu predmet spora vlasnika i korisnika objekata i prostora na sopstvenoj i susednim parcelama.
3.4.3. PRAVILA REGULACIJE ZA OBJEKTE PLANIRANE ZA RUŠENjE
Objekti Regulacionim planom predviđeni za rušenje, do privođenja prostora planom planiranoj nameni su:
- Objekti predviđeni za rušenje na postojećoj regulaciji ulice koja se planskim rešenjem zadržava mogu serekonstruisati uz povećanje horizontalnog i vertikalnog gabarita tako da se uklope u plansko rešenje i zadržati. Dozvoljena jemogućnost prenamene ovih objekata.- Stambeni i poslovni objekti koji su predviđeni za rušenje, a nalaze se unutar planiranih regulacionih linija ulice moguse rekonstruisati u postojećem horizontalnom i vertikalnom gabaritu sa mogućnošću promene namene do max. 50 % ukupnepovršine objekta za namene i delatnosti koje su planom predviđene kao dozvoljene za odvijanje unutar utvđenih namenskihcelina.- Ostali objekti, pomoćni objekti i objekti unutar dvorišta, planom predviđeni za rušenje mogu se rekonstruisati bezpromene vertikalnog i horizontalnog gabarita. Prenamena ovih objekata nije dozvoljena.- Objekti koji su predviđeni za rušenje radi izgradnje javnih objekata od opšteg interesa kao i izgradnje verskogkompleksa u bloku br. 25 mogu se rekonstruisati u postojećem horizontalnom i vertikalnom gabaritu bez mogućnoti promenenemene.
3.5. USLOVI ZA PRIKLjUČENjE OBJEKATA NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU
3.5.1. ELEKTROENERGETSKE, GASNE I TT INSTALACIJE
Snabdevanje objekata na kompleksu planirano je iz postojećih odnosno iz novoplaniranih trafo stanica odgovarajuće snagekoje će se izgraditi unutar dvorišta blokova namenjenih za zajedničko korištenje - javna površina, odnosno u sklopu budućihobjekata potencijalnih Investitora. Lokacije trafo stanica na graf. prilogu plana su orijentacione, i utvrđivaće se u skladu safazama realizacije kompleksa, kod izgradnje pojedinačnih objekata, odnosno poteza.
Priključak planiranih objekata izvesti kablovskim niskonaponskim vodom preko kablovske priključne kutije.Zavisno od etapnosti izgradnje objekata potrebno je za svaki objekat posebno zatražiti Tehničku informaciju o načinu
priključenja na elektrodistributivnu mrežu od EPS Elektrovojvodina Novi Sad ED “SUBOTICA“ u Subotici kao iurbanističko-tehničke uslove od ovog Zavoda za kolčene trase VN i NN kablova.
Strana 72 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Za toplifikaciju predviđenih objekata na obuhvaćenom prostoru, koja je planirana priključenjem na postojeću
vrelovodnu mrežu ili gasovodni sistem neophodno je zatražiti predhodno posebne urbanističko-tehničke uslove kao i Načelnuenergetsku saglasnost kojom će se definisati uslovi za svaki pojedinačni planirani objekat od strane JP “SUBOTIČKATOPLANA”, odnosno od JKP "Suboticagas" u Subotici.Za objekte za koje se snabdevanje toplotnom energijom planira rešiti priključenjem na toplovodnu mrežu, potrebno je uobjektu na pogodnom mestu, u suterenu ili delu prizemlja izgraditi toplovodnu stanicu. Ujedno predvideti izgradnjuvrelovodnog priključka od postojećeg do planiranog vrelovoda do podstanice po trasi i u svemu prema uslovima nadležnogkomunalnog preduzeća.Za objekte čije se snabdevanje toplotnom energijom planira priključenjem na postojeću distributivnu gasovodnu mrežu,priključak i položaj KMRS isplaniratiu prema uslovima nadležnog komunalnog preduzeća.Za priključenje objekata na TT mrežu planirati polaganje novih TT vodova od postojeće TT kanalizacije.Priključenje pojedinačnih objekata na TT mrežu je predmet posebnih urbanističko-tehničkih uslova koje treba zatražiti od ovogZavoda kao i predhodnih uslova odnosno saglasnosti izdatih od strane “TELEKOM SRBIJA” A.D. Beograd FILIJALASOMBOR/SUBOTCA - SUBOTICA Služba za pristupne mreže u Subotici.
3.5.2. VODOVOD I KANALIZACIJA
Svaki objekat se priključuje na javnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu nakon njene izgradnje.Predvideti vodomer za svakog potrošača zasebno. Vodomer se smešta u propisno vodomerno okno.U slučaju da se na jednoj parceli smešta više potrošača predvideti vodomere za svakog potrošača posebno, a sve vodomeresmestiti u jedno vodomerno okno. U ovim slučajevima se predviđa izgradnja razdvojene mreže za sanitarnu i protivpožarnupotrošnju. Obe mreže se mogu polagati u isti rov.Priključenje na javnu kanalizacionu mrežu vršiti po mogućnosti u reviziona okna. Dno priključnog kanala (kućnog priključka)mora biti izdignuto od kote dna sabirnog kanala (po mogućnosti priključivati se u gornju trećinu).Odvođenje atmosferskih voda rešiti unutar pojedine parcele putem priključka na javnu kanalizacionu mrežu, stim da ne dođedo okvašavanja zidova susednog objekta ili plavljenja susedne parcele.Kod objekata višeporodičnog stanovanja izgraditi kanalizacionu mrežu oko objekta i njome odvesti sve upotrebljene vode izobjekta i atmosferske vode sa krovnih ravni.Celokupnu kanalizacionu mrežu graditi po mešovitom sistemu.Uslove i odobrenje za priključenje na javnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu zatražiti od JKP „Vodovod i kanalizacija“ izSubotice.
3.6. OPŠTI USLOVI ZA IZGRADNjU OBJEKATA
Stambeni prostor - stambenu jedinicu sa pomoćnim i pratećim prostorima u okviru porodičnog i višeporodičnog objektaorganizovati prema funkciji i važećim normativima.Svetla visina stambenih prostorija ne može biti manja od 2,5 m.Poslovni prostori u sklopu stambenih objekata i objekata drugih namena, odnosno poslovni objekti, treba da su izgrađeniprema funkcionalnim, sanitarnim, tehničko-tehnološkim i drugim uslovima u zavisnosti od vrste radne delatnosti, odnosnoprema važećim propisima za određenu namenu ili delatnost.Standardna svetla visina poslovnih, radnih prostorija ne može biti manja od 3,0 m, odnosno treba da je u skladu sa propisimaza obavljanje određene vrste delatnosti.Objekti svih vrsta i namena treba da su funkcionalni, statički stabilni, hidro i termički propisno izolovani i opremljeni svimsavremenim instalacijama u skladu sa važećim normativma i propisima za objekte određene namene.Prilikom projektovanja i izgradnje objekata ispoštovati važeće tehničke propise za građenje objekata određene namene.Objekte projektovati u skladu sa propisima o izgradnji na seizmičkom području, imajući u vidu da se gradi na području kojeprema intenzitetu zemljotresa spada u VII stepen Merkali-Kankali- Zibergove skale (MCS).Prilikom projektovanja i izgradnje objekata imati u vidu nivo podzemne vode prve (freatske) izdani. Na obuhvaćenompodručju izmereni su:- u kopanim bunarima - maksimalni nivo 109.91 m n.v. a minimalni nivo 106.09 m n.v.- u pijezometru - maksimalni nivo iznosi 107.87 m n.v. dok je minimalni nivo 106.30 m n.v. Navedeni podaci su orijentacioni,obzirom da su ciklusi ekstrema duži od posmatranog perioda.Na objektima koji se u skladu sa postojećim načinom postavljanja objekata u zoni, bloku, grade na granici bočne građevinskeparcele, ili interpolitraju između obe bočne građevinske parcele, ne mogu se na zabatnim zidovima planirati otvori.Na objektima koji se ugrađuju između i do granica obe bočne građevinske parcele (izgradnja u tradicionalnom nizu) na kojimasu postojeći objekti postavljeni na zajedničkoj granici parcela, mogu se za potrebe osvetljenja i ventilacije sporednih, odnosno iradnih prostorija izvesti svetlarnici, na račun gabarita planiranog objekta.Kod građenja objekata na međi voditi računa da se objektom ili nekim njegovim elementom (ispadom i drugim) ne ugrozivazdušni, odnosno podzemni prostor susedne parcele.Krovne ravni svih objekata u pogledu nagiba krovnih ravni treba da su rešene tako da se odvođenje atmosferskih voda sapovršina krova reši u sopstveno dvorište, odnosno usmeri na uličnu kanalizaciju.Površinske vode sa jedne građevinske parcele ne mogu se usmeriti prema drugoj parceli, odnosno objektima na susednimparcelama.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 73U slučaju kada za odvođenje površinskih voda ne postoji nivelaciono rešenje na nivou bloka, površinske vode sa parceleodvode se slobodnim padom prema rigolama, odnosno prema ulici (kod regulisane kanalizacije, odnosno jarkovima) sanajmanjim padom od 1,5%.
Izgrađene saobraćajne površine, pristupne pešačke staze objektima na parceli, rampe garaža u prizemlju i pomoćnih iradnih prostorija kojima se savladava visinska razlika iznad kote terena, kolske pristupne puteve dvorištu i manipulativnedvorišne platoe, treba izvesti sa padom orijentisano prema ulici, eventualno delom prema zelenim površinama na parceli (vrt,bašta i slično).Odvođenje površinskih voda sa manipulativnih i parking površina planiranih u dvorištom delu parcele, čija površina prelazi200 m2, uslovljeno je zatvorenom kanalizacionom mrežom priključenom na uličnu kanalizaciju.U slučaju izgradnje garaže u suterenu objekta, pad rampe za pristup garaži orijentisan je prema objektu, a odvođenjepovršinskih voda rešava se drenažom ili na drugi pogodan način.Odvođenje površinskih voda sa rampe izvedene za veći broj garaža planiranih u suternu objekta (višeporodični, poslovniobjekti i dr.) obavezno rešavati knalizacionom mrežom priključenom na uličnu kanalizaciju.Saobraćajne površine - pristupni putevi, platoi treba da su izvedeni sa savremenim kolovozni zastorom: beton, asfalt beton ipopločanje raznim tipskim elementima.Javni prostor ulice se ne može koristiti za obavljanje delatnosti (skladištenje materijala i sl.) niti za parkiranje teških vozila imašina, već se u tu svrhu mora organizovati i urediti prostor u okviru parcele ukoliko za to postoje prostorni uslovi i ne remetese stvoreni uslovi življenja u širem okruženju.Odlaganje kućnog smeća vrši se u odgovarajuće posude u sopstvenom dvorištu za porodične stambene objekte, odnosno ukontejnerima smeštenim na pogodnim lokacijama u sklopu parcele ili u odgovarajućim prostorijama u objektu zavišeporodične i poslovne objekte a u skladu sa propisima za objekte određene namene, sa odvoženjem na gradsku deponiju,organizovano i putem nadležnog komunalnog preduzeća.
3.7. POSEBNI USLOVI ZA IZGRADNjU OBJEKATA
U odnosu na namenu objekata čije je građenje dozvoljeno u zoni, potrebno je za pojedinačnu gradnju pribaviti uslove odnadležnih organa i organizacija koje su zakonom ovlaštene da ih donose, odnosno propisuju.U skladu sa odredbama Zakona o kulturnim dobrima za građenje objekata u urbanističim celinama sa posebnim kulturno-istorijskim i ambijentalnim vrednostima, u cilju očuvanja izgleda i svojstva kulturnog dobra i uklapanja objekta u ambijentpribaviti uslove za preduzimanje mera tehničke zaštite od nadležne ustanove za zaštititu spomenika kulture.U skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine, za građenje poslovnih objekta sa vrstom delatnosti čiji proces može biti sanegativnim uticajem na životnu sredinu, obavezna je izrada Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, kojom treba da sedokaže da primenjeni tehnološki proces, materijali, sirovine, vrsta energije i otpadne materije bitno ne ugrožavaju životnusredinu, odnosno preduzetim merama na sprečavanju negativnih uticaja mogu da se svedu na zakonom propisane dozvoljenenorme.Građenje objekata od značaja za odbranu zemlje vršiti u skladu sa odredbama Zakona o odbrani, odnosno u skladu sa uslovimakoje propiše nadležni organ za ovu oblast.Građenje objekata u skladu sa vrstom i namenom vršiti uz poštovanje svih važećih propisa iz oblasti zaštite životne sredine,zaštite od požara, sanitarne zaštite, bezbednosnim i drugim propisanim uslovima i posebnim uslovima u skladu saspecifičnošću objekta.Vršenje radova na izradi istražnih bušotina nafte i gasa dozvoljeno je, uz prethodno pribavljenu saglasnost vlasnika ilikorisnika parcele i nadležnog Ministarstva uz predhodnu izradu Studija o proceni uticaja na životnu sredinu i pribavljen Akt ourbanističkim uslovima.Vršenje radova na iskopavanju i istraživanju arheoloških nalazišta dozvoljeno u svim zonama unutar obuhvata granica GP-a, aprema odredbama Zakona o kulturnim dobrima.
3.8. POSEBNI USLOVI KOJIMA SE JAVNE POVRŠINE I JAVNIOBJEKTI OD OPŠTEG INTERESA ČINE PRISTUPAČNIM OSOBAMA SA INVALIDITETOM U SKLADU SASTANDARDIMA PRISTUPAČNOSTI
U rešavanju saobraćajnih površina, prilaza objektima i drugih elemenata uređenja i izgradnje prostora i objekata primenitiodredbe Pravilnika o uslovima za planiranje i projektovanje objekata u vezi sa nesmetanim kretanjem dece, starih,hendikepiranih i invalidnih lica (“Službeni glasnik RS” broj 18/97)
U skladu sa “standardima pristupačnosti“ osigurati uslove za nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci istarim osobama na sledeći način:
- na svim pešačkim prelazima visinsku razliku između trotoara i kolovoza neutralisati obaranjem ivičnjaka,- u višeporodičnim stambenim, poslovnim i u javnim objektima obezbediti pristup licima sa posebnim potrebama na kotuprizemlja spoljnjim ili unutrašnjim rampama, minimalne širine 90 cm i nagiba 1:20 (5%) do 1:12 (8%)- U okviru svakog pojedinačnog parkirališta ili garaže obavezno predvideti rezerveciju i obeležavanje parking mesta zaupravno parkiranje vozila invalida u skladu sa standardom JUS U. A9.204
3.9. PRAVILA ZA IZGRADNjU JAVNIH POVRŠINA ULICA
3.9.1. PRAVILA ZA IZGRADNjU SAOBRAĆAJNE MREŽE
Strana 74 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.- Postojeće saobraćajnice koje se ovim rešenjem zadržavaju treba regulisati, a nove saobraćajne površine treba formiratiprema datom urbanističkom rešenju.- Kolovozi i trotoari treba da se izgrade sa savremenim zastorom.- Odvod atmosferskih voda sa svih saobraćajnih površina rešiti zatvorenom kanalizacijom putem slivnika.- Biciklističke staze u nivelacionom sislu prilagoditi sa površinama za pešake i izgraditi od savremenih materijala kojise koriste u putogradnji.- Trotoare izgraditi korišćenjem savremenih materijala a u mestima većeg stepena atraktivnosti od kvalitetno i estetskioblikovanog popločanja.- Kolovoznu konstrukciju na gradskim magistralama dimenzionisati za teško saobraćajno opterećenje.- Kolovoznu konstrukciju na gradskim saobraćajnicama II reda dimenzionisati minimnalno za srednje teškosaobraćajno opterećenje.- Kolovoznu konstrukciju na sabirnim sabraćajnicama dimenzionisati za srednje saobraćajno opterećenje.- Kolovoznu konstrukciju za stambene ulice i za površine za parkiranje dimenzionisati za lako saobraćajno opterećenje- Nove kolovoze u visinskom smislu prilagoditi nivelacionom rešenju koje je dato u ovon planu.- Trotoare projektovati i graditi tako da su prilagođene kretanju invalidnih lica u skladu sa standardima JUS u.A9.204.- Svi elementi saobraćajnica dati su u grafičkom prilogu rešenje saobraćaja. Prilikom projektovanja i gradnje obaveznoje pridržavati se svih elemenata osim onih datih za parkinge unutar blokova.- Parkng prostore unutar blokova moguće je rasporediti i na drugi način s tim da ne dođe do smanjenja broja parkingmesta.- Na parkiralištima obezbediti cca 10 % mesta za osobe sa invaliditetom.
3.9.2. PRAVILA ZA IZGRADNjU I UREĐENjE JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
- Pri uređenju novih zelenih površina u sklopu kompleksa neophodno je izraditi Akt o Urbanističko-tehničkimuslovima, na osnovu kojeg se izrađuju izvođački elaborati, putem odgovarajuće stručne radne organizacije.- Prisutne zelene površine potrebno je dopunjavati i obnavljati. Započete drvorede nastavljati istim sadnim materijalom,ili vrstama koje se uklapaju i mogu se usaglasiti sa postojećim.- Formirati homogen sistem zelenila.- Podizati nove zelene površine po određenim principima i u planiranim odnosima prema nameni a u skladu saOdlukom o javnim zelenim površinama („Službeni list opštine Subotica" broj 16/96).- Voditi računa o održavanju, očuvanju i saniranju postojećih zelenih površina.- Ulično zelenilo dopunjavati i po mogućnosti zaštiti sa zaštitnikom oko stabla, a gde je moguće uklopiti i niskorastinje.- Blokovsko zelenilo formirati uz utvrđenje zakonskog minimuma u pogledu prostora po jednom članu domaćinstva.- Pri uređenju zelenog pojasa unutar blokova treba obezbediti parkovske klupe, korpe za otpadke i osvetljenje, kao ibaštenske hidrante i druge rekvizite po potrebi.- Za dečija igrališta se izrađuju posebni projekti, odnosno u sklopu projekta sa planovima ozelenjavanja.- Prilikom ozelenjavanja dečijih ustanova voditi računa o sadnom materijalu, u smislu izbora koji je bezbedan za decu.- Sav sadni materijal treba da je kvalitetan, da ima odgovarajuću starost i da je prilagođen uslovima.
3.10. PRAVILA ZA IZGRADNjU MREŽE I OBJEKATA JAVNEINRASTRUKTURE
3.10.1. PRAVILA ZA IZGRADNjU ELEKTROENERGETSKE, GASNE I TT MREŽE
Elektroenergetska mreža
Snabdevanje objekata na prostoru obuhvaćenom planom planirano je delom iz postojećih odnosno iz novoplaniranih trafostanica odgovarajuće snage koje će se izgraditi na obuhvaćenom prostoru u skladu sa fazama realizacije kompleksa, kodizgradnje pojedinačnih objekata.Sve elektroenergetske vodove (VN i NN) izvesti putem podzemnih kablova.Kablove polagati u zelenim površinama pored saobraćajnica i pešačkih staza na udaljenosti min. 1,0 m od kolovoza i 0,5 m odpešačkih staza.Dubina ukopavanja kablova ne sme biti manja od 0,8m.Kablove ispod kolovoza, trotoara ili betonskih površina polagati u zaštitne cevi ili kablovice sa rezervnim otvorima.
Za kablove iste namene koji se polažu u istom pravcu obavezno je zadržati zajedničku trasu (rov, kanal).Iznad trase kablova kod promene pravca trase i drugih promena te na 50m ravne linije treba postaviti kablovske
oznake sa odgovarajućim simbolima.Sve elektro radove izvesti prema važećim tehničkim propisima i normativima i JUS standardima vodeći računa o
minimalnim dozvoljenim odstojanjima od ostalih instalacija i objekata.Ukoliko se planirani objekti nameravaju graditi iznad postojećih trasa NN i VN kablova iste je potrebno izmestiti.Za zaštitu od atmosferskog pražnjenja na planiranim objektima predvideti klasičnu gromogransku instalaciju i izvesti
je prema važečim tehničkim propisima za gromobranske instalacije.Napajanje novoplaniranih kandelaber svetiljki javne rasvete rešiti putem niskonaponskih podzemnih kablova.Upravljanje rasvetom planirati centralno i automatski sa mogućnošću isključenja svake druge svetiljke i mogućnošću
polunoćnog osvetljenja.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 75Toplifikacija predviđenih objekata na obuhvaćenom prostoru, koja je planirana priključenjem na postojeću vrelovodnu mrežuili gasovodni sistem, uslovljena izradom posebnih urbanističko-tehničkih uslova kao i pribavljanjem Načelne energetskesaglasnosti kojom će se definisati uslovi za svaki pojedinačni planirani objekat od strane JP “SUBOTIČKA TOPLANA”,odnosno od JKP "Suboticagas" u Subotici.Sve radove na izgradnji vrelovodne ili gasovodne mreže na prostoru obuhvaćenom planom izvesti prema važećim tehničkimpropisima i normativima za ovu vrstu instalacijaGasovod niskog pritiska se vodi podzemno. Kada se gasovod vodi podzemno dubina polaganja gasovoda je 0,6-1,0 m odnjegove gornje ivice. Preporučuje se dubina od 0,8 m. Izuzetno je dozvoljena dubina 0,5 m kod ukrštanja sa drugim ukopaniminstalacijama ili na izrazito teškom terenu, uz primenu dodatnih tehničkih mera zaštite. Lokacija rovova treba da je u zelenompojasu između trotoara i ivičnjaka kolovoza, trotoara.Trase rovova za polaganje gasne instalacije se postavljaju tako da gasna mreža zadovolji minimalna propisana odstojanja uodnosu na druge instalacije i objekte infrastrukture.Vrednosti minimalnih dozvoljenih rastojanja u odnosu na ukopane instalacije su:
Minimalna dozvoljena rastojanja
ukrštanje paralelno vođenje
- drugi gasovod 0,2 m 0,4m- vodovod, kanalizacija 0,2m 0,4m- nisko i visoko naponski elektro kablovi 0,3m 0,6m- telefonski kablovi 0,3m 0,5m- tehnološka kanalizacija 0,2m 0,4m- betonski šahtovi i kanali 0,2m 0,4m- željeznička pruga i industrijski kolosek 1,5m 5,0m- visoko zelenilo - 1,5m- temelj građevinski objekata - 1,0m- lokalni putevi i ulice 1,0m 0,5m- magistralni i regionalni putevi 1,3m 1,0m- benzinske pumpe - 5,0m
Ukrštanje distributivnog gasovoda (DG) sa saobraćajnicama vrši se uz njegovo polaganje u zaštitnu cev ili kanal. Pri tome semora obezbediti prirodna ventilacija kanala, zaštitne cevi ili podzemnog prolaza.Za priključenje objekata na TT mrežu planirati polaganje novih TT vodova od postojeće TT kanalizacije.Telefonsku instalaciju izvesti prema važećim tehničkim propisima i normativima kao i prema Uputstvu o izradi telefonskihinstalacija i uvoda (PTT Vesnik br. 3/75).Pri paralelnom vođenju energetskih i telekomunikacionih kablova najmanje rastojanje mora biti 0,50 m za kablove napona do10 kV odnosno 1,0 m za kablove napona preko 10 kV. Ugao ukrštanja treba da bude 90°.Pri ukrštanju sa gasovodom, vodovodom i kanalizacijom vertikalno rastojanje mora biti veće od 0,3 m a pri približavanju iparalelnom vođenju 0,5 m.Za trase KDS koristiti planirane trase TT vodova.
3.10.2. PRAVILA ZA IZGRADNjU VODOVODNE I KANALIZACIONE MREŽE
Javna vodovodna mreža se gradi po prstenastom sistemu, gde god to lokalni uslovi dozvoljavaju. Prvenstvo pri izgradnji javnevodovodne mreže ima trasa duž Ulice Maksima Gorkog i Beogradskog puta, kao i deonica u Kumičićevoj ulici, obzirom da«zatvaraju» planirani prsten magistralne vodovodne mreže.Duž javne vodovodne mreže se ugrađuju protivpožarni hidranti i to nadzemni, gde god to lokalni uslovi dozvoljavaju tj gde neometaju saobraćaj.Prečnici javne vodovodne mreže su najmanje 100 mm.Prilikom izgradnje javne kanalizacione mreže prioritet u izgradnji imaju kolektori II i IV, koji su i glavni sabirnici predmetnogpodručja ali i područja uzvodno. Sistem gradnje javne kanalizacione mreže je mešoviti.Prilikom izgradnje javne kanalizacione mreže i kolektora predvideti reviziona okna na svim prelomima, priključcima i pravimdeonicama trase na propisnim rastojanjima.Priključenje na kanalizacionu mrežu vršiti po mogućnosti u reviziona okna. Dno priključnog kanala mora biti izdignuto odkote dna sabirnog kanala (po mogućnosti priključivati se u gornju trećinu).
3.11. ELEMENTI ZA PARCELACIJU JAVNOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA
RAZGRANIČENjE JAVNOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA od ostalog zemljišta izvršeno jeutvrđivanjem GRANICA JAVNOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA, koju određuju regulacine linije ulica i javnih površinadefinisane na graf. prilogu br. 4.4. koordinatama prelomnih tačaka.
ANALITIČKO – GEODETSKI PODACI ZA OBELEŽAVANjEGRANICA JAVNOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTAB1-1 397028.787 106453.801B1-2 397026.806 106447.494
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 77B11-4 397209.286 105944.059B11-5 397182.593 105971.625B11-6 397158.155 105996.754B11-7 397136.915 106018.578B11-8 397136.478 106026.034B11-9 397189.907 106087.512B11-10 397196.615 106087.646B11-11 397220.017 106062.795B11-12 397231.851 106046.259
Strana 80 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.B42-5 397795.249 106225.513B42-6 397784.445 106219.133B42-7 397782.198 106212.007B42-8 397835.018 106120.154B42-9 397841.813 106118.368
Na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik Republike Srbije '' broj 47/2003 i34/2006) i člana 33. stav 1. tačka 4. Statuta opštine Subotica (''Službeni list Opštine Subotica,''broj 19/2002, 59/2004, 61/2004,12/2005 i 12/2006), Skupština opštine Subotica na 34. sednici održanoj dana 16. marta 2007. godine, donela je
ODLUKUO DONOŠENJU PLANA DETALJNE REGULACIJE ZA DEO PROSTORA
“BANJE PALIĆ” NA PALIĆU
Član 1.Donosi se Plan detaljne regulacije za deo prostora “ Banje Palić” na Paliću ( u daljem tekstu Plan).
Član 2.Prostor obuhvaćen granicom Plana se nalazi unutar granica građevinskog reona utvrđenih Generalnim planom Subotica-
Palić do 2020. god. i čini najatraktivniji deo područja Banje Palić uz severnu obalu jezera Palić, od obale jezera do Horgoškogputa (Magistralni put M-22.1), kao i delove istočne obale do kompleksa "Vikend naselja" i granice građevinskog reona i deozapadne obale jezera do kompleksa Ribolovačkog saveza.
Granicu prostora čije se uređenje i uslovi za izgradnju utvrđuju Planom detaljne regulacije čini:- sa severne strane magistralni put M-22.1 (Horgoški put)- sa istočne strane, Solunska ulica do Omladinskog jezera, dalje granica prati obalu Omladinskog jezera i
Kanjiškim putem granica Plana ide do tromeđe puta i k.p. br. 1508 i 1510 K.O. Palić, odakle se lomi ka jugu paralelno saregulacijom Obilaznog puta u dužini od cca 590 m.
- Sa južne strane od granica Plana skreće prema zapadu presecajući parcele broj 1644 i 1643/1, zatim nastavljameđom parcela 1641/1 i 1641/2 K.O. Palić, preseca obilazni put međom parcela br. 1641/7 i 1641/9, odakle skreće premaseveru, prateći zapadnu regulaciju obilaznog puta presecajući parcele 1628/6, 1612/9, 1612/3, 1600/4, 1593/1, 1586/1 i 1583/3,dolazi do okretišta za autobuse na ulazu u Vikend naselje, prati severnu granicu Vikend naselja, do obale jezera Palić i obalomdolazi do kompleksa Ribolovačkog saveza, na zapadnoj obali jezera Palić.
- sa zapadne strane, granica od kompleksa Ribolovačkog saveza ide južnom granicom parcele broj 14327 K.O.Novi grad, gde skreće i istočnom međom parcele broj 14323 K.O. Novi grad dolazi do južne granice atarskog puta broj 14791K.O. Novi grad, odakle njegovom južnom regulacijom nastavlja ka zapadu u dužini od cca 256,0 m, gde se lomi i prelazi atarskiput i nastavlja zapadnom međom k.p. 14332, dolazi do željezničke pruge Subotica – Horgoš, i preseca prugu, nastavlja severnomstranom pružnog pojasa, dolazi do Sušačke ulice, prati kanal Tapša, zatim istočnom granicom kompleksa benzinske stanicedolazi do Horgoškog puta.
Granicom Plana obuhvaćen je prostor veličine 162,45 ha.
Član 3.Prema Generalnom planu Subotica-Palić do 2020 god. («Službeni list opštine Subotica« br. 16/2006, 17/2006 ispr. i
28/2006) prostor u okviru Plana je većim delom namenjen banjskom turizmu i parkovskim površinama, dok je deo u uzseveroistočnu granicu namenjen stanovanju. U severozapadnom delu prostora prolazi koridor gradske saobraćajnice II reda kojapredstavlja zapadnu obilaznicu oko Palićkog jezera.
Član 4.Sastavni deo ove odluke je elaborat Plana detaljne regulacije za deo prostora “ Banje Palić” na Paliću, izrađen u JP
''Zavod za urbanizam opštine Subotica'' pod brojem U-275/2004
Član 5.Tekstualni deo Plana se objavljuje u ''Službenom listu opštine Subotica''.
Član 6.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 81Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenom listu opštine Subotica''.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaSkupština Opštine SuboticaBroj: I-011-11/2007Dana: 16. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK SOSaša Vučinić, s.r.
PLAN DETALJNE REGULACIJEZA DEO PROSTORA "BANJE PALIĆ" NA PALIĆU
I PLANSKI I PRAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE PLANA
Za potrebe Naručioca - OPŠTINE SUBOTICA, a na osnovu zahteva Investitora – J.P. "DIREKCIJA ZA IZGRADNjUOPŠTINE SUBOTICA", u J.P. "Zavod za urbanizam opštine Subotica", pristupilo se izradi PLANA DETALjNEREGULACIJE ZA DEO PROSTORA "BANjE PALIĆ" NA PALIĆU.
Planski osnov za izradu Plana detaljne regulacije je:- Generalni plan Subotica - Palić do 2020-te godine (“Službeni list opštine Subotica” broj 16/06 od 17.07.2006.g.).
Plan se izrađuje na osnovu Odluke o pristupanju izradi Plana detaljne regulacije za deo prostora "Banje Palić" na Paliću("Službeni list opštine Subotica" br. 59/2004), čiji sastavni deo je i Program za izradu Plana, koji sadrži Koncept plana zasnovanna prikupljenim uslovima, podacima, dokumentaciji i razvojnim planovima nadležnih komunalnih organizacija i drugihinstitucija, a koji su od uticaja na uređenje i izgradnju područja obuhvaćenog Planom i Odluke o izmenama i dopunama Odlukeo izradi Plana detaljne regulacije za deo prostora "Banje Palić" na Paliću ("Službeni list opštine Subotica" br. 27/2005) u kojoj jedefinisano da se istovremeno sa izradom Plana pristupa izradi strateške procene uticaja Plana na životnu sredinu.Plan detaljne regulacije se izrađuje u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji (“Službeni glasnik RS” broj 47/03 i 34/06), aprema propisanom načinu izrade i sadržaju utvrđenom Pravilnikom o sadržini, načinu izrade, načinu vršenja stručnekontrole urbanističkog plana, kao i uslovima i načinu stavljanja plana na javni uvid (“Službeni glasnik RS” broj 12/04).
Na osnovu Zakona o banjama Vlada Republike Srbije je donela Uredbu o utvrđivanju područja “Banje Palić”(“Službeni list RS” broj 31/99), koja predstavlja osnov za otpočinjanje aktivnosti na izradi planske dokumentacije za izgradnjubanje.
1.1. POLOŽAJ PROSTORA U OKRUŽENjU
Prostor obuhvaćen granicom Plana se nalazi unutar granica građevinskog reona utvrđenih Generalnim planom Subotica-Palić do2020. god. i čini najatraktivniji deo područja Banje Palić uz severnu obalu jezera Palić, od obale jezera do Horgoškog puta(Magistralni put M-22.1), kao i delove istočne obale do kompleksa "Vikend naselja" i granice građevinskog reona i deo zapadneobale jezera do kompleksa Ribolovačkog saveza.
1.2. POSTOJEĆA NAMENA PROSTORA
U pogledu namene prostora može se konstatovati da je prostor obuhvaćen granicama Plana većim delom izgrađen objektima ufunkciji turizma, sporta i rekreacije, stanovanja i objektima javne namene.Centralni deo kompleksa zauzima "Veliki park" – Park Narodnih heroja sa obalom, zapadno od parka je prostor sa prirodnimvrednostima i ZOO vrt, a istočno i severno od parka su prostori u funkciji stanovanja i turizma. Prostor između Palićkog iOmladinskog jezera je uglavnom neizgrađen prostor, osim hotela "Prezident" i meteorološke stanice. Uz istočnu obalu jezeraPalić su "muški štrand" i sportsko-rekreacioni centar, dok je u njihovom zaleđu prostor koji je delimično izgrađen objektimastanovanja i pojedinačnim turističkim objektima.Park i obalaPark Narodnih heroja - "Veliki park" je formiran kao sastavni deo turističko - banjskog i kupališnog kompleksa Palićsredinom 19-og veka. Rekonstrukcijom izvršenom početkom 20-og veka park dobija oblik i kvalitete koji su uglavnom zadržanido danas.U okviru parka locirani su najstariji objekti banje - Upravna zgrada JP "Palić - Ludaš", hotel "Park", kao i značajni objektigrađeni početkom ovog veka - Vodotoranj, "Velika terasa", Muzički paviljon i hotel "Jezero".Na istočnom rubu parka u pravcu Splitske aleje se nalazi nekadašnja Tramvajska stanica izgrađena krajem 19-og veka.U severozapadnom delu parka se nalazi objekat "Teniskog kluba Palić", sagrađen između dva svetska rata, u čijem okruženju suizgrađeni teniski tereni, a u neposrednoj blizini Teniskog kluba je objekat "Letnja pozornica" koji je izgrađen 50-tih godina 20-og veka.U zapadnom delu parka lociran je rasadnik sa pratećim objektima. Objekti rasadnika su dotrajali, arhitekturom i funkcijomneprimereni ambijentu u kojem se nalaze tako da devastiraju park.Severna obala jezera sa svojim parternim uređenjem, šetalištem i izgrađenim objektima je u neraskidivoj vezi sa Velikim parkomsa kojim čini jedinstvenu prostorno - ambijentalnu celinu, jezgro zaštićene prostorne kulturno-istorijske celine Palića.Značajni objekti locirani u priobalnom pojasu su: Žensko kupatilo izgrađeno početkom 20-og veka na samoj obali jezera, iobjekti izgrađeni krajem 19-og veka na zapadnom delu obale u okviru parka nekadašnjeg sportskog kompleksa Vermeš Lajoša;
Strana 82 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Bagoj var, Riblja čarda, vila Lujza i Vermeš vila. Umesto objekta nekadašnje "ledare" izgrađen je objekat "Eko-centra" koji sesvojim arhitektonskim rešenjem uklopio u okruženje i dao novi kvalitet prostoru.Zbog svojih izuzetnih arhitektonskih i ambijentalnih vrednosti objekti izgrađeni u okviru "Velikog parka" i u priobalnom pojasuutvrđeni su kao kulturna dobra - spomenici kulture. Objekti Velika terasa, Žensko kupatilo i vila Lujza predloženi su zakulturna dobra od velikog značaja (prema Studiji zaštite "Zaštićeno jezgro Palića"). Većina ovih objekata - spomenika kulture jerevitalizovana, restaurirana i rekonstruisana u poslednjih 15-20 godina. Objekti su u funkciji turizma, ugostiteljstva, kulture irekreacije namenjeni za javno korišćenje.
Prostor sa prirodnim vrednostimaZapadni rub parka i obale tangira prostor oivičen ulicama Riječka, Sušačka i Unska koji je jedinstven sa aspekta prirodnihvrednosti obzirom da predstavlja očuvanu oazu vegetacije izvornog tipa. Rubom ovog prostora locirano je nekoliko stambenihobjekata-individualnih porodičnih kuća. Objekti su trošni, bez arhitektonskih vrednosti.
ZOO vrtU zapadnom delu kompleksa između ulica Krfska, Riječka i Jezerska lociran je zoološki vrt. ZOO vrt je formiran 1950. godine,a sam kompleks je uređen, izgrađen i oblikovan u skladu sa funkcijom.Južnim rubom ZOO vrta, duž ulice Riječka je izgrađeno nekoliko objekata u funkciji stanovanja. Određeni broj tih objekataspada u najstarije objekte izgrađene na Paliću. Nizom adaptacija i dogradnji ovi objekti su u potpunosti izgubili svoj prvobitanizgled i identitet. Objekti novijeg datuma na ovom prostoru izgrađeni su bez arhitektonsko-oblikovnih vrednosti. Locirani najednom od najatraktivnijih prostora u neposrednoj blizini obale i parka ovi objekti se namenom, izgledom i gabaritima neuklapaju u prostor.Prostor između Palićkog i Omladinskog jezeraNa prostoru istočne obale jezera Palić osim hotela "Prezident" i montažnog objekta Meteorološke stanice nema izgrađenihobjekata. Neizgrađeni prostor je uglavnom neuređen, a deo prema "muškom štrandu" se koristi kao javni parking.Na severnoj i zapadnoj obali Omladinskog jezera nema izgrađenih objekata, prostor je delimično zapušten i neuređen.
"Muški štrand"Na prostoru "muškog štranda" postoje ruinirani objekti svlačionica, izgrađen otvoreni termalni bazen, a deo prostora premaObilaznom putu zauzima auto-kamp koji je ranije korišten za smeštaj izbeglih lica, a trenutno je neuređen.
Sportsko-rekreacioni centarJužno od "muškog štranda" je lociran postojeći sportsko-rekreacioni centar u sklopu koga su izgrađeni objekti sporta – otvorenasportska igrališta za košarku, odbojku, fudbal, sa pratećim objektima – svlačionice, zatvorenim objektom kuglane i pratećimugostiteljskim objektima (restorani "Brvnara" i "Fontana") i hotelom "Sport".
Podceline u funkciji stanovanja i turizma sa starijim fizičkim strukturamaNa delovima prostora zapadno, istočno i severno od parka, uz Horgoški put, te uz ulicu Riječku, Jožefa Hegediša, Jezersku,Krfsku i duž Splitske aleje tokom graditeljske ekspanzije krajem XIX i početkom XX veka formirane su parcele u okviru kojihsu izgrađeni letnjikovci i stambeni objekti - vile.Najlepše vile koje su većim delom sačuvale svoj izvorni izgled locirane su u Splitskoj aleji. Vile izgrađene uz Horgoški put,istočno od Velikog parka revitalizovane su i u funkciji su centra naselja: apoteka, pošta, biblioteka, samoposluga, a izvestan brojvila lociranih u rubnim delovima uz park je u funkciji turizma i ugostiteljstva (restorani, caffe-barovi i sl.).Objekat „Mala gostiona“ je u ranijem periodu rekonstruisan, a prema podeli u Planu pripojen je turističkoj zoni.Unutar ovih građevinskih blokova, u okviru postojećih parcela izgrađeni su noviji stambeni objekti, individualne porodičnekuće. Ovi objekti su građeni u zadnjih 15-20 godina. Karakteriše ih jednostavna arhitektura, u oblikovanju podčinjena funkciji,bez ikakvih stilskih obeležja, neprimerena ambijentu.Za potrebe smeštaja gostiju u turističkoj sezoni poslednjih godina uključen je i izvestan broj stambenih objekta i vila uokruženju parka i obale (sobe za izdavanje).
Podceline koje su većim delom neizgrađeneSeverozapadni rubni prostor između Horgoškog puta, željezničke pruge Subotica - Horgoš i ulice Jožefa Hegediša je većimdelom neizgrađen. Parcele su većih površina, najvećim delom pod voćnjacima i vinogradima. Objekti, pretežno stambeni ipomoćni, koncentrisani su uz saobraćajnice koje oivičavaju blok, u okviru ekonomskih dvorišta formiranih u prednjem deluparcela.Jugoistočni deo prostora koji se nalazi između Obilaznog i Kanjiškog puta je takođe većim delom neizgrađen, izuzev "trougla"neposredno uz raskrsnicu pomenutih saobraćajnica. Ostali deo prostora se uglavnom koristi u poljoprivredne svrhe (njive,voćnjaci) izuzev pojedinačnih stambenih objekata i kuća za odmor (vikendica).Postojeći objekti su izgrađeni od čvrstog materijala, a manji broj objekata uglavnom u rubnim delovima kompleksa, neštostambenih i više pomoćnih objekata, građeno je od mešovitog, ili slabog materijala (ćerpiča ili naboja). Najčešća spratnostobjekta je: P (prizemlje), do maksimalno P+1+Pk (prizemlje+sprat+potkrovlje).
1.3. POSTOJEĆA KOMUNALNA OPREMLjENOST PROSTORA
1.3.1. Analiza mreže saobraćajnica
U saobraćajnom smislu prostor banje Palić povezan je sa širim okruženjem sa severa preko severne petlje autoputa E-75 i prekomagistralnog putnog pravca M-22.1, sa južnim i jugoistočnim okruženjem preko istočne petlje autoputa E-75 i preko obilaznice
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 83oko jezera “Palić”, kao i preko lokalnog puta Subotica-Kanjiža, vezu sa zapadnim okruženjem predstavlja magistralni put M-22.1. Pored spomenutih putnih pravaca vezu sa širim okruženjem predstavlja i pružni pravac Subotica – Horgoš.
Ulična mreža
Postojeća ulična mreža u većem delu planom obuhvaćenog prostora je ortogonalna. U ovoj oformljenoj mreži ulica najvažnijufunkciju imaju:
Ulica Horgoški put preko koje prolazi magistralni putni pravac M-22.1. sa izgrađenim kolovozom koji raspolaže sa dovoljnomširinom i svim ostalim elementima za bezbedno odvijanje saobraćaja na putu tog ranga. Sa severne strane ulice je izgrađen itrotoar i biciklistička staza. Bitan element ove ulice predstavlja ukrštanje kolovoza u ulici i železničke pruge Subotica – Horgoš,koji raspolaže sa polubranicima i semaforima za bezbedan prelazak preko pruge. Regulaciona širina ulice mora da se koriguje sajužne strane ulice zbog prenamene dela prostora sa ove strane ulice.Ulica Kanjiški put predstavlja deo lokalnog puta Subotica – Kanjiža. U delu ulice od ul. Horgoški put do obilaznice oko jezeraPalić izgrađen je kolovoz širine 6.0m, dok u produžetku širina kolovoza iznosi svega 4.0m. Sa planom obuhvaćenom prostoru uovoj ulici ne postoji izgrađena biciklistička staza, a trotoar je izgrađen mestimično. Regulaciona širina ulice u delu od uliceHorgoški put do obilaznice oko jezera Palić je nedovljna za smeštaj svih planiranih sadržaja te se regulaciona širina ulice u ovomdelu mora povećati.Obilaznica oko jezera Palić obuhvaćen je planom od ul. Kanjiški put do rekreacionog centra. Izgrađena širina kolovoza jepromenljiva i varira između 5.0 i 6.0m. U postojećoj regulacionoj širini ulice nisu izgrađene ni biciklističke ni pešačke staze.Regulaciona širina ulice je dovoljna za smeštaj svih planiranih sadržaja i potrebne su manje korekcije iste sa istočne straneobilaznice radi ispravljanja regulacione linije.Ulica Jožefa Hegediša predstavlja trenutno jedinu vezu između ul. Horgoški put i zapadnog i južnog dela Velikog parka u kojojje moguće odvijanje i kolskog i pešačkog saobraćaja. U ulici je izgrađen kolovoz širine 5.0m i postoji izgrađen trotoar sazapadne strane ulice. Bitan element ulice predstavlja prelaz preko železničke pruge koji raspolaže sa odgovarajućom opremomza bezbedan prelazak preko pruge. Regulaciona širina ulice je dovoljna za smeštaj svih planiranih sadržaja.Ulica Splitska aleja predstavlja najbližu vezu između ul. Horgoški put i istočnog i južnog dela Velikog parka u kojoj je mogućeodvijanje i kolskog i pešačkog saobraćaja. U ulici je izgrađen kolovoz širine 5.0m i trotoar sa obe strane ulice. Regulacionaširina ulice je zadovoljavajuća i potrebne su samo manje korekcije sa zapadne strane ulice zbog prenamene prostora sa ovestrane ulice.Ulica Riječka i obala Lajoša Vermeša se nalaze u najatraktivnijem delu obalnog pojasa oko jezera i Velikog parka. U delu ul.Riječke trenutno se odvija i motorizovani saobraćaj pored pešačkog saobraćaja zbog potrebe snabdevanja i pristupa okolnimsadržajima tog prostora na izgrađenoj stazi širine cca 3.5 m. Na obali Lajoša Vermeša izgrađene su pešačke staze kojepredstavljaju najatraktivnije šetalište u obalnom delu kao i u okviru Velikog parka.
Ostale ulice u postojećoj uličnoj mreži su trenutno pretežno stambenog karaktera bez izgrađenog kolovoza i trotoara.Jedan od ozbiljnijih nedostataka u postojećoj uličnoj mreži je nepostojanje prilaznih pravaca sa zapadne strane obali jezera iVelikog parka.
Stacionarni saobraćajJavnih parkinga na planom obuhvaćenom prostoru ima veoma malo. Jedini parking sa većim kapacitetom nalazi se sa istočnestrane Velikog parka iza hotela “Prezident” sa izlaskom na Lovransku ulicu. Parking niti je izgrađen niti je opremljen adekvatno.Parking manjeg kapaciteta postoji ispred "Male Gostione" u samom Velikom Parku što nije primereno takvom okolnomsadržaju. Najveći nedostatak parking mesta nalazi se u okolini zološkog vrta, koji praktično ne raspolaže ni sa kakvimparkingom za posetioce. Nedostatak parking mesta za javno korišćenje i parkiranje po zelenim površinama je trenuto opštakarakteristika stacionarnog saobraćaja ovog prostora.
Železnički saobraćajKroz planom obuhvaćeni prostor proteže se železnička pruga Subotica – Horgoš u severoistočnom pravcu i planom jeobuhvaćena od ukrštanja sa magistralnim putem M-22.1 u dužini od cca 1 km prema Subotici. Širina pružnog pojasa na ovomdelu pruge je promenljiva i u proseku iznosi od 6.0 do 15.0m.
Prema važećoj kategorizaciji železničkih pružnih pravaca, pravac Subotica - Horgoš spada u kategoriju “ostalih” pruga.Na obuhvaćenom prostoru postoje dva ukrštanja, odnosno putna prelaza preko pruge. Putni prelazi su opremljeni sa adekvatnomopremom za bezbedan prelazak preko pruge. U neposrednoj blizini prelaza u ul. Jožefa Hegediša u samom pružnom pojasupostavljeni su nenatkriveni montažni peroni za železničko stajalište, koji predstavljaju deo gradske železnice, a samim tim i deojavnog gradskog prevoza.
Pored železničke pruge kroz ovaj deo prostora ne postoji izgrađena zaštita od buke i vibracija, kao ni zaštitno zelenilo.
Javni gradski saobraćaj
Javni gradski prevoz je u najvećoj meri pisutan u ovom prostoru u vidu autobuskog prevoza putnika. Uz kolovoz u ul. Horgoškiput je izgrađen najveći broj autobuskih stajališta, ukupno 7. Autobuska stajališta u većini slučajeva raspolažu sa svompotrebnom opremom. Na Kanjiškom putu postoje 4 autobuska stajališta od toga samo dva raspolažu sa izgrađenom nišom ipotrebnim pešačkim delom, dok preostala dva stajališta u blizini Lovranske ulice nisu opremljena i niše nisu izgrađene. Naobilaznici za potrebe javnog gradskog prevoza izgrađena je okretnica sa stajalištem izvan regulacije obilaznice. Ovoliki brojstajališta za autobuse javnog gradskog prevoza dovoljan je za potrebe ovog prostora, a eventualne varijacije potrebnih kapacitetau smislu broja putnika moguće je korigovati redom vožnje.
U blizini većih hotelskih i ugostiteljskih objekata kao vid prevoza putnika prisutne su i taxi službe.
Strana 84 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.1.3.2. Analiza i kapaciteti javne komunalne infrastrukture
Elektroenergetska, gasovodna i telekomunikaciona mrežaNa prostoru u granicama plana izgrađena je elektroenergetska mreža na oba naponska nivoa, telekomunikaciona mreža (delomnadzemno i delom podzemno) kao i gasovodna mreža. Na ovom prostoru izgrađeno je dvanaest trafo stanica iz kojih se postojećipotrošači na ovom prostoru snabdevaju električnom energijom.Vodovodna i kanalizaciona mrežaNa prostoru obuhvaćenom granicama plana hidrotehnička infrastruktura je delimično izgrađena.Snabdevanje vodom predmetne teritorije vrši se sa vodozahvata II (Subotica) sa B-9, kao i sa bunara u neposrednoj blizinihidroglobusa (u turističkom delu naselja Palić).Na teritoriji turističke zone jezera Palić, u neposrednoj blizini tretiranog kompleksa, nalazi se postojeći hidroglobus kapaciteta2000 m3 sa crpnom stanicom i novim bušenim bunarom. Od hidroglobusa je izgrađena magistralna vodovodna mreža Ø 250 kaistočnoj i severnoj obali jezera. Pomenuti magistralni vodovod je povezan sa vodovodnom mrežom Velikog parka, odnosno sapostojećim vodotornjem, koji je lociran uz Horgoški put.Na kompleksu ZOO vrta postoji vodovodna mreža, koja je povezana sa postojećom vodovodnom mrežom Velikog parka.Vodosnabdevanje većine postojećih objekata (domaćinstava, turističko-ugostiteljskih objekata, ustanova, itd) na posmatranojteritoriji je rešeno priključkom na javnu vodovodnu mrežu.Vodovodna mreža je koncipirana tako da ona ima ulogu vodosnabdevanja i protivpožarne zaštite.Osnovna mreža za vodosnabdevanje je građena u vidu "prstena", međutim postoje i brojne "grane" za snabdevanje ostalihobjekata vodom. Većina grana je na grafičkom prilogu naznačena samo približno, obzirom da u okviru katastra podzemnihinstalacija ne raspolažemo tačnim podacima o njihovom horizontalnom odn. vertikalnom položaju. Ukupna vodovodna mrežana obrađivanom području je naznačena na grafičkom prilogu na osnovu dobijenih podataka od nadležnih službi u JKP"Vodovod i kanalizacija" iz Subotice.Osim vodovodne mreže za pitku i protivpožarnu vodu, severnom obalom su izgrađeni i cevovodi termalne vode do hotela„Jezero“ i „Park“ i služe isključivo za njihove potrebe. Ovaj cevovod povezuje predmetne hotele sa termalnom bušotinom naistočnoj obali (kod hotela „Prezident“). Postoji još jedna bušotina termalne vode pored "Omladinskog naselja“ koja snabdevapostojeći termalni bazen.Visok nivo podzemnih voda i nekompletiran kanalizacioni sistem za evakuaciju upotrebljenih voda sa teritorije naselja Palićpredstavljaju jedan od ograničavajućih faktora daljeg razvoja naselja Palić.
U cilju razrešavanja prisutne problematike 1982. godine su izrađeni Idejni projekat kanalizacije upotrebljenih voda, kaoi Idejni projekat uređaja za prečišćavanje otpadnih voda. U proteklom periodu izgrađen je Glavni kolektor fekalne kanalizacijekolektor "A" koji prikuplja i odvodi fekalnu vodu iz stambene i industrijske zone Palića i Radanovca, a prostire se pored puta E-5 sve do prečistača, izgrađenog na Slanom jezeru. Kod Lopudske ulice isti treba da prihvata i vode kolektora "B", a neposrednoispred prečistača i planiranog kolektora "C".
Kolektor "B" prikuplja i odvodi upotrebljene vode iz turističke zone na zapadnoj i severnoj obali jezera Palić. Trasa kolektora"C" planirana je da ide istočnom stranom Palićkog jezera, prolazi kroz Omladinsko naselje da bi se neposredno ispred prečistačaovaj kolektor priključio kolektoru "A". Osim ovih kolektora javna kanalizaciona mreža u ostalim ulicama nije izgrađena, te seodvođenje otpadnih voda iz postojećih domaćinstava na ovoj teritoriji rešava uglavnom individualno putem septičkih jama.Odvođenje atmosferskih voda putem zatvorene kanalizacije na predmetnoj teritoriji nije rešen. Odvođenje voda se rešavarazlivanjem i upijanjem u okolni teren. U svrhu prikupljanja i odvođenja velikih voda formirani su otvoreni kanali uzsaobraćajnice, a koriste se i otvoreni kanali namenjeni odvođenju suvišnih voda sa teritorije naselja Subotica - Palić.
Na kompleksu postoji odušni kanal koji prolazi Riječkom ulicom i Obalom Lajoša Vermeša i prikuplja deoatmosferskih voda.Na predmetnoj teritoriji postoji i kanal Tapša. To je melioracioni kanal, lociran na zapadnoj strani naselja Palić. Kanal se prostirepravcem sever - jug, tako da prikuplja vodu iz severnih delova naselja Palić i odvodi je u Palićko jezero. Kanal je većimdelom otvoren, zemljani, dok je nizvodna deonica (od Unske ulice do obale jezera) zacevljena.Izgrađen je i povezni kanal između jezera Palić i Omladinskog jezera.
1.3.3. Analiza postojećeg javnog i drugog zelenila
Blok 1. Park i obalaPark „Narodnih Heroja" – Veliki park na Paliću je Zakonom o zaštiti životne sredine proglašen za Park prirode. Nalazi
se na severnoj obali jezera. Postojeća površina parka sa pripadajućim parterima iznosi 22,95 ha. Sastoji se od dva partera izmeđukojih se nalazi visoko zelenilo.
Manji parter se nalazi pored puta M-22.1 na delu prostora ispred čuvenog palićkog vodotornja, te obeležava park sastrane glavnog puta. Od vodotornja staze se dele na tri glavna pravca. Srednja staza – aleja je najšira i predstavlja glavnu osovinučitavog prostora i vodi nas do jezera Palić kroz nadsvođeni prolaz Velike terase. Ostale staze su radijalne i lepezaste i kosopresecaju park.
Veliki parter je najdekorativniji deo čitavog parka gde nalazimo sezonsko cveće koje daje raskošan izgled celomprostoru i u skladu je sa stilom parka. Velikom parteru dalje pripadaju i delovi ispred dva hotela, kao i prostor iza Velike terase.Ovi delovi partera predstavljaju prelaz prema prostoru sa visokim zelenilom. Travnjaci su u lošem stanju zbog hladovine.Parternom delu pripadaju i površine u obliku uzanog šava na prostoru ispred objekata „Vila Lujza“, „Bagojvar“ i „Riblja čarda“sve do Jedriličarskog kluba. Nisko zelenilo se prostire između velikog i malog partera.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 85Park „Narodnih heroja“ se odlikuje jednogodišnjom i višegodišnjom vegetacijom u cetralnim delovima, a u delovima
gde je prirodno obnavljanje i minimalna netaknutost, nalaze se takve biljne skupine koje podsećaju na mezofilnu listopadnušumu te imaju ugođaj prirodnog stanja. Pored autohtonih vrsta mali je broj retkih zaštićenih vrsta, ali se nalazi veliki brojukrasnih dendroloških vrsta, te nekoliko vrsta jednogodišnjih biljaka.
U Parku se nalaze tri zaštićena stabla, dva močvarna čempresa i poljski jasen.U okviru palićkog parka prisutne su sledeće dendrološke vrste:
Sem dendroloških vrsta u parku je prisutno još i sezonsko cveće i perene.
Blok 2. Prostor sa zaštićenim prirodnim vrednostimaZaštićen je deo zelenog prostora između ulica Sušačke, Riječke i Unske.Na datom lokalitetu prisutne su hidrofilne
livade. Na datim livadama nalaze se sveze Monilion coeruleae i retka vrsta orhidea Orhis laxiflora sub.palustris.
Blok 3. ZOO vrtPlanom detaljne regulacije obuhvaćen je i kompleks ZOO vrta koji čini sastavni deo Parka prirode „Palić“.Zelenilo u sklopu ZOO vrta oblikovano je dugogodišnjim radom sa mnoštvom različitih vrsta. Jedno je od najlepših u
sklopu ZOO vrtova u Evropi te se ubraja u klasu botaničkih vrtova.
Blok 5. Prostor između Magistralnog puta M-22.1, železničke pruge Subotica-Horgoš iulica Sušačke i J. Hegediša
Veća zelena površina nalazi se i u severozapadnom delu prostora obuhvaćenog PDR-om u pojasu izmeđugornjeg kraka Sušačke i Lastovske ulice. U sklopu ovog pojasa delimično su uočene autohtone dendroflore kao što su:Populus albaPopulus nigraRosa canina itd.
Park prirode „Palić“ pre svega treba posmatrati sa gledišta zaštićenog prirodnog dobra. Postojeće prirodne retkostitreba očuvati uz veoma pažljivo proširenje zelenih površina, kao i dalje obagaćivanje zelenog fonda autohtonim vrstama,naravno uzimajući u obzir namenu i karakter površine. Zbog izuzetne podeljenosti kopnenih i priobalnih delova područje trebaplanski rekonstuirati i to postepeno, da bi sačuvali odlike parka prirode i biodiverzitet zaštićenog područja.
1.4. STEČENE URBANISTIČKE OBAVEZE
Generalnim planom Subotica–Palić do 2020. g. utvrđena je osnovna namena predmetnog prostora i u cilju privođenja prostoranameni izrađen je Plan detaljne regulacije.Prema Generalnom planu prostor u okviru Plana je većim delom namenjen banjskom turizmu i parkovskim površinama, dok jedeo u uz severoistočnu granicu namenjen stanovanju. U severozapadnom delu prostora prolazi koridor gradske saobraćajnice IIreda koja predstavlja zapadnu obilaznicu oko Palićkog jezera.Deo obuhvaćenog prostora je prethodno obrađen Regulacionim planom kompleksa "Velikog parka" na Paliću elaborat U-7/95("Službeni list opštine Subotica" br. 13/98). Planirana organizacija, uređenje i građenje prostora većim delom je nepromenjenaugrađena u Plan detaljne regulacije za deo prostora Banje Palić, odnosno započeta gradnja na ovom prostoru smatra se stečenomurbanističkom obavezom, kao i svi uslovi koji su za ovaj prostor utvrđeni od strane nadležnih organa i organizacija i koji suugrađeni u Regulacioni plan Velikog parka i na bazi kojih je utvrđeno urbanističko rešenje i koji se preuzimaju ovim Planom.Prostor neposrednog urbanog okruženja koji sa juga tangira granicu plana razrađen je Detaljnim urbanističkim planom za“Vikend naselje” na Paliću U-71/94 (Službeni list opštine br. 8/95, za koji je u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji
Strana 86 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.donesena Odluka o određivanju delova plana koji nisu u suprotnosti sa zakonom i mogu se primenjivati i objavljena uSlužbenom listu opštine Subotica br. 52/03) i predstavljaju stečenu urbanističku obavezu kako bi se obezbedio kontinuitet uplaniranju, uređenju i građenju te kako bi obuhvaćen prostor bio usaglašen sa okruženjem.Stečenom urbanističkom obavezom smatraju se i svi Aktovi o urbanističkim uslovima i odobrenja za izgradnju, kao iUrbanistički projekti izdati na osnovu Privremenih pravila građenja do donošenja Generalnog plana Subotica–Palić do 2020.god. (“Službeni list opštine Subotica broj 52/2003) i na osnovu Regulacionog plana kompleksa "Velikog parka" na Paliću(Službeni list opštine br. 13/98, za koji je u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji donesena Odluka o određivanju delovaplana koji nisu u suprotnosti sa zakonom i mogu se primenjivati i objavljena u Službenom listu opštine Subotica br. 52/03) i tona prostoru u okviru ovog Plana, a kojima nije istekao rok važenja.Nakon stupanja na snagu Plana detaljne regulacije za deo prostora "BANjE PALIĆ” na Paliću obustavlja se primenaRegulacionog plana kompleksa "Velikog parka" na Paliću U-7/95 (“Službeni list opštine Subotica” broj 13/98).U skorije vreme (u mesecu novembru 2006. godine) prezentovan je "Conceptual Master plan" za razvoj turizma na Paliću koji jeza potrebe Opštine Subotica izradila konsultantska firma "Horwath Consulting" iz Zagreba. Prilikom finaliziranja izradeplanskih rešenja iskorišteni su delovi koncepta ovog plana za koje je utvrđeno da će uticati na poboljšanje planskih rešenja i kaotakvi ugrađeni u Plan detaljne regulacije.
1.5. GRANICE PLANA SA POPISOM KATASTARSKIH PARCELA
Granicu prostora čije se uređenje i uslovi za izgradnju utvrđuju Planom detaljne regulacije čini:● sa severne strane magistralni put M-22.1 (Horgoški put)● sa istočne strane, Solunska ulica do Omladinskog jezera, dalje granica prati obalu Omladinskog jezera i Kanjiškimputem granica Plana ide do tromeđe puta i k.p. br. 1508 i 1510 K.O. Palić, odakle se lomi ka jugu paralelno sa regulacijomObilaznog puta u dužini od cca 590 m.● Sa južne strane od granica Plana skreće prema zapadu presecajući parcele broj 1644 i 1643/1, zatim nastavlja međomparcela 1641/1 i 1641/2 K.O. Palić, preseca obilazni put međom parcela br. 1641/7 i 1641/9, odakle skreće prema severu, pratećizapadnu regulaciju obilaznog puta presecajući parcele 1628/6, 1612/9, 1612/3, 1600/4, 1593/1, 1586/1 i 1583/3, dolazi dookretišta za autobuse na ulazu u Vikend naselje, prati severnu granicu Vikend naselja, do obale jezera Palić i obalom dolazi dokompleksa Ribolovačkog saveza, na zapadnoj obali jezera Palić.● sa zapadne strane, granica od kompleksa Ribolovačkog saveza ide južnom granicom parcele broj 14327 K.O. Novigrad, gde skreće i istočnom međom parcele broj 14323 K.O. Novi grad dolazi do južne granice atarskog puta broj 14791 K.O.Novi grad, odakle njegovom južnom regulacijom nastavlja ka zapadu u dužini od cca 256,0 m, gde se lomi i prelazi atarski put inastavlja zapadnom međom k.p. 14332, dolazi do željezničke pruge Subotica – Horgoš, i preseca prugu, nastavlja severnomstranom pružnog pojasa, dolazi do Sušačke ulice, prati kanal Tapša, zatim istočnom granicom kompleksa benzinske stanicedolazi do Horgoškog puta.
Granicom Plana obuhvaćen je prostor veličine 162,45 ha.
Karakteristične prelomne tačke koje definišu položaj granice Plana utvrđene su i označene numerički na grafičkomprilogu br. 4.2.
Granicom Plana detaljne regulacije obuhvaćene su sledeće katastarske parcele:
Granicama Plana su obuhvaćeni delovi parcela 2530/1 (Palićko jezero) i 1425 (Omladinsko jezero), kao i parcela 2530/2 ("muškištrand"), koje su tretirane kao prostor obuhvata plana i odnosi se na deo vodene površine oba jezera i objekte koji su izgrađeniili je planirana njihova izgradnja na vodi .
II PRAVILA UREĐENjA PROSTORA
2.1. REŽIM KORIŠĆENjA ZEMLjIŠTA - PODELA PROSTORA NA JAVNO I OSTALO GRAĐEVINSKOZEMLjIŠTE
Na osnovu utvrđenog režima korištenja prostora proisteklog iz definisanih pravila uređenja prostora u granicama Plana, izvršenaje podela zemljišta na:- javno građevinsko zemljište, koje obuhvata prostor veličine cca 93,55 ha, i- ostalo građevinsko zemljište, koje obuhvata prostor veličine cca 68,90 ha.
● JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
Za javno građevinsko zemljište određuje se zemljište u koridoru postojećih ulica, delovi parcela ostalog zemljišta koji seplaniraju pripojiti postojećim ulicama za koje je planirana korekcija regulacije, parcele i delovi parcela za otvaranje prodoranovoplaniranih ulica, zemljište u pružnom pojasu i delovi parcela koji se planiraju pripojiti radi proširenja pružnog pojasa iparcele na kojima su izgrađeni ili su planirani za izgradnju javni objekti od opšteg interesa i javne površine.Razgraničenje JAVNOG građevinskog zemljišta od OSTALOG zemljišta izvršeno je utvrđivanjem granica JAVNOGGRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA. Granice određuju regulacione linije ulica i granice građevinskih parcela namenjenih za javnepovršine i javne objekte u okviru Plana, a definisane su na graf. prilogu br. 4.3.
Planirane građevinske parcele ulica utvrđene Planom obeležene su i definisane prelomnim tačkama, odnosno analitičko-geodetskim elementima, tako da se na osnovu Plana može sprovesti parcelacija i preparcelacija u cilju razgraničenja javnoggrađevinskog zemljišta od ostalog zemljišta.Prelomne tačke parcela ulica utvrđene su na presecištu linija postojećih građevinskih parcela i planiranih parcela ulica, kao i naplaniranim tačkama odsečka ugla raskrsnica ulica, a definisane su koordinatama (analitičko-geodetskim podacima), kako je toprikazano na graf. prilogu br. 4.6.
Planom su za javno građevinsko zemljište određene sledeće katastarske parcele (cele i delovi):
A) POSTOJEĆE JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
Granične ulice plana :Deo ulice Horgoški put: k.p. br. 1452 K.O. Palić i
k.p. br. 1472 K.O. PalićSolunska ulica put: k.p. br. 1446 K.O. PalićDeo ulice Kanjiški put: k.p. br. 1451 K.O. PalićDeo ulice Obilazni put: k.p. br. 1573/2 i 1583/3 K.O. PalićDeo ulice kod okretnice zaautobuse u Vikend naselju k.p. br. 1602/4 K.O. PalićDeo atarskog puta: k.p. br. 14791 K.O. Novi grad
Pružni pojas pruge Subotica – Horgoš:k.p. 1454 K.O. Palić (deo),k.p. 14787/1 K.O. Novi grad i k.p. 14790/1 Novi grad (deo)
Ulice i trgovi unutar granice plana:
Strana 88 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.HORGOŠKI PUT ............ k.p. 1452 i 1472 K.O. PalićLASTOVA ulica ............... k.p. 1433 K.O. PalićKRFSKA ulica ................. k.p. 1436 K.O. Palićul. JOŽEFA HEGEDIŠA .. k.p. 835, 1434 i 1435 K.O. PalićRIJEČKA ulica ................. k.p. 1439/1, 1439/2 i 1439/3 K.O. PalićSUŠAČKA ulica ............... k.p. 1438/1, 1438/2 K.O. Palić i 14794 K.O.Novi gradUNSKA ulica ................... k.p. 880/1, 880/2 i 880/3 K.O. PalićJEZERSKA ulica ......... k.p. 1437 K.O. Palićpovez JEZERSKE ulice iul. JOŽEFA HEGEDIŠA .. k.p. 880/1, 880/2 i 880/3 K.O. PalićSPLITSKA ALEJA ........... k.p. 1442 K.O. PalićSTAPARSKA ulica ..........k.p. 901 K.O. PalićKANjIŠKI put .................. k.p. 1451 K.O. PalićSOLUNSKA ulica ............k.p. 1446 K.O. PalićRIBARSKA ulica .............k.p. 1395 K.O. PalićRITSKA ulica .................. k.p. 1378 K.O. PalićLOVRANSKA ulica ......... k.p. 984/2, 1443 i 1444 K.O. PalićLIPARSKA ulica ............. k.p. 975 K.O. PalićTrg ĐURE SALAJA u okviru Velikog parka (k.p. 1444 K.O. Palić)
Korekcija regulacije postojećih ulicaDelovi parcela ostalog zemljišta koji se planiraju pripojiti parcelama postojećih ulica na mestima gde je planirana korekcijaregulacije radi izgradnje saobraćajnih površina (kolovozi, trotoari, biciklističke staze...) i ostalih objekata javne infrastrukture(vodovod, kanalizacija, javna rasveta, NN mreža, gasovod, TT mreža); i javnih zelenih površina.
Spisak k.p.:
Horgoški put: ...... 890/1, 905, 906, 907, 910 i 911 K.O. Palić i14702/1, 14702/6 i 14702/14 K.O. Novi grad
Nove (planirane) uliceDelovi parcela koje su planom predviđene za formiranje novih saobraćajnica:
- Ulica između podblokova B10.3 i B10.4 obuhvata delove k.p. br.: 1396/1 i 1397 K.O. Palić- Prodor i korekcija ulice između podblokova B7.3, B7.4 i B7.5 obuhvata delove k.p. br.: 890/1, 890/6, 891/2, 892, 893/2, 894,895, 896, 897/2, 900/1 i 900/2 K.O. Palić- Povez ulica Krfske i J.Hegediša kp. br.: 840/1, 843, 844, 845, 846/4, 846/5 i 849/2 K.O. Palić- Ulice između podblokova B5.2, B5.3, B5.5 i B5.6 obuhvata delove k.p. br.: 786/1, 786/2, 791, 792, 793, 794, 795, 796, 797,801, 802, 803, 805, 808, 809, 810, 812, 815, 818/1, 821, 822, 825 i 827/5 K.O. Palić- Ulica između podblokova B5.1 i B5.4 obuhvata delove k.p. br.: 14702/1, 14702/4, 14702/5, 14702/6, 14702/8, 14702/14 i14788 K.O. Novi grad- Ulica koja povezuje jezero sa obilaznicom obuhvata delove k.p. br.: 14791 (postojeći atarski put) i 14332 K.O. Novi grad- Prodori između podblokova B12.1, B12.2 i B12.3 obuhvata deo k.p. br.: 1409/1 K.O. Palić (koja predstavlja osnovnu parcelu“muškog štranda”)- Prodori ulice unutar bloka B13 obuhvata delove k.p. br.: 1412, 1413, 1415, 1417/2, 1419, 1421, 1422, 1423, 1424/1, 1553/1,1553/4, 1554, 1555/1 i 1557 K.O. Palić- Ulica između podblokova B14.1 i B14.2 obuhvata delove k.p. br.: 1359, 1549/1, 1549/2, 1549/3, 1549/5, 1554 i 1556 K.O.Palić- Ulice između podblokova B14.2, B14.3, B14.4, B14.5 i B14.6 obuhvata delove k.p. br.: 1560/1, 1560/2, 1560/3, 1560/4,
Prostor namenjen zaštitnom zeleniluSpisak k.p.: ..................... 14702/1, 14702/6 i 14702/14 K.O. Novi grad
Nova lokacija meteorološke stanice ............... 1430 K.O. Palić
Nova lokacija Dobrovoljnog vatrogasnog društva Palić ....1573/11 K.O. Palić
● OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
Za OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE utvrđeno je zemljište unutar građevinskih blokova koje je definisano regulacionimlinijama ulica, pružnim pojasom i granicama javnih površina, a koje Planom nije određeno kao javno građevinsko zemljište.
Strana 90 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Ostalo građevinsko zemljište obuhvata prostor namenjen:
STAMBENO-TURISTIČKIM SADRŽAJIMA……………………….. površina 17,14 ha
TURISTIČKO SPORTSKO-REKREACIONIM SADRŽAJIMA……………………….. površina 33,17 ha
BANjSKO ZDRAVSTVENO-TURISTIČKIM SADRŽAJIMA……………………….. površina 11,41 ha
SPORTSKO-REKREACIONOM CENTRU.……………………….. površina 6,57 ha
KOMPLEKS KAMPA……………………….. površina 0,61 ha
Ukupna površina OSTALOG građevinskog zemljišta je 68,90 ha.2.2. PODELA NA CELINE – URBANISTIČKE BLOKOVEUNUTAR GRANICA PLANA
Zbog potrebe za utvrđivanjem pravila uređenja i pravila građenja u Planu detaljne regulacije prostor unutar granice obuhvataPlana je prema preovlađujućoj nameni prostora, urbanističkim pokazateljima i drugim karakteristikama podeljen nakarakteristične celine - urbanističke blokove.Urbanistički blokovi su podeljeni na građevinske blokove koji predstavljaju najmanju prostornu jedinicu za koju se definišuuslovi za izgradnju objekata i uređenje prostora, a Planom detaljne regulacije blokovi su identifikovati numeracijom u okviruodređenog urbanističkog bloka.
● Podela na blokove
U skladu sa istorijsko-ambijentalnim i oblikovnim karakteristikama, kao i planskim rešenjima, prostor unutar granica Plana jepodeljen na 14 (četrnaest) karakterističnih celina – urbanističkih blokova (označeni od B1 do B14). Opis granica blokova je datna sledeći način:Blok 1 – B1.Granicu bloka sa istočne strane čini granica velikog i Abel parka, sa južne strane granica je obala Palićkog jezera, sa zapadnestrane granica se poklapa sa granicom Plana, a dalje regulaciojom ulice Unske, obuhvata deo severno od Riječke ulice i daljenastavlja ulicom Jožefa Hegediša do severne granice koju prestavlja Železnička pruga Subotica – Horgoš i završava regulacijomHorgoškog puta (Magistarlni put M-22.1).Blok 2- B2.Predstavlja trougao čije granice čine regulacije ulica Unske, Sušačke i nastavka Riječke.Blok 3- B3.Obuhvata kompleks Zoološkog vrta čije granice čine: sa istoka Krfska i Jezerska ulica, sa južne strane blok se graniči sa blokomB1, granica nastavlja regulacijom Riječke i Sušačke ulice, a dalje planiranom regulacijom postojećeg atarskog puta koji jepovezan na zapadnu obilaznicu oko Palićkog jezera, sa zapada granica se poklapa sa granicom Plana, dok je sa severa granicapružni pojas.Blok 4- B4.Granicu bloka čine sa istoka ulica Jožefa Hegediša, povez sa Jezerskom ulicom, regulacija Jezerske i Krfske ulice sa zapada ipružni pojas sa severa.Blok 5- B5.Granicu bloka čine sa istoka ulica Jožefa Hegediša, sa juga pružni pojas, sa zapada granica Plana, a sa severa Horgoški put.Blok 6- B6.Blok B6 predstavlja trougao između pružnog pojasa i ulica Jožefa Hegediša i Horgoškog puta.Blok 7- B7.Garnicu bloka čine sa istoka ulica Splitska aleja, sa juga i zapada granica Velikog parka, a sa severa Horgoški put.Blok 8- B8.Garnicu bloka čine sa istoka Kanjiški put, sa juga Lovranska ulica, sa zapada ulica Splitska aleja, a sa severa Horgoški put.Blok 9- B9.Granicu bloka čine sa istoka ulica Solunska, sa juga Lovranska ulica, sa zapada Kanjiški put, a sa severa Horgoški put.Blok 10- B10.Blok B10 predstavlja deo prostora između Palićkog i Omladinskog jezera. Garnicu bloka čine sa istoka Kanjiški put, sa jugakompleks "muškog štranda", sa zapada obala Palićkog jezera i granica Abel parka, a sa severa Lovranska ulica.Blok 11- B11.Garnicu bloka čine sa istoka ulica Solunska, sa juga obala Omladinskog jezera, sa zapada Kanjiški put, a sa severa Lovranskaulica.Blok 12- B12.Blok B12 predstavlja kompleks "muškog štranda" koji obuhvata kupalište, termalni bazen, mol i auto-kamp. Garnicu bloka činesa istoka Kanjiški i Obilazni put, sa juga sportsko-rekreacioni centar "Marko Pejanović" i veslački klub, sa zapada obalaPalićkog jezera, a sa severa granica bloka B10.Blok 13- B13.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 91Blok B13 predstavlja kompleks sportsko-rekreacionog centra "Marko Pejanović" i veslačkog kluba. Garnicu bloka čine sa istokaObilazni put, sa juga granica "Vikend naselja", sa zapada obala Palićkog jezera, a sa severa granica bloka B12 - "muškogštranda".Blok 14- B14.Garnicu bloka čine sa severoistoka Kanjiški put, sa istoka i juga granica Plana, a sa zapada Obilazni put.
● Površine blokova
BLOK 1 .................... 29,87 ha BLOK B8 .................................. 4,57 haBLOK 2 .................... 1,90 ha BLOK B9 .................................. 3,63 haBLOK 3 .................... 19,40 ha BLOK B10 ................................ 8,10 haBLOK 4 .................... 9,91 ha BLOK B11 ................................ 6,62 haBLOK 5 .................... 17,84 ha BLOK B12 ................................ 4,92 haBLOK 6 .................... 0,86 ha BLOK B13 ................................ 10,25 haBLOK 7 .................... 5,93 ha BLOK B14 ................................ 24,40 ha
2.3. PRAVILA, USLOVI I OGRANIČENjA UREĐENjA PROSTORA
U regulaciji ulica nije dozvoljena izgradnja objekata, izuzev onih koji spadaju u saobraćajne, komunalne objekte i urbanuopremu (nadstrešnice javnog prevoza, spomenici, reklamni panoi i sl.) i objekata i mreže javne saobraćajne i komunalneinfrastrukture.Uslov realizacije novih prodora ulica i korekcije regulacije postojećih ulica je rušenje glavnih objekata bruto površine cca 3400m2 i pomoćnih objekata bruto površine 300 m2. Objekti planirani za rušenje radi obezbeđivanja planirane regulacije su dati kaoposebna kategorija na grafičkom prilogu Plana br. 4.2. i razdvojeni su od kategorije objekata planiranih za rušenje zbog toga štoizlaze van planiranih građevinskih linija ili se ruše zbog realizacije planskih rešenja.Realizacija "zapadne obilaznice" oko Palićkog jezera (saobraćajnica II reda) zahteva izgradnju nadvožnjaka iznad prugeSubotica – Horgoš, a čija regulacija i nivelacija će biti rešene posebnom urbanističkom dokumentacijom pošto se samo manjideo regulacije ove saobraćajnice nalazi u granicama ovog Plana.Izgradnja planiranih objekta dozvoljena je unutar regulacionih linija bloka – odnosno utvrđenih građevinskih linija objekataprema pravilima uređenja i građenja utvrđenim Planom.
Uređenje dela bloka B10 je uslovljeno izmeštanjem objekta Meteorološke stanice na lokaciju uz severnu obaluOmladinskog jezera koja je u bloku B11.Uređenje dela bloka B10 između jezera Palić i Omladinsko, koji su povezani zacevljenim kanalom, uslovljeno je otkopavanjemkanala po ranije utvrđenom koridoru-parcelama, a prema uslovima Zavoda za zaštitu prirode iz Novog Sada (gr. prilog 4.7.).Uređenje dela bloka B2 kroz koji prolazi trasa kanala Tapša (koja je izmeštena i zacevljena), uslovljeno je otkopavanjem kanalapo ranije utvrđenom koridoru-parcelama (graf. prilog br. 4.7.).
2.4. OPŠTI URBANISTIČKI USLOVI ZA UREĐENjE JAVNIH POVRŠINA
2.4.1. Saobraćajne površine
Ulična mreža i drumski saobraćajUlična mreža u području obuhvaćenog planom proširena je radi obezbeđivanja kvalitetnijeg pristupa planiranim
sadržajima. Planirano proširenje ulične mreže nastavljena je u skaldu sa postojećom ortogonalnom uličnom mrežom.U blokovima B4, B7, B11 ulična mreža je proširena radi omogućavanja pristupa parcelama koji trenutno nemaju ili
imaju nekvalitetan pristup.U bloku B5 sa zapadne strane Velikog parka planirana je otvaranje jedne sabirne ulice sa približno paralelnim
pružanjem sa magistralnim putem M-22.1 u ul. Horgoški put. Ostale novootvorene ulice u ovom delu imaju približan pravacpružanja sa severa prema jugu, radi obezbeđivanja bolje komunikacije između preostalih delova ovog prostora.
U bloku B14 planirano je oformljenje ortogonalne mreže koja se delom zasniva na postojećim prilazima i prodorimaizmeđu Kanjiškog puta i obilaznice oko jezera Palić. Najvažniji su oni delovi ove nove mreže koji povezuju obilaznicu okojezera Palić sa Kanjiškim putem i imaju mogućnost nastavka do ul. Ludašaka, koja u perspektivi predstavlja deo lokalnog putaSubotica – Kanjiža. Od ovako oformljene ulične mreže u ovom bloku očekuje se postepeno smanjenje tranzitnog saobraćajapreko istočnog dela Banje Palić.
U okviru planirane ulične mreže planirana je i izgradnja kolovoza, biciklističkih staza, kolosko – pešačkih staza itrotoara sa karakteristikama i položajem kako je to prikazano na grafičkom prilogu br. 4.6.
Stacionarni saobraćajStacionarni saobraćaj ovog dela prostora predstavlja jedan od većih problema, kako je to već opisano u analizi
postojećeg stanja. Ovim planom problem parkiranja rešavan je po principu razmeštanja vanuličnih javnih parkinga manjihkapaciteta po celom planom obuhvaćenom području, u blizini onih planiranih sadržaja gde se pojavljuje najviše zahteva zaparkiranjem. U grafičkom prilogu 4.6 dato je predloženo uređenje parking prostora na javnim površinama, koji omogućavajuprimenu zatvorenih sistema parkiranja sa naplatom i kontrolom ulaza i izlaza vozila sa parkinga. Od ovog principa oformljenjaparking prostora odstupilo se jedino u ul. J. Hegediša i u delu bloka B10, gde je primenjeno ulično parkiranje uz kolovoz. Nasvim parkinzima planiran je razmeštaj parking mesta tako da se omogući ozelenjavanje parking prostora i sa niskim i sa visokimzelenilom, a za javni parking na kraju Splitske ulice se ostavlja mogućnost etažiranja (mogućnost ukopane etaže i parkinga iznadnje), u smislu zajedničkog ulaganja opštine i „Elitte Palić“ u kome bi opština investirala u nadzemnI deo – parking. Razmeštajparkinga po blokovima dat je u sledećoj tabeli.
Strana 92 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Tabela razmeštaja parkinga po blokovima.
Ovim planom obuhvaćena je deonica železničke pruge Subotica – Horgoš u dužini od cca. 1 km. Na području planomobuhvaćenog prostora nisu planirani novi železnički prelazi. Širina postojećeg pružnog pojasa iako zadovoljava zakonskiminimum od 6.0 m, korigovana je u delu pored bloka B6 i bloka B5.6. Širina pružnog pojasa pored bloka B6 korigovana je sa6.0 m na 8.0 m, i planirano je oformljenje ulice pored pružnog pojasa regulacione širine od 8.0 m sa kolsko-pešačkom stazomširine 4.0 m, radi obezbeđivanja bezbednijeg pristupa parcelama u ovom delu prostora. Pored bloka B5.6 planirano jeizjednačavanje, tj. nastavak započete širine pružnog pojasa duž celog bloka. Pored bloka B5.6 takođe je planirana izgradnjakolsko-pešačke staze zbog potrebe omogućavanja pristupa parcelama, kao i zbog potrebe povezivanja postojećeg stajališta poredželeznice sa okolinom.
Denivelacija ukrštanja magistralnog puta M-22.1 (ul. Horgoški put) i pruge Subotica – Horgoš koja je data u uslovimaJ.P. Želeleznice Srbije br. 102/06-559, predmet je posebnog plana jer zahteva promene na uličnoj mreži i regulaciji sa severnestrane magistralnog puta M-22.1, koje se nalaze izvan granice plana, kao i zbog potrebnih posebnih uslova jer se predmetniprostor nalazi u granicama područja “Banje Palić”, granicama Prirodnog dobra “Parka prirode Palić”, kao i u granicamaProstorno kulturno-istorijske celine Palića.
Javni gradski saobraćaj
U granicama Plana izmene u sferi javnog gradskog prevoza planirane su na obilaznici oko jezera Palić i na Kanjiškom putu. Namestu postejeće okretnice i stajališta autobusa planirana je izgradnja parkinga za putnička vozila i autobuse, čija izgradnja jemoguća tek nakon realizacije jednog od planiranih prodora i izgradnje kolovoza između obilaznice oko Palića i Kanjiškog puta.Umesto ukinutog stajališta kod okretnice autobusa planirana je izgradnja autobuskih niša pored obilaznice. Proširenjemregulacione širine Kanjiškog puta takođe je omogućena izgradnja i opremanje autobuskih niša kod Lovranske ulice.
Planirano je takođe i opremanje i povezivanje sa okolinom postojećeg stajališta pored železničke pruge Subotica –Horgoš, radi omogućavanja pružanja kvalitetnije usluge korisnicima ovog vida javnog prevoza.
2.4.2. Javne zelene površine
Prema GP-u prostor obuhvaćen PDR-om namenjen je za turističko- ugostiteljsko, sportsko – rekreacione funkcije izelene površine kao što su parkovi, park šume, obalno zelenilo, prostor sa zaštićenim prirodnim vrednostima, Zoo vrt i zaštitnozelenilo.
Podela javnih zelenih površina je sledeća:- zelenilo parka i obale- zelenilo Zoo vrta- zelenilo zaštićenih prirodnih vrednosti- zaštitno zelenilo- zaštitni pojas željezničke pruge- linearno, odnosno ulično zelenilo.- zelenilo turističko sportskog-rekreacionog karaktera- zelenilo banjsko zdravstvenog-turističkog karaktera
Koncepcija uređenja zelenih površina kao najbitniji činilac uzima stepen zaštite utvrđen za ovo područje te u skladu satim usmerava dalje uređenje zelenih površina, njeno unapređenje i očuvanje.
Proširenje u okviru kompleksa postiže se obogaćivanjem autohtonim vrstama naravno uzimajući u obzir njihovekarakteristike i dendrološke fenotipije u zavisnosti od funkcije prostora.
Prirodne vrednosti, osnovne karakteristike i stanje su polazni i osnovni elementi za definisanje ciljeva, te daljegunapređenja prostora.
Palić je značajno prirodno dobro II kategorije, prema Pravilniku o kategorizaciji zaštićenih prirodnih dobara(„Službeni glasnik Republike Srbije“, br.30/92). Prema klasifikaciji IUCN spada u V kategoriju (Protected Landscape).
2.5. OPŠTI URBANISTIČKI USLOVI ZA MREŽE JAVNE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
2.5.1. Elektroenergetska, gasna i telekomunikaciona mreža
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 93Elektroenergetska mreža
Napajanje električnom energijom budućih objekata na predmetnom prostoru planirano je iz novih trafo stanica napona 20/0,4 kVi snage 1x630 kVA ili 2x630 kVA koje će se izgraditi ili u sklopu planiranih objekata ili kao slobodnostojeće montažno-betonske čije građenje je predviđeno na javnom ili ostalom građevinskom zemljištu.Planirana je izgradnja ukupno trinaest trafo stanica i to: osam snage 1x630 kVA i pet snage 2x630 kVA. Lokacije trafostanica ublokovima biće određene urbanističkim projektom ili Aktom o urbanističko tehničkim uslovima.
U postojećem infrastrukturnom koridoru duž Kanjiškog puta pa zatim preko prostora Velikog parka (po trasiVN kabla između MBTS-113 i MBTS-107), ulicom J. Hegediša i novoformiranom ulicom sredinom bloka B5 planira sepolaganje novog VN kabla od postojeće TS 110/20 kV „PALIĆ“ - tzv. izvod „BANjA“- u cilju međusobnog povezivanjaplaniranih trafo stanica u blokovima B5 i B10. Postojeći VN kabel - tzv. Izvod „PARK“- povezuje planirane trafo staniceu blokovima B9 i B11 kao i trafo stanice MBTS-113 i MBTS-107. Postojeći VN kabel – tzv. izvod „Vikend naselje“-povezuje planirane trafo stanice u blokovima B13, B14 i u Vikend naselju.U cilju obezbeđenja napajanja planiranih objekata kvalitetnom električnom energijom izgradiće se iz novoplaniranih trafostanica potreban broj niskonaponskih kablovskih izvoda do kablovskih priključnih ormana koji će se postaviti na fasadu ili uregulacionu liniju budućih objekata (kao slobodnostojeći).Novoplaniranu elektroenergetsku mrežu na oba naponska nivoa kao i postojeću ako je izvedena nadzemno izvesti podzemno.Mreža javnog osvetljenja na posmatranom prostoru biće izvedena podzemno. Za rasvetna tela koristiti svetiljke sa metalhalogenim sijalicama (za osvetljenje pešačkih i parkovskih staza) ili sa natrijumovim sijalicama niskog (visokog) pritiska (zaosvetljenje saobraćajnica) kako bi se dobio odgovarajući nivo osvetljenosti.
Gasovodna mrežaToplifikacija objekata na predmetnom kompleksu planirana je priključenjem na postojeću gasovodnu mrežu kao i novu koja ćese izgraditi u svim novoplaniranim ulicama i povezati sa postojećom gasovodnom mrežom. Priključenje novih objekata mogućeje do nivoa potrošnje prirodnog gasa od 580 Sm3/čas, što iznosi oko 4,8 MW toplotne energije. U slučaju potrebe za većimkoličinama prirodnog gasa do budućih objekata na prostoru “Banje Palić” izgradiće se novi gasovod iz Merno regulacionestanice Palić.Svaki investitor novog objekta obavezan je zatražiti energetsku saglasnost sa tačnim količinama prirodnog gasa sa namenomkorišćenja radi bilansiranja mogućnosti distribucije gasa.Gasovodnu mrežu izvesti PE cevima odgovarajućeg prečnika.
Telekomunikaciona mrežaZa priključenje objekata u granicama predmetnog plana planirane su nove trase kablovske TT kanalizacije sa pripadajućimbrojem tt okana kao i trase tt kablova. Kablovska TT kanalizacija planirana je u ulicama Splitska Aleja, Lovranska, Kanjiški put,Obilazni put, od Obilaznog puta do planiranih objekata oko “pjacete” i do Vikend naselja i od Splitske Aleje prema Malojgostioni, postojećim hotelima i objektu Velika terasa. Priključak svih objekata na tt mrežu planirati podzemnim putem. Takođena predmetnom prostoru predvideti odgovarajući broj tf. govornica samostojećeg tipa ili postavljenih na zid.Planiranu TT mrežu (kao i postojeću ako je izvedena nadzemno) u potpunosti kablirati. Kablove polagati u zelenom pojasuizmeđu saobraćajnica i pešačkih staza. Gde to potrebe nalažu, TT vodove polagati obostrano duž ulica, a u suprotnom samo sajedne strane ulice. Za povezivanje infrastrukturnih koridora sa jedne i druge strane ulice postaviti odgovarajući broj zaštitnihcevi kao poprečnu vezu-povez dva infrastrukturna koridora.Za kvalitetan prijem i distribuciju radio i TV signala izgraditi kablovski distributivni sistem (KDS). Za trase KDS koristitiplanirane trase TT vodova.
2.5.2. Vodovodna i kanalizaciona mreža
Javna vodovodna mreža na predmetnoj teritoriji ima dvojaku funkciju i to za sanitarne potrebe i protivpožarnu zaštitu.Celokupnom teritorijom je predviđena izgradnja javne vodovodne mreže u regulacionoj širini ulica. U svim ulicama prečnicimreže su 100 mm, čime je pokrivena sanitarna i protivpožarna potrošnja. Duž mreže se planiraju propisni protivpožarni hidranti.Isto tako potrebno je izgraditi - izvršiti zamenu dela postojeće vodovodne mreže koja je neodgovarajućeg kapaciteta (ispod Ø100) ili izgrađena od neodgovarjućeg materijala.
Uređenjem predmetnog prostora obuhvata se i uređenje same obale jezera Palić, odnosno rekonstrukcija postojeće obaloutvrde.Naročita pažnja se mora posvetiti deonici kod Jedriličarskog kluba, gde se mora urediti deo obale na mestu uliva kanala Tapše ujezero, prema uslovima Zavoda za zaštitu prirode.Novi bazen unutar jezera se mora povezati sa javnom vodovodnom mrežom (radi punjenja bazena). Za potrebe bazena se morarešiti i odvođenje voda, obzirom da u postojećoj i planiranoj kanalizacionoj mreži nema raspoloživih kapaciteta za prijem ovakovelikih količina vode. Ovo podrazumeva rešenje u okviru kojeg se vode korištene u bazenu moraju ispuštati u jezero, stim da semora ugraditi uređaj za tretman voda iz bazena kako bi se zaštitio propisani kvalitet voda jezera, odnosno zaštitila jezerska vodaod supstanci koje se koriste u cilju kondicioniranja vode u bazenu, a koje bi mogle imati karakter zagađivača.U slučaju potrebe, bušiće se novi termalni bunari. Lokacije pojedinih bušotina se definišu u sklopu razrade Urbanističkihprojekata za pojedine zahvate unutar predmetne teritorije, a u skladu sa propisanim uslovima nadležnih službi. Pre ispuštanjakorištenih termalnih voda u planirani kanalizacioni sistem mora se izvršiti njihov prethodni tretman (demineralizacija, hlađenje isl.)U cilju obezbeđenja svih potrebnih uslova za adekvatno odvođenje upotrebljenih voda sa obuhvaćenog prostora prvenstveno jepotrebno nastaviti sa izgradnjom kolektorske mreže. Ova izgradnja bi obezbedila nesmetano priključenje svih postojećih ipotencijalnih potrošača.
Strana 94 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Na slivnom području kolektora "B" (na već izgrađenoj deonici duž obale Lajoša Vermeša) potrebno je izgraditi sekundarnu(uličnu) mrežu, za potrebe postojećih i novih potrošača.Na predviđenu javnu kanalizacionu mrežu izvršiti priključenje fekalnih otpadnih voda od potrošača sa predmetnog kompleksa,putem koje će se sve fekalne otpadne vode evakuisati do prečistača, lociranog na Slanom jezeru.Odvođenje atmosferskih voda na obuhvaćenom prostoru do obezbeđenja neophodnih uslova za odvod ovih voda putemkanalizacije atmosferskih voda rešava se razlivanjem i upijanjem u okolni teren gde to uslovi dozvoljavaju, dok se postojećiatmosferski kanala (Tapša, odušni, kanali pored saobraćajnica) zadržavaju i njihovo slivno područje se proširuje.
2.6. OPŠTI REGULACIONI I NIVELACIONI USLOVI ZA UREĐENjE JAVNIH POVRŠINA - ULICA
Regulaciona širina novoplaniranih ulica i ulica koje se koriguju utvrđena je u skladu sa funkcionalnim rangom saobraćajnica ipotrebama smeštaja planirane saobraćajne i komunalne infrastrukturne mreže u koridoru ulice.Regulaciona linija ulica utvrđuje liniju razgraničenja javnog građevinskog zemljišta od ostalog građevinskog zemljišta ipredstavlja granicu građevinskih parcela namenjenih za javnu površinu – ulice koja je obeležena i definisana prelomnim tačkamana graf. prilogu br. 4.6. Plana.Planom horizontalne regulacije ulica definisani su uslovi za dispoziciju saobraćajnih površina – kolovoza, trotoara ibiciklistističkih staza u profilu ulice u odnosu na regulacionu liniju.Položaj saobraćajnica u uličnom koridoru određen je i osovinskom regulacijom.Regulaciona linija utvrđuje i granice građevinskih blokova – ostalog građevinskog zemljišta namenjenog za građenje objekatačija vrsta i namena je utvrđena Planom u skladu sa postavkama GP-a.U odnosu na regulacionu liniju definisana je građevinska linija, kojom je utvrđeno minimalno rastojanje od regulacione linijedo koje se može graditi.Saobraćajnim rešenjem utvrđena regulacija ulica uslovila je i postavljanje nivelete saobraćanica, prema konfiguraciji terena idrugim uslovima u utvrđenom koridoru.
Planom nivelacije utvrđena je visinska regulacija novoplaniranih saobraćajnica u odnosu na postojeću nivelaciju terenai nivelete izgrađenih saobraćajnica.
Date visinske kote presečnih tačaka osovina planiranih kolovoza su orijentacionog karaktera i moguće su izmene radipoboljšanja tehničkih rešenja.
U odnosu na utvrđenu niveletu saobraćajnica potrebno je isplanirati teren pre početka građenja, naročito severozapadnideo prostora koji je niži.
U odnosu na definisanu niveletu saobraćajnica utvrditi visinsku kotu prizemlja objekata.
2.7. USLOVI ZAŠTITE PROSTORA
2.7.1. Uslovi za zaštitu životne sredine
Opšti uslovi zaštite životne sredine obuhvataju sprovođenje normativa koji su GP-om zacrtani kroz uslove za izgradnjuobjekata, zastupljenost otvorenih – slobodnih prostora i zelenih površina na nivou urbanističke zone – namenske celine.Pridržavanjem utvrđenih uslova iz Plana u pogledu vrste i namene novoplaniranih objekata, njihovog utvrđenogpoložaja u odnosu na regulacione linije ulice, definisanih indeksa izgrađenosti i zauzetosti prostora – parcela i utvrđenihmaksimalnih spratnosti i visina objekata, uz poštovanje ograničenja u pogleda vrsta poslovnih delatnosti koje sudozvoljene za obavljanje u granicama prostora Plana i propisanih mera zaštite životne sredine, obezbeđuju se uslovikvalitetnog humanog življenja u urbanoj gradskoj sredini.
Opšti uslovi zaštite životne sredine obezbeđuju se pridržavanjem odredbi:- Zakona o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik RS" br. 135/04),- Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br, 135/04),- Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu ("Sl. glasnik RS" br. 135/04),- Pravilnika o dozvoljenom nivou buke u životnoj sredini ("Sl. glasnik RS" br. 54/92) i drugih važećih propisa u ovoj oblasti.
Posebni uslovi zaštite životne sredine proizilaze iz činjenice da se veći deo kompleksa, odnosno prostora obuhvaćenog Planomnalazi unutar granice zaštićenog prirodnog dobra i zaštitne zone Parka prirode Palić čije granice su definisane na graf. prilogubr. 3.0., a koji je proglašen za značajno prirodno dobro i svrstan u II kategoriju zaštite ("Službeni list opštine Subotica"broj 8/96) i poseduje izuzetne prirodne, ambijentalne i istorijske vrednosti.
Studijom zaštite prirodnog dobra "Palić" izrađenom od strane Zavoda za zaštitu prirode Srbije - Beograd 1996. god. iOdlukom o stavljanju pod zaštitu Parka prirode "Palić" utvrđeni su režimi i mere zaštite na području Parka u cilju očuvanjajedinstvenog ekosistema jezera sa staništima retkih biljnih i životinjskih vrsta, zelenila "Velikog parka", ZOO vrta i dr.Za potrebe Programa za izradu Plana pribavljeni su Uslovi za zaštitu životne sredine od nadležnog Zavoda za zaštitu prirode izNovog Sada, a paralelno sa Planom je izrađena Strateška procena uticaja na životnu sredinu koja predstavlja sastavni deo Plana.Autentičnost i reprezentativnost parka prirode "Palić" unutar kojeg, kao sastavni deo celine parka egzistira i prostor obuhvaćenPlanom, proizlazi prvenstveno iz značaja samog jezera (Palićko i Ludaško jezero predstavljaju jedina stepska lesna jezera unašoj zemlji) gde je funkcionalna povezanost i međuzavisnost vodene i kopnene sredine, odnosno jezera i njegovog neposrednogokruženja izrazita i čini specifičan povezani ekosistem i koje predstavlja reprezentativno stanište mnogobrojnih autohtonih vrstaflore i faune, prirodnih retkosti i ugroženih vrsta.
2.7.2. Uslovi za zaštitu od požara, elementarnih nepogoda i uništavanja
Opšti uslovi zaštite od požara, elementarnih nepogoda i uništavanja od uticaja na uređenje i izgradnju prostora Planapodrazumevaju pridržavanje odredbi:
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 95- Zakona o zaštiti od požara ("Službeni list RS" br. 37/88) i ("Službeni glasnik RS" 53/93, 67/93, 48/94 i 101/2005).- Pravilnika o tehničkim normativima za spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara ("Službeni list SFRJ"br. 39/91)- Pravilnika za elektroinstalacije niskog napona ("Službeni list SRJ" br. 28/95)- Pravilnika o zaštiti objekata od atmosferskih pražnjenja ("Službeni list SRJ" br. 11/96)- Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkom području ("Sl. list SFRJ" br.31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90)- Zakona o odbrani ("Službeni glasnik RS" br. 45/91, 58/91, 53/93, 67/93 i 48/94) i drugih važećih propisa i normativa vezanihza ove oblasti.
2.7.3. Uslovi za nesmetano kretanje hendikepiranih lica
U rešavanju saobraćajnih površina, prilaza objektima i drugih elemenata uređenja i izgradnje prostora i objekata primenitiodredbe Pravilnika o uslovima za planiranje i projektovanje objekata u vezi sa nesmetanim kretanjem dece, starih,hendikepiranih i invalidnih lica (“Službeni glasnik RS” broj 18/97).
2.8. PRAVILA I USLOVI ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA I AMBIJENTALNIH CELINA
Veći deo prostora unutar granice Plana detaljne regulacije se nalazi u granicama Prostorne, kulturno-istorijske celine Palića kojaje stavljena pod zaštitu kao nepokretno kulturno dobro ("Službeni list opštine Subotica" broj 1/94).
ISTORIJSKO JEZGRO PALIĆA se štiti u skladu sa njegovim utvrđenim značajem i karakterom; kao nepokretno kulturnodobro i prirodno dobro “Park prirode Palić” sa svojim vrednostima, koja se međusobno prepliću i dopunjuju što daje posebankvalitet prostoru. Vraćanjem statusa banje prostoru Palića oživljavaju se istorijski duh i tradicionalne funkcije prostora natemeljima prepoznatljivih elemenata banjskog ambijenta sa početka 20-tog veka – banjski park i javni objekti u sklopu parka sadrugim namenskim objektima – letnjikovcima i vilama građenim u okruženju parka.
U cilju zaštite, očuvanja i unapređenja stvorenih prirodnih, kulturno-istorijskih i graditeljskih vrednosti prostora, za urbanestrukture JEZGRA PALIĆA utvrđuju se:
● Pravila i uslovi zaštite urbanih struktura1. Očuvanje istorijske urbane matrice, ulica, parkova, urbanih blokova sa nasleđenim regulacionim širinama ulica igrađevinskim linijama, očuvanje ambijenta, sa mogućnošću utvrđivanja nove regulacije unutar postojećih blokova većihdimenzija gde je to opravdano sa aspekta racionalnijeg i aktivnijeg korišćenja prostornih potencijala.2. Očuvanje postojeće parcelacije sa mogućnošću ukrupnjavanja ili deobe parcela. U cilju očuvanja parkovskog karakteraambijenta, minimalna veličina parcele treba da je 40x40 m.3. Očuvanje zaštićenog fonda zelenila, aleja i staza u okviru parka Narodnih heroja postojećem obliku, odnosnorestaurirati u skladu sa izvornim izgledom sa početka 20-tog veka, u skladu sa smernicama za zaštitu prirode koje odredinadležna institucija.4. Očuvanje fonda zelenila i parternih rešenja sa stazama u dvorištima letnjikovaca i vila, koje ujedno čine i sastavni deoarhitekture i ambijenta.5. Parterno rešenje i urbani mobilijar (klupe, česme, skulpture, vodoskoci i dr.) treba da nosi stilska obeležja ambijenta.Urbana oprema prostora – istorijskog jezgra Palića južno od Horgoškog puta treba da je i van prostora parka usaglašena sastilskom, a u skladu sa urbanim okruženjem.6. Parking površine rešavati unutar blokova izvedenih popločanjem i funkcionalno ozelenjenih.7. Rekonstruisanje obaloutvrde, stilski i estetski usaglašeno sa ambijentom8. Postojeće objekte sa spomeničnim svojstvima treba restaurirati, odnosno revitalizovati prema uslovima nadležneustanove zaštite.9. Očuvanje vertikalne regulacije - niske spratnosti u skladu sa nasleđem, vizura mirnih silueta kao jedne od repernihvrednosti zaštićenog prostora, treba se ispoštovati pri rekonstrukciji, odnosno građenju u okviru njegovih određenih delova.10. Građenje novoplaniranih objekata na prostoru parka i obale, kao i u blokovima u okruženju, temeljiti na principimaočuvanja urbanističkih i arhitektonskih vrednosti prostora, uz zadržavanje nasleđenog tipa građenja – slobodnostojeći objekti,gabaritima, oblikovnom formom i namenom usaglašenih sa postojećima u okruženju. Na prostoru Velikog parka građenje novihobjekata je ograničeno i planirano samo na lokaciji rasadnika i tenis terena uz željezničku prugu uz dogradnju postojećihobjekata (izuzev Vodotornja, Velike terase, Muzičkog paviljona Ženskog štranda i dr.), a koje su neophodne u cilju obezbeđenjauslova funkcionisanja postojećih objekata u skladu sa savremenim standardima. Sve dogradnje moraju biti izvedene laganomkonstrukcijom (staklo-drvo, staklo-metal).11. Prostor unutar granica jezgra Palića urediti i izgraditi u skladu sa namenom utvrđenom Planom; turističko-banjskimsadržajima širokog spektra u cilju obogaćenja funkcionalnih sadržaja banje Palić. Novi banjski kompleks koji je planiran da serazvija na istočnoj obali, na prostoru između dva jezera Palićkog i Krvavog i na prostoru sadašnjeg Muškog štranda, sagrađenjem novih objekarta koji po horizonrtalnim i vertikalnim gabaritima i arhitekturi treba da su usaglašeni sa karakteromambijenta treba da je obogaćen i objektima specijalne namene, u skladu sa tradicijom (molo, tobogani i sl.), a u skladu sasavremenim banjskim zahtevima. U izgradnji novih objekata u sklopu banjskih sadržaja u pogledu horizontalnih i vertikalnihgabarita i arhitekture objekata potrebno je ispoštovati osnovne vrednosti ambijenta, a pri oblikovanju posebnu pažnju posvetitivizurama.12. Prosečna spratnost novih objekata se u skladu sa graditeljskim nasleđem, kreće od P do P+1, maksimalna spratnost jeP+2+Pk, a izuzetno i više, prema uslovima nadležne ustanove zaštite.
Strana 96 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.13. Namena prostora južno od Horgoškog puta je turističko – banjskog, ugostiteljskog, zabavnog, kulturnog i sportskogkaraktera.14. Duž pristupnih pravaca istorijskom jezgru Palića (Horgoški put, Kanjiški put) pri rekonstrukciji postojećih i izgradnjinovoplaniranih objekata posebnan akcent treba dati oblikovanju i nameni, primereno značaju prostora.
● Pravila i uslovi zaštite fizičkih struktura istorijskog jezgra PalićaU skladu sa utvrđenom valorizacijom objekata unutar zone urbanističke zaštite istorijskog jezgra Palića, elaboratom spomeničkezaštite, pored NKD, utvrđeno je još 4 kategorije objekata: objekti od posebne vrednosti, objekti od vrednosti, objektineprimereni ambijentu i novoplanirani objekti, za koje su Mere zaštite sa dozvoljenim intervencijama na objektu u odnosu nautvrđenu kategoriju - stepen zaštite, sadržane u sklopu elaborata “Mere zaštite nepokretnih kulturnih dobara za prostor GPSubotica - Palić”, koji je dat u dokumentaciji Plana i čini sastavni deo Generalnog plana i obavezu u sprovođenju.Za objekte NKD, objekte od posebne vrednosti i vrednosti, pravila i uslovi zaštite fizičkih struktura identični su saMerama zaštite utvrđenim elaboratom spomeničke zaštite.
● Pravila i uslovi urbanističke zaštite fizičkih struktura sa uslovima građenja utvrđuju se za novoplanirane objekteu sklopu istorijskog jezgra Palića u skladu sa Merama zaštite definisanim elaboratom spomeničke zaštite:1. Građenje novih objekata na prostoru parka se dozvoljava u manjem obimu, u cilju očuvanja stvorenih vrednostiprostora. Nove objekte u okviru istočnog priobalnog dela jezgra Palića predvideti kao slobodnostojeće objekte, razuđenihgabarita sa orijentacijom prema jezeru, kao i izgrađenih na vodi jezera, oblikovanih kao sklop manjih kubusa, prolaza, tremova,tako da uspostavljaju pravilan odnos otvorenog i zatvorenog prostora, a po ugledu na nasleđenu arhitekturu Palića.2. U delovima prostora - blokovima sa objektima stambeno-turističkog karaktera u okviru formirane parcele izgraditijedan objekat u okviru kojeg treba koncentrisati stambene i pomoćne prostorije (garažu i dr.).3. Lokacija novog objekta na parceli je po pravilu, shodno nasleđu, centralna, kako bi se formirao prostor predbašte izadnjeg dela dvorišta. Građevinska linija objekta treba da je uvučena u odnosu na regulacionu liniju.4. Gabariti novih objekta u stambeno-turističkom delu treba da su primereni nasleđu i veličini parcela, razuđeni po osnovikao i po vertikali, i sa karakterom starih vila. Visine uskladiti sa okolnim vilama, P, P+Pk i P+1.5. Pripadajuća dvorišta objekata u zonama sa stambenim objektima, letnjikovcima i vilama urediti sa većim predbaštamaoblikovanim u vidu parkova, vrtova, a kod većih parcela namenjenih izgradnji objekta i površina u funkciji sporta i rekreacije nadelu slobodnih površina u dubini parcele graditi sportske terene- igrališta, bazene i sl. u adekvatno hortikulturno i parternouređenom prostoru.6. Ograde parcela izvesti perforirano po ugledu na postojeće (mrežasto, metalne i sl.), sa zidanom soklom i stubovima, i upogledu oblikovanja usaglasiti sa ograda u neposrednom okruženju. Postojeće ograde obnoviti, obzirom da imaju važnost kao iobjekti sa kojima čine oblikovno jedinstvo. Odstupanja u lokaciji objekata na parceli se mogu pojaviti kod javnih objekata, kojisu ujedno i većih dimenzija i kod njih nije neophodno rešavati ogradu.
7. Objekte koncipirati po ugledu na nasleđenu arhitekturu Palića. Formirati objekte razuđenih gabarita kako uhorizontalnom,tako i u vertikalnom gabaritu. Objekti treba da su otvoreni prema spoljašnjem prostoru sa velikim terasama,tremovima, erkerima i sl. Elementi oblikovanja treba da doprinesu da se zadrži specifičan karakter arhitekture Palića uz primenutremova, terasa, erkera, lođa, tornjeva, krovnih prozora, obrade fasade i kolorita primerenog nasleđu.8. Primenjeni materijali treba da su u skladu sa graditeljskim nasleđem – prirodni: opeka, malterska obrada, drvo, crep,šindra, keramika, kao i savremeni materijali koji se uklapaju sa navedenima.9. Javni objekti i objekti sa većim gabaritima treba da čine sklop usitnjenih elemenata povezanih prolazima, terasama,razuđenih gabarita po visini i horizontali.10. Visinski gabarit novih objekata uslovljen je graditeljskim nasleđem Palića. Prosečna spratnost novih objekta je od P doP+1, maksimalna spratnost je P+2, a izuzetno i više (ako je u susedstvu sa objektom veće spratnosti).11. Minimalne visine etaža treba da iznose 3,0 m, u prizemlju moguće i više.12. Oblikovanje novoplaniranih objekta, kao i celokupno arhitektonsko delo (konstrukcija, funkcija) treba da nosi pečatsvog vremena. Sa objektima koji imaju spomenična svojstva u okruženju treba da čine skladnu celinu.12. Namena objekata treba da je u skladu sa namenom pojedinih prostornih celina, komplementarna sa osnovnomnamenom prostora – “Banja” sa pratećim sadržajima lečilišnog, sportsko rekreativog, zabavnog, kulturnog, ugostiteljskogkaraktera i dr.13. S obzirom na kvalitet i značaj ovog prostora, za idejna rešenja novih objekata u priobalnom i parkovskom područjupredlaže se raspisivanje konkursa.
Uslovi urbanističke zaštite temelje se na uslovima spomeničke zaštite utvrđenim u elaboratu “Mere zaštite nepokretnihkulturnih dobara za prostor Generalnog plana Subotica – Palić” i preuzetim GP-om u delu i obimu koji su predmet urbanističkezaštite.
Za sve intervencije unutar zona urbanističke zaštite istorijskih jezgra Subotice i Palića, i zaštićenih okolina,intervencije na postojećim objektima sa spomeničkim svojstvima i za građenje novih objekta neophodno je prethodnopribavljanje Uslova za preduzimanje mera tehničke zaštite od strane nadležne ustanove zaštite.
2.9. NAMENA PROSTORA I BILANS POVRŠINA
2.9.1. Namena prostora i koncepcija uređenja i izgradnje
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 97Na osnovu utvrđene planske koncepcije uređenja i izgradnje prostora, bazirane na konceptu iz Programa za izradu Plana detaljneregulacije za deo prostora "Banje Palić" na Paliću, definisana je namena prostora prema načinu korištenja prostora i podelazemljišta na javno građevinsko zemljište i ostalo građevinsko zemljište.
● JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE namenjeno je za saobraćajne koridore, ulice i železnički pojas, javnepovršine i prostore izgrađene ili namenjene za izgradnju javnih objekata od opšteg interesa.
● SAOBRAĆAJNI KORIDORI
UliceU okviru javnog građevinskog zemljišta – postojećih i planiranih ulica planirana je izgradnja saobraćajne infrastrukture(kolovoz, trotoar, biciklistička staza) u skladu sa rangom saobraćajnice, kao i komunalne infrastrukture (elektroenergetska, gasnai telekomunikaciona mreža sa objektima, vodovodna i kanalizaciona mreža). Dimenzionisanje javne saobraćajne i komunalneinfrastrukture izvršeno je na bazi utvrđenih urbanističkih parametara i prema stečenim obavezama u pogledu planiranihproširenja mreža saobraćajne i komunalne infrastrukure preuzetim iz ranijih urbanističkih planova kojima je razrađivan ovajprostor, kao i na osnovu studija i planova razvoja primarne gradske komunalne infrastrukture zacrtanih od strane nadležnihinstitucija i komunalnih preduzeća.
Železnički pojasU planskom rešenju su ispoštovani uslovi koje je u prethodnom postupku usaglašavanja postavilo Javno preduzeće "ŽelezniceSrbije" sektor za strategiju i razvoj, na osnovu čega je utvrđena širina pružnog pojasa željezničke pruge Subotica - Horgoš udelu prostora obuhvaćenom Planom. Predviđena je i paralelna kolsko - pešačka staza sa severne strane pružnog pojasa.
● JAVNE POVRŠINEPrema postojećem i planiranom načinu korišćenja prostor namenjen za javne površine je podeljen na više namenskih celina –zona:
Zona obalnog pojasa je namenjena zaštitnom pojasu uz obalu Palićkog i Omladinskog jezera. Planirano je da se ovaj pojasproteže kontinuirano duž cele obale oko oba jezera kako bi se omogućio nesmetan pristup i kretanje pešaka, biciklista irekreativaca uz obalu jezera. Severni deo obale Palićkog jezera predstavlja funkcionalnu celinu sa "Velikim parkom".
Zona "Velikog parka" – Park Narodnih heroja namenjena parkovskom - javnom zelenilu, a uređuje se kao jedinstvena celinasa severnim obalnim pojasom (obalom Lajoša Vermeša).Izvorni oblik i urbana matrica parka i obale se zadržava. Prostor parka se uređuje i proširuje na način kojim se ne narušavanjegova autentičnost i stvorene ambijentalne vrednosti. Postojeće aleje i staze kojima je definisan oblik i veličina zelenihpovršina se zadržavaju kao izvorna stilska odlika i vrednost parka uz manje korekcije staza u cilju funkcionalnog povezivanjaobjekata i sadržaja u parku.Parterno uređeni prostori obale sa zelenim površinama oblikovanim u vidu travnjaka sa cvetnim lejama i drvoredimazadržavaju osnovnu formu, a na mestima suticanja primarnih pešačkih komunikacija – staza i šetališta planirano je uređenjepopločanih platoa oblikovno usaglašenih sa karakterom ambijenta, koji sa pripadajućom planiranom urbanom opremom imobilijarom (klupe, česme, vodoskoci, skulpture) treba da doprinesu obogaćenju prostornog rešenja.Uz samu obalu jezera planirano je uređenje šetališta, oblikovano po ugledu na raniju oblikovnu formu.U cilju zaštite parka i obale na ovom prostoru isključuje se kolski saobraćaj, a kolski pristup objektima u parku planiran jeisključivo samo za interventna vozila, vozila za snabdevanje i vozila hotelskih službi i rešen putem planiranih kolsko - pešačkihkoridora sa obezbeđenom uslovima za kontrolu ulaza vozila u park.Saobraćajnica u zaleđu obale Lajoša Vermeša (ulica Riječka) na delu uz obalu jezera se zadržava za kolski saobraćaj.Postojeći objekti locirani na prostoru parka i obale - spomenici kulture i objekti sa ambijentalnim vrednostima se zadržavaju, aza uklanjanje - rušenje su planirani objekti koji namenom i arhitekturom nisu primereni ambijentu i devastiraju ovaj prostor.Prostor parka i obale se obogaćuje novim objektima i sadržajima sa propisanim uslovima uklapanja objekata u ambijent. Noviobjekti se, u cilju očuvanja prostorno - istorijske i urbane celine parka i obale lociraju u obodnim delovima prostora, zaupotpunjavanje namensko-funkcionalnih potreba.Postojeći i novoplanirani objekti na prostoru parka i obale planirani su u funkciji turizma, ugostiteljstva, zabave, kulture irekreacije namenjeni za javno korišćenje.Postojeći objekti na prostoru parka i obale - spomenici kulture koji nisu u funkciji (Velika terasa, Bagoj var, i drugi) planirani suda se revitalizuju, rekonstruišu i adaptiraju za turističku namenu.Započeta je rekonstrukcija objekta Velika terasa sa ciljem da povrati svoj raniji ugled i značaj, kao omiljeno sastajalište i mestoza razonodu kako Subotičana i Palićana tako i svih posetilaca Palića i da se obogati novim komplementarnim turističkim ikulturnim sadržajima. Objekat zbog svog položaja u parku, izuzetnih vizura na park i jezero i prostornih mogućnosti u okviruzatvorenih i otvorenih delova - nadkrivenih terasa poseduje izuzetne preduslove za višestruko korišćenje; za potrebe kongresnogturizma (seminari, naučni i stručni skupovi, poslovne prezentacije, izložbe) kulture i zabave (alternativni i prateći sadržajifilmskog i pozorišnog festivala, koncerti, balovi, zabavne večeri) sporta i rekreacije (stoni tenis, borilački sportovi pa čak iodbojka) sa pratećim sadržajima ugostiteljsko – zabavnog karaktera (restoran, poslastičarnica, picerija, bilijar salon, salon saautomatima za igru) i za druge srodne turističke namene tako da objekat postane centar zbivanja na ovom prostoru.Objekat Bagoj var je planiran da se rekonstruiše i dogradi u prizemnoj etaži sa severne i istočne strane. Planirana dogradnja morada bude izvedena od transparentnih materijala (staklo, lexan i sl.) kako ne bi narušila arhitektonske karakteristike postojećegobjekta koji je proglašen za nepokretno kulturno dobro, a sve u skladu sa uslovima za preduzimanje mera tehničke zaštite koje ćeizraditi nadležni Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture u Subotici. Objekat je namenjen za atraktivne sadržaje u
Strana 98 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.funkciji turizma, kulture, zabave sa mogućim namenama kao što su: izložbeni prostor, galerija, muzej, ekskluzivno mesto zabave(noćni klub, kaffe bar i sl.).Vodotoranj - simbol Palića, koji akcentira glavni pešački pristup parku sa Magistralnog puta M-22.1 planiran je da serevitalizuje, rekonstruiše i adaptira za namenu - centralna recepcija, odnosno centralni informacioni punkt sa pruženjem svihpotrebnih informacija vezanim za turističku ponudu Palića, prodajom razglednica, suvenira, slika, dela primenjene umetnosti,folklora i sl.Na lokaciji nekadašnje Vermeš vile i ledare izgrađen je objekat "Eko - centra" koji se svojim sadržajem i arhitektonsko –oblikovnim rešenjem uklopio u ambijent.Sportske aktivnosti koje su tradicionalno zastupljene na ovom prostoru, u sklopu postojećeg kompleksa tenis kluba lociranog nasevernom rubu parka zadržavaju se rešenjem u postojećim okvirima.U cilju obogaćenja sadržaja na prostoru parka i upotpunjavanja turističke ponude, na mestu postojećeg rasadnika koji je planiranza izmeštanje na novu lokaciju planirana je izgradnja objekta kulturnog i edukativnog karaktera (izložbeni paviljon, botaničkabašta ili druga srodna namena), namenjenog za javno korišćenje.Na prostoru istočne obale jezera planirana je korekcija organizacije prostora, preuređenjem postojećeg centralnog parkinga iizgradnjom novih objekata na delu ovog prostora u funkciji turizma, ugositeljstva, trgovine i uslužnog zanatstva (restorani, kafeposlastičarnice, picerije, prodavnice sportske opreme, suvenira i dr.) namenjenih za javno korišćenje. Neizgrađeni prostoristočne obale se hortikulturno uređuje po uzoru na parterno uređenje zelenih površina severne obale i povezuje u celinu saparkom.Na zapadnoj obali planirana je delimična obnova biciklističke staze Lajoša Vermeša koja je planirana da se aktivira zaodržavanje sportskih manifestacija primerenih nekadašnjoj nameni i moguću rekrativnu namenu (skateboard, rolleball...).Sportovi na vodi imaju dugogodišnju tradiciju na Paliću i s obzirom na postojeće prirodne datosti i stvorene vrednosti prostoraizvesno je da predstavljaju jednu od najperspektivnijih sportskih grana i okosnica razvoja turizma na ovom prostoru.Objekat namenjen za sportove na vodi (jedriličarstvo, veslanje, surfing) sa pratećim sadržajima planiran je na zapadnoj obalijezera u neposrednoj blizini postojećeg Jedriličarskog kluba. U pogledu funkcije, namenskih sadržaja i opremljenosti planiranoje da objekat zadovolji uslove za održavanje takmičenja najvišeg ranga.Oko planiranog objekta za sportove na vodi je definisan prostor za njegovo nesmetano funkcionisanje, a na prostoru sadašnjeg„Jedriličarskog kluba“ se rezerviše prostor na kopnu neophodan za funkcionisanje ovih klubova.Planiranom izgradnjom bazena u sklopu Ženskog štranda kupalište u sklopu ovog objekta dobija novi kvalitet i atraktivnuturističku dimenziju. Bazen je lociran unutar prostora jezera kao izdvojena celina. Površina vodnog ogledala bazena je cca 4700m2. Potrebna količina vode za bazen iznosi cca 8460 m3. Kapacitet kupališta utvrđuje sa na maksimalno 600 jednovremenihkorisnika. Kupalište je planirano da se uredi prostorima-platoima i "molovima" za sunčanje i opremi savremenom urbanomopremom. Prateći i sadržaji i funkcije kupališta smešteni u okviru postojećeg objekta Ženskog štranda (svlačionice, sanitarničvorovi, tuševi, restoran i dr.) planirani su da se osavremene i nadopune u skladu sa novim potrebama i planiranim kapacitetomkupališta na način očuvanja celovitosti, arhitektoskih i ambijentalnih vrednosti zaštićenog objekta.Kompleks Ženskog štanda sa bazenom je, s obzirom na njegovu složenost i posebnost u pogledu arhitektonskog, konstruktivnog,tehničkog i tehnološkog rešenja planiran za detaljniju razradu Urbanističkim projektom.Uz drugo poluostrvo, simetrično sa lokacijom Ženskog štranda je planirana izgradnja koncertne terase, drvene građevine najezeru koja bi imala dvostruku funciju: u toku dana namenjena za sunčanje, a u noćnim satima za koncerte, modne revije,prezentacije i sl. Uslov je da pomenuta građevina ne zaklonja vizuru ka jezeru, pa se kao alternativna namena ovog prostora dajemogućnost formiranja "esplanade", prostora otvorenog ka jezeru sa posebno izabranim urbanim mobilijarom, rasvetom i sl. Uskladu sa specifičnostima i posebnim značajem ovog dela obale jezera, neophodno je radi sprovođenja izraditi urbanističkiprojekat.Konture i oblik obale jezera, koja sa poluostrvima ostvaruje jedinstvenu vezu - prožimanje sa vodenom površinom jezera, sezadržavaju Planom kao posebna vrednost prostora.U cilju zaštite obale od abrazije i erozije planirana je sanacija - rekonstrukcija obaloutvrde.Na delovima prostora parka i obale postoje prostorne mogućnosti za lociranje i izgradnju sadržaja i objekta koji će doprinetiatraktivnosti prostora i obogaćenju turističke ponude uz uslov uklapanja u zaštićeni prostor:● na delu istočne obale u sklopu uređenja slobodnih, neizgrađenih površina između planiranog dečijeg parka i kompleksa"muškog štranda" postoje prostorni preduslovi za izgradnju heliodroma (prema važećim propisima i uslovima za izgradnjuobjekata ove namene) ili za uređenje prostora za atraktivne sportske discipline i rekreaciju: staze za skateboard, rolleball i sl., sauklapanjem u planirano uređenje.● u sklopu uređenja zelenih površina i pešačkih staza u okruženju sportsko-rekreativnog kompleksa sa tenis terenimalociranim u severnom delu parka mogu se urediti trim staze, tereni za mini golf i slični sadržaji uz definisane uslove uklapanja uzeleni prostor.● na vodenim površinama - prostoru jezera i uz određene delove obale dozvoljeno je postavljanje plovnih objekata(splavovi, brodovi i molovi) u funkciji restorana, poslastičarnica, disko klubova i sl., a na osnovu Plana za postavljanje ove vrsteobjekata u kojem će biti definisane tačne lokacije i uslovi za postavljanje i zaštitu i očuvanje ekosistema jezera. Nije dozvoljenopostavljanje ovog tipa objekata na sledećim lokacijama: na delu obale između dva poluostrva, u blizini molova ženskog imuškog štranda, u blizini objekta i mola namenjenog za sportove na vodi, u blizini koncertne terase, kao ni na propisanimudaljenostima u odnosu na planirane otvorene kanale "Tapša" i kanal između Palićkog i Omladinskog jezera.
Zona Zoološkog vrta predstavlja prostor namenjen za funkcionisanje postojećeg ZOO vrta i njegovo planirano proširenje.Prostor ZOO vrta uređuje se kao jedinstvena prostorna i funkcionalna celina. U okviru kompleksa ZOO vrta planirana jeizgradnja novih objekata uz uslov uklapanja u ambijent i na način očuvanja prirodnih vrednosti prostora koji ima karakterBotaničke bašte.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 99Namena ZOO vrta se može proširiti, odnosno prostor obogatiti novim funkcionalno - namenskim sadržajima. U skladu saplanovima razvoja i unapređenja kompleksa u delu prostora zapadno od ulice Sušačka može se urediti etnopark (sa objektimakarakterističnim za tradicionalnu arhitekturu podneblja (salaši, majuri).Sa severne strane Krfske ulice planirana je izgradnja eko-kolonije za edukaciju dece i omladine iz oblasti ekologije, zoologije,biologije i sl. (sa objektima za smeštaj i edukaciju) sa manjim rekreativnim površinama i sadržajima uključenim u funkcijukompleksa. Za ovaj kompleks je pokrenuta izrada projektno – tehničke dokumentacije.Za prostor ZOO vrta obzirom da predstavlja specifičnu namensku celinu predviđena je razrada prostornog rešenja Urbanističkimprojektom.
Zona sa zaštićenim prirodnim vrednostima – prostor koji se štiti i zadržava u cilju očuvanja i zaštite evidentiranih prirodnihvrednosti.Sa ovog prostora isključuju se sve funkcije i aktivnosti koje nisu u skladu sa režimom zaštite prostora (stanovanje i druganamena).Na prostoru se mogu odvijati svi vidovi naučno - istraživačkih, stručnih, vaspitnoobrazovnih i drugih aktivnosti koje doprinosepopularizaciji, edukaciji i očuvanju autentičnosti prostora, uz strogo kontrolisano korišćenje prostora u skladu sa uslovimanadležnog Zavoda za zaštitu prirode.
Zona zaštitnog zelenila koja je namenjena formiranju zelenog pojasa u obliku park-šume koja bi imala funkciju tampon zoneizmeđu planirane saobraćajnice II reda, odnosno benzinske pumpe i turističko – banjskog dela;
Zone parkovskog zelenila predstavljaju javne površine koje su parkovski uređene ili su planirane da se urede na dve lokacije:na najužem delu između Palićkog i Omladinskog jezera (blok B10) i na delu sportsko-rekreacionog centra uz obalni pojas blokB13. Prostor na najužem delu između Palićkog i Omladinskog jezera je zamišljen kao „zeleni trg“ sa niskim rastinjem, sa ciljemda zajedno sa javnim parkingom koji je lociran severno od njega zadrži vizuelnu i prostornu vezu između dva jezera. Centralniprostor „zelenog trga“ se može iskoristiti za izgradnju heliodroma, a u skladu sa propisima i uslovima za izgradnju objekata ovevrste.
● JAVNI OBJEKTI OD OPŠTEG INTERESA
Postojeći kompleksi sa izgrađenim javnim objektima i objektima javnih službi se zadržavaju u svojim postojećim granicama i sapostojećim osnovnim namenama.Kao posebne celine izdvojeni su deo bloka B7 koji je namenjen objektima centralnih funkcija, deo bloka B11 koji je namenjenza kompleks planirane meteorološke stanice i deo bloka B14 koji je namenjen za kompleks Dobrovoljnog vatrogasnogdruštva Palić.Prostor namenjen objektima centralnih funkcija je većim delom izgrađen objektima javnih službi (apoteka, pošta, biblioteka) iobjektima trgovine i ugostiteljstva (samousluga, picerija i diskoteka). U sklopu ovog prostora su planirani novi objekti za ovenamene (ekspozitura banaka, poslovnice, turističke agencije i sl.), kao i objekti ugostiteljsko-turističkih sadržaja (smeštajnikapaciteti, restorani, pivnice, kafe barovi i slični sadržaji).Prostor rezervisan za izgradnju meteorološke stanice, kao javnog objekta od opšteg interesa je namenjen za izmeštanje postojećemeteorološke stanice i izgradnju svih potrebnih sadržaja uz objekat ove namene.Pošto postojeća lokacija kompleksa Dobrovoljnog vatrogasnog društva Palić (uz Kanjiški put) nije bila odgovarajuća u Planu jepredviđena nova lokacija na delu k.p.1753/11 K.O. Palić koja se nalazi uz Obilazni put i to naspram postojeće okretnice na ulazuu Vikend naselje.
● OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE – koje obrazuju građevinski blokovi definisani regulacionim linijamapostojećih i planiranih ulica, podeljeno je na namenske celine - zone:
Zona stambeno – turističkog karaktera je namenjena izgradnji stambeno-poslovnih i poslovnih objekata u funkciji stanovanjasa turističkim kapacitetima ili objektima isključivo namenjenih turizmu. Ova namena obuhvata sledeće urbanističke blokove: B6i B9 i delove blokova B4, B7, B8 i B11.U skladu sa namenom definisanom u Generalnom planu u delu bloka B8 (podblok B8.1) i u bloku B9 je dozvoljena i izgradnjaisključivo porodičnih stambenih objekata.Zbog svoje namene i načina funkcionisanja objekat “Mala gostiona” je pripojen bloku B7. Za potrebe obezbeđenja smeštajnihkapaciteta u turističkim objektima visoke kategorije koje su evidentne na ovom prostoru moguća je dogradnja objekta Malegostione za turističku namenu i to u maksimalnoj površini koja iznosi 25% površine postojećeg objekta.Dogradnja objekta Male gostione moguća je u cilju proširenja postojećeg restoranskog dela objekta sa obezbeđenjem potrebnihpratećih sadržaja u delu kuhinjskog bloka i prostorija za upravu, sa planiranom dogradnjom aneksa-hotela banjskog lečilišta uzovaj objekat tako da objekat obrazuje jedinstvenu funkcionalno namensku celinu.Uz smeštajnu funkciju i sadržaj banjskog lečilišta (blatno kupatilo, rehabilitacija i druge zdravstvene funkcije) u sklopu aneksaobjekta planirane su prateće funkcije; ugostiteljsko - turistički, zabavni i drugi sadržaji (caffe, poslastičarnica, poslovni saloni,banket sala, salon za zabavu, solarijum, sauna i dr.). Položajem i funkcijom, moguća dogradnja bi akcentirala istočni pristup ukompleks parka iz Splitske aleje i ulice Lovranske.
Zona turističko sportsko – rekreacionog karaktera je namenjena izgradnji objekata u funkciji turizma, sporta i rekreacije.Ova zona obuhvata veći deo bloka B5 i blok B14 koji su samo delimično izgrađeni i to uglavnom stambenim objektima.Postojeći stambeni objekti planirani su da se delom ili u potpunosti prenamene u turističku namenu (smeštajne kapacitete,ugostiteljske, sportske i rekreativne sadržaje) kao poslovno - stambeni, odnosno poslovni objekti u funkciji turizma.Planirani objekti namenjeni su za turističke funkcije: smeštajno-turističke objekte (moteli, pansioni, odmarališta), sportsko-rekreativne sadržaje (teretane, tenis hale, dvorane za skvoš, aerobik, kuglane) uslužne funkcije za negu (solarijumi, saune i sl.)
Strana 100 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.funkcije zdravstvenog turizma (sanatorijumi, lečilišta i sl.) i prateće ugostiteljske funkcije, sa slobodnim površinama parcelauređenim za funkcije sporta i rekreacije - igrališta za tenis, odbojku, košarku, mini golf, bazeni i zelenilo.
Ovoj zoni se priključuje južni deo ZOO vrta (blok B1) u kojem je većina stambenih objekata izgrađena je na postojećojparceli ZOO vrta tako da mu namenski ne pripadaju. Planirano je da se ovi objekti prenamene, odnosno postojeći i novoplaniraniobjekti na ovom prostoru su planirani za turitičke namene: pansioni, smeštajni objekti apartmanskog tipa i dr., s tim da seobzirom na atraktivnost lokacije zbog neposredne blizine obale preporučuju ugostiteljske i zabavne funkcije (restorani, picerije,disko klub i sl.). U okviru postojećih objekata može se zadržati namena stanovanja u delu objekta.Deo prostora bloka B5 uz planiranu "zapadnu obilaznicu" oko jezera namenjen je za zaštitno zelenilo - park šumu.
Zona banjsko zdravstveno – turističkog karaktera zauzima centralni deo banjskog kompleksa – blokove B10 i B12 i deloveblokova B8 i B11. Namena ove zone su: medicinsko-rehabilitacioni, terapeutsko-relaksacioni, sportsko-rekreativni, smeštajnoturističko-ugostiteljski, zabavni i drugi sadržaji.Ovaj kompleks je prostorno lociran na vrlo atraktivnom prostoru uz deo istočne obale Palića, duž pojasa između Palićkog iOmladinskog jezera, uz severnu obalu Omladinskog jezera i na prostoru sadašnjeg "muškog štranda". Koncentracijomraznovrsnih banjskih sadržaja kombinovanih sa sportskim objektima (otvorenim i zatvorenim bazenima) i lečilišnim funkcijamasa pratećim smeštajnim kapacitetima i postojećim sadržajima i objektima koji se nalaze na prostoru Velikog parka i Sportsko –rekreacionog centra biće upotpunjena turistička ponuda Palića.U sklopu ove zone planirana je izgradnja kompleksa vodenog centra ("Spa", "Aqua park") koji bi integrisao ključne elementedoživljaja povezane sa vodom, a dopunjene sadržajima zdravstvenog turizma i velnesa. Realizacija ovog kompleksa je moguća ubloku B12 – "muškom štrandu" ili objedinjavanjem podblokova B10.4 i B10.5. U sklopu ovog kompleksa bile bi smeštenitrgovački i ugostiteljski sadržaji (kafei i restorani sa terasama - dobre vizure zbog položaja između dva jezera).
Zona sportsko – rekreacionog centra je namenjena izgradnji sportskih objekata, rekreativnih sadržaja, kao i pratećihturističko-ugostiteljskih i smeštajnih kapaciteta. Ova zona obuhvata prostor urbanističkog bloka B13, tj. prostor između “muškogštranda” i “Vikend naselja”.Postojeći objekat hotel “Sport” se može rekonstruisati ili na njegovoj lokaciji, u definisanom prostoru za gradnju izgraditi noviobjekat iste ili slične namene. Istočno od hotela postojeće pomoćno fudbalsko igralište se zadržava, stim da je na toj lokacijiostavljena mogućnost izgradnje sportskih terena na otvorenom (teniski tereni, odbojka, košarka, mali fudbal...) .Na lokaciji igrališta zapadno od hotela “Sport”, koji se dislociraju južno od pomoćnog fudbalskog terena, planirana jemogućnost izgradnje objekta sa smeštajnim kapacitetima. U sklopu ovih objekata moguća je izgradnja sportskih sadržaja,teretana, sala za trening, bazena i sl.Na planiranoj lokaciji igrališta na otvorenom, južno od pomoćnog igrališta, data je mogućnost izgradnje sportske dvorane koja bibila povezana sa objektom ispod planiranih tribina sa istočne strane glavnog fudbalskog terena.Postojeća saobraćajnica koja vodi ka jezeru se prenamenjuje u pešačku promenadu, a objekti koji su planirani oko nje formiraju“pjacetu” na koju bi bili orjentisani razni sadržaji namenjeni trgovini, ugostiteljstvu, zabavi. Objekti oko planirane “pjacete” suplanirani sa nadstrešnicama (sa mogućnošću natkrivanja centralnog prostora transparentnim materijalom) kako bi se u toku svihgodišnjih doba omogućilo njeno funkcionisanje.Na lokaciji postojeće kuglane i delu prema jezeru je planirana mogućnost i definisani prostori za izgradnju objekata smeštajnihkapaciteta sa ugostiteljskim i sportskim sadržajima. Istočni deo je prizeman sa zabavnim i ugostiteljskim sadržajima.
Planirana je rekonstrukcija i dogradnja postojećih svlačionica uz teren fudbalskog kluba “Palić”, kao i spomenutaizgradnja tribina sa istočne strane terena.
2.9.2. Bilans površina i urbanistički pokazatelji
A) JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
A) JAVNO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE POVRŠINA( ha )
( % )
postojeći 4.80Kolovozi
planirani 8.20
Ulično zelenilo 17.33
Pešačke površine-trotoari ibiciklističke staze
18.15
SAOBRAĆAJNEPOVRŠINE
Javni parkinzi 3.88
ŽELEZNIČKO ZEMLjIŠTE 3.46
Zona obalnog pojasa 6.91
Zona Velikog parka 20.34
Zona zoološkog vrta 19.97
JAVNE POVRŠINE
Zona sa zaštićenimprirodnim vrednostima
1.92
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 101
Zona zaštitnog zelenila 3.87
Zona parkovskog zelenila 1.03
Zona centralnih funkcija 1.30
Kompleks meteorološke stanice 0.55OBJEKTI ZAJAVNE NAMENE
Kompleks DVD “Palić” 0.18
U K U P N O : 93.55 57,59 %
B) OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE
B) OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE Po(ha)
Pr( ha )
ZONA STAMBENO-TURISTIČKOG KARAKTERA 17.14 10.55%
ZONA TURISTIČKOSPORTSKO-REKREACIONOG KARAKTERA
33.17 20.42%
ZONA BANjSKOZDRAVSTVENO-REKREACIONOG KARAKTERA
11.41 7.02%
ZONA SPORTSKO-REKREACIONOG CENTRA 6.57 4.04%
KOMPLEKS KAMPA 0.61 0.37%
UKUPNO OSTALO (B) : 68.90 42,41 %
UKUPNO JAVNO (A) + OSTALO (B) : 162.45 100 %
Objekti planirani za rušenje
U granicama Plana objekti planirani za rušenje su podeljeni u dve grupe:1.) Objekti planirani za rušenje radi obezbeđivanja planom definisanih regulacionih linija, odnosno podele na javno i ostalograđevinsko zemljišteGlavni objekti ………………………………………… P=0,34 haPomoćni objekti ……………………………………… P=0,03 ha
Ukupno: ………………. P=0,37 ha
2.) Objekti planirani za rušenje zato što izlaze izvan planiranih građevinskih linija, odnosno objekti koji se ruše zbog planiranerealizacije Plana
Objekti čiji gabarit izlazi izvanplaniranih građevinskih linija ………………………. P=0,82 haObjekti koji se ruše zbogPlanirane realizacije u Planu ………………………. P=0,77 ha
Ukupno: ………………. P=1,59 ha
URBANISTIČKI POKAZATELjI PO NAMENSKIM ZONAMAPovršina pod objektima je računata po namenskim zonama na kojima je planirana i dozvoljena izgradnja, a na osnovu sledećihprosečnih parametara na nivou tih zona:
1. Zone obalnog pojasa, Velikog parka i ZOO vrtaIndeks zauzetosti na nivou zona …………. Izz=5%Površina pod objektima ……………………. Poz=2,35 ha
Prosečna spratnost ………………………… 1,5Razvijena površina objekata ……………… Prz=3,53 ha
2. Zona centralnih funkcijaIndeks zauzetosti na nivou zone …………. Izz=25%Površina pod objektima ……………………. Poz=0,33 ha
Prosečna spratnost ………………………… 1,8Razvijena površina objekata ……………… Prz=0,60 ha
3. Zona kompleksa meteorološke staniceIndeks zauzetosti na nivou zone …………. Izz=20%Površina pod objektima ……………………. Poz=0,11 ha
Strana 102 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Prosečna spratnost ………………………… 1,2Razvijena površina objekata ……………… Prz=0,14 ha
4. Zona kompleksa DVD “Palić”Indeks zauzetosti na nivou zone …………. Izz=50%Površina pod objektima ……………………. Poz=0,09 ha
Prosečna spratnost ………………………… 1,25Razvijena površina objekata ……………… Prz=0,11 ha
5. Zona stambeno-turističkog karakteraIndeks zauzetosti na nivou zone …………. Izz=25%Površina pod objektima ……………………. Poz=4,05 ha
Prosečna spratnost ………………………… 1,8Razvijena površina objekata ……………… Prz=7,29 ha
6. Zona turističko sportsko-rekreacionog karakteraIndeks zauzetosti na nivou zone …………. Izz=25%Površina pod objektima ……………………. Poz=8,4 ha
Prosečna spratnost ………………………… 2,0Razvijena površina objekata ……………… Prz=16,80 ha
7. Zona banjsko zdravstveno-rekreacionog karakteraIndeks zauzetosti na nivou zone …………. Izz=27%Površina pod objektima ……………………. Poz=3,08 ha
Prosečna spratnost ………………………… 2,25Razvijena površina objekata ……………… Prz=6,93 ha
8. Zona sportsko-rekreacionog centraIndeks zauzetosti na nivou zone …………. Izz=25%Površina pod objektima ……………………. Poz=1,65 ha
Prosečna spratnost ………………………… 2,25Razvijena površina objekata ……………… Prz=3,75 ha
9. Zona kompleksa kampaIndeks zauzetosti na nivou zone …………. Izz=10%Površina pod objektima ……………………. Poz=0,06 ha
Prosečna spratnost ………………………… 1,0Razvijena površina objekata ……………… Prz=0,06 ha
URBANISTIČKI POKAZATELjI ZA CELOKUPAN PROSTOR UGRANICAMA PLANA
Ukupna površina prostora u granicama Plana iznosi ……. Pp = 162,45 ha
Iz - INDEKS ZAUZETOSTI PROSTORA PLANAPo – Površina pod objektima
Po = 20,12 ha
Po x 100 20,12 x 100Iz = ------------------ = ------------------ = 12,39 %
Pp 162,45Ii - INDEKS IZGRAĐENOSTI PROSTORA PLANAPr – Razvijena površina objekata
2.10. USLOVI I MERE ZA SPROVOĐENjE PLANA DETALjNE REGULACIJE
Nakon usvajanja Plana od strane SO Subotica, a na način i po postupku utvrđenim Zakonom o planiranju i izgradnji, Plandetaljne regulacije će se sprovoditi kroz postupak:
- Izrada, izdavanje Akta o urbanističkim uslovima koji sadrži Izvod iz urbanističkog plana za potrebe izgradnje napostojećim parcelama koje ispunjavaju uslove za građevinsku parcelu prema odredbama Plana, i za izgradnju na javnomgrađevinskom zemljištu- Izrada Urbanističkog projekta za delove Plana gde je parcelacija – prepacelacija neophodna u cilju izdvajanja planiranogjavnog građevinskog zemljišta - parcele ulice i formiranje parcela unutar blokova za izgradnju objekta u skladu sa Planom- Pravila građenja su osnov za izdavanje izvoda iz plana radi dobijanja odobrenja za izgradnju u zonama gde su jasno definisaneregulacije ulica i za koje planom detaljne regulacije nije propisana dalja razrada urbanističkim projektima i konkursima, odnosnogde je izvršena podela na javno i ostalo građevinsko zemljište.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 103- Izuzimanje planiranog javnog građevinskog zemljišta iz poseda korisnika tog zemljišta i njegovo određivanje za javnograđevinsko zemljište- Planom detaljne regulacije definisane su lokacije planirane za izgradnju objekata i uređenje površina javne namene za koje jeobavezna detaljnija razrada, odnosno za koje je obavezno sprovođenje kroz urbanistički projekat: - blokovi B10, B12 i B13 idelovi blokova B1 (B1.7), B8 (B8.2) i B11 (B11.1) koji su namenjeni banjsko zdravstveno-lečilišnim objektima, kao i zakompleks planirane meteorološke stanice (B11.5) i kompleks DVD "Palić" (deo podbloka B14.6).- Rekonstrukcije i adaptacije postojećih objekata, kao i izgradnja pojedinačnih objekata u sklopu izgrađenih – formiranihkompleksa javne namene će se vršiti na osnovu Pravila uređenja i građenja definisanih u planu, uz uslov ispunjavanja indeksaizgrađenosti i iskorištenosti prostora, a u skladu sa važećim propisima i normativima za određenu namenu objekata.- U planu se za sledeće lokacije propisuje izrada arhitektonskog, odnosno urbanističko-arhitektonskog konkursa: izgradnjaobaloutvrde, izgradnja bazena na Ženskom štrandu, koncertna terasa, botanička bašta, dogradnja objekta Bagojvar, izgradnjaobjekta za sportove na vodi, izgradnja objekata u zoni banjsko zdravstveno-rekreacionog karaktera u podblokovima: B10.3,B10.4, B.11.3 i B12.1.- Izrada projektno-tehničke dokumentacije za objekte saobraćajne i komunalne infrastrukture u cilju uređenja i opremanja javnihpovršina – ulica prema utvrđenoj dinamici realizacije prostornog rešenja
- Izrada projektno–tehničke dokumentacije za objekte namena utvrđenih Planom, koji se grade na ostalomgrađevinskom zemljištu
- Pribavljanje urbanističkih i drugih saglasnosti na projektnu dokumentaciju- Pribavljanje odobrenja za gradnju i prijava radova.
2.11. SREDNjOROČNI PROGRAM UREĐENjA JAVNOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA I IZVORIFINANSIRANjA PRIORITETNIH RADOVA NAUREĐIVANjU ZEMLjIŠTA
Za prostor u granicama Plana planirano je uređenje i komunalno opremanje javnih površina – ulica primarnom i sekundarnomsaobraćajnom i komunalnom infrastrukturom i uređenje ostalog neizgrađenog građevinskog zemljišta unutar blokova u ciljugrađenja objekata -privođenja prostora nameni utvrđenoj Planom.Uređenje javnog građevinskog zemljišta - ulica i njegovo komunalno opremanje vršiće se prema utvrđenim prioritetima idinamici realizacije.
Finansiranje uređenja javnog građevinskog zemljišta i izgradnju javne saobraćajne i komunalne infrastruktureobezbediće Direkcija za izgradnju opštine Subotica iz sredstava Direkcije.
2.11.1. Procena potrebnih sredstava za uređenje zemljišta
a) Priprema zemljišta
1. Izrada plana detalne regulacije 9.000.000,00 din.
2. Izrada Geodetskog projekta, geodetski radovi,kopije plana 5.000.000,00 din.
3. Otkup zemljišta98.000 m2 x 450,00 din/m2 = 44.100.000,00 din.
4. Otkup stambenih objekata u površiniod 3400 x 34.800,0 din/m2 11.832.000,00 din.
5. Otkup pomoćnih objekta u površini300 m2 x 9.000,0 din/m2 = 2.700.000,00 din.
6. Rušenje i odvoz šuta, i otvaranjekoridora za ulicu 10% vrednosti 1.450.000,00 din.
Procena potrebnih sredstava za izgradnju saobraćajnica:
1. Izgradnja novih kolovoza i kolsko pešačkih staza,- ukupne površine 82 238 m2 x 3600 din/m2 = 296 056 800,0 din.2. Rekonstrukcija postojećih kolovoza.- ukupne površine 48 200 m2 x 1500 din/m2 = 72 300 000,0 din.3. Izgradnja I rekonstrukcija trotoara i biciklističkih staza,- ukupne površine 181 500 m2 x 1250 din/m2 = 226 875 000,0 din.4. Izgradnja i uređenje javnih parkinga,
Strana 104 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.- ukupne površine 35 200 m2 x 2700 din/m2 = 95 040 000,0 din.
Saobraćajne površine UKUPNO: 690.271.800,0 din.
c) Izgradnja elektroenergetske, gasne i telekomunikacione mreže
javna rasveta na rasvetnim stubovimavisine 6.0-9.0 m kom 350 x 75.000,00 ........................... 26.250.000,00 din
izgradnja MBTS 20/0,4 kV 1x630 kVAkom 8 x 5.500.000,00 ......................... 44.000.000,00 din
izgradnja MBTS 20/0,4 kV 2x630 kVAkom 5 x 8.000.000,00 ......................... 40.000.000,00 din
izgradnja 20 kV kabla m 5300 x 4.000,00 .............. 21.200.000,00 din
izgradnja 0,4 kV kabla m 9500 x 2.500,00 .............. 23.750.000,00 din
izgradnja gasovodne mreže m 7800 x 3.200,00 .............. 24.960.000,00 din
izgradnja TT mreže m 9000 x 3.800,00 .............. 34.200.000,00 din
Elektroenergetska, gasna i TT mreža UKUPNO ….. 214.360.000,00 din
d) Izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže
Izgradnja fekalne kanalizacije od cca 7100 m = 66.572.000,00 din
Izgradnja atmosferske kanalizacije od cca 5500 m = 135.520.000,00 din
Izgradnja vodovodne mreže od cca 3000m = 15.840.000,00 din
Vodovodna i kanalizaciona infrastruktura UKUPNO: 217.932.000,00 din
POTREBNA SREDSTVA ZA UREĐENjEZEMLjIŠTA I IZGRADNjU SAOBRAĆAJNEI KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
UKUPNO = 1.211.074.000,00 dinara
II PRAVILA GRAĐENjA
3.1. URBANISTIČKI POKAZATELjI I PRAVILA GRAĐENjA PO ZONAMA
Opšta pravila građenja i uređenja su definisana i grupisana kao skup pravila regulacije i parcelacije za određenu izgradnju premanameni u zoni, a u skladu sa kriterijumima za građenje, urbanističkim parametrima i pokazateljima koji služe njihovomostvarenju, poštujući istovremeno regulative nasleđenih oblika izgradnje i uređenja.Pravila građenja su definisana po urbanističkim odnosno namenskim zonama i celinama koje su definisane u Pravilima uređenjai grupisana su kao skup pravila parcelacije i regulacije za određenu vrstu i namenu objekata koji se mogu graditi u toj zoni.
Prostor obuhvaćen planom, prema preovlađujućoj nameni, a u skladu sa svojim specifičnostima podeljen je na sledećeurbanističke - namenske zone za koje su propisana pravila građenja:□ ZONA STAMBENO-TURISTIČKOG KARAKTERA□ ZONA TURISTIČKO SPORTSKO-REKREACIONOG KARAKTERA□ ZONA BANjSKO ZDRAVSTVENO-TURISTIČKOG KARAKTERA□ ZONA SPORTA I REKREACIJE□ KOMPLEKS KAMPA□ ZONA JAVNE NAMENE♦ ZONA VELIKOG PARKA I OBALNI POJAS♦ ZONA ZOOLOŠKOG VRTA♦ ZONA CENTRALNIH FUNKCIJA♦ KOMPLEKS METEOROLOŠKE STANICE♦ KOMPLEKS “DVD PALIĆ”♦ ZONA SA ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VREDNOSTIMA I ZONA ZAŠTITNOG ZELENILA
Pravilima građenja ne utvrđuju se pravila za izgradnju na pojedinačnoj katastarskoj parceli.
Pravila građenja su osnov za izdavanje izvoda iz plana radi dobijanja odobrenja za izgradnju u zonama gde su jasno definisaneregulacije ulica i za koje Planom detaljne regulacije nije propisana dalja razrada urbanističkim projektima i konkursima,odnosno gde je izvršena podela na javno i ostalo građevinsko zemljište.U okviru bloka bez obzira na vrstu i namenu objekta kao i načina gradnje, moraju biti ispoštovani svi urbanistički pokazateljiindeks izgrađenosti i indeks zauzetosti i sva propisana pravila građenja koja važe u toj zoni.
Veličina građevinske parcele utvrđena je prema nameni i vrsti, odnosno načinu postavljanja objekta na parceli, a u skladu sapravilima građenja definisanim za zonu kojima su uvažene specifičnosti i zatečeni način korišćenja prostora u zoni.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 105Širina građevinske parcele utvrđena je prema načinu postavljanja objekta na parceli, koji treba da je usaglašen sapreovlađujućim načinom postavljanja postojećih objekata u bloku, odnosno uličnom potezu, a prema uslovima koje parcela trebada ispuni za građenje objekta određene namene.
U ulicama i na mestima gde nije uspostavljena planirana regulaciona širina za potrebe izgradnje novih ili rekonstrukcijepostojećih objekata, utvrđena je izrada Urbanističkog projekta u kome će parcelacijom biti naznačena planirana regulacija (deoparcele koji je planiran da se izuzme za ulicu „može do realizacije ukupnog ili delimičnog uličnog poteza, ostati u vlasništvuInvestitora).Pojmovi, odnosno pojedini izrazi upotrebljeni u ovim Pravilima su definisani u sklopu pravila građenja u Generalnom planuSubotica-Palić do 2020. godine.
3.1.1. ZONA STAMBENO-TURISTIČKOG KARAKTERA
Zona STAMBENO-TURISTIČKOG karaktera obuhvata sledeće urbanističke blokove: B6 i B9, i delovi blokova B4, B7, B8 iB11 ukupne površine 17.14 ha ili 10.55 % površine obuhvaćene PDR-e.
I) Pravila u pogledu veličine i širine parcele prema nameni i vrsti objekata
Veličina parcele namenjene izgradnji stambeno poslovnih objekata mora biti dovoljna da primi sve sadržaje koji su uslovljenikonkretnom namenom objekta, kao i prateće sadržaje uz obezbeđivanje propisanih indeksa izgrađenosti i indeksa zauzetostizemljišta.Minimalna veličina parcele za izgradnju stambeno-poslovnih i poslovnih objekata u zoni je 600 m2 za slobodnostojeće objekte, a450 m2 za objekte u prekinutom nizu. Maksimalna veličina parcele se ne uslovljava, stim da se za parcele veće od 3000 m2
indeksi obračunavaju prema ovoj graničnoj površini parcele.U podblokovima B4.3, B7.2, B7.3, B7.4 i 8.1 minimalna veličina parcele je 1200 m2 za nove parcele, uz uslov da je dozvoljenaizgradnja isključivo slobodnostojećih objekata.Minimalna širina uličnog fronta za slobodnostojeće objekte je 17 m, a za objekte u prekinutom nizu 11 m.Organizacija i uređenje građevinske parcele namenjene građenju poslovnih (turističkih, ugostiteljskih …) objekata prvenstevnoje uslovljena vrstom planirane delatnosti, a utvrđivaće se Aktom o urbanističkim uslovima, na osnovu utvrđenih pravilagrađenja, i u skladu sa važećim normativima i propisima za objekte određene namene, odnosno prema vrsti delatnosti stim da sena parceli-kompleksu moraju obezbediti i uslovi za parkiranje i garažiranje vozila kako zaposlenih tako i ostalih korisnika.Kod izgradnje poslovnih objekata namenjenih javnom korišćenju se moraju ispoštovati uslovi za nesmetano kretanje starih,hendikepiranih i invalidnih lica, a u zavisnosti od namene koja će se odvijati u objektu.
II) Vrsta i namena objekata
U zoni namenjenoj STAMBENO-TURISTIČKIM sadržajima se dozvoljava izgradnja stambeno-poslovnih objekata (stambeniobjekti sa sobama za izdavanje ili poslovnim sadržajima), turističko-ugostiteljskih objekata sa smeštajnim kapacitetima, kao iizgradnja objekata namenjenih sportu i rekreaciji. Kod izgradnje stambeno-poslovnih objekata zastupljenost stanovanja može dabude do maksimalno 70% površine objekta.Izuzetak predstavljaju blok B9 i deo bloka B11 (podblok B11.2) na prostoru kojih je u skladu sa namenom iz Generalnog planaSubotica Palić do 2020. god. dozvoljena i izgradnja isključivo porodičnih stambenih objekata. Prilikom izgradnje stambenihobjekata, na pomenutim delovima prostora, važe ista pravila i uslovi kao za ostale objekte u ovoj namenskoj zoni.Osim napred naznačenih objekata i planiranih delatnosti u zoni se mogu graditi objekti namenjeni javnom korišćenju (iz oblastiobrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i sl.).U zoni nije dozvoljena izgradnja komercijalnih objekata tipa robno-tržnih centara, veleprodajnih objekata, i sl., kao niadministrativno-poslovnih objekata.U zoni nije dozvoljena izgradnja objekata proizvodnog zanatstva i drugih delatnosti rada, kao ni objekata servisno – uslužnihdelatnosti (benzinske i gasne stanice, praonice vozila, zajedničke garaže i sl.).
Vrsta objekata s obzirom na način izgradnje na građevinskoj parceli u zoni STAMBENO-TURISTIČKOG karaktera je:● slobodnostojeći (objekat ne dodiruje ni jednu liniju građevinske parcele)● u prekinutom nizu (objekat dodiruje jednu bočnu liniju građevinske parcele), osim u podlokovima B4.3, B7.2, B7.3,B7.4 i B8.1 u kojima je dozvoljena izgradnja isključivo slobodnostojećih objekata.
U okviru zone STAMBENO-TURISTIČKOG karaktera, u zavisnosti od veličine parcele, dozvoljeno je građenje sledećihobjekata:- STAMBENO-POSLOVNI objekat,- POSLOVNO-STAMBENI objekat,- POSLOVNI objekat,- Objekti SPORTA I REKREACIJE,- STAMBENI OBJEKTI (isključivo u bloku B9 i podbloku B11.2) i- DRUGI objekti na parceli (prateći, pomoćni); u sklopu planiranih kompleksa mogu se graditi i drugi objekti (garaže,ostave za baštenski alat, nadstrešnice za roštilj, nadstrešnice uz bazen, natkrivene terase (senice) i sl. Svi sadržaji moraju bitiobjedinjeni u jedinstvenom objektu, izuzev nadstrešnice za bazen i natkrivene terase koje mogu biti samostalni objekti. Površinadrugih objekata na parceli se uračunava u indeks zauzetosti i izgrađenosti.
II) Položaj objekata na parceli
Strana 106 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Građevinske linije planiranih objekata su definisane u odnosu na postojeće i planirane regulacione linije ulica, odnosno granicupružnog pojasa, a njihov položaj je definisan na grafičkom prilogu broj 4.6. koji je dat u sklopu ovog elaborata.
IV) Dozvoljeni indeks zauzetosti i indeks izgrađenosti građevinske parcele
Za zonu STAMBENO-TURISTIČKOG karaktera se utvrđuju sledeći urbanistički pokazatelji:
URBANISTIČKI PARAMETRI ZONA STAMBENO-TURISTIČKA
INDEKS IZGRAĐENOSTI max. 0,8
INDEKS ZAUZETOSTI max. 30 %
Maksimalni stepen iskorišćenosti parcela je 65% (računajući sve objekte i platoe sa saobraćajnicama i parkinzima).Procenat učešća zelenila u sklopu ove zone je min 35%.
V) Dozvoljena spratnost i visina objekata
Maksimalna dozvoljena spratnost objekata u zoni STAMBENO-TURISTIČKOG karaktera je P+1+Pk (prizemlje + sprat +potkrovlje). Maksimalna visina slemena planiranih objekata je 14,0 m, mereno od nulte kote objekta.Izuzetno je dozvoljena izgradnja, u skladu sa arhitektonskim izrazom, visinskih akcenata – “kula” čija spratnost je maksimalnoP+2 (prizemlje + dva sprata) i to na maksimalno 30% površine gabarita objekta. Maksimalna visina najviše tačke visinskihakcenata je 18,0 m.Maksimalna dozvoljena spratnost drugog objekta na parceli je P (prizemlje) bez mogućnosti iskorištenja potkrovlja. Maksimalnavisina slemena ovih objekata je 5,0 m, mereno od nulte kote objekta.Dozvoljena je izgradnja podruma ili suterena, uz napomenu potencijalnim Investitorima da bi izvođenje bilo pod otežavajućimokolnostima zbog smetnji hidrotehničke prirode (visok nivo podzemnih voda).
Namena etaža objekata utvrđuje se u odnosu na funkciju i način korišćenja objekta:Podrum – za pomoćne, prateće radne prostorije, (kotlarnica, prostor za smeštaj ogreva, sklonište, garaža, magacini, skladišta isl.)Suteren – za pomoćne, prateće, izuzetno radne prostorije (kotlarnica, smeštaj ogreva, garaža, magacin, radionica, vešeraj i sl.)Prizemlje ili visoko prizemlje – za stambene ili poslovne prostorije prema vrsti delatnosti (ulazni holovi, recepcije, smeštajnikapaciteti, prodavnice, komercijalni sadržaji, trgovinsko-ugostiteljske, zanatsko-uslužne sadržaje.Sprat – za stambene, poslovne prostorije u zavisnosti od vrste poslovanja, smeštajne kapacitete, ugostiteljske sadržaje …Potkrovlje i mansarda – za stambene ili poslovne prostorije, smeštajne kapacitete, a izuzetno i pomoćne prostorije (magacini,arhive i sl.)
VI) Najmanja međusobna udaljenost objekata
Najmanja međusobna udaljenost objekata u ovoj zoni je 6,0 m, odnosno minimalno polovinu visine višeg objekta. Objekat nesme direktno zaklanjati osunčanje drugom objektu više od polovine trajanja direktnog osunčanja.
Najmanje dozvoljeno rastojanje osnovnog gabarita objekta (bez istaka) i linije susedne građevinske parcele za svenamene objekata u blokovima B5 i B14 i delu bloka B1 je:● za slobodnostojeće objekte :- na delu bočnog dvorišta
severne (odnosno zapadne) orijentacije 2,5 m- na delu bočnog dvorišta
južne (odnosno istočne) orijentacije 3,5 m- za dvojne objekte i objekte u prekinutom nizu
na bočnom delu dvorišta 4,0 m
VII) Uslovi za izgradnju drugih objekata na istoj građevinskoj parceli
U okviru stambeno-poslovnih objekata dozvoljena je izgradnja maksimalno dva stana, s tim da uz stambeni prostor u okvirujedinstvenog objekta ili zasebne funkcionalne celine, moraju da budu istovremeno izgrađeni poslovni sadržaji (smeštajnikapaciteti – sobe za izdavanje ili druga vrsta poslovnih, komercijalnih ili ugostiteljskih sadržaja) čija površina je minimalno 30%od izgrađene (razvijene) površine objekta.Građevinske parcele mogu se ograđivati funkcionalnom i estetskom ogradom čija visina može biti najviše do 1,8 m.Ulična ograda se može postaviti na regulacionoj liniji ili na povučenoj prednjoj građevinskoj liniji objekta.U slučajevima kada se ograde postavljaju na regulacionoj liniji, a građevinska linija je povučena u dubinu parcele ograde trebada su transparentne (prozračne) maksimalne visine od 1,6 m, s tim da parapet ograde do visine 0,60 m (računajući od kotetrotoara) može biti zidan (opeka, beton i sl.).Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na građevinskojparceli koja se ograđuje.Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije već isključivo prema dvorištu.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 107Bočne i zadnja strana građevinske parcele se mogu ograđivati „živom“ zelenom ogradom i providnom (transparentnom)ogradom, stim da parapet ograde može biti zidan do visine maks. 0,6 m. Ograde se postavljaju prema katastarskom planu ioperatu tako da „živica“, odnosno stubovi ograde budu na zemljištu vlasnika ograde.Svaki vlasnik parcele dužan je da da napravi uličnu ogradu, kao i ogradu desne granice parcele gledano sa ulice i polovinu stranegranice u začelju parcele.Ograde parcele na uglu ne mogu biti više od 0,90 m od kote trotoara zbog preglednosti raskrsnice i postavljaju se u najmanjojdužini dvostruke dužine povlačenja objekta od obe ulične regulacione linije mereno od ugla.
VII) Obezbeđivanje pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila
Za svaku građevinsku parcelu u okviru zone mora se obezbediti kolski i pešački prilaz. Kolski prilaz parceli je minimalne širine5,0 m sa minimalnim unutrašnjim radijusom krivine od 6,0 m. Pešački prilaz je minimalne širine 1,5 m.Slobodne površine na parceli se po pravilu ozelenjavaju i hortikulturno uređuju (travnjaci, cvetnjaci, drvoredi i sl.), oplemenjujuurbanim mobilijarom (fontane, skulpture, klupe…), a u zavisnosti od veličine parcele i delatnosti obogaćuju sportskorekreativnim površinama i objektima – tenis tereni, sportska igrališta, bazeni.Kolske ulaze sa ulica u pojedine građevinske parcele ostalog građevinskog zemljišta planirati minimum 30 metara od tačke gdese seku osovine saobraćajnica, a ako to nije moguće zbog veličine same parcele ulaze planirati uz najudaljeniju ivicu parcelemereno od tačke preseka osovina saobraćajnica.Parking prostor za korisnike objekta, po pravilu rešavati u okviru parcele izgradnjom parkinga ili garaža, a u skladu sa uslovimapriključka na javnu saobraćajnicu.Parking prostor se može oformiti i u prednjem delu parcele, u okviru prostora između regulacione i građevinske linije, ukoliko sepostavljanjem objekta na većoj udaljenosti od regulacione linije ne narušava urbani red u uličnom potezu, bloku.Za stanove u poslovno-stambenim objektima uslov je 1 parking ili garažno mesto na jedan stan. Kod izgradnje soba zaizdavanje, kriterijum je 1 parking ili garažno mesto na dve sobe za izdavanje.Za ugostiteljske objekte koji podležu obavezi kategorizacije obezbediti uslove iz Pravilnika o razvrstavanju, minimalnimuslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata („Sl.glasnik RS“, br. 66/94, 3/95 i 31/2005), a za one koji ne podležu obaveznojkategorizaciji obezbediti uslov - jedno parking ili garažno mesto za 70,00 m2 korisnog prostora. Za objekte namenjene javnomkorištenju (iz oblasti obrazovanja, zdarvstva, socijalne zaštite ...) obezbediti uslove u skladu sa uslovima definisanim GP-om ilivažećim pravilnicima i normativima za tu vrstu objekata.Zajednička garaža može biti u sklopu objekta ili kao samostalni (-drugi) objekat na parceli, u kom slučaju može da sadržimaksimalno tri mesta za garažiranje.
3.1.2. ZONA TURISTIČKO SPORTSKO-REKREACIONOG KARAKTERA
Zona obuhvata sledeće urbanističke blokove: B5 i B14 i deo bloka B1 ukupne površine 33.17 ha ili 20.42 % površineobuhvaćene PDR-e.
I) Pravila u pogledu veličine i širine parcele prema nameni i vrsti objekata
Veličina parcele namenjene izgradnji poslovnih objekata mora biti dovoljna da primi sve sadržaje koji su uslovljeni konkretnomnamenom objekta, kao i prateće sadržaje uz obezbeđivanje propisanih indeksa izgrađenosti i indeksa zauzetosti zemljišta.Minimalna veličina parcele za izgradnju poslovnih objekata u zonama poslovanja je 800 m2, dok se maksimalna veličina parcelese ne uslovljava, stim da se za parcele veće od 4000 m2 indeksi obračunavaju prema ovoj graničnoj površini parcele.Minimalna širina uličnog fronta za slobodnostojeće objekte je 20m.Organizacija i uređenje građevinske parcele namenjene građenju poslovnih (turističkih, ugostiteljskih …) objekata je uslovljenavrstom planirane delatnosti, a utvrđivaće se Aktom o urbanističkim uslovima, na osnovu utvrđenih pravila građenja, i u skladu savažećim normativima i propisima za objekte određene namene, odnosno prema vrsti delatnosti stim da se na parceli-kompleksumoraju obezbediti i uslovi za parkiranje i garažiranje vozila kako zaposlenih tako i ostalih korisnika.Kod izgradnje poslovnih objekata namenjenih javnom korišćenju se moraju ispoštovati uslovi za nesmetano kretanje starih,hendikepiranih i invalidnih lica, a u zavisnosti od namene koja će se odvijati u objektu.
II) Vrsta i namena objekata
U zoni namenjenoj turističko sportsko-rekreacionim sadržajima se dozvoljava izgradnja turističko-ugostiteljskih objekata sasmeštajnim kapacitetima, objekata sa ugostiteljsko-zabavnim sadržajima kao i izgradnja objekata namenjenih sportu i rekreaciji.Osim napred naznačenih objekata i planiranih delatnosti u zoni se mogu graditi objekti namenjeni javnom korišćenju (iz oblastiobrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i sl.), a izuzetno i objekti stanovanja isključivo kao poslovno-stambeni objekti (odnosstanovanje: poslovanje je maksimalno 30:70%).U zoni nije dozvoljena izgradnja komercijalnih objekata tipa robno-tržnih centara, veleprodajnih objekata, i sl., kao niadministrativno-poslovnih objekata.U zoni nije dozvoljena izgradnja objekata proizvodnog zanatstva i drugih delatnosti rada, kao ni objekata servisno – uslužnihdelatnosti (benzinske i gasne stanice, praonice vozila, zajedničke garaže i sl.).
Vrsta objekata s obzirom na način izgradnje na građevinskoj parceli u zoni namenjenoj TURISTIČKO SPORTSKO-REKREACIONIM sadržajima je:- slobodnostojeći (objekat ne dodiruje ni jednu liniju građevinske parcele)- u prekinutom nizu (objekat dodiruje jednu bočnu liniju građevinske parcele), osim u podlokovima B1.3 i B1.5 u kojimaje dozvoljena izgradnja isključivo slobodnostojećih objekata
Strana 108 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.U okviru zone TURISTIČKO SPORTSKO-REKREACIONOG karaktera, u zavisnosti od veličine parcele, dozvoljeno jegrađenje sledećih objekata:- POSLOVNI objekat- Objekti SPORTA I REKREACIJE- POSLOVNO-STAMBENI objekat- DRUGI objekti na parceli (prateći, pomoćni) u sklopu planiranih kompleksa mogu se graditi i drugi objekti (garaže,ostave za baštenski alat, nadstrešnice za roštilj, nadstrešnice uz bazen, natkrivene terase (senice), i sl. Svi sadržaji moraju bitiobjedinjeni u jedinstvenom objektu, izuzev nadstrešnice za bazen, natkrivene terase i svlačionice uz sportske objekte koje mogubiti samostalni objekti. Površina drugih objekata na parceli se uračunava u indeks zauzetosti i izgrađenosti.
II) Položaj objekata na parceli
Građevinske linije planiranih objekata su definisane u odnosu na postojeće i planirane regulacione linije ulica, odnosno granicupružnog pojasa, a njihov položaj je definisan na grafičkom prilogu broj 4.6. koji je dat u sklopu ovog elaborata.
IV) Dozvoljeni indeks zauzetosti i indeks izgrađenosti građevinske parcele
Za zonu TURISTIČKO SPORTSKO-REKREACIONOG karaktera se utvrđuju sledeći urbanistički pokazatelji:
Maksimalni stepen iskorišćenosti parcela je 70% (računajući sve objekte i platoe sa saobraćajnicama i parkinzima).Procenat učešća zelenila u sklopu ove zone je min 30%.
V) Dozvoljena spratnost i visina objekata
Maksimalna dozvoljena spratnost objekata u zoni TURISTIČKO SPORTSKO-REKREACIONOG karaktera je P+2 (prizemlje +dva sprata).Maksimalna visina slemena planiranih objekata je 16,0 m, stim da je dozvoljeno formiranje visinskih akcenata (u površini odmaksimalno 25% gabarita objekta) čija najveća visina je 20,0 m. U sklopu krovne konstrukcije planiranih visinskih akcenata jedozvoljeno formiranje duplexa, uz uslov da je na ovim delovima krova dozvoljena upotreba isključivo krovnih prozora (u ravnikrovne konstrukcije).
Maksimalna dozvoljena spratnost drugog objekta na parceli je P (prizemlje) bez mogućnosti iskorištenja potkrovlja. Maksimalnavisina slemena ovih objekata je 5,0 m, mereno od nulte kote objekta.Dozvoljena je izgradnja podruma ili suterena ukoliko nema smetnji geotehničke ili hidrotehničke prirode.
Namena etaža poslovnih objekata utvrđuje se u odnosu na funkciju i način korišćenja objekta:Podrum – za pomoćne, prateće radne prostorije, (kotlarnica, prostor za smeštaj ogreva, sklonište, garaža, magacini, skladišta isl.);Suteren – za pomoćne, prateće, izuzetno radne prostorije (kotlarnica, smeštaj ogreva, garaža, mafacin, radionica, vešeraj i sl.);Prizemlje i visoko prizemlje – za poslovne prostorije prema vrsti delatnosti (ulazni holovi, recepcije, smeštajni kapaciteti,trgovinsko-ugostiteljski sadržaji, prodavnice, zabavni saloni, komercijalni sadržaji, zanatske radnje;Spratovi – za poslovne prostorije u zavisnosti od vrste poslovanja, smeštajne kapacitete, a izuzetno za stambene prostore;Potkrovlje i mansarda – za poslovne prostorije, smeštajne kapacitete, a izuzetno stambene prostore i pomoćne prostorije(magacini, arhive i sl.)
VI) Najmanja međusobna udaljenost objekata
Najmanja međusobna udaljenost objekata u ovoj zoni je 6,0 m, odnosno minimalno polovinu visine višeg objekta. Poslovniobjekat ne sme direktno zaklanjati osunčanje drugom poslovnom objektu više od polovine trajanja direktnog osunčanja.
Najmanje dozvoljeno rastojanje osnovnog gabarita objekta (bez istaka) i linije susedne građevinske parcele za sve nameneobjekata u blokovima B5 i B14 i delu bloka B1 je:- za slobodnostojeće objekte :- na delu bočnog dvorišta
severne (odnosno zapadne) orijentacije 2,5 m- na delu bočnog dvorišta
južne (odnosno istočne) orijentacije 3,5 m- za dvojne objekte i objekte u prekinutom nizu
na bočnom delu dvorišta 4,0 m
VII) Uslovi za izgradnju drugih objekata na istoj građevinskoj parceli
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 109U okviru poslovnih kompleksa, dozvoljena je izgradnja poslovno-stambenog objekta, (jedan stan za potrebe vlasnika), s tim dastambeni prostor mora da bude izvođen istovremeno ili nakon izgradnje poslovnih sadržaja i njegova površina ne može dazauzima više od 30% izgrađene (razvijene) površine objekta.Građevinske parcele mogu se ograđivati funkcionalnom i estetskom ogradom čija visina može biti najviše do 1,8 m.Ulična ograda može se postaviti na regulacionoj liniji ili na povučenoj prednjoj građevinskoj liniji objekta.
U slučajevima kada se ograde postavljaju na regulacionoj liniji, a građevinska linija je povučena u dubinu parcele ograde trebada su transparentne (prozračne) maksimalne visine od 1,6 m, s tim da parapet ograde do visine 0,60 m (računajući od kotetrotoara) može biti zidan (opeka, beton i sl.).Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na građevinskojparceli koja se ograđuje.Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije već isključivo prema dvorištu.Bočne i zadnja strana građevinske parcele se mogu ograđivati „živom“ zelenom ogradom i providnom (transparentnom)ogradom, stim da parapet ograde može biti zidan do visine maks. 0,6 m. Ograde se postavljaju prema katastarskom planu ioperatu tako da „živica“, odnosno stubovi ograde budu na zemljištu vlasnika ogradeSvaki vlasnik parcele dužan je da da napravi uličnu ogradu, kao i ogradu desne granice parcele gledano sa ulice i polovinu stranegranice u začelju parcele.Ograde parcele na uglu ne mogu biti više od 0,90 m od kote trotoara zbog preglednosti raskrsnice i postavljaju se u najmanjojdužini dvostruke dužine povlačenja objekta od obe ulične regulacione linije mereno od ugla.
VII) Obezbeđivanje pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila
Za svaku građevinsku parcelu u okviru zone mora se obezbediti kolski i pešački prilaz. Kolski prilaz parceli je minimalne širine6,0 m sa minimalnim unutrašnjim radijusom krivine od 8,0 m. Pešački prilaz je minimalne širine 1,5 m.Slobodne površine na parceli se po pravilu ozelenjavaju i hortikulturno uređuju (travnjaci, cvetnjaci, drvoredi i sl.), oplemenjujuurbanim mobilijarom (fontane, skulpture, klupe…), a u zavisnosti od veličine parcele i delatnosti obogaćuju sportskorekreativnim površinama i objektima – tenis tereni, sportska igrališta, bazeni.Kolske ulaze sa ulica u pojedine građevinske parcele ostalog građevinskog zemljišta planirati minimum 30 metara od tačke gdese seku osovine saobraćajnica, a ako to nije moguće zbog veličine same parcele ulaze planirati uz najudaljeniju ivicu parcelemereno od tačke preseka osovina saobraćajnica.Parking prostor za korisnike objekta, po pravilu rešavati u okviru parcele izgradnjom parkinga ili garaža, a u skladu sa uslovimapriključka na javnu saobraćajnicu.Parking prostor se može oformiti i u prednjem delu parcele, u okviru prostora između regulacione i građevinske linije, ukoliko sepostavljanjem objekta na većoj udaljenosti od regulacione linije ne narušava urbani red u uličnom potezu, bloku.Za ugostiteljske objekte koji podležu obavezi kategorizacije obezbediti uslove iz Pravilnika o razvrstavanju, minimalnimuslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata („Sl.glasnik RS“, br. 66/94, 3/95 i 31/2005), a za one koji ne podležu obaveznojkategorizaciji obezbediti uslov - jedno parking ili garažno mesto za 70,00 m2 korisnog prostora. Za objekte namenjene javnomkorištenju (iz oblasti obrazovanja, zdarvstva, socijalne zaštite ...) obezbediti uslove u skladu sa uslovima definisanim GP-om ilivažećim pravilnicima i normativima za tu vrstu objekata.Za stanove u poslovno-stambenim objektima uslov je 1 parking ili garažno mesto na jedan stan.Zajednička garaža može biti u sklopu objekta ili kao samostalni (-drugi) objekat na parceli, u kom slučaju može da sadržimaksimalno tri mesta za garažiranje.
3.1.3. ZONA BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONOG KARAKTERA
Zona obuhvata sledeće urbanističke blokove: B10 i B12 i delove blokova B1, B8 i B11 ukupne površine 11.41 ha ili 7.02 %površine obuhvaćene PDR-e.
I) Pravila u pogledu veličine i širine parcele prema nameni i vrsti objekata
Veličina parcele namenjene izgradnji poslovnih objekata mora biti dovoljna da primi sve sadržaje koji su uslovljeni konkretnomnamenom objekta, kao i prateće sadržaje uz obezbeđivanje propisanih indeksa izgrađenosti i indeksa zauzetosti zemljišta.
Minimalna veličina parcele za izgradnju planiranih objekata u delu bloka B8 i centralnom delu bloka B11, namenjenih objektimabanjsko zdravstveno-rekreacionog karaktera je 1200 m2.Površine parcela u bloku B10, kao i u delu blokova B1 severno od “ženskog štranda”, kao i u delu bloka B11 uz Omladinskojezero, su definisane podelom na javno i ostalo građevinsko zemljište, odnosno formiranjem građevinskih blokova. Izuzetno semože dozvoliti deljenje ovih parcela-građevinskih blokova na dva približno jednaka dela. Površine ovih parcela-građevinskihblokova se kreću u rasponu od 4900 do 20000 m2.U delu bloka B10 Planom je definisan građevinski blok-parcela oko postojećeg hotela “Prezident”, pošto je ranije izdvojenasamo parcela ispod gabarita objekta. Ovaj deo prostora može se pripojiti isključivo ovom objektu radi izgradnje pratećih idopunskih sadržaja (parking, otvoreni bazen i sl.) koji su neophodni za normalno funkcionisanje hotela u skladu sa njegovomkategorizacijom.Površina parcele u bloku B12, koja predstavlja građevinski blok-parcelu na “muškom štrandu” ima površinu od cca 31900 m2, aplanirano je da mu se priključuju dve parcele uz obilazni put na kojima bi bio rešen deo parkiranja, odnosno stacionarnogsaobraćaja vezan za ovaj kompleks. Takođe je dozvoljeno deljenje ovog građevinskog bloka-parcele na dva dela (u pravcuosovine mola “muškog štranda”), stim da bi u tom slučaju svakom kompleksu pripala po jedna pomenuta parcela namenjena zaobezbeđivanje parkiranja.
Strana 110 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Minimalna širina uličnog fronta za izgradnju slobodnostojećih objekata u pomenutim delovima blokova B8 i B11 je 25 m.Širine uličnog fronta, odnosno dimenzije parcela-građevinskih blokova u pomenutim urbanističkim blokovima B10 i B12, kao iu delovima blokova B1 i B11 uz Omladinsko jezero su definisane i mogu se smanjiti eventualnom podelom ovih kompleksa nadva podjednaka dela.
Organizacija i uređenje građevinske parcele namenjene građenju poslovnih (zdravstvenih, zdravstveno-turističkih, sportskih,sportsko-komercijalnih, …) objekata prvenstevno je uslovljena vrstom planirane delatnosti, a utvrđivaće se na osnovuUrbanističkog projekta kojim će biti definisani uslovi urbanistički uslovi za izgradnju i uslovi za eventualnu parcelaciju, a naosnovu utvrđenih pravila građenja i u skladu sa važećim normativima i propisima za objekte određene namene, odnosno premanameni objekta stim da se na parceli-kompleksu (ili pripadajućim parcelama u bloku B12) moraju obezbediti i uslovi zaparkiranje i garažiranje vozila kako zaposlenih tako i ostalih korisnika - posetilaca.Kod izgradnje poslovnih objekata namenjenih javnom korišćenju se moraju ispoštovati uslovi za nesmetano kretanje starih,hendikepiranih i invalidnih lica, a u zavisnosti od namene koja će se odvijati u objektu.
II) Vrsta i namena objekata
U zoni namenjenoj banjsko zdravstveno-rekreativnim sadržajima se dozvoljava izgradnja lečilišno-terapeutskih (zdravstveneusluge) i rehabilitaciono-relaksacionih i rekreativnih objekata (tipa “wellness, spa ili sličnih centara) sa smeštajnimkapacitetima, kao i izgradnja objekata namenjenih sportu i rekreaciji (sportski tereni na otvorenom i u sklopu višefunkcionalnihsportskih dvorana, aqua park sa bazenima toboganima na lokaciji nekadašnjeg muškog štranda ili uz Omladinsko jezero).Namera je da se u sklopu planiranih objekata omogući: odmor, rekreacija, relaksacija, lečenje, rehabilitacija i zabava svihposetilaca i to različitih starosnih dobi.Osim napred navedenih namena objekata u zoni se u sklopu objekata mogu graditi sadržaji namenjeni ugostiteljstvu i zabavi,obrazovanju, edukaciji, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.U zoni nije dozvoljena izgradnja komercijalnih objekata tipa robno-tržnih centara, veleprodajnih objekata, i sl., kao niadministrativno-poslovnih objekata.U zoni nije dozvoljena izgradnja objekata proizvodnog zanatstva i drugih delatnosti rada, kao ni objekata servisno-uslužnihdelatnosti (benzinske i gasne stanice, praonice vozila i sl.).
Vrsta objekata s obzirom na način izgradnje na građevinskoj parceli u zoni namenjenoj BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONIM sadržajima je:- slobodnostojeći (objekat ne dodiruje ni jednu liniju građevinske parcele).U podbloku B10.1 koji je namenjen kompleksu hotela „Prezident“, nakon definisanja parcele, dozvoljena je dogradnja objektaisključivo za potrebe hotela u skladu sa definisanim urbanističkim parametrima za ovu namensku zonu. U sklopu planiranedogradnje moguća je izgradnja nedostajućih pratećih sadržaja (saune, trim kabinet, „wellnes“ i sl.) i soba, odnosno apartmana.
U okviru zone BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONOG karaktera, u zavisnosti od veličine parcele, dozvoljeno jegrađenje sledećih objekata:- ZDRAVSTVENI objekat- ZDRAVSTVENO-POSLOVNI objekat- POSLOVNI objekat (sa obaveznim terapeutsko-relaksacionim sadržajima: bazeni, saune, kupatila, masaže, solarijumi,saloni lepote, fitness …)- Objekti SPORTA I REKREACIJE- SPORTSKO-POSLOVNI objekti
II) Položaj objekata na parceli
Građevinske linije planiranih objekata su definisane u odnosu na postojeće i planirane regulacione linije ulica, odnosno granicujavnih površina, a njihov položaj je definisan na grafičkom prilogu broj 4.6. koji je dat u sklopu ovog elaborata. U ovoj zoni jegrađevinskim linijama definisan prostor za gradnju objekata u okviru kojeg se u skladu sa indeksima mogu graditi objekti.
IV) Dozvoljeni indeks zauzetosti i indeks izgrađenosti građevinske parcele
Za zone namenjene BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONOM karakteru urbanistički pokazatelji su posebno utvrđeni zatri podzone:1. Podzona (1) - Deo bloka B8 (južni deo podbloka B8.2) i deo bloka B11 (podblok B11.1)2. Podzona (2) - Blok B10, deo bloka B1 (podblok B1.7 severno od ženskog štranda) i deo bloka B11 (podblok B11.3 uzOmladinsko jezero) i3. Podzona (3) - Blok B12
1. Zona BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONA – podzona (1)
ZONA BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONA - podzona (1)
URBANISTIČKI PARAMETRI delovi BLOKOVA B8 i B11 (centralni)
INDEKS IZGRAĐENOSTI max. 0,85
INDEKS ZAUZETOSTI max. 30 %
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 111
Maksimalni stepen iskorišćenosti parcela je 70% (računajući sve objekte i platoe sa saobraćajnicama i parkinzima).Procenat učešća zelenila u sklopu ovog dela zone je min 30%.
2. Zona BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONA – podzona (2)
ZONA BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONA – podzona (2)
URBANISTIČKI PARAMETRIBLOK B10 i deloviBLOKOVA B1 i B11 (južni)
INDEKS IZGRAĐENOSTI max. 0,7
INDEKS ZAUZETOSTI max. 30 %
Da bi se postigla „razigranost“ volumena u vertikalnom smislu, a imajući u vidu moguće raznovrsne sadržaje u sklopu planiranihobjekata, utvrđen je uslov da 65% prizemnog gabarita objekata (koji je definisan indeksom zauzetosti) može imati spratneetaže.
Maksimalni stepen iskorišćenosti parcela je 65% (računajući sve objekte i platoe sa saobraćajnicama i parkinzima).Procenat učešća zelenila u sklopu ovog dela zone je min 35%.
3. Zona BANjSKO ZDRAVSTVENO-REKREACIONA – podzona (3)Urbanistički parametri za podzonu (3) koja obuhvata blok B12 su definisani u odnosu na maksimalno definisani prostor zagradnju (prikazan na grafičkom prilogu br. 4.6.). Maksimalni dozvoljeni indeks zauzetosti iznosi 80% definisanog prostora zagradnju, stim da je maksimalni stepen iskorišćenosti parcele 60% (računajući sve objekte i platoe sa saobraćajnicama iparkinzima).
Indeks izgrađenosti je definisan kroz uslov da se na maksimalno 50% definisanog prostora za gradnju mogu graditi spratneetaže. Na ovaj način bi se postigla „razigranost“ volumena u vertikalnom smislu, a s obzirom na raznovrsnost planiranihsadržaja u sklopu objekata.Procenat učešća zelenila u sklopu ovog dela zone je min 35%.
V) Dozvoljena spratnost i visina objekata
Maksimalna dozvoljena spratnost objekata u zoni BANjSKO ZDRAVSTVENO - REKREACIONOG karaktera je P+2(prizemlje + dva sprata), osim u delovima urbanističkih blokova B1 i B8 u kojima je maksimalna spratnost P+1+Pk(prizemlje+sprat+potkrovlje).Maksimalna visina slemena planiranih objekata (osim u delovima urbanističkih blokova B1 i B8) je 16,0 m, stim da jedozvoljeno formiranje visinskih akcenata (u površini od maksimalno 25% spratnog gabarita objekta) čija najveća visina je 20,0m. U sklopu krovne konstrukcije planiranih visinskih akcenata je dozvoljeno iskorišćenje prostora, uz uslov da je na ovimdelovima krova dozvoljena upotreba isključivo krovnih prozora (u ravni krovne konstrukcije).U delovima urbanističkih blokova B1 i B8 maksimalna visina slemena planiranih objekata je 14,0 m, mereno od nulte koteobjekta, stim da je dozvoljeno formiranje visinskih akcenata (u površini od maksimalno 25% spratnog gabarita objekta) čijanajveća visina je 18,0 m.Dozvoljena je izgradnja podruma ili suterena, uz napomenu potencijalnim Investitorima da bi izvođenje bilo pod otežavajućimokolnostima zbog smetnji hidrotehničke prirode (visok nivo podzemnih voda).
Namena etaža poslovnih objekata utvrđuje se u odnosu na funkciju i način korišćenja objekta:Podrum – za pomoćne, prateće radne prostorije, (kotlarnica, prostor za smeštaj ogreva, sklonište, garaža, magacini, skladišta isl.);Suteren – za pomoćne, prateće, izuzetno radne prostorije (kotlarnica, smeštaj ogreva, garaža, magacin, radionica, vešeraj i sl.);Prizemlje i visoko prizemlje – za poslovne prostorije prema vrsti delatnosti (ulazni holovi, recepcije, prostori za zdravstvenetretmane i relaksaciju, smeštajni kapaciteti, trgovinsko-ugostiteljski sadržaji, prodavnice, zabavni saloni, komercijalni sadržaji,sportski sadržaji, zanatske radnje i sl.);Spratovi – za poslovne prostorije u zavisnosti od vrste poslovanja, prostori za zdravstvene tretmane i relaksaciju, smeštajnekapacitete...;Potkrovlje i mansarda – za poslovne prostorije,ugostiteljske sadržaje, smeštajne kapacitete, a izuzetno i pomoćne prostorije(magacini, arhive i sl.)
VI) Najmanja međusobna udaljenost objekata
Najmanja međusobna udaljenost objekata u delovima urbanističkih blokova B8 i B11 (centralni deo) je 6,0 m, odnosnominimalno polovinu visine višeg objekta. Poslovni objekat ne sme direktno zaklanjati osunčanje drugom poslovnom objektu višeod polovine trajanja direktnog osunčanja.
Najmanje dozvoljeno rastojanje osnovnog gabarita objekta (bez istaka) i linije susedne građevinske parcele za poslovneobjekte u delovima blokova B8 i B11 je:● za slobodnostojeće objekte :
Strana 112 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.- na delu bočnog dvorišta
severne (odnosno zapadne) orijentacije 2,5 m- na delu bočnog dvorišta
južne (odnosno istočne) orijentacije 3,5 m- za dvojne objekte i objekte u prekinutom nizu
na bočnom delu dvorišta 4,0 mPoložaj objekata u delovima blokova B1 i B11, i u blokovima B10 i B12 je definisan građevinskim linijama, stim da se u slučajudeobe građevinskih blokova na dva podjednaka dela (gde je to dozvoljeno) objekti mogu graditi u prekinutom nizu ili kaoslobodnostojeći objekti u kojem slučaju je njihova minimalna međusobna udaljenost 6,0 m, odnosno minimalno polovinu visinevišeg objekta.
VII) Uslovi za izgradnju drugih objekata na istoj građevinskoj parceli
U sklopu kompleksa BANjSKO ZDRAVSTVENO – REKREACIONIH objekta nije dozvoljena izgradnja drugih objekta, osimobjekata koji su isključivo u funkciji pratećih ili pomoćnih sadržaja koji dopunjuju osnovnu namenu (sportska igrališta, teniskitereni, bazeni, dečija igrališta isl.)Građevinske parcele mogu se ograđivati funkcionalnom i estetskom ogradom čija visina može biti najviše do 1,8 m.Ulična ograda može se postaviti na regulacionoj liniji ili se povući u dubinu parcele. U slučajevima kada se ograde postavljaju naregulacionoj liniji, a građevinska linija je povučena u dubinu parcele, ograde treba da su transparentne (prozračne) maksimalnevisine od 1,6 m, s tim da parapet ograde do visine 0,60 m (računajući od kote trotoara) može biti zidan (opeka, beton i sl.).Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na građevinskojparceli koja se ograđuje. Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije već isključivo premadvorištu.Bočne i zadnja strana građevinske parcele (u podblokovima B8.2 i B11.1) se mogu ograđivati „živom“ zelenom ogradom iprovidnom (transparentnom) ogradom, stim da parapet ograde može biti zidan do visine maks. 0,6 m. Ograde se postavljajuprema katastarskom planu i operatu tako da „živica“, odnosno stubovi ograde budu na zemljištu vlasnika ograde.Svaki vlasnik parcele (u podblokovima B8.2 i B11.1) dužan je da napravi uličnu ogradu, kao i ogradu desne granice parcelegledano sa ulice i polovinu strane granice u začelju parcele, a u ostalim blokovima gde su objekti isključivo slobodnostojećiobaveza je izgradnja celokupne ograde.Ograde parcele na uglu ne mogu biti više od 0,90 m od kote trotoara zbog preglednosti raskrsnice i postavljaju se u najmanjojdužini dvostruke dužine povlačenja objekta od obe ulične regulacione linije mereno od ugla.
VII) Obezbeđivanje pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila
Za svaku građevinsku parcelu u okviru zone mora se obezbediti kolski i pešački prilaz. Kolski prilaz parceli je minimalne širine6,0 m sa minimalnim unutrašnjim radijusom krivine od 8,0 m. Pešački prilaz je minimalne širine 1,5 m.Slobodne površine na parceli se po pravilu ozelenjavaju i hortikulturno uređuju (travnjaci, cvetnjaci, drvoredi i sl.), oplemenjujuurbanim mobilijarom (fontane, skulpture, klupe…), a u zavisnosti od veličine parcele i delatnosti obogaćuju sportskorekreativnim površinama i objektima – tenis tereni, sportska igrališta, bazeni.Kolske ulaze sa ulica u pojedine građevinske parcele ostalog građevinskog zemljišta planirati minimum 30 metara od tačke gdese seku osovine saobraćajnica, a ako to nije moguće zbog veličine same parcele ulaze planirati uz najudaljeniju ivicu parcelemereno od tačke preseka osovina saobraćajnica.Parking prostor za korisnike objekta, po pravilu rešavati u okviru parcele izgradnjom parkinga ili garaža, a u skladu sa uslovimapriključka na javnu saobraćajnicu.U blokovima B10 i B12 i delu bloka B11 (južni deo) parking prostor oformiti na zadnjem delu parcele koji je udaljeniji odjezera. Za planirani objekat između dva jezera parking postaviti na delu parcele koji je udaljeniji od Palićkog jezera.U delovima blokova B8 i B11 (centralni deo) parking prostor se može oformiti i u prednjem delu parcele, u okviru prostoraizmeđu regulacione i građevinske linije, ukoliko se postavljanjem objekta na većoj udaljenosti od regulacione linije ne narušavaurbani red u uličnom potezu, bloku.Za ugostiteljske objekte koji podležu obavezi kategorizacije obezbediti uslove iz Pravilnika o razvrstavanju, minimalnimuslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata („Sl.glasnik RS“, br. 66/94, 3/95 i 31/2005), a za one koji ne podležu obaveznojkategorizaciji obezbediti uslov - jedno parking ili garažno mesto za 70,00 m2 korisnog prostora. Za objekte namenjene javnomkorištenju (iz oblasti obrazovanja, zdarvstva, socijalne zaštite ...) obezbediti uslove u skladu sa uslovima definisanim GP-om ilivažećim pravilnicima i normativima za tu vrstu objekata.Zajednička garaža može biti isključivo u sklopu objekta.
3.1.4. ZONA SPORTSKO-REKREACIONOG CENTRA
Zona obuhvata urbanistički blok B13 ukupne površine 6.57 ha ili 4.04 % površine obuhvaćene PDR-e.
I) Pravila u pogledu veličine i širine parcele prema nameni i vrsti objekata
Postojeće parcele na kojima su izgrađeni sportski tereni se zadržavaju osim gde je zbog regulacije saobraćajnica potrebnanjihova korekcija.Veličina parcela namenjenih izgradnji poslovnih objekata mora biti dovoljna da primi sve sadržaje koji su uslovljeni namenomobjekta, kao i prateće sadržaje uz obezbeđivanje propisanih indeksa izgrađenosti i indeksa zauzetosti zemljišta.Minimalna veličina parcele za izgradnju planiranih objekata u bloku B13, a koji su namenjeni smeštaju gostiju sa pratećimfunkcijama sporta, ugostiteljstva i zabave je 800 m2.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 113Površine parcele namenjene izgradnji objekta na lokaciji postojećeg hotela “Sport” je definisana regulacionim linijama igranicom parcele fudbalskog terena i nije dozvoljena njena parcelacija.
Parcela na kojoj je planirana izgradnja objekta, zapadno od hotela “Sport” je takođe definisana i nije dozvoljena njenaparcelacija, stim da je dozvoljeno povezivanje (i u smislu preparcelacije) sa planiranim delom (ili celim gabaritom) objektaseverno od “pjacete”.Za objekte ili objekat severno od planirane “pjacete” utvrđena je obaveza izdvajanja parcele ispod gabarita objekta.Minimalna širina uličnog fronta za izgradnju objekata u delovima bloka B13 južno od planirane “pjacete” je 25 m.Organizacija i uređenje građevinske parcele namenjene građenju poslovnih (turističko-ugostiteljskih, zdravstveno-turističkih,sportskih, sportsko-komercijalnih, …) objekata prvenstevno je uslovljena vrstom planirane delatnosti, a utvrđivaće se na osnovuUrbanističkog projekta kojim će biti definisani urbanistički uslovi za izgradnju i uslovi za eventualnu parcelaciju, a na osnovuutvrđenih pravila građenja i u skladu sa važećim normativima i propisima za objekte određene namene, odnosno prema nameniobjekta stim da se moraju obezbediti i uslovi za parkiranje i garažiranje vozila kako zaposlenih tako i ostalih korisnika -posetilaca.Kod izgradnje poslovnih objekata namenjenih javnom korišćenju se moraju ispoštovati uslovi za nesmetano kretanje starih,hendikepiranih i invalidnih lica, a u zavisnosti od namene koja će se odvijati u objektu.
II) Vrsta i namena objekata
U zoni namenjenoj sportsko-rekreacionim sadržajima se pored izgradnje sportskih odnosno sportsko-komercijalnih objekatadozvoljava izgradnja turističko-ugostiteljskih objekata sa smeštajnim kapacitetima, objekata sa ugostiteljsko-zabavnimsadržajima.Osim napred naznačenih sadržaja u sklopu planiranih objekata, posebno uz planiranu “pjacetu”, dozvoljeni su trgovački sadržaji(butici, parfimerije, prodavnice poklona...), uslužne delatnosti (frizerski saloni, menjačnice...), zabavni sadržaji (saloni zabave,video igre...), kao i razni ugostiteljski sadržaji (caffe barovi, poslastičarnice...) i ostali slični sadržaji.U zoni se mogu graditi objekti namenjeni javnom korišćenju (iz oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i sl.).U zoni nije dozvoljena izgradnja stambenih objekata, niti stambenih jedinica uz poslovne objekte.U zoni nije dozvoljena izgradnja komercijalnih objekata tipa robno-tržnih centara, veleprodajnih objekata, i sl., kao niadministrativno-poslovnih objekata.U zoni nije dozvoljena izgradnja objekata proizvodnog zanatstva i drugih delatnosti rada, kao ni objekata servisno – uslužnihdelatnosti (benzinske i gasne stanice, praonice vozila i sl.).
Vrsta objekata s obzirom na način izgradnje na građevinskoj parceli u zoni poslovanja je:● slobodnostojeći (objekat ne dodiruje ni jednu liniju građevinske parcele)● u prekinutom nizu (objekat dodiruje jednu bočnu liniju građevinske parcele)● u neprekinutom nizu (objekat dodiruje obe bočne građevinske linije, odnosno nastavlja se na gabarit susednih objekata)
U okviru zone SPORTSKO-REKREACIONOG centra, u zavisnosti od veličine parcele, dozvoljeno je građenje sledećihobjekata:- POSLOVNI objekat- Objekti SPORTA I REKREACIJE- SPORTSKO-KOMERCIJALNI objekat
II) Položaj objekata na parceli
Građevinske linije planiranih objekata su definisane u odnosu na postojeće i planirane regulacione linije ulica, a njihov položaj jedefinisan na grafičkom prilogu broj 4.6. koji je dat u sklopu ovog elaborata. U ovoj zoni je građevinskim linijama definisanprostor za gradnju objekata u okviru kojeg se u skladu sa indeksima mogu graditi objekti.
IV) Dozvoljeni indeks zauzetosti i indeks izgrađenosti građevinske parcele
Urbanistički parametri za zonu SPORTSKO-REKREACIONOG centra u bloku B13 su definisani u odnosu na maksimalnodefinisani prostor za gradnju (prikazan na grafičkom prilogu br. 4.6.). Maksimalni dozvoljeni indeks zauzetosti iznosi 90%prostora definisanog za gradnju, a minimalni indeks zauzetosti prostora za gradnju je 80% prostora definisanog za gradnju.Indeks izgrađenosti je takođe definisan u odnosu na površinu prostora za gradnju i iznosi maksimalno maksimalno 2,5, stim dase uslovljava da ne može biti ista spratnost na čitavom gabaritu objekta (minimalno 20% objekta mora biti manje spratnosti odmaksimalne, odnosno ako se radi o potkrovlju odnos se mora postići kroz različite visine nadzidaka). Na ovaj način bi sepostigla „razigranost“ volumena u vertikalnom smislu, a s obzirom na raznovrsnost planiranih sadržaja u sklopu objekata.Procenat učešća zelenila u sklopu ovog dela zone je min 30%, osim kod objekata severno od planirane „pjacete“ kod kojih seizdvaja parcela ispod objekta, a procenat zelenila će biti zadovoljen zbog formirane parkoske površine između njih i obalnogpojasa-jezera.
V) Dozvoljena spratnost i visina objekata
Maksimalna dozvoljena spratnost poslovnih objekata u zoni SPORTSKO-REKREACIONOG centra je P+2 (prizemlje + dvasprata).Maksimalna visina slemena planiranih objekata je 16,0 m, stim da je dozvoljeno formiranje visinskih akcenata (u površini odmaksimalno 25% gabarita objekta) čija najveća visina je 20,0 m. U sklopu krovne konstrukcije planiranih visinskih akcenata jedozvoljeno formiranje duplexa, uz uslov da je na ovim delovima krova dozvoljena upotreba isključivo krovnih prozora (u ravnikrovne konstrukcije).
Strana 114 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Dozvoljena je izgradnja podruma ili suterena, uz napomenu potencijalnim Investitorima da bi izvođenje bilo pod otežavajućimokolnostima zbog smetnji hidrotehničke prirode (visok nivo podzemnih voda).Namena etaža poslovnih objekata utvrđuje se u odnosu na funkciju i način korišćenja objekta:Podrum – za pomoćne, prateće radne prostorije, (kotlarnica, prostor za smeštaj ogreva, sklonište, garaža, magacini, skladišta isl.);Suteren – za pomoćne, prateće, izuzetno radne prostorije (kotlarnica, smeštaj ogreva, garaža, magacin, radionica, vešeraj i sl.);
Prizemlje i visoko prizemlje – za poslovne prostorije prema vrsti delatnosti (ulazni holovi, recepcije, smeštajni kapaciteti,sportski sadržaji, trgovinsko-ugostiteljski sadržaji, prodavnice, zabavni saloni, komercijalni sadržaji, zanatsko-uslužne radnje;Spratovi – za poslovne prostorije u zavisnosti od vrste poslovanja, smeštajne kapacitete, a izuzetno za stambene prostore;Potkrovlje i mansarda – za poslovne prostorije, smeštajne kapacitete, ugostiteljske sadržaje, a izuzetno i pomoćne prostorije(magacini, arhive i sl.)
VI) Najmanja međusobna udaljenost objekata
Položaj objekata u blok B13 je definisan građevinskim linijama, odnosno definisanjem prostora za gradnju, stim da njihovaminimalna međusobna udaljenost iznosi polovinu visine višeg objekta i ne sme zaklanjati osunčanje drugom objektu više odpolovine trajanja direktnog osunčanja.
VII) Uslovi za izgradnju drugih objekata na istoj građevinskoj parceli
U sklopu kompleksa SPORTSKO – REKREACIONOG centra nije dozvoljena izgradnja drugih objekta, osim objekata koji suisključivo u funkciji pratećih ili pomoćnih sadržaja koji dopunjuju osnovnu namenu (sportska igrališta, teniski tereni, bazeni,dečija igrališta isl.)Tereni za sport i rekreaciju mogu se ograđivati transparentnom i zidanom ogradom visine do 2,2 m odnosno prema uslovimakoje odredi nadležni organ radi kontrolisanog pristupa korisnika.Građevinske parcele mogu se ograđivati funkcionalnom i estetskom ogradom čija visina može biti najviše do 1,8 m.Ulična ograda može se postaviti na regulacionoj liniji ili se povući u dubinu parcele.U slučajevima kada se ograde postavljaju na regulacionoj liniji, a građevinska linija je povučena u dubinu parcele, ograde trebada su transparentne (prozračne) maksimalne visine od 1,6 m, s tim da parapet ograde do visine 0,60 m (računajući od kotetrotoara) može biti zidan (opeka, beton i sl.).Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na građevinskojparceli koja se ograđuje.Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije već isključivo prema dvorištu.Bočne i zadnja strana građevinske parcele (u delovima južno od planirane „pjacete“) se mogu ograđivati „živom“ zelenomogradom i providnom (transparentnom) ogradom, stim da parapet ograde može biti zidan do visine maksimalno 0,6 m. Ogradese postavljaju prema katastarskom planu i operatu tako da „živica“, odnosno stubovi ograde budu na zemljištu vlasnika ograde.Svaki vlasnik parcele dužan je da napravi uličnu ogradu, kao i ogradu desne granice parcele gledano sa ulice i polovinu stranegranice u začelju parcele.
VII) Obezbeđivanje pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila
Za svaku građevinsku parcelu u okviru zone mora se obezbediti kolski i pešački prilaz. Kolski prilaz parceli je minimalne širine6,0 m sa minimalnim unutrašnjim radijusom krivine od 8,0 m. Pešački prilaz je minimalne širine 1,5 m.Slobodne površine na parceli se po pravilu ozelenjavaju i hortikulturno uređuju (travnjaci, cvetnjaci, drvoredi i sl.), oplemenjujuurbanim mobilijarom (fontane, skulpture, klupe…), a u zavisnosti od veličine parcele i delatnosti obogaćuju sportskorekreativnim površinama i objektima – tenis tereni, sportska igrališta, bazeni.Kolske ulaze sa ulica u pojedine građevinske parcele ostalog građevinskog zemljišta planirati sa postojećih ili planiranih kolskihi kolsko-pešačkih saobraćajnica, dok je pristup svlačionicama uz teren F.K. “Palić”, kao i objektima uz postojeću kuglanu saobodne saobraćajnice u sklopu “Vikend naselja”.Parking prostor za korisnike objekta, po pravilu rešavati u okviru parcele izgradnjom parkinga ili garaža, a u skladu sa uslovimapriključka na javnu saobraćajnicu.Parking prostor se može oformiti i u prednjem delu parcele, u okviru prostora između regulacione i građevinske linije, ukoliko sepostavljanjem objekta na većoj udaljenosti od regulacione linije ne narušava urbani red u uličnom potezu, bloku.Za ugostiteljske objekte koji podležu obavezi kategorizacije obezbediti uslove iz Pravilnika o razvrstavanju, minimalnimuslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata („Sl.glasnik RS“, br. 66/94, 3/95 i 31/2005), a za one koji ne podležu obaveznojkategorizaciji obezbediti uslov - jedno parking ili garažno mesto za 70,00 m2 korisnog prostora. Za objekte namenjene javnomkorištenju (iz oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite ...) obezbediti uslove u skladu sa uslovima definisanim GP-om ilivažećim pravilnicima i normativima za tu vrstu objekata.Zajednička garaža može biti isključivo u sklopu objekta.
3.1.5. KOMPLEKS KAMPA
Kompleks kampa obuhvata deo podbloka B14.6, odnosno deo k.p. br. 1573/11 K.O. Palić i namenjena je izgradnjikampa, odnosno Međunarodnog skautskog centra sa stalnim taborišnim prostorom.Prvenstveni uslov za izgradnju i formiranje kompleksa je očuvanje postojeće šume koja egzistira na pomenutoj parceli, a kojaformira idealan ambijent za pomenutu namenu.Realizacija i formiranje planiranog kompleksa će se sprovoditi na osnovu Urbanističkog projekta. U sklopu kompleksa jedozvoljena izgradnja centralnog objekta pod uslovom da on ne zauzima više od 5% površine parcele. Pored centralnog objekta
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 115dozvoljena je izgradnja i drugih, manjih pratećih objekata, sanitarnih blokova, nadstrešnica, pod uslovom da je maksimalanindeks zauzetosti 10%. Maksimalna spratnost planiranih objekata je P+1 (prizemlje + sprat).Kao alternativna namena, ukoliko ne dođe do realizacije planiranog kampa od starne Saveza izviđača opštine Subotica, na ovomprostoru dozvoljena je izgradnja sportskih objekata ili objekata namenjenih za rekreaciju. Uz pomenute sportske, odnosnorekreativne terene dozvoljena je izgradnja manjeg turističko-ugostiteljskog objekta uz poštovanje maksimalnih dozvoljenihurbanističkih parametara.
3.1.6. ZONE JAVNE NAMENE
Zone obuhvataju delove urbanističkih blokova B1, B3, B4, B5, B7, B10, B11 i B13 ukupne površine 93.55 ha ili 57.59 %površine obuhvaćene PDR.Većim delom postojeće javne površine (park, trgovi, skverovi, ulični potezi...) kao i kompleksi sa izgrađenim objektima javnihslužbi se zadržavaju u svojim postojećim granicama i sa postojećim osnovnim namenama.
● ZONA VELIKOG PARKA I OBALNI POJAS
Planirana dogradnja objekta hotela “Park” i “Jezero”, kao i objekta “Bagojvar” je definisana građevinskim linijama kojeodređuju maksimalnan prostora za gradnju. Vertikalni gabarit planiranih dogradnji je P (prizemlje), a visina mora biti usklađenasa visinama prizemnih etaža postojećih objekata uz koje se dograđuje i sa njima mora činiti funkcionalnu i arhitektonsku celinu.
Dogradnje se moraju izvesti od transparentnih materijala (staklo, lexan i sl.), koji će se postavljati na čeličnu ilialuminijsku konstrukciju, a u svemu prema uslovima nadležnog Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture uSubotici.
Namena planiranih dogradnji uz hotele “Park” i “Jezero” su prateći sadržaji uz osnovnu namenu (bazen, ugostiteljskisadržaji, zabavni sadržaji i sl.) kojim bi se dopunila i obogatila ponuda tih objekata.
Namena planirane dogradnje uz objekat “Bagojvara” će zavisiti od osnovne namene postojećeg objekta koji se morarevitalizovati. Dozvoljene namene su prateći sadržaji uz osnovnu namenu (ulazni holovi, recepcije, trgovinsko-ugostiteljskisadržaji, zabavni saloni, komercijalni sadržaji i sl.), ali samo kao deo ukupne funkcionalne celine.
Gabarit planiranog objekta (prostor za gradnju) botaničke bašte ili izložbenog paviljona je definisan građevinskimlinijama, uz uslov da se može izgraditi maksimalno 90% ovog prostora. Vertikalni gabarit planiranog objekta je (P) prizemljestim da je dozvoljena svetla visina do maksimalno 7,0 m zbog karakteristične namene. U sklopu dozvoljene visine na deluobjekta je moguća izgradnja galerije ili eventualno sprata za edukativne, kancelarijske ili slične namene.
U delu Velikog parka koji koristi Teniski klub Palić planirana je dogradnja klupskog objekta i izgradnja hale iznadpostojećih terena uz koridor pruge Subotica – Segedin. Horizontalni gabariti planiranih intervencija su definisani na grafičkomprilogu 4.6., uz uslov da je to maksimalan prostor za gradnju. Namena objekata je natkrivena teniska hala i klupske prostorije saugostiteljskim sadržajima u planiranoj dogradnji. Vertikalni gabarit, odnosno visina planirane hale treba da je u skladu sapravilima za izgradnju objekata ove namene, ali tako da maksimalna visina objekta može biti 10,0 m.Objekat namenjen za sportove na vodi (jedriličarstvo, veslanje, surfing) sa pratećim sadržajima planiran je na zapadnoj obalijezera u neposrednoj blizini postojećeg Jedriličarskog kluba. Za potrebe objekta je definisan prostor koji će se ograditi iomogućiti kontrolisan ulaz i njegov nesmetano funkcionisanje. Prostor postojećeg „Jedriličarskog kluba“ je rezervisan prostor nakopnu neophodan za funkcionisanje klubova vezanih za sportove na vodi.
Planiranom izgradnjom bazena u sklopu Ženskog štranda kupalište u sklopu ovog objekta dobija novi kvalitet iatraktivnu turističku dimenziju. Bazen je lociran unutar prostora jezera kao izdvojena celina.Površina vodnog ogledala bazena je cca 4700 m2. Potrebna količina vode za bazen iznosi cca 8460 m3. Kapacitet kupalištautvrđuje sa na maksimalno 600 jednovremenih korisnika. Kupalište je planirano da se uredi prostorima-platoima i "molovima"za sunčanje i opremi savremenim sadržajima za zabavu i rekreaciju na vodi - vodeni tobogani, skakaonice i sl. Prateći sadržaji ifunkcije kupališta smešteni u okviru postojećeg objekta Ženskog štranda (svlačionice, sanitarni čvorovi, tuševi, restoran i dr.)planirani su da se osavremene i nadopune u skladu sa novim potrebama i planiranim kapacitetom kupališta na način očuvanjacelovitosti, arhitektoskih i ambijentalnih vrednosti zaštićenog objekta.Kompleks Ženskog štanda sa bazenom je, s obzirom na njegovu složelost i posebnost u pogledu arhitektonskog, konstruktivnog,tehničkog i tehnološkog rešenja planiran za detaljniju razradu Urbanističkim projektom.
Pošto su dogradnje i izgradnje objekata planirane u sklopu Velikog parka i obale, potrebni parking prostori će se rešavatiizgradnjom parkinga u sklopu ulica ili javnih površina uz poštovanje uslova da je potrebno obezbediti jedno parking ili garažnomesto na 70 m2 poslovnog prostora.
Kolski pristup objektima u parku ograničava se na interventna vozila, vozila za snabdevanje i vozila hotelskih službi.Planirane kolsko-pešačke koridore na prostoru parka i obale izvesti popločanjem. Pristup objektu „Velika terasa“ i hotelu„Jezero“ će biti obezbeđen planiranom stazom iz ulice J.Hegediša, a rampa za obezbeđenje kontrole ulaza vozila u park bi bilapomerena ispred te staze. Na ovaj način bi se formirao kontrolisani parking na kraju ulice J.Hegediša koji bi koristili zaposleni uobjektu „Velika terasa“ stim da bi se on u skladu sa određenim dešavanjima i manifestacijama u objektu koristio kao parking zaposebne goste.Uslovljava se izrada urbanističko-arhitektonskog konkursa za rekonstrukciju obaloutvrde.
Za horituklturno i parterno uređenje parka i obale planirana je izrada Urbanističkog projekta, kojim će biti obuhvaćenceo prostor u cilju obnavljanja urbane matrice parka i elemenata uređenja (biciklistička staza Lajoša Vermeša i dr.). U sklopuUrbanističkog projekta izraditi Analizu zdravstvenog stanja dendro-fonda. Prilikom izrade Urbanističkog projekta treba imati uvidu klimatske i pedološke karakteristike ovog podneblja i pridržavati se Odluke o javnim zelenim površinama ("Službeni listopštine Subotica" broj 16/96).
Strana 116 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Prostoru parka i obale (bloku B1) pripadaju i delovi uz Unsku ulicu, iza Jedriličarskog kluba, a priključuje se i
deo prostora unutar južne granice ZOO vrta gde se nalaze stambeni objekti koji pripadaju namenskoj zoni Turističko sportsko-rekreacionog karaktera. Namena planiranih objekata su turističko-smeštajni kapaciteti (pansioni, apartmani i sl.) uz preporuku dasadrže ugostiteljske i zabavne sadržaje (restorani, picerije, zabavni saloni, diskoteka i sl.).
Južni deo prostora između ulica J.Hegediša i Jezerske je u sklopu parka i obale (podblok B1.7), a pripada namenskojzoni Banjsko zdravstveno-rekreacionog karaktera i obrađen je u sklopu te namenske zone.
● ZONA ZOOLOŠKOG VRTA
Kompleks ZOO vrta predstavlja blok B3, a parcela ZOO vrta sa korigovanim granicama se sa parcelama koje su jojpripojene objedinjava i na taj način se oformljuje jedinstvena parcela ZOO vrta.
Gabariti, položaj i namena novoplaniranih objekata će se utvrditi Urbanističkim projektom kojim je planirano da seobuhvati celokupan prostor ZOO vrta, uz uslov da izgrađenost parcele ZOO vrta u celosti ne prelazi 4%.
Izgradnja planiranih objekata dozvoljena je na minimalno 10,0 m u odnosu na planiranu ogradu kompleksa ZOO vrta.Maksimalna spratnost planiranih objekata je P+1 (prizemlje+sprat), a visina planiranih objekata će zavisiti od vrste
životinja za koje su namenjeni.Preporučuje se tradiconalni arhitektonski izraz sa elementima “palićke arhitekture” ili formom koja podseća na salaše i
majure.Planirani objekti moraju da se uklope u postojeći zeleni ambijent kompleksa, odnosno dozvoljeno je samo neizbežno
uklanjanje drveća i uzurpiranje zelenih površina u cilju očuvanja prirodnih vrednosti koje mu daju karater botaničke bašte.
● ZONA CENTRALNIH FUNKCIJA
Zona centralnih funkcija obuhvata deo bloka B7 u kojem su koncentrisane delatnosti uprave i administracije, kulture,informisanja, zdravstvene zaštite, trgovine, ugostiteljstva, turizma i sl.U sklopu zone preovlađuju objekti koji su zaštićeni tako da su intervencije na njima definisane u Uslovima za zaštitunepokretnih kulturnih dobara.Izgradnja objekata planirana je uz novoregulisanu Staparsku ulicu, a građevinske linije su definisane na grafičkom prilogu 4.6.Maksimalni indeks zauzetosti je 30%, a maksimalni indeks izgrađenosti je 0,8.Maksimalna spratnost planiranih objekata u zoni centralnih funkcija je P+1+Pk (prizemlje+sprat+potkrovlje).Pristup postojećim i planiranim objektima je iz pomenute novoregulisane ulice Staparske, a parkiranje za planirane objekte morabiti rešeno u sklopu granica parcele na kojoj se gradi objekat, uz ispunjavanje uslova jedno parking ili garažno mesto na 70 m2poslovnog prostora.
● KOMPLEKS METEOROLOŠKE STANICE
Kompleks meteorološke stanice obuhvata podblok B11.5, a izgradnja objekata u sklopu kompleksa treba da je usaglašena sapropisima i normativima vezanih za ovu vrstu objekata.Maksimalni indeks zauzetosti iznosi 30% površine kompleksa.
● KOMPLEKS “DOBROVOLjNOG VATROGASNOG DRUŠTVA PALIĆ”
Kompleks “DVD Palić” obuhvata deo podbloka B14.6, a izgradnja objekata u sklopu kompleksa treba da je usaglašena sapropisima i normativima vezanim za ovu vrstu objekata.Položaj planiranog objekta (objekata) je definisan planiranim građevinskim linijama.Maksimalna spratnost planiranih objekata je P+1+Pk, a položaj objekta je određen definisanim građevinskim linijama.Maksimalni indeks zauzetosti iznosi 40% površine parcele – kompleksa, a maksimalni indeks izgrađenosti je 0,8.
● ZONA SA ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VREDNOSTIMA I ZONA ZAŠTITNOG ZELENILA
U cilju zaštite lokaliteta prirodnih vrednosti u bloku B2 i formiranja zaštitnog zelenog pojasa u bloku B5, u sklopu ovihprostora nije planirana, odnosno nije dozvoljena izgradnja novih objekata.
3.2. USLOVI ZA ZAŠTITU SUSEDNIH OBJEKATA
Prilikom izgradnje novih objekata, neovisno od njihove namene, voditi računa o zaštiti susednih objekata ukonstruktivnom smislu, i u smislu ne ugrožavanja uslova življenja na susednim parcelama, i parcelama u neposrednomokruženju.
Građenje novih objekata svih vrsta i namena planirati na udaljenostima od susednih objekata kojima se ne ugrožavanjihova funkcija, zatečeni način i uslovi korišćenja, kao ni dnevno osvetljenje prostorija postojećih objekata putem otvoraorijentisanih prema parceli na kojoj je planirana gradnja.
Položaj i visina novih objekata u odnosu na postojeće na susednim parcelama treba da je takav da susednim objektimane zaklanja direktno dnevno osunčanje duže od polovinu trajanja direktnog osunčanja.
U cilju zaštite susednih objekata, gledano i kroz odnos prema prostoru susednih parcela, planirani objekti, niti njihovinajistureniji delovi svojim položajem (računajući i vazdušni i podzemni prostor) ne smeju prelaziti granicu susednih parcela.
3.3. USLOVI ZA ARHITEKTONSKO I ESTETSKOOBLIKOVANjE OBJEKATA
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 117Građenje objekata u zoni u pogledu arhitektonskog oblikovanja vršiti u skladu sa planiranom namenom, uz primenu
boja, arhitektonskih i dekorativnih elemenata u oblikovanju fasada na način kojim će objekat u prostoru i okruženju obrazovatiusaglašenu, estetski oblikovanu celinu.Maksimalna visina nadzitka na obodnim zidovima u potkrovlju je 1.60 m (računajući od kote poda potkrovne etaže do tačkepreloma krovne kosine).
Za građenje objekata koristiti atestirane građevinske materijale, s tim da se preporučuje primena autohtonih materijalasa ovog područja.
Izgradnja objekata sa ravnim krovom nije dozvoljena. Na objektima izvesti krovne konstrukcije koje obrazuju kosekrovne ravni–kosi krov. Krovne ravni oblikovati u skladu sa proporcijama objekta. Krovni pokrivač odabrati u zavisnosti odnagiba krovnih ravni.
Za osvetljenje prostorija u potkrovlju mogu se izvesti ležeći ili stojeći krovni prozori, proporcijama i oblikomusaglašeni sa objektom.
Fasade treba da su malterisane i bojene odgovarajućom bojom, ili od fasadne opeke ili kombinovane obrade, saupotrebom stakla, metala, raznih fasadnih obloga, kao ravne površine ili sa ispadima (lođe, balkoni, erkeri i sl.) dozvoljenihveličina.
Građevinski elementi (erkeri, doksati, balkoni, ulazne nadstrešnice sa ili bez stubova, nadstrešnice i sl.) na nivouprvog sprata mogu da pređu građevinsku, odnosno regulacionu liniju (računajući od osnovnog gabarita objekta do horizontalneprojekcije ispada) i to:- na delu objekta prema prednjem dvorištu – 1,20 m, ali ukupna površina građevinskih elemenata ne može preći 50%ulične fasade iznad prizemlja.- na delu objekta prema bočnom dvorištu pretežno severne orijentacije (najmanjeg rastojanja od 1,50 m) – 0,60 m, aliukupna površina građevinskih elemenata ne može preći 30% bočne fasade iznad prizemlja.- na delu objekta prema bočnom dvorištu pretežno južne orijentacije (najmanjeg rastojanja od 2,50 m) – 0,90 m, aliukupna površina građevinskih elemenata ne može preći 30% bočne fasade iznad prizemlja;- na delu objekta prema zadnjem dvorištu (najmanjeg rastojanja od stražnje linije susedne građevinske parcele od 5,00 m)– 1,20 m, ali ukupna površina građevinskih elemenata ne može preći 30% stražnje fasade iznad prizemlja.
Ispadi veći od 1,20 m, a max do 1,60 m mogu se planirati na delu objekta prema zadnjem dvorištu višem od 3,0 m.Otvorene spoljne stepenice mogu se postavljati na objekat (prednji deo) ako je građevinska linija 3,0 m uvučena u
odnosu na regulacionu liniju i ako savlađuju visinu do 0,9 m. Stepenice kojima se savladava visina preko 0,90 m treba da serešavaju unutar gabarita objekta.
3.4. USLOVI ZA OBNOVU I REKONSTRUKCIJU POSTOJEĆIHOBJEKATA NA PROSTORU PLANA
Postojeći stambeni i drugi objekti na prostoru Plana mogu biti obnovljeni, rekonstruisani, dograđeni, adaptirani, uskladu sa namenom i uslovima utvrđenim Planom.
Rekonstrukcija postojećeg objekta dozvoljava se sa zadržavanjem osnovne namene, kao i pretvaranjem dela ili celogstambenog prostora u poslovni prostor, tako da objekat može biti stambeno-poslovni i u celosti poslovni objekat.
Za izgrađene objekte čija međusobna udaljenost iznosi manje od 3,0 m, rekonstrukcija se može vršiti samo u postojećimgabaritima objekta uz rekonstrukciju, adaptaciju postojećeg tavanskog prostora, bez naspramnih otvora prema susednomobjektu.
Dogradnja postojećeg objekta može se vršiti do utvrđenog maksimalnog indeksa zauzetosti i izgrađenosti građevinskeparcele, uz poštovanje utvrđenih međusobnih udaljenosti objekata na sopstevnoj i susednim parcelama, udaljenosti odregulacione linije i granica susednih parcela u skladu sa uslovima građenja obejkata prema vrsti i nameni,Rekonstrukcija i dogradnja postojećih pomoćnih i pratećih objekata u cilju pretvaranja u stambeni prostor nije dozvoljena.
Adaptacija stambenog i poslovnog objekta se dozvoljava u cilju promene organizacije prostora u objektu, promenenamene objekta ili dela prostora u objektu.
Dozvoljena je adaptacija tavanskog prostora stambenog objekta u stambeni, odnosno poslovni prostor, ukolikoprostorije u adaptiranom tavanskom prostoru ispunjavaju tehničke propise i normative za planiranu namenu.
Na postojećim objektima koji su Planom predviđeni za rušenje zbog uspostavljanja planirane regulacije, odnosnorazdvajanja javnog od ostalog građevinskog zemljišta, dozvoljene su samo intervencije na tekućem održavanju objekata.Na postojećim objektima koji su Planom predviđeni za rušenje jer nisu u skladu sa Planom dozvoljene su samo intervencijetekućeg održavanja, izuzev u bloku B9 i podbloku B11.2 u kojima je dozvoljena i adaptacija objekata.
Rekostrukcija, dogradnja i adaptacija se ne mogu odobriti za postojeće objekte koji su bespravno izgrađeni, odnosnone poseduju odobrenje za gradnju niti upotrebnu dozvolu.
3.5. USLOVI ZA PRIKLjUČENjE OBJEKATANA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU
3.5.1. Elektroenergetske, gasne i TT instalacije
Svi planirani objekti na prostoru Plana se priključuju na elektroenergetsku, gasnu i TT mrežu prema važećimtehničkim propisima i standardima kao i prema uslovima nadležnih preduzeća Elektrovojvodina doo Novi Sad„ELEKTRODISTRIBUCIJA SUBOTICA”, JKP “SUBOTICAGAS” i “TELEKOM SRBIJA” - IZVRŠNA DIREKCIJAREGIJE SEVER - IZVRŠNA JEDINICA SUBOTICA u Subotici.
3.5.2. Vodovod i kanalizacija
Strana 118 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.
Svaki objekat se priključuje na javnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu nakon njene izgradnje.Predvideti vodomer za svakog potrošača zasebno. Vodomer se smešta u propisno vodomerno okno.U slučaju da se na jednoj parceli smešta više potrošača (zanatstvo, proizvodnja i sl) predvideti vodomere za svakog
potrošača posebno, a sve vodomere smestiti u jedno vodomerno okno. U ovim slučajevima se predviđa izgradnja razdvojenemreže za sanitarnu i protivpožarnu potrošnju. Obe mreže se mogu polagati u isti rov.
Kanalizaciona infrastruktura mora da pokriva prostor čitave građevinske zone. Novi objekti ne smeju biti izgrađeniukoliko ne postoji mogućnost priključenja na kanalizacioni sistem.
Priključenje na javnu kanalizacionu mrežu vršiti po mogućnosti u reviziona okna. Dno priključnog kanala (kućnogpriključka) mora biti izdignuto od kote dna sabirnog kanala (po mogućnosti priključivati se u gornju trećinu).
Odvođenje atmosferskih voda sa parcele rešiti priključenjem na postojeće atmosferske kanale i kanale dužsaobraćajnica. Na mestima gde atmosferska kanalizaciona mreža nije izgrađena, odvođenje se rešava razlivanjem i upijanjem uslobodni okolni prostor.
3.6. OPŠTA PRAVILA ZA IZGRADNjU OBJEKATA
Stambeni prostor – stambenu jedinicu sa pomoćnim i pratećim prostorima u okviru stambneno poslovnog objekta organizovatiprema funkciji i važećim normativima.Svetla visina stambenih prostorija ne može biti manja od 2,5 m.Poslovni prostori u sklopu stambeno-poslovnih objekata i objekata drugih namena, odnosno poslovni objekti, treba da suizgrađeni prema funkcionalnim, sanitarnim, tehničko-tehnološkim i drugim uslovima u zavisnosti od vrste delatnosti, odnosnoprema važećim propisima za određenu namenu ili delatnost.Standardna svetla visina poslovnih prostorija ne može biti manja od 3.0 m, odnosno treba da je u skladu sa propisima zaobavljanje određene vrste delatnosti.Objekti svih vrsta i namena treba da su funkcionalni, statički stabilni, hidro i termički propisno izolovani i opremljeni svimsavremenim instalacijama u skladu sa važećim normativma i propisima za objekte određene namene.Prilikom projektovanja i izgradnje objekata ispoštovati važeće tehničke propise za građenje objekata određene namene. Objekteprojektovati u skladu sa propisima o izgradnji na seizmičkom području, imajući u vidu da se gradi na području koje premaintenzitetu zemljotresa spada u VII stepen Merkali-Kankali- Zibergove skale (MCS).Na objektima koji se u skladu sa postojećim načinom postavljanja objekata u zoni, bloku, grade na granici bočne građevinskeparcele, ili interpolitraju između obe bočne građevinske parcele, ne mogu se na zabatnim zidovima planirati otvori.Na objektima koji se ugrađuju između i do granica obe bočne građevinske parcele (izgradnja u prekinutom nizu) na kojima supostojeći objekti postavljeni na zajedničkoj granici parcela, mogu se za potrebe osvetljenja i ventilacije sporednih, odnosno iradnih prostorija izvesti svetlarnici, na račun gabarita planiranog objekta.Kod građenja objekata na međi voditi računa da se objektom ili nekim njegovim elementom – (ispadom i drugim) ne ugrozi nivazdušni, odnosno podzemni prostor susedne parcele.Krovne ravni svih objekata u pogledu nagiba krovnih ravni treba da su rešene tako da se odvođenje atmosferskih voda sapovršina krova reši u sopstveno dvorište, odnosno usmeri na uličnu kanalizaciju.Površinske vode sa jedne građevinske parcele ne mogu se usmeriti prema drugoj parceli, odnosno objektima na susednimparcelama.U slučaju kada za odvođenje površinskih voda ne postoji nivelaciono rešenje na nivou bloka, površinske vode sa parcele odvodese slobodnim padom prema rigolama, odnosno prema ulici (kod regulisane kanalizacije, odnosno jarkovima) sa najmanjimpadom od 1,5%.
Izgrađene saobraćajne površine, pristupne pešačke staze objektima na parceli, rampe garaža u prizemlju i pomoćnih iradnih prostorija kojima se savladava visinska razlika iznad kote terena, kolske pristupne puteve dvorištu i manipulativnedvorišne platoe, treba izvesti sa padom orijentisano prema ulici, eventualno delom prema zelenim površinama na parceli (vrt,bašta i slično).Odvođenje površinskih sa manipulativnih i parking površina planiranih u dvorištom delu parcele, čija površina prelazi 200 m2,uslovljeno je zatvorenom kanalizaconom mrežom priključenom na uličnu kanalizaciju.U slučaju izgradnje garaže u suterenu objekta, pad rampe za pristup garaži orijentisan je prema objektu, a odvođenje površinskihvoda rešava se drenažom ili na drugi pogodan način.Odvođenje površinskih voda sa rampe izvedene za veći broj garaža planiranih u suterenu objekta (stambeno-poslovni, poslovniobjekti) obavezno rešavati knalizacionom mrežom priključenom na uličnu kanalizaciju.Saobraćajne površine–pristupni putevi, platoi treba da su izvedeni sa savremenim kolovozni zastorom: beton, asfalt beton ipopločanje raznim tipskim elementima.
Javni prostor ulice se ne može koristiti za obavljanje delatnosti (skladištenje materijala i sl.) niti za parkiranje teškihvozila, već se u tu svrhu mora organizovati i urediti prostor u okviru parcele ukoliko za to postoje prostorni uslovi i ne remete sestvoreni uslovi življenja u širem okruženju.
Odlaganje smeća vrši se u odgovarajuće posude u sopstvenom dvorištu za poslovno-stambene objekte, odnosno ukontejnerima smeštenim na pogodnim lokacijama u sklopu parcele ili u odgovarajućim prostorijama u objektu za poslovneobjekte, a u skladu sa propisima za objekte određene namene, sa odvoženjem na gradsku deponiju, organizovano i putemnadležnog komunalnog preduzeća.
3.7. POSEBNA PRAVILA ZA IZGRADNjU OBJEKATA
U odnosu na namenu objekata čije je građenje dozvoljeno u zoni, potrebno je za pojedinačnu gradnju pribaviti uslove odnadležnih organa i organizacija koje su zakonom ovlaštene da ih donose, odnosno propisuju.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 119U skladu sa odredbama Zakona o kulturnim dobrima za građenje objekata u urbanističim celinama sa posebnim
kulturno-istorijskim i ambijentalnim vrednostima, u cilju očuvanja izgleda i svojstva kulturnog dobra i uklapanja objekta uambijent pribaviti uslove za preduzimanje mera tehničke zaštite od nadležne ustanove za zaštititu spomenika kulture.Dalja razrada rešenja Plana detaljne regulacije za deo prostora «Banje Palić» na Paliću vršiće se izradom sledeće planske iurbanističke dokumentacije:
- izrada urbanističkih uslova za izvođenje novih objekata,- izrada Procene uticaja na životnu sredinu, prema Zakonu o proceni uticaja na životnu sredinu («Sl.glasnik RS» br:
135/04).U postupku dalje razrade planskog dokumenta, u skladu sa Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu (''Sl. glasnik RS'',br.135/04) i Uredbe o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevatiprocena uticaja na životnu sredinu (''Sl. glasnik RS'', br.84/05) investitori su dužni da se obrate nadležnom organu za poslovezaštite životne sredine Opštinske uprave Subotica koji će odlučiti o potrebi izrade Procene uticaja na životnu sredinu, odnosnodoneti Rešenje o potrebi izradi ili oslobađanju izrade Procene uticaja.Građenje objekata od značaja za odbranu zemlje vršiti u skladu sa odredbama Zakona o odbrani, odnosno u skladu sa uslovimakoje propiše nadležni organ za ovu oblast.
Građenje objekata u skladu sa vrstom i namenom vršiti uz poštovanje svih važećih propisa iz oblasti zaštite životnesredine, zaštite od požara, sanitarne zaštite, bezbednosnim i drugim propisanim uslovima i posebnim uslovima u skladu saspecifičnošću objekta.
Vršenje radova na izradi istražnih bušotina nafte i gasa dozvoljeno je, uz prethodno pribavljenu saglasnost vlasnika ilikorisnika parcele i nadležnog Ministarstva uz predhodnu izradu Strategije o proceni uticaja na životnu sredinu i pribavljen Akt ourbanističkim uslovima.
Vršenje radova na iskopavanju i istraživanju arheoloških nalazišta dozvoljeno u svim zonama unutar obuhvata granicaGP-a, a prema odredbama Zakona o kulturnim dobrima.
3.8. PRAVILA ZA IZGRADNjU JAVNIH POVRŠINA I ULICA
3.8.1. Pravila za izgradnju saobraćajne mreže
Pravila gradnje kolovoza i kolsko - pešačkih staza
● Uslovima i projektima izgradnju kolovoza planirati od savremenih materijala i sa savremenim kolovoznimkonstrukcijama prema važećim standardima,● Kolovoznu konstrukciju potrebno je prilagoditi rangu saobraćajnice u okviru mreže i potrebnom osovinskom opterećnjudatim važećim standardima i zakonima,● Proširivanje postojećih kolovoza planirati jednostrano, kako je dato u grafičkom prilogu, radi izbegavanja pokrivanjapodzemnih instalacija kolovozom,● Niveleta kolovoza mora biti prilagođena datom nivelacionom rešenju, postojećem terenu i izgrađenom kolovozu sakojim se povezuje planirani kolovoz,● Poprečni pad planiranih kolovoza mora biti u saglasnosti sa važećim standardima i uslovima za odvodnjavanjekolovoza,● Širine i položaji planiranih kolovoza dati su u grafičkom prilogu br. 4.6 Plana,● Planirane autobuske niše izgraditi od istovetnih materijala od kojih je izgrađen i kolovoz sa elemnetima u saglasnosti savažećim standardima i pravilnicima,● Odvod atmosferskih voda sa površine kolovoza planirati preko slivnika u atmosfersku kanalizacionu mrežu ukoliko sustvoreni svi preduslovi za to,● Pre izgradnje kolovoza u ulicama preporučuje se izgradnja mreže kanalizacije radi što efikasnijeg odvodnjavanjakolovoza i izbegavanja razbijanja kolovoza radi polaganja kanalizacione mreže,
Pravila gradnje biciklističkih staza i trotoara● Uslovima i projektima izgradnju biciklističkih staza i trotoara planirati od savremenih materijala tj. od asfalta ilipopločanjem zavisno od lokacije izgradnje,● Niveleta trotoara mora biti prilagođen okolnim objektima, terenu i prelazima preko kolovoza,● Ukoliko se biciklistička staza nalazi neposredno pored trotoara, nivelacija biciklističke staze mora biti niža od nivelacijetrotoara za cca. 5cm i vizuelno razdvojena od trotoara,● Pešački prelazi preko kolovoza i prilazi objektima moraju biti planirani u saglasnosti sa Pravilnikom o uslovima zaplaniranje i projektovanje objekata u vezi sa nesmetanim kretanjem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica,● Širine i položaj planiranih trotoara i biciklističkih staza dato je u grafičkom prilogu br. 4.6. Plana,● Odvod atmosferskih voda sa površine trotoara rešiti prema uslovima hidrotehnike.
Pravila građenja parkinga● Dimenzije parking mesta moraju biti u saglasnosti sa važećim normativima i standardima za ulično i vanuličnoparkiranje za određenu kategoriju vozila. U predloženom rešenju javnih parkinga u okviru plana za putnička vozila korišćeno jeupravno parkiranje sa dimenzijama parking mesta 2,5x5,0m, za autobuse korišćeno je parkiranje pod uglom od 45° sadimenzijama parking mesta 4,0x12,0m, za kombi vozila korišćene su upravna parking mesta dimenzije 3,0x10,0m.● Predloženo uređenje parkinga i položaj parkinga dato je u grafičkom prilogu 4.6● Raspored parking mesta u okviru parkinga mora biti takav da omogući ozelanjavanje parkinga sa niskim i visokimzelenilom,
Strana 120 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.● Izgradnju parkinga planirati i projektovati od savremenih materijala tj. od asfalta ili popločanjem zavisno od lokacijeizgradnje,● Uređenje javnih parkinga mora biti takav da raspored parking mesta, prolazi i prilazi parkingu omogućavaju kontroluulazka i izlaska sa parkinga,● U okviru javnih parkinga kao i u okolini javnih parkinga moraju se izgraditi planirane pešačke komunikacije radiomogućavanja odvijanja bezbednog pešačkog saobraćaja između parking prostora i okolnih sadržaja,● Odvod atmosferskih voda sa površine parkinga rešiti prema uslovima hidrotehnike.Celokupna izgradnja saobraćajnih površina mora biti usaglašena sa posebnim uslovima koji proizilaze iz činjenice da se prostornalazi unutar granica "Banje Palić", "Parka prirode Palić" i jednim delom unutar Prostorno kulturno istorijske celine Palića
3.8.2. Pravila za izgradnju i uređenje javnih zelenih površina
Blok 1. Park i obalaVisoko zelenilo parkaPark „Narodnih Heroja“ i obala su dve celine koje se kao takve , zavisne jedna od druge te se razmatraju
zajedno.Izvorni oblik parka se zadržava a proširenje se na način kojim se ne narušava prirodno dobro. U cilju očuvanja iunapređenja treba da se povede računa o invaziji Celtis occidentalis-a,koji onemogućava rast ostalih drvenastih biljaka i stvarazasenčenje.Visoko zelenilo rekonstruirati etapno (Celtis occidentalis) na otprilike 10-15 godina u toj meri da drvna masa uvek budekonstantna. Obnavljanje vršiti autohtonim vrstama. Sugestija je da se koriste sledeće vrste lišćara:Fraxinus angustiolia, Quarcus robur, Quercus cerris, Acer campestre, Acer tataricum, Crateagus sp. Itd. Sledeće vrste takođedobro podnose dato a to su : Euonymus europaens, Cornus sanguinea, Salix matsudana, Salix alba, Platanus acerifolia. Odžbunastih vrsta mogu se koristiti Crategus nigra, Cornus mas, Cornus sanguinea, Spirea van Houtteii.
Dekorativnije vrste koje je nekadašnji park sadržavao trebalo bi „vratiti„ ali na samo intenzivno održavanim delovima,zbog reprezentativnijeg izgleda .
Visoko zelenilo zauzima prostor između Malog i Velikog partera. U obnovi ovog dela prioritet se daje hrastovima . Usklopu obnove parka planirana je i rekonstrukcija drvoreda na širokom šetalištu, primenom Acer pseudoplatanusili neke drugeodgovarajuće vrste. Uređenjem visokog zelenila vrši se i preoblikovanje sporednih stazi u okolini teniskih terena radifunkcionalnijeg pristupa. Oko teniskih terena uslovljava se korišćenje vrsta koje su primenjene za date uslove ali im je estetskavrednost veća.
Prema ulici Jožefa Hegediša i pojasu željezničke pruge Subotica-Horgoš, planirano je zelenilo u smislu ograđivanjaparka i to koristeći sledeće vrste : Mahonia aquifolium i Pyrocantha coccinea.
U ekstenzivnije održavanim delovima treba pojačati broj zeljastih biljnih vrsta , pri čijem izboru trba uzeti u obziristorijski razvoj parka kao i opšte uslove sredine. Treba pojačati karakteristiku hrastove šume sa sađenjem sledećih zeljastihvrsta: Convallario, Malva silvestris, Gallium verum, itd.
Na mestu dotrajalog rasadnika biće podignut novi objekat u edukativne svrhe sa botaničkom baštom.
Parterno uređenjeŠto setiče obalnog dela planirano je uređenje šetališta po ogledu na davnu formu i uređenje poluostrva na obali sa
zelenim površinama od niskih dendroloških biljnih vrsta kao što su višegodišnje cvetnice i oblikovanim cvetnim lejama odsezonskog cveća. Obalni deo će se produžiti . Obalni deo je usko povezan sa parkovskim delom te iziskuje povezanost po pitanjurešavanja zelenila.U daljoj priobalnoj zoni narušena je autohtona vegetacija te se predlaže njeno saniranje, prilikom planiranjatreba težiti da se prirodna morfologija i vegetacija obale ostane netaknuta na što većim površinama i u slučaju Palićkog i uslučaju Omladinskog jezera. Popločavanje obale ili betoniranje obale od već postojećih delova svesti na minimum. Uređenedelove obale treba mestimično prekidati sa manjim prostorima koji su bliži prirodnom stanju.
Obala jezera ima ulogu ekološkog koridora, te je važno obezbediti zeleni pojas vegetacije.U zoni obale nalaze se dva ekološka koridora (prolazi za životinje) od kojih je jedan Tapšin kanal, a drugi je prolaz ispodKanjiškog puta koji povezuje jezero Palićko i Omladinsko jezero. Ovi koridori treba da izgledaju nalik na sledeće:
- kanal treba da bude otvoren sa prirodolikim obalama, smešten unutar zelenog prostora, kao deo uređene celine zelenepovršine. Sama obala treba da ima travnu vegetaciju, sa minimalnom širinom od 4 metara koja ne sme biti zasenčena drvoredomzbog svetlosne zagađenosti kanala za prolaz životinja. Može da se koristi ukrasno šiblje i to počevši 4 metara od kanala sa obestrane.
- kanal ispod Kanjiškog puta treba da odgovara zahtevima multifunkcionalnog prelaza za sitne i srednje životinje i trebada se projektuje po uslovima koje izdaje Zavod za zaštitu prirode. Dimenzionisanje prolaza je predmet posebnih uslova, koji ćese definisati prilikom izdavanja dokumentacije za pojedine zahvate.
Deo oko Jedriličarskog kluba, Riblje čarde i Bagoj vara dopunjava se sa: Quercus robur, Populus alba, Fraksinusangustifolia, Taxodium distichum i treba ih osvežiti reprezentativnijim biljnim vrstama koje se po svojim odlikama uklapaju ukarakteristike parka prirode , a privlačne su za razvoj ugostiteljstva , turizma i sporta.
Deo kod Male gostione je parking prostor koji treba preurediti u parking prostor sa sadržajem zelenila. Ove zelene trebada sadrže delove sa visokim zelenilom i travnjacima. Sugestija je da se parking prostor može napraviti od plastičnih rešetki satravnjakom koje bi čitavom ugostiteljskom kompleksu i parku dali jedan povez u celinu zelenila.
Dopunjava se sledećim denrološkim vrstama kao što su magnolije, četinarske vrste i niske dendrološke vrste.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 121U „Abel“ parku napravljeno je dečije igralište koje je po EU standardima osim podloge oko elemenata za igru koja po EUpropisima ne sme da je klizava. Obodni delovi parka hortikulturalno bi trebali da se nadovezuju na obalski deo te se uslovljavaizrada daljeg hortikulturalnog plana.
Stabla koja se sade planirana su za sadnju kao soliterna ili maksimalno dva ili tri komada u grupi.Na prostorima gde se nalaze drvoredi, soliterna stabla i manje grupe drveća planirano je uređenje biljnim vrstama koje
Blok 2. Prostor sa zaštićenim prirodnim vrednostimaOvaj prostor sa značajnim prirodnim vrednostima ostaje u svojim dosadašnjim granicama i štiti se u skladu sa režimom
zaštite prostora. Za njegovu kontrolu nadležan je Zavod za zaštitu prirode. Dozvoljeno je korišćenje prostora u edukativne svrhei druge aktivnosti koje nenarušavaju autentičnost prostora već ga samo favorizuju. Celokupan prostor 100% je zaštićena zelenapovršina. Na ovom prostoru nalazi se Tapšin kanal koji je ekološki koridor za životinje te ga kao takvog treba povezati sajezerom u kontekstu obrađenom u prethodnom bloku.
U blizini ovog prostora nalazi se parking koji treba da se odvoji od same blizine prostora sa zaštićenim prirodnimvrednostima i to u širini zaštitnog zelenila koji iznosi najmanje 5 metara i poseduje višespratno zelenilo.
Blok 3. ZOO vrtProstorna celina ZOO vrta je takoreći gotova zelena površina kojoj se prepisuje zvanje Botaničke bašte. U okviru ovogkompleksa planirano je proširenje uz uslov da se očuva ambijent i sačuvaju prirodne vrednosti. Deo proširenja je od dela Krfskeulice do pruge Subotica-Horgoš. Namena ZOO vrta se može proširiti i obogatiti raznim funkcionalno-namenskim sadržajima.
U skladu sa planovima razvoja i unapređenja kompleksa u delu prostora zapadno od Sušačke ulice može se ureditietnopark, naravno zadržavajući tradicionalnu arhitekturu tipa salaša i majura, internacionalno dečije selo ili eko kamp zaedukaciju dece i mladih u oblasti ekologije,zoologije, botanike i sl.
Kompleks treba da sadrži zelene rekreativne površine i da čini prostornu celinu sa ZOO vrtom i njegovim odlikamaBotaničke bašte.
Blok 5. Prostor između Magistralnog puta M-22.1, železničkepruge Subotica-Horgoš i ulica Sušačka i J. Hegediša
Pojas između gornjeg kraka Sušačke i Lastovske ulice ozelenjava se u vidu park šume sa uređenim pešačkim stazama. Zaozelenjavanje planirane su su sledeće biljne vrste: Acer sp., Fraxinus angustifolia, Platanus acerifolia, Populus alba, Tiliaargentea, Quercus robur, Salix alba, a na više peskovitim mestima Cedrus atlantica i Pinus sp.Ovo zelenilo ima ulogu zaštitnog zelenila.
Zelenilo parking prostoraU sklopu površina namenjenih stacionarnom saobraćaju neophodan je sadržaj visokog zelenila. Ove površine po svojoj
veličini i prostornoj funkciji istiskuju zelene površine te ih treba urediti tako da budu oivičene zelenilom,a po mogućnostisugestija je da se ovakve površine mogu izgraditi i u ambijentu zelenila. Jedna mogućnost je da se umesto asfaltiranih parkingmesta postave rešetke sa travom.
Takve površine su:- parking I neosredno u blizini prostora sa zaštićenim prirodnim vrednostima kod koje se postavlja spratno zaštitno
zelenilo u širini od najmanje 5 metara.- Parking II između Velikog parka i Zoo vrta uz planirani hotelski kompleks, koji treba da sadrži 75% zelenila, zbog
uklapanja u ambijent Parka prirode, sa perfomiranim betonskim elementima sa zelenilom. Visoko zelenilo može da zauzme 50%pokrovnosti.
- Parking II kod Male gostione- Parking IV i V između jezera Palić i Omladiskog jezera koji moraju da sadrže zelene zastore i ne smeju da sepružaju
do obale gde se preporučuje sadnja dve vrste naizmenično kao što su Fraxinus angustifolia i Populus alba , s tim da se posle 20godina Populus alba ponovo sadi iz razloga da ne dođe do lomljenja ili pucanja stabala. Ove vrste su pogodne na visok nivopodzemnih voda.
- Parking VI na obali Omladinskog jezera u neposrednoj blizini Meteorološke stanice kod kojeg obavezno treba voditiračuna o obalnoj i priobalnij vegetaciji i što većem stepenu očuvanja iste, kao i formiranju prirodolike obale.
- Parking VII i VII u okviru zone sportsko – rekreacionog centra.- Uslovi su da parking površine treba da sadrže 15 % perforiranog popločanog dela, zatim 15% niskog i zeljastog
pokrovnog zelenila, i visokog zelenila.
Blok 10. Zona banjskog zdravstveno-turističkog centraNova uređena zelena površina planirana je na delu između Omladinskog i Palićkog jezera ispred ulaza u "Muški štrand" ipodeljena je na dve celine s obzirom na način uređenja i potencijalne korisnike. Površine je podeljena na deo južno od kanalakoji povezuje jezera – zeleni (cvetni) trg i deo severno od kanala – dečiji (zabavni) park.
Zeleni (cvetni) trg je zelena površina koja treba da nosi odlike parkovskog uređenja, ali da ne sadrži visoko zelenilo.Zeleni trg treba da ima centralni deo koji može da bude cvetna leja ili vodeni element te da se od centralnog dela radijalno širestaze (može doći i do presecanja istih) do njegovog rubnog dela. Mali arhitektonski elementi veoma su bitni da postoje kao štosu klupe, kante za otpatke, može česma sa pijaćom vodom, te informacione table, itd. Od zelenila treba da sadrži u najvećoj meritravnjak, cvetne leje koje mogu biti od sezonskog cveća ili cvetnih perena, te rubno ograničenje. Ovu površinu sa ruba presecaekološki koridor koji nosi odlike kao u prethodno opisanom.
Strana 122 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Južno od pomenutog prostora nalazi se delić šume neposredno posle ulaska u "Muški štrand". Ovu zelenu površinu po
mogućnosti treba zadržati u postojećem stanju.Dečiji (zabavni) park je zelena površina koja je planirana za igru i zabavu dece na otvorenim prostorima. Na
pomenutom prostoru postaviti odgovarajući urbani mobilijar i razne elemente, sprave i igračke za razonodu i igru dece. Na višemesta formirati bazene sa peskom, razne sprave (ljuljaške, vrteške, tobogane...) i razne vrste prepreka i sl. Prostor zabavnogparka ozeleniti travnjacima, žbunastim vrstama (posebno kao ograničenje prema otvorenom kanalu i prema Kanjiškom putu) irazne vrste dendroloških vrsta u vidu drvoreda ili posebnih grupacija.Priobalni deo dopuniti, dotrajale denrdrološke forme postepeno zameniti. Reprezentativnije urediti delove oko turističko –ugostiteljskih objekata. Kod osnivanja novih objekata ozelenjenost površine parcele iznosi minimum 50%, kod parternogzelenila i još 50% visokog odn. spratnog zelenila koje ne treba da se preklapa. Od zelenog dendrološkog materijala 80% treba dasu lišćarske dendrološke vrste.
Blok 13. Turističko, sportsko-rekreaciona celinaZelenilo unutar ove celine trba da čini min. 30% od ukupne površine. Kompleks urediti u celinu park-šume. Koristiti visokozelenilo autohtonih vrsta. Oko oboda podizati gusto zelenilo koje ima ulogu zaštitnog zelenila, kao i stvarati pregradno zelenilokoje ima ulogu povezivanja zelenila u celinu. Ulazne delove kompleksa urediti reprezentativnije.
Blok 14.Postojeću šumu u bloku B14, na parceli 1573/11 sačuvati u postojećem stanju te celinu urediti kao park-šumu, koristeći malearhitektonske rekvizite. Prilikom obogaćivanja biljnim vrstama isključivo se koristiti autohtonim vrstama.
Ulično zelenilo (Linearno zelenilo)Ulično zelenilo se zadržava, uz popunu postojećih i formiranje novih drvoreda u planiranim ulicama. Kod primarnihsaobraćajnica dvostrani drvoredi a gde je moguće sa pratećim zelenilom. Širina zelenog pojasa između trotoara i kolovoza jemin. 1 metar. Drveće saditi 2 metara od ivice kolovoza, a šiblje 2 metara od ivice zelene trake. Rastojanje stabla od objekta da nebude manje od 4-7 m u zavisnosti od sadnice. Rastojanje drvorednih sadnica je najmanje 5 metara, u zavisnosti od vrste 5-15metara.
Pri izboru sadnica voditi računa o tome da budu prilagođene uličnim profilima, te da su I klase i min. 4-5 godinastarosti, prilagođen pedološkom sastavu zemljišta, autohtona vrsta i njen habitus.
3.9. PRAVILA ZA IZGRADNjU MREŽE I OBJEKATA JAVNEINRASTRUKTURE
3.9.1. Pravila za izgradnju elektroenergetske, gasne i TT mreže
Elektroenergetska mrežaCelokupnu elektroenergetsku mrežu graditi na osnovu glavnih projekata u skladu sa važećim zakonskim
propisima.Trafostanice graditi u sklopu objekata ili kao montažno betonske za rad na 20 kV naponskom nivou.Elektroenergetsku mrežu na oba naponska nivoa kablirati. Kablove polagati u zelenim površinama pored
saobraćajnica i pešačkih staza na udaljenosti min. 1,0 m od kolovoza i 0,5 m od pešačkih staza.Dubina ukopavanja kablova ne sme biti manja od 0,8m.Svetiljke za javno osvetljenje postaviti na rasvetne stubove odgovarajuće visine.Za rasvetna tela koristiti svetiljke sa metal halogenim sijalicama ili natrijumovim sijalicama niskog (visokog)
pritiska.Elektroenergetsku mrežu polagati najmanje 1,0 m od temelja objekata i od saobraćajnica. Pri ukrštanju sa
saobraćajnicom kabel mora biti postavljen u zaštitnu cev a ugao ukrštanja treba da bude oko 90°.Pri paralelnom vođenju energetskih i telekomunikacionih kablova najmanje rastojanje mora biti 0,50 m za
kablove napona do 10 kV odnosno 1,0 m za kablove napona preko 10 kV. Ugao ukrštanja treba da bude 90°.Paralelno polaganje elektroenergetskih kablova i cevi vodovoda i kanalizacije dozvoljeno je u horizontalnoj
ravni pri čemu horizontalno rastojanje mora biti veće od 0,5 m.Nije dozvoljeno polaganje elektroenergetskog kabla iznad ili ispod cevi vodovoda ili kanalizacije.Pri ukrštanju elektroenergetskih kablova sa gasovodom vertikalno rastojanje mora biti veće od 0,30 m, a pri
približavanju i paralelnom vođenju 0,50 m.
Gasovodna mrežaTehnički normativi za projektovanje i polaganje gasovoda od PE cevi za radni pritisak do 4 bara određeni su
odgovarajućim Pravilnikom za transport gasovitih goriva prema JUS H.F1.001. (Sl. List SRJ br. 20/92).Gasovod niskog pritiska se vodi podzemno. Dubina polaganja gasovoda je 0,6-1,0 m od njegove gornje ivice.
Preporučuje se dubina od 0,8 m. Izuzetno je dozvoljena dubina 0,5 m kod ukrštanja sa drugim ukopanim instalacijamaili na izrazito teškom terenu, uz primenu dodatnih tehničkih mera zaštite. Lokacija rovova je u zelenom pojasu izmeđutrotoara i ivičnjaka kolovoza.
Trase rovova za polaganje gasne instalacije se postavljaju tako da gasna mreža zadovolji minimalna propisanaodstojanja u odnosu na druge instalacije i objekte infrastrukture. Vrednosti minimalnih dozvoljenih rastojanja u odnosuna ukopane instalacije su:Minimalna dozvoljena rastojanja ukrštanje paralelno vođenje- drugi gasovod 0,2 m 0,4m
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 123- vodovod, kanalizacija 0,2m 0,4m- nisko i visoko naponski elektro kablovi 0,3m 0,6m- telefonski kablovi 0,3m 0,5m- tehnološka kanalizacija 0,2m 0,4m- betonski šahtovi i kanali 0,2m 0,4m- željeznička pruga i industrijski kolosek 1,5m 5,0m- visoko zelenilo - 1,5m- temelj građevinski objekata - 1,0m- lokalni putevi i ulice 1,0m 0,5m- magistralni i regionalni putevi 1,3m 1,0m- benzinske pumpe - 5,0m
Ukrštanje distributivnog gasovoda (DG) sa saobraćajnicama vrši se uz njegovo polaganje u zaštitnu cev ili kanal.Pri tome se mora obezbediti prirodna ventilacija kanala, zaštitne cevi ili podzemnog prolaza.
Pri polaganju distributivnih gasovoda treba preduzeti odgovarajuće mere zaštite postojećih instalacija u radnompojasu.
Ukrštanje i paralelno vođenje sa drugim instalacijama se projektuje u skladu sa uslovima i saglasnostimanadležnih organa, a na sledeći način:prolaz ispod puteva i ulica se izvodi u zaštitnoj čeličnoj cevi uz mehaničko podbušivanje na dubini od 1,0m;
Prolaz ispod kućne saobraćajnice se radi raskopavanjem ili podbušivanjem, u skladu sa dubinom rova.Prolazi ispod ostalih kanala i rigola izvode se u zaštitnim cevima ili bez njih, raskopavanjem ili podbušivanjem
na dubinu 1,0m do 2,0m u zavisnosti od mogućnosti na terenu.Ukrštanje i paralelno vođenje u odnosu na ukopane instalacije treba projektovati da se zadovolje svi uslovi
vlasnika predmetnih instalacija. Kod ukrštanja nastojati da se gasovod ukopa iznad drugih instalacija, u protivnomgasovod treba položiti u zaštitnu cev.
Kućni gasni priključakKućni gasni priključak je deo distributivnog gasovoda koji spaja uličnu mrežu sa unutrašnjom gasnom
instalacijom. Kućne gasne priključke izvoditi prema sledećim uslovima:- trasa cevovoda se vodi najkraćim putem i mora ostati trajno pristupačna- cevovod mora biti bezbedan od oštećenja- cevovod polagati na dubinu ukopavanja od 0,6m do 1,0m a izuzetno na min 0,5m odnosno maksimum 2,0m- najmanje rastojanje cevovoda od svih ukopanih instalacija mora biti 0,2m- položaj i dubina ukopavanja kućnog gasnog priključka mora biti geodetski snimljen- početak priključka trajno označiti natpisnom pločicom- cevovod se kroz šupljine ili delove zgrade (terase, stepeništa) polaže u zaštitnu cev- pri uvođenju u zgradu prostorija mora biti suva i pristupačna, a cevovod mora biti pristupačan i zaštićen odmehaničkih oštećenja- ukopani i nadzemni delovi priključka od čeličnih cevi moraju se zaštititi od korozije bilo omotačima,premazima, katodno, galvanizacijom i dr.- gasni priključak završava na pristupačnom mestu glavnim zapornim cevnim zatvaračem, koji može da se ugradineposredno po ulasku u zgradu ili van nje- položaj glavnog zapornog cevnog zatvarača se označava- pri prvom puštanju gasa u gasni priključak potrebno je obezbediti potpuno odvođenje mešavine gasa i vazduhau atmosferuUslove i saglasnost za priključenje na gasnu mrežu je potrebno zatražiti od nadležne službe za distribuciju gasa.
Telekomunikaciona mrežaCelokupnu TT mrežu graditi na osnovu glavnih projekata u skladu sa važećim zakonskim propisima.TT mreža će se u potpunosti graditi podzemno. TT kablove polagati u predhodno izgrađenu kablovsku TT kanalizaciju
ili u rov samostalno ili zajedno sa postojećim TT vodovima.TT mrežu polagati u uličnim zelenim površinama (udaljenost od visokog rastinja min. 1,5 m) pored saobraćajnica na
rastojanju najmanje 1,0 m od saobraćajnica, ili pored pešačkih staza. U slučaju da se to ne može postići TT kablove polagatiispod pešačkih staza.Dubina polaganja TT kablova treba da je najmanje 0,8 m.Pri ukrštanju sa saobraćajnicama kablovi moraju biti postavljeni u zaštitne cevi a ugao ukrštanja treba da bude 90°.
Pri paralelnom vođenju sa elektroenergetskim kablovima najmanje rastojanje mora biti 0,5 m za kablove napona do 10kV i 1,0 m za kablove napona preko 10 kV. Pri ukrštanju sa gasovodom, vodovodom i kanalizacijom vertikalno rastojanje morabiti veće od 0,3 m a pri približavanju i paralelnom vođenju 0,5 m.
Za trase KDS koristiti planirane trase TT vodova.
3.9.2. Pravila za izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže
Snabdevanje vodom predvideti putem postojeće magistralne i postojeće i planirane sekundarne vodovodne mreže kojuu tu svrhu treba izgraditi prema datom rešenju datom na grafičkom prilogu.Predvideti vodomer za svakog potrošača posebno u skladu sa važećim lokalnim propisima ("Službeni list S.O. Subotica" broj4/98, 4/99, 13/2000 i 18/2000).
Strana 124 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.Unutar samog kompleksa predvideti izgradnju vodovodne mreže prstenastog sistema koja će se koristiti kako za sanitarne tako
i za protivpožarne potrebe.Za zalivanje zelenih površina, pranje i polivanje platoa i izgrađenih površina predvideti ugradnju baštenskih hidranata (BH).Odvođenje upotrebljenih voda iz postojećih i planiranih objekata na predmetnom prostoru rešiti zatvorenom kanalizacionommrežom i njihovim priključenjem na postojeću i predviđenu kolektorsku mrežu. Sistem kanalisanja je separatni.Zabranjeno je upuštanje neprečišćenih ili delimično prečišćenih voda u jezero.Kanalizaciona infrastruktura mora da pokriva prostor čitave građevinske zone. Novi objekti ne smeju biti izgrađeni ukoliko nepostoji mogućnost priključenja na kanalizacioni sistem.Odvođenje upotrebljenih voda iz novog bazena (na Ženskom štrandu) rešiti ispuštanjem u jezero, stim da se mora ugraditiuređaj za tretman voda iz bazena kako bi se zaštitio propisani kvalitet voda jezera, odnosno zaštitila jezerska voda od supstancikoje se koriste u cilju kondicioniranja vode u bazenu, a koje bi mogle imati karakter zagađivača.Prema "Uredbi o kategorizaciji vodotoka" i "Uredbi o klasifikaciji voda" (Sl. glasnik SRS 5/68, 33/75) u slivu reke Tise, jezeroPalić se svrstava u IIa klasu, pa shodno ovom sve vode koje se upuštaju u jezero moraju zadovoljiti ovaj uslov.Prema važećim odredbama objavljenim u Sl. listu opštine Subotica 11/75 propisani nivoi jezera Palić u IV sektoru (turističkazona)
u zimskom periodu iznose 101.70 - 101.80 m.n.v.u letnjem periodu iznose 101.90 - 102.10 m.n.v.
pa stoga ove podatke uvažiti kao merodavne prilikom izrade projektne dokumentacije za obaloutvrdu, novi bazen naŽenskom štrandu, kao i svih ostalih objekata koji su u direktnom kontaktu sa jezerom.Izvršiti izmeštanje dela trase kanala Tapša, kao i otvaranje propusta na vezi između Omladinskog i Palićkog jezera premauslovima Zavoda za zaštitu prirode Srbije.Odvođenje atmosferskih voda na predmetnoj lokaciji rešiti odvođenjem u postojeće i planirane atmosferske kanale.Zabranjeno je produbljivanje jezera.Dubina ukopavanja kod vodovodne mreže mora obezbediti min.1,0 m sloja zemlje iznad cevi, a kod kanalizacione mreže min.0,8 m.
3.10. ELEMENTI ZA PARCELACIJU JAVNOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTAANALITIČKO-GEODETSKI PODACI ZA OBELEŽAVANjE GRANICAJAVNOG GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA
Radi jednostavnijeg i lakšeg korišćenja analitičko-geodetskih podataka prostor urbanističkih blokova je podeljen napodblokove kako je prikazano na grafičkom prilogu 4.6. Na granicama pomenutih podblokova su definisane prelomne tačke(prikazane na grafičkom prilogu 4.6.) i za njih su dati sledeći analitičko-geodetski podaci:
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 125B1.4-2 403715.165 106502.422 B1.4-6 403797.921 106556.699B1.4-3 403720.964 106463.081 B1.4-7 403769.371 106552.228B1.4-4 403844.671 106482.840
Strana 132 – Broj 7 Službeni list Opštine Subotica 23. mart 2007.B14.0-5 405184.192 105660.464 B14.0-14 405570.395 105526.664B14.0-6 405178.636 105664.339 B14.0-15 405567.000 105551.590B14.0-7 405044.539 105635.065 B14.0-16 405554.184 105645.672B14.0-8 405022.231 105630.686 B14.0-17 405541.357 105739.830B14.0-9 405019.625 105643.297
Na osnovu člana 104. Zakona o lokalnojsamoupravi («Službeni glasnik RS», broj 9/02, 33/04 i135/04), člana 50. stav 1. tačka 10. Statuta OpštineSubotica («Službeni list Opštine Subotica», broj 19/02,59/04, 61/04, 12/05 i 12/06), Predsednik Opštine Subotica,dana 19. marta 2007. godine doneo je
REŠENJEO DAVANJU SAGLASNOSTI NA PRAVILNIK O
IZMENAMA I DOPUNAMAPRAVILNIKA O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI ISISTEMATIZACIJI RADNIH MESTA ZAVIČAJNE
GALERIJE „DR.VINKO PERČIĆ”
IDaje se saglasnost na Pravilnik o izmenama i
dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji isistematizaciji radnih mesta Zavičajne galerije „dr.VinkoPerčić” koji je donet od strane Privremenog Upravnogodbora Ustanove dana 5. marta 2007. godine.
IIRešenje objaviti u „Službenom listu Opštine
Subotica”.
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaBroj: I-02-8/2007Dana: 19. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK OPŠTINE SUBOTICAGeza Kučera s.r.
Na osnovu člana 98. stav 1. Zakona o planiranju iizgradnji («Službeni glasnik RS» broj 43/03 i 34/06), člana5. Odluke o izgradnji pomoćnih objekata i postavljanjumanjih montažnih objekata («Službeni list opštine
Subotica» broj 13/96, 8/97, 21/98, 25/99, 19/02, 31/02 i43a/03), člana 50. stav 1. tačka 8. Statuta Opštine Subotica(«Službeni list opštine Subotica» broj 19/02, 59/04, 61/04,12/05 i 12/06), Na predlog Komisije za građevinskozemljište Opštine Subotica Predsednik opštine Suboticadana 16.03.2007. godine, donosi
R E Š E NJ E
1. Odobrava se zaključenje II Aneksaugovora na Ugovor zaključen između Opštine Subotica iTARACKI MARIJE iz Subotice, Prilepska br. 5, okorišćenju dela javne površine broj I-352-668/2000 od19.09.2000. godine i Aneksa ovog ugovora broj III-03-352-766/01 od 29.01.2000. godine sa rokom korišćenjajavne površine za daljih 5 godina koji počinje teći30.01.2007. godine.
2. Korisnik javne površine se obavezuje dau roku 30 dana od dana konačnosti ovog Rešenja zaključiII Aneks ugovora o korišćenju javne površine sa OpštinomSubotica.
3. U slučaju da ne zaključi II Aneksugovora, ovo Rešenje će se staviti van snage i korisnikizgubiti pravo korišćenja dela javne površine.
4. Ovo Rešenje objaviti u »Službenom listuopštine Subotica».
Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaOpština SuboticaBroj: I-352-104/2007Dana: 16. 03. 2007. godineS u b o t i c a
PREDSEDNIK OPŠTINE SUBOTICAGeza Kučera s.r.
23. mart 2007. Službeni list Opštine Subotica Broj 7 – Strana 133
S A D R Ž A J
Strana1. REŠENJE O RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA
OSNOVNE ŠKOLE «MAJŠANSKI PUT» SUBOTICA ................................ ................................ ................................ ......................12. REŠENJE O RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA
OSNOVNE ŠKOLE «JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ» SUBOTICA ................................ ................................ ................................ .....13. REŠENJE O RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA
OSNOVNE ŠKOLE «PIONIR» STARI ŽEDNIK................................ ................................ ................................ ................................ .24. REŠENJE O RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA
OSNOVNE ŠKOLE «KIZUR IŠTVAN» SUBOTICA ................................ ................................ ................................ .........................25. REŠENJE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA PREDLOG ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA STATUTA
MESNE ZAJEDNICE «ALEKSANDROVO» ................................ ................................ ................................ ................................ ......26. REŠENJE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA PREDLOG ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA STATUTA
MESNE ZAJEDNICE «MALI RADANOVAC» ................................ ................................ ................................ ................................ ..27. ZAKLJUČAK O USVAJANJU IZVEŠTAJA O RADU JKP «VODODVOD I KANALIZACIJA»-
SEKTORA ZA REALIZACIJU PROJEKTA UREĐAJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODAOPŠTINE SUBOTICA ZA 2006.GOD................................. ................................ ................................ ................................ .................3
8. PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DODELI SREDSTAVA BUDŽETAOPŠTINE SUBOTICA U OBLASTI KULTURE I IZDAVAČKE DELATNOSTI................................ ................................ ..............3
9. PRIJAVA ZA DODELU SREDSTAVA NA KONKURS ZA JAVNO INFORMISANJE ................................ ................................ ...510. PRILOZI UZ PRIJAVU NA KONKURSU ................................ ................................ ................................ ................................ ...........611. IZJAVA UZ PRIJAVU NA KONKURSU ................................ ................................ ................................ ................................ ............612. REŠENJE O RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA UPRAVNOG ODBORA
JAVNOG PREDUZEĆA “SUBOTICA-TRANS” SUBOTICA ................................ ................................ ................................ ............613. PROGRAM ZAŠTITE, UREĐENJA I KORIŠĆENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
OPŠTINE SUBOTICA U 2007. GODINI................................ ................................ ................................ ................................ ..............714. REŠENJE O RAZREŠENJU I IMENOVANJU ČLANA KOMISIJE ZA KADROVSKA,
ADMINISTRATIVNA PITANJA I RADNE ODNOSE ................................ ................................ ................................ .....................1215. ODLUKU O DONOŠENJU PLANA DETALJNE REGULACIJE ZA DEO PROSTORA OIVIČENOG ULICAMA
MAKSIMA GORKOG, BEOGRADSKI PUT, BLAŠKA RAJIĆA I SENĆANSKI PUT U SUBOTICI ................................ ...........1316. PLAN DETALJNE REGULACIJE ZA DEO PROSTORA OIVIČENOG ULICAMA MAKSIMA GORKOG,
BEOGRADSKI PUT, BLAŠKA RAJIĆA I SENĆANSKI PUT U SUBOTICI ................................ ................................ ..................1317. ODLUKU O DONOŠENJU PLANA DETALJNE REGULACIJE ZA DEO PROSTORA “BANJE PALIĆ” NA PALIĆU.............8018. PLAN DETALJNE REGULACIJE ZA DEO PROSTORA "BANJE PALIĆ" NA PALIĆU................................ ..............................8119. REŠENJE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA
O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI I SISTEMATIZACIJI RADNIH MESTA ZAVIČAJNE GALERIJE„DR.VINKO PERČIĆ”................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ......132
Službeni list opštine Subotica – Izdavač i štampar: Skupština opštine Subotica, Trg Slobode br. 1. Telefon: 554-050 [email protected]ž: 200 kom. Glavni i odgovorni urednik: Sveller Árpád, dipl. pravnik, sekretar Skupštine opštine Subotica. Akontaciona preplatnacena za 2007. godinu iznosi 1950,00 dinara. Oglasi po tarifi. Žiro račun: 840-745151843-03 – Ostali prihodi sa pozivom na broj 97 69 236opštinskih organa uprave.