plakat sa predmetom ‡ na kojem je predmet promocije sna`no istaknut u maniru kojim je oblikovan i naziv odnosno logotip proizvoda (brend). Budu}i da je takav pristup prevazi- lazio jezi~ke barijere, plakat se mogao internacionalno koristiti. УмеТНосТи и заНаТи Pokret Arts and Crafts pojavio se u Britaniji tokom sedme dekade 19. veka, kao reakcija na nehumane uslo- ve rada i degradaciju usluga grafi- ~ke industrije. Frustriran pojavom tzv. slobodnog tipografskog stila i istoriczma, ~esto pomiwani umetnik i socijalni reformator i Viliam Moris, inicirao je pokret povratka likovnih umetnika, arhitekti, pisa- ca i dizajnera humanisti~kim vre- dnostima i na~elima oblikovawa. Glavni protagonista i za~etnik ovog pokreta Vilijam Moris bavio se dizajnom name{taja i tapeta. Po~etkom devete dekade 19. veka on svoje interesovawe usmerava prema oblikovawu kwiga. Svi elementi koji ~ine kwigu bili su podlo`ni povratku na ru~nu proizvodwu. Od lanenog papira preko ukrasnih bor- dura u drvorezu do tipografije. Morison je pri oblikovawu slova inspiraciju potra`io u delu rene- sansnog majstora Nikolasa Jensona. Neki teoreti~ari u ovoj u po~etku nespretnoj transorma ciji pisma vide za~etak umetni ~ke odnosno pisane antikve. Bogate bordure i ilustracije Lusiena PiSarOa (Lucien Pissaro) kao i ve} tada slavnog Obrija BeardSLiJa (aubrey BeardsLey) upo- tpuwuju utisak povratka na rene- sansnu kwigu sli~nu ostvarewima alda MaNuciJa (aldus Manutius). Originalni rad Obrija Berdslija vezan za ilustraciju, povezuje se sa uticajem pro~i{}enih japanskih drvoreza koji su tada bili veoma ,0, Типографијa | Урош Недељковић Sachplakat Lusiena Bernara Beggarstaf Brothers. 1895. godine.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
plakat sa predmetom ‡ na kojem je
predmet promocije sna`no istaknut
u maniru kojim je oblikovan i naziv
odnosno logotip proizvoda (brend).
Budu}i da je takav pristup prevazi-
lazio jezi~ke barijere, plakat se
mogao internacionalno koristiti.
УмеТНосТи и заНаТи
Pokret Arts and Crafts pojavio se u
Britaniji tokom sedme dekade 19.
veka, kao reakcija na nehumane uslo-
ve rada i degradaciju usluga grafi-
~ke industrije. Frustriran pojavom
tzv. slobodnog tipografskog stila i
istoriczma, ~esto pomiwani umetnik
i socijalni reformator i Viliam
Moris, inicirao je pokret povratka
likovnih umetnika, arhitekti, pisa-
ca i dizajnera humanisti~kim vre-
dnostima i na~elima oblikovawa.
Glavni protagonista i za~etnik
ovog pokreta Vilijam Moris bavio
se dizajnom name{taja i tapeta.
Po~etkom devete dekade 19. veka on
svoje interesovawe usmerava prema
oblikovawu kwiga. Svi elementi
koji ~ine kwigu bili su podlo`ni
povratku na ru~nu proizvodwu. Od
lanenog papira preko ukrasnih bor-
dura u drvorezu do tipografije.
Morison je pri oblikovawu slova
inspiraciju potra`io u delu rene-
sansnog majstora Nikolasa Jensona.
Neki teoreti~ari u ovoj u po~etku
nespretnoj transorma ciji pisma vide
za~etak umetni ~ ke odnosno pisane
antikve.
Bogate bordure i ilustracije
Lusiena PiSarOa (Lucien Pissaro)
kao i ve} tada slavnog Obrija
BeardSLiJa (aubrey BeardsLey) upo-
tpuwuju utisak povratka na rene-
sansnu kwigu sli~nu ostvarewima
alda MaNuciJa (aldus Manutius).
Originalni rad Obrija Berdslija
vezan za ilustraciju, povezuje se sa
uticajem pro~i{}enih japanskih
drvoreza koji su tada bili veoma
,0,
Типографијa | Урош Недељковић
Sachplakat Lusiena Bernara
Beggarstaf Brothers. 1895. godine.
tra`eni u evropi. Krajem devete
dekade XiX veka, ovi elementi kwige
bi}e pro~i{}eni i pojednostavqeni,
i kao takvi postati prepoznatqivi.
,0-
Типографски стилови ХХ века
Zna~ajne inovacije u kwi`nom oblikovawu delo su
Lusiena PiSarOa, sina ~uvenog slikara Kamija
Pisaroa (Camille Pissarro), koji }e delovawem u
Engledskoj dosti}i slavu svog oca.
Posle izuzetnih kreacija u oblikovawu
korica magazina @uta kwiga, kao i
izuzetnih kreacija Salome, Oskara
VaJLda, Obri BeardSLi umire vrlo
rano, u svojoj 25. godini `ivota od
tuberkuloze u jeku afera sa Vajldom.
Volter Krejn.
арТ НУво – јУгeНсТил– сецесија
dominiraju}i dekorativni stil u
posledwoj dekadi starog veka i prvoj
dekadi novog veka, u arhtekturi, diza-
jnu name{taja, industrijskom dizajnu,
modi i grafici bio je art NuVO (art
nouveau) u Nema~koj nazivan po
najaktuelnijem ~asopisu tog vreme-
na (Jugend) JuGeNStiL (Jugnstil ‡
mladi stil).
Koreni ovog stila su istovremeno
kompleksni i o~igledni. Pored ve}
pomiwanog uticajnog pokreta Arts and
Crafts, i Pre-Rafaelita, vidqivi su
i uticaji Simbolizma, Selti~kog
ornamenta i Japanskih drvoreza.
Zna~aj ovog stila za razvoj ranog
koncepta modernizma ve}i je od sadr-
`ajnih potvr|ivawa karakteristi-
~nih tokova i oticawa dinamizova-
nih organskih formi i floralnih
motiva. Zna~ajan doprninos razvoju
modernizma ogleda se u odvajawu od
istoricizama i katalizaciji umet-
ni~kog i zanatskog pasti{a starog
veka u novoj ideji modernizma.
art nuvo plakateri bili su brzi
da iskoriste potencijal kolorne
litografije time u~iniv{i stil
{iroko pristupa~nim.
istaknuti dizajneri dizajneri
tipografskog stila art nuvo bili
su; u Francuskoj ‡ @il [ere (JulesChéret), alfons Muha (alphonseMuCha) eugen GraSe (eugène Grasset);
u Britaniji ‡ Volter KreJN, Obri
BeardSLi, Bra}a BeGrStaF i ^arls
reni MeKiNtO{ (Charles rennieMaCkintosh); u americi ‡ Luis red
(Louis rhead) i Vil BredLi (WillBreadLy); u Belgiji ‡ henri Van de
VeLde (henry van de veLde) i Jan
tOrOP (Jan tooroP), u austriji ‡
Gustav KLiMt (Gustav kLiMt) i
Koloman MOZer (koloman Moser)
Oto eKMaN (otto eCkMann) i Peter
BereNS (Peter Behrens) u Nema~koj.
,0.
Типографијa | Урош Недељковић
U svim delima alfonsa Muhe, ~ak i kad
mu je subjekt bio obi~an cigaret papir,
ose}a se nagove{taj visokog oltara.
Bo`anstvo wegovih plakta bila je
@ena. Isprepletan kontinuiranim lin-
ijama oblika i boja nalik vitra`nim
slikama, Muhinim svetom dominirao je
pojam Bernar. Po~ev{i od plakata za
wene pozori{ne komade, tako i na ovom
reklamnom plakatu za Job (1894), Sara
Bernar (sarah Bernhardt) bila je subjekt
gotovo svih wegovih plakata.
,0/
Типографски стилови ХХ века
Muhin stil isprepletanih linija,
postao je kult, pro{iriv{i se i na
druge oblasti oblikovawa (enterijer i
eksterijer), od periferijskog trema do
ulaska u Pariski metro. hektor Gimar
koji je podra`avao Muhin stil, nije ima
sledbenika, ali je ipak ostao upam}en
najvi{e po projektu za stanice metroa
u Parizu. Ovaj projekat ukqu~uje i
tipografsko pismo metropolitain kojim
su isticani nazivi na ulazima Pariskog
metroa.
hektor GiMar (Hector GuimArd) ulaz u
Pariski metro 1899. godine
Luis red, plakt za izadava~ku ku}u, 1895.
godine.
Vil BredLi, vezuje se sa procvatom art
Nouvo-a u Ameerici. Veliki uticaj na
wegov rad imali su japanski drvorez
i reprodukcije engleskog grafi~ara
Obrija Beardslija.
,00
Типографијa | Урош Недељковић
[kotski umetnik i dizajner
^arls reni MeKintO[ poznat je po
dizajnu name{taja i arhitektonskim
projektima. Me|utim, Mekinto{ se
bavio i grafi~kim dizajnom plakata
i ispisa, kao i visoko stilizovanom
tipografijom na svojim arhitekton-
skim crte`ima.
dva bra~na para; herbert MeKNer
i Frensis MeKdONaLd; ^arls reni
Mekinto{ i Margaret MeKdONaLd
osnovali su dizajn studio, u kojem su
projektovani elementi enterijera,
kwi`ne ilustracije, name{taj, ra-
svetu, nakit... Studio je bio pozant
pod imenom GLaZGOVSKa ^etVOrKa.
Velika inspiracija grupi je bio ~a-
sopis Studio (The Studio), pokrenut
1893. godine, sa ciqem da promovi{e
nove umetnosti. inspirisao ih je
figurativni stil i dizajn Obrija
Berdslija i Jana toropa, preuzev{i
od wih specifi~nu koloritnu gamu i
ikoni~ne predstave `enske figure
sa floralnim motivima. Ovaj stil je
bio na svom vrhuncu izme|u 1896. i
1911. godine, a to je ujedno i period
kada je Mekinto{ bio uspe{an i kao
arhitekta.
Grafi~ki radovi ^arlsa renija
Mekinto{a nisu bili toliko `ivo-
pisni kao wegovo delovawe u ostalim
oblastima dizajna. ipak predsta-
vqao je va`an aspekt Glazgovskog
stila, ovde se posebno misli na
wegovu stilizovanu tipografiju.
Wegovi grafi~ki radovi kombino-
vani su prepoznatqivim art NuVO
motivima, ali i karakteristi~nim
pravolinijskim i geometrijski moti-
vima po ~emu su poznaju i drugi
wegovi projekti. u projektima iz
oblasti kwi`ne tipografije i ilus-
Posle ovog plakata – Gismonda, Muha je
stvorio niz dela u prirodnoj veli~ini.
Kao i [ere pre wega, i on se oslawao na
privla~nost prirodne veli~ine subjekta.
,01
Типографски стилови ХХ века
tracije u rad grupe su ukqu~ivani
Xesi M. KiNG i talvin MOriS, koji
je imao iskustvo dugogodi{weg rada
na mestu umetni~kog direktora kod
velikog glazgovskog izdava~a BLeKi
i SiN.
Tipografija ^. r. MeKintO[a zauzi-
mala je vertikalne i kvadratne okvire.
On je koristio izuzetno visoke i nagla-
{ene poteze kod slova E, F, H i r, kao
{to se vidi i na ovom ispisu iz 1901.
godine. Ovakave tipografske bravure
~ini}e se veoma bliskim Be~kim sece-
sionistima hOfMan i MOzeru.
Devedesetih godina XX veka, pisma
inspirisana Glazgovskom ~etvorkom
generisana su kao fontovi, Glazgov, iTC
meckintos i Wilov (prikazan na slici).
Oto eKMan bio je priznat i poz-
nat kao igrafi~ki i tipo-dizajner.
Odbaciv{i karijeru slikara postao
je pionir tipografije jugenstila.
ilustrovao je i prelamao dva naj-
aktuelnija nema~ka magazina toga
doba – Pan i Jugend, kao i brojne
kwi`ne publikacije. Oto ekman je
oblikovao prvo tipografsko pismo
jugenstila Ekman-{rift (Eckmann-
Schrift), 1900. godine. 1902. godine
ekman objavquje pionirsku grafi~ku
publikaciju, Od pisma i ornamenta
ka dizajnu, od Ota Ekmana (Schriften
und Ornamente nach Entwürfen von O.
Eckmann). u ovom plodonosnom perio-
du za ekmana i jugenstil, on oblikuje
i promotivni materijal za AEG, nema-
~kog proizvo|a~a elektri~nih apara-
ta. Kompanija u kojoj }e svetsku slavu
ste}i Peter BereNS.
,02
Типографијa | Урош Недељковић
Eckmann-Schrift (1900).
Behren-Schrift (1902).
Naslovna stranica ~asopisa Jugend Stranica ~asopisa Jugend, Oto eKMan.
Peter BerenS je bio va`na figura
u nema~kom Arts and Crafts pokretu,
s tim i jedan od za~etnika jugenstila.
Kao i mnogi wegovi savremenici,
Berens je bio nspirisan britanskim
umetni~kim i zanatskim reformator-
skim idealima oblikovawa, ali i
principom Gesamtkunstwerk (totalno
umetni~ko delo), koje je u Nema~koj
operi zagaovarao ri~ard VaGNer
(richard WaGner). Princip da sve
komponente jednog umetni~kog dela
mogu biti sintetisane u jedinstvenu
celinu, inspirisao je Berensa za
mnoga arhitektonska re{ewa koja su
bila hvaqena kao Gesamtkunstwerk.
u tom uverewu, na prelasku u novi
vek, umetnosti su imale ideal i po-
trebu za obnovom.
Nema~ke slovolivnice najmile su
Berensa da oblikuje pisma koji bi
bila u duhu novog vremena. tako|e je
postojala nada da }e nove tipo-
grafske forme pisama pomo}i da
se nema~ka industrija postavi na
konkurentan nivo sa Francuskom.
Nasuprot nema~koj tradiciji sla-
gawa teksta goti~kim pismom, Peter
Berens je bio vatreni zagovornik
da stil treba zasnivati na roman-
skom pismu. On je ovo prilagodio
kaligrafskim odlikama koje su pri-
bli`nije nema~kom pismu. Prvo
wegovo pismo bilo je Berens-[rift
(Behrens-Schrift 1902). prepoznatiqiv
izdu`en oblik pisma uskla|en sa
jugenstil dekoracijom.
Berens je 1907. godine imenovan
umetni~kim direktorom fabrike
AEG (Allgemeine Elektricitæts Gesell-
schaft), ogromnog proizvo|a~a genera-
tora, kablova, sijalica, lampi i druge
elektri~ne robe za ku}nu i industri-
jsku upotrebu. Ovo je bilo me|u naj-
slavnijim imenovawima u istoriji
dizajna jer je nagovestilo nastanak
korporativnog identiteta. tek godi-
nu dana nakon imenovawa, Berens je
priredio Berens-Antikvu (Behrens-
Antiqua). Ova pismo svrstano je u prve
oblike pisane antikve*.Me|utim, ovo
,03
Типографски стилови ХХ века
* Prve oblike Pisane antikve je
oblikovao emeri Voker (1905) za dove
Press. Na`alost ovo pismo nije sa~uvano
mo`emo videti samo na stranicama Dav
biblije.
Logo kopmanije AEG iz 1900. godine.
Idejno re{ewe Ota eKMana, obilkovan
tipografskim pismom Eckmann-Schrift.
Logo kopmanije AEG iz 1912. god. Idejno
re{ewe Petera BerenSa, oblikovan ti-
pografskim pismom Behrens-Antiqua.
pismo je pored svoje rukopisne lepote
i ~iwenice da je inspirisalo pojavu
niza sli~nih pisanih formi antikva
(Ehmcke-Antiqua), zna~ajno jo{ i zbog
toga {to je to prvo korporativno
pismo (lettering) dakle kori{}eno je
za potrebe kompanije AEG.
Peter Berens je projektovao ~itav
korporativni identitet kao i deo-
proizvodnog asortimana kompanije
AEG. Za{titni znak preoblikovao je
uobli~iv{i akronim u {estougaoni
motiv koji podse}a na p~eliwe sa}e.
[iroka upotreba Berens-antikve
~inila je vizuelni identitet kompa-
nije jasnijim i emancipovanijim.
Klasicizam Berensovih re{ewa,
upadqive formalne i geometrizo-
vane kompozicije, jakih crno belih
kontrasta, bio je hvaqen jer je kom-
paniji dao istovremeno racionalan
ali i umetni~ki i izgled. Poverewe
u Petera Berensa od strane ~elnika
kompanije, kulminira}e ukqu~ewem
wegove arhitektonske kancelarije u
Berlinu u projektovawe i nadgleda-
we izgradwe novih fabrika i radni-
~kih naseqa za AEG.
Karijera henrija Van de VeLdea
bila je na vrhuncu mnogo pre pot-
punog formirawa nove profesije ‡
grafi~kog dizajna. Velde je bio poz-
nat i priznat kao arhitekta. Na poqu
grafi~ke umetnosti oblikovao je
plakate, ambala`u i kwige u stilu
art nuvo odnosno jugenstilu. ro|en je
u Belgiji, ali je veliki deo svoje kar-
ijere proveo u Nema~koj odnosno
Vajmarskoj gde je od ranih godina XXveka wegovo u~ewe odigralo va`nu
ulogu u osnivawu modernizma. Naime,
Van de Velde je zagovarao tada jo{
uvek utopijsku ideju da bi arhitekti
mogli reformisati dru{tvo kroz
dizajn. Verovao je u to govoriv{i:
„ru`no}a ne kvari samo o~i, ve} i
srce, i um”. Kasnije je kao direktor
Vajmarske [kole umetnosti i zanata
,1*
Типографијa | Урош Недељковић
,1+
Типографски стилови ХХ века
Hobo (1910). Moris fuLer BentOn
U svojim ranim radovima Van de VeLde je
razvio apstraktni potencijal organ-
skih linija u ornamentu. Naro~ito je
bio inspirisan linijom kao sredstvom,
koje mo`e prenositi energiju i silu
odre|uju}i pozitivan i negativan
prostor.
иНформаТивНифУНкиоНализам
Ovaj stil nastaje po~etkom
druge decenije XX veka, a
osnovni elementi oblikovawa
u ovom stilu su plakati i
tipografija koja realno u
maniru pojednosta vqenog stili-
zovanog crte`a predstavqa
predmet propagirawa.
dva zna~ajna tipo – kreatora
Berns i emke predstavili su
svojim radovima ovaj stil a
tipografija koja ga predstavqa
u najboqem svetlu je pismo
edvarda Xonstona za Londonsko
transportno preduze}e.
Osnovni zadatak kreatora ovog
stila je objektivno prikazivawe
predmeta. Lepi primeri ovog
stila su plakati Bernharda i
holvajna.
postavio Valtera GrOPiJuSa (WalterGroPius) na ~elo revolucionarne
nove {kole kasnije nazvane BauhauS
(Bauhaus). Gropius je slede}i put
koji je zacrtao Van de Velde ostvario
preko potrebnu reformaciju, pre-
tvoriv{i nekad utopijsku viziju u
savremenu svakodnevnicu.
Posle svr{enih studija slikarstva
u antverpenu i Parizu, Velde se sme-
stio u Briselu prikqu~iv{i se post-
impresionisti~koj grupi Les Vingt, u
koja je postojalo interesovawe za
primenu novih estetskih ideja simbo-
lizma na primewene umetnosti. Van
de Velde je bio jasan dizajner, koji je,
tokom svoje duge karijere, napisao
zavidan broj eseja i ponudio mnogo
podataka o svom radu. esejom Kr~e}i
put za umetnost (déblaiment de l’Art)
1894. godine postavio je postulate
puta za jedinstvo umetnosti. tipi~no
za umetnika wegove generacije, bio je
pod uticajima rukopisa Xona raskina
i oblikovawem Viliama Morisa.
,1,
Типографијa | Урош Недељковић
Van de Velde je pridavao veliki zna~aj
izboru pisma, inicijalu, papiru, boji i
povezu. Oblikovao je mnoge ukrasne pan-
ele i oblike slova za Ni~eovo delo E~e
Homo objavqeno od strane insel Verlaga
iz Lajpciga (1908)i za obimnije, Ni~eovo
delo, Tako je govorio Zaratustra.
Van de VeLde je 1898. godine, oblikovao
ovaj plakat za Troponov koncetrat od
belanaca. Ovo je prvi primer ART NUVO
stila za komercijalan proizvod.
tokom dugogodi{weg boravi{nog
rada u Vajmaru, upoznao se sa grofom
hari KeSLerOM (harry kessLer).
[tamparija Cranach grofa Keslera
{tampala je ograni~ene tira`e
filozofskih publikacija Fridriha
Ni^ea (Fridrich nietzsChe) koje je
grafi~ki opremio Van de Velde.
Zadr`avaju}i wihovu sadr`inu, di-
zajn kwiga je obuhvatao vi{e od jed-
nostavne organizacije teksta. Ni~e
je, zasnivaju}i svoje ideje na zajedni-
{tvu umetni~kih oblika u operi,
zagovarao ideju Gesamtkunstwerk ‡ sve
komponente jednog umetni~kog dela
moraju biti u slu`bi celine. Pored
odgovora na Morisovu sredweveko-
vnu estetiku, Veldeova re{ewa tako-
|e sugeri{u sistematski pristup
celokupnom procesu oblikovawu,
koji je imao sna`an uticaj na dizajn u
XX veku.
Veldeova karijera arhitekte u
Belgiji, holandiji, [vajcarskoj i
Nema~koj broji veliku zbirku proje-
kata, mnogi od projekata bili su
gezamtkunstverk. u wegove najzna~aj-
nije projekte ubrajaju se; Vajmarska
[kola umetnosti i zanata, Biblio-
teka univerziteta u Gentu, Kröller-
müller muzej u Oterlu i Vila e{e u
Kemnicu.
Sa pribli`avawem XX veka Be~ je
postao mesto velikog trvewa i otpora
prema utemeqenim umetni~kim prin-
cipima i pravilima. Gustav Klimt je
1897. god. smatrao da je vreme za novi
umetni~ki stil. Okupio je i predvo-
dio grupu umetnika SeceSiONiSta,
koji su se ogradili od u~ewa be~ke
galerije Künstlerhaus, koja je izlagala
i zagovarala akademizam i tradicio-
nalizam. Grupu su ~inili arhitekti
Jozef hOFMaN i J. Marija OLBrih,
kao i umetnici i dizajneri Koloman
MOZer, Mihael POVOLNi (MichaelPoWoLny), alfred rOLer (alfredroLLer) i Karl Oto ^e{ki (karl ottoCzeshka). tra`e}i potpuno nov stil
i avangardni duh umetnosti, a nalik
onom ve} prisutnom u drugim ve}im
evropskim gradovima, secesionisti
,1-
Типографски стилови ХХ века
jozef Marija OLBrih
su postali struja internacionalne
potrage za odgovaraju}im dizajnom i
stilom novog veka. secesionisti su
preteranu upotrebu floralnih ele-
menata zamenili upotrebom energi-
zovanih linija i bogatih dekoracija
u materijalu; simbolizmu i upotre-
bi klasi~nih formi. Stil je predsta-
vqen na izlo`bi secesionisti~kih
gra|evina Jozefa Marije Olbriha
izgra|eneih u periodu od 1897-98. god.
^asopis Ver Sacrum (Sveto Prole}e)
koji je objavqivao eseje, poeme i kri-
tike izlo`bi u periodu od 1898. do
1903. godine, bio je forum za razvi-
,1.
Типографијa | Урош Недељковић
Sveto Prole}e je bio ~asopis koji je promovisao likovne i primewene umetnosti
Be~ke secesije. ^asopis su ilustrovali ~lanovi grupe, bio je specijalizovan za poezi-
ju, filozofiju estetike, a bavio se i promovisawem nove estetike `ivqewa.