Tercijar BiH

TERCIJARNI MAGMATIZAM i METAMORFIZAM U BiH

TERCIJARNE VULKANSKE ASOCIJACIJE DINARIDA

sOl – sM: vulkanska aktivnost lokalno započela u eocenu (Dojran), a trajala sve do pliocena (Kožuf). Rasprostranjenje: -suturna Savsko-vardarska zona (SVZ) - rubni SZ dijelovi OZD -jug Panonskog bazena. Zajedno sa prostorno udruženim stijenama alpinske granitoidne formacije, markiraju relikte drevnog magmatskog luka (subdukcijske zone) dinaridskog dijela Tetisa, odnosno kasniji aktivni kontinentalni rub (kolizijska zona) (Pamić, 1996). Ta zona tercijarnih vulkanita i piroklastita proteže se centralnom i sjeveroistočnom Bosnom, povija na jugoistok i nastavlja se preko Rudnika, Kopaonika, Rogozne, Zletovsko-kratovske oblasti do Dojranskog jezera.

Uproštena geološka karta sjeverozapadnog dijela Savsko-vardarske zone i južnog Panonskog bazena (Pamić & Balen, 2001)

1- Neogeni sedimenti Panonskog bazena, uključujući i NW dio egersko-egenburških sedimenata; 2- Savsko-vardarska zona; 3- Tercijarne granitoidne formacije: E- eocenski sinkolizioni, O- oligocenski postkolizioni, e- egersko-egenburgški kalcijsko-alkalijski vulkaniti; 4- Tercijarne vulkanske formacije: O- oligocenski šošoniti i kalcijsko-alkalijska vulkanska tijela, K- karpatski šošoniti, B- badenski kalcijsko-alkalijske vulkanske formacije; 5- Dinaridska ofiolitska zona uključujući paleozojsko-trijasku navlaku; 6- oblast austrijskih Alpa; 7- tisijsko-variscijski kristalasti kompleks; 8- rasjed; 9- navlaka. Veći rasjedi: SMFDD- južni marginalni rasjed dravske depresije; NMFSD- sjeverni marginalni rasjed savske depresije; SMFSD- južni marginalni rasjed savske depresije; ZZ- Zagreb-Zemplin. Planine: MG- Moslavačka Gora; SM- Slavonske planine.

Srebrenica

Tercijarne vulkanske stijene na teritoriji Bosne i Hercegovine ograničene su pojavom na dvije geotektonski bitno različite oblasti: (1)unutar drinsko-ivanjičkog Pz kompleksa u SI Bosni, u široj okolini Srebrenice,

(2) u centralnoj Bosni, u široj okolini Maglaja, Teslića i Nemile (Kolići).

TERCIJARNA VULKANSKA OBLAST CENTRALNE BOSNE - Teslić - Maglaj - Nemila - Kolići - Bistričak - Begov Han - Žepče - Novi Šeher.

Okolina Teslića i oblast Kolića •200 km2, •oko 60 pojava A-D stijena

OKOLINA MAGLAJA Sjeverno: - Bijela Ploča (D) i - Jandrošac (AD).

- grusifikacija - pločasto do bankovito lučenje

TERCIJARNA VULKANSKA OBLAST SJEVEROISTOČNE BOSNE •250 km2

•erodovan subaeralni stratovulkan izgrađen od vulkanskih i piroklastičnih stijena

•D, A, Q latiti, piroklastiti, bazalti i turmalizirane stijene.

•pravac SZ-JI, dug je oko 28 km i oko 80 km2.

•rijeka Križevica (istočno D, a zapadno piroklastiti). • žile i ploče •kupe (Bratunac-Srebrenica).

P E T R O G R A F I J A

Daciti Kolića Svijetlosivi, žućkastosmeđi S: holokristalasto-porfirska. T: homogena. Minerali Bitni: Q, Pl, Bio Akcesorni: Ap, Ru, Mt, Zr Sekundarni: Ca, Ser, Kao.

Daciti Maglaja Svijetlosivi, sivi S: holokristalasta, hipokristalasta T: homogena Minerali Bitni: Pl, Bio, Q, Hbl, San. Akcesorni: Ru, Zr, Ap. Sekundarni: Ca, Chl, Lim.

P E T R O G R A F I J A

Andezit Maglaja Svijetlosivi T: masivna S: porfirska Minerali Bitni: Pl, Bio, Q, A. Akcesorni: Ap, Mt, Ru, Zr. Sekundarni: Ep, Chl,

P E T R O G R A F I J A

Daciti Teslića S: porfirska T: homogena Minerali Bitni: Pl, Bio, Q, Hbl Akcesorni: Ru, Ap, Zr, Mt, Pi Sekundarni: Kao, Chl, Lim, Ca

P E T R O G R A F I J A

Daciti Srebrenice Tamnosivi S: holokristalasto-porfirska, hipokristalasto-porfirska Minerali Bitni: Pl, Bio, Q, A, Hy, Cpx Akcesorni: Mt, Ap, Ru, Zr Sekundarni: Chl, Ca, Kao, Ser, Ilit, Lim, Ep

P E T R O G R A F I J A

P E T R O G R A F I J A

Andeziti Srebrenice Svijetlosivi, tamnosivi T: homogena S: porfirska Minerali Bitni: Pl, Bio, A, Hy, Cpx Akcesorni: Mt, Ap, Ru, Zr Sekundarni: Chl, Ca, Kao, Ep, Lim