Prethodno priopćenje UDK 316.334:608.1 1:572Gehlen, A. Primljeno 29. 7. 2009. Iva Rinčić Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Braće Branchetta 20, HR–51000 Rijeka [email protected]Teorija institucija Arnolda Gehlena: prilog istraživanju bioetičkih institucija 1 Sažetak Istraživanja povijesnog razvoja bioetike rijetko su kao predmet svog interesa imala fenomen bioetičkih institucija. U prvom dijelu rada se iznosi pregled povijesnog razvoja bioetike, nakon čega slijede glav- ne teze najvažnijih teorija institucija (socioloških, antropološko/filozofskih). Središnji dio rada obrađuje teoriju institucija Arnolda Gehlena, prema kojoj su institucije društvene činjenice u kojima se zajednički prihvaćaju i provode životne svrhe, a koje čovjek stvara s ciljem odterećenja od neizvjesnosti vlastite egzistencije, subjektivne motivacije i trajne improvizacije u odlučivanju. U zaključnom dijelu rada analiziraju se mogućnosti i ograničenja aplikacije teorije institu- cija Arnolda Gehlena u istraživanju razvoja bioetičkih institucija. Ključne riječi teorija institucija, Arnold Gehlen, bioetika, bioetička institucionalizacija Uvod Razvojni put bioetike u proteklih je nekoliko desetljeća obilježen značajnim promjenama, koje su se kretale od velikih strukturalnih do onih u odnosu na predmetno područje ili metodologiju, 2 a posebno mjesto pripada bioetičkoj institucionalizaciji. Bioetička institucionalizacija, na način na koji je ovdje shvaćamo i tumačimo, predstavlja iznimno važan proces etabliranja bioetike sabiranjem svih onih oblika u kojima momenti bioetičke racionalnosti i bioe- tičke osjećajnosti dospijevaju do svoje društvene realizacije. 3 Unatoč važnosti u novijoj povijesti bioetike, te činjenici da predstavlja ključnu kariku daljnjih etapa razvoja, 4 dosadašnja su istraživanja premalo pažnje poklanjala spome- nutom procesu. Interes za bioetičku institucionalizaciji u literaturi se puno češće susretao (i još se uvijek susreće) kao dio interesa za bioetiku uopće, a ne 1 Rad je u skraćenom obliku kao usmeno izlaga nje »Antropologijska teorija Arnolda Gehle- na. Prilog istraživanju bioetičkih institucija« prezentiran na VIII. Lošinjskim danima bio- etike, Mali Lošinj, Hrvatska, 17.–20. svibnja 2009. 2 Ivana Zagorac, Hrvoje Jurić, »Bioetika u Hr vatskoj«, Filozofska istraživanja 111 (3/2008), str. 604. 3 Ante Čović, »Integrativna bioetika i pluriper- spektivizam«, u: Velimir Valjan (ur.), Integra- tivna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str. 74–75.; Ante Čović, »Bioetika u uvjeti- ma postkomunizma – slučaj Hrvatska«, Arhe (5–6/2004), str. 359–360. 4 O tome vidjeti detaljnije kod Fagot–Largeault, 2004. (vidi i bilješku 38 u ovom tekstu).
19
Embed
Teorija institucija Arnolda Gehlena: prilog istraživanju ... · Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Braće Branchetta 20, HR–51000 Rijeka ... o novoj mudrosti bila je
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Teorija institucija Arnolda Gehlena: prilogistraživanjubioetičkihinstitucija1
SažetakIstraživanja povijesnog razvoja bioetike rijetko su kao predmet svog interesa imala fenomen bioetičkih institucija.U prvom dijelu rada se iznosi pregled povijesnog razvoja bioetike, nakon čega slijede glavne teze najvažnijih teorija institucija (socioloških, antropološko/filozofskih). Središnji dio rada obrađuje teoriju institucija Arnolda Gehlena, prema kojoj su institucije društvene činjenice u kojima se zajednički prihvaćaju i provode životne svrhe, a koje čovjek stvara s ciljem odterećenja od neizvjesnosti vlastite egzistencije, subjektivne motivacije i trajne improvizacije u odlučivanju.U zaključnom dijelu rada analiziraju se mogućnosti i ograničenja aplikacije teorije institucija Arnolda Gehlena u istraživanju razvoja bioetičkih institucija.
Razvojniputbioetikeuproteklihjenekolikodesetljećaobilježenznačajnimpromjenama,kojesusekretaleodvelikihstrukturalnihdoonihuodnosunapredmetnopodručje ilimetodologiju,2aposebnomjestopripadabioetičkojinstitucionalizaciji.Bioetička institucionalizacija,nanačinnakoji jeovdjeshvaćamoitumačimo,predstavljaiznimnovažanprocesetabliranjabioetikesabiranjemsvihonihoblikaukojimamomentibioetičkeracionalnostiibioetičkeosjećajnostidospijevajudosvojedruštvenerealizacije.3Unatočvažnostiunovijojpovijestibioetike,tečinjenicidapredstavljaključnukarikudaljnjihetaparazvoja,4dosadašnjasuistraživanjapremalopažnjepoklanjalaspomenutomprocesu. Interes zabioetičku institucionalizaciji u literaturi se punočešćesusretao(ijošseuvijeksusreće)kaodiointeresazabioetikuuopće,ane
1
Radjeuskraćenomoblikukaousmenoizlaganje»Antropologijska teorijaArnoldaGehlena.Prilog istraživanjubioetičkih institucija«prezentiran na VIII. Lošinjskim danima bioetike,MaliLošinj,Hrvatska,17.–20.svibnja2009.
AnteČović,»Integrativnabioetikaipluriperspektivizam«,u:VelimirValjan(ur.),Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007.,str. 74–75.;Ante Čović, »Bioetika u uvjetimapostkomunizma–slučajHrvatska«,Arhe (5–6/2004),str.359–360.
4
O tome vidjeti detaljnije kod Fagot–Largeault, 2004.(vidiibilješku38uovomtekstu).
kaopojedinačnopitanjeznanstvenogilistručnogistraživanjaipropitivanja.Takvasituacijaodgovornajenesamozačinjenicunedovoljnogpoznavanjainstitucionalizacijenegoibioetičkihinstitucijačijestvaranjeidjelovanječinijedanodnajznačajnijihmomenatacjelokupnogprocesa.Uraduseiznosipregledpovijesnograzvojabioetikeoddruštvenogpokretadoetabliranediscipline,sposebnimosvrtomnastvaranjeprvihbioetičkihinstitucijauokviruprocesabioetičkeinstitucionalizacije.Kaomogućteorijskiokvirpropitivanja(bioetičkih)institucija,izloženesuglavnetezenekolicineteorijainstitucija(socioloških,antropološko/filozofskih).Polazećiodhipotezepremakojojteorijeinstitucijamoguposlužitikaookvirpropitivanjabioetičkihinstitucija,uradusenastojepronaćimogućnostiiograničenjateorije institucijaArnoldaGehlenauistraživanjubioetičkihinstitucija.Ovdjepoduzetoistraživanjebioetičkihinstitucijapodrazumijevadajeriječodruštvenimčinjenicamačijeutemeljenje,postojanjaisvrha/eprvotnozapočinjukaoprirodanprocesodterećivanjačovjekaodnjegovihprimarnihnagona,subjektivnemotivacijeitrajneimprovizacijeuodlučivanju.5 Takva trivijalizacijaelementarnihporivaineposrednihbiološkihpotrebanijelišenaodređenihodricanja,svojevrsnogmanjeilivišetrajnogzalogacarstva slobodâ za carstvo nužnosti,koječovjekneradislučajnoiliprotivnosvojojvolji,negouspomenututrgovinuspremnoulaženekasvojapravaislobode,nadajućiseispravomočekujućidanatajnačinsebiisvojimbližnjimaosiguravavećustabilnostisigurnost.6
Kratak pregled razvoja bioetike: od društvenog pokreta do prvih institucija
Usmisluukojemjedanaskoristimo,riječ‘bioetika’(‘bioethics’)prvijeputupotrijebljena 1970. godine, kao »nova disciplina promaknuta da združujebiološkoznanjesaznanjemonovimljudskimvrijednosnimsustavima«,7 u bilješcibroj3članka»Biokibernetikaipreživljavanje«(»BiocyberneticsandSurvival«),američkogliječnikaonkologaVanRensselaeraPottera.8IstegodinePottertermin‘bioetika’koristiiučlanku»Bioetika,znanostpreživljavanja«(»Bioethics,theScienceofSurvival«),9asljedećegodineobjavljujeknjigu Bioetika: most prema budućnosti (Bioethics – Bridge to the Future),10 čimeotvaranovustranicupovijestibioetike,aliiznanostiuopće.11
Taj ćepojamnapretkaprožetogmudrošću,nekolikogodinakasnije,Potterimenovati‘bioetika’.Porijeklo neologizma ‘bioetika’ ukazuje na grčke korijene –bíos (život) iēthos(običaj,navada,navika),noPotterovajeizvornavizijabioetikeširaodetikeživota:terminbioetikapredstavljanovumudrostkojaćepružiti»znanjekakokoristitiznanje«sciljemčovjekovaopstankaipoboljšanjakvalitete njegovaživota.13Kombinacijagrčkihriječibíos i ēthos trebala jepotvrditi
umreženostsvih,mikroimakrorazinaživota,teukazatinačinjenicudaživotkao složensustav interakcija implicira ipotrebuumrežavanjapristupa,odnosnosveobuhvatnostpogledanaproblemezdravljaiopstankačovjeka,teprirodeiživotaucjelini.14»Potterjetakoukazaonapotrebudaodrživirazvojčovječanstvanužnomorauključitiietičkisustavietičkevrijednostiljudskogponašanja«,15anjegovojepovezivanjebiologijskogiznanjaoljudskimvrijednosnimsustavima,trebalobitikorakkstvaranjumostovnebioetikekojanasvodisigurnijojbudućnosti.Bez obzira na vremenski odmak, koncept Potterove bioetike do danas neprestajebitipredmetznanstvenogistručnoginteresa,noolakotnuokolnostnjegovatumačenjusvakakobimogloponuditirazumijevanjetadašnjegdruštvenopovijesnogkonteksta.UvrijemekadaVanRensselaerPotter lansiratermin‘bioetika’,američkodruštvoproživljavaburnorazdobljesvojenovijepovijesti, a upravo će turbulentne okolnosti i društvena previranja odigrativažnuuloguurazvojubioetike.Naime,1960eipočetak1970ihgodinaprošlogstoljećauameričkojćepovijestiostatizapisanekaovrijeme»velikogdruštvenogpreokreta«obilježenozahtjevimagrađana i interesnihgrupazapromjenama postojećih društvenih odnosa, nastojanjima za izjednačavanje
5
Arnold Gehlen, Čovjek i institucije, Nakladni zavodGlobus,Filozofskifakultet,Humanističkeidruštveneznanosti–Zavodzafilozofiju,Zagreb1994.,str.43.
Van Rensselaer Potter, »Biocybernetics andSurvival«,Zygon – Journal of Religion and Science5(3/1970),str.229–246.
9
VanRensselaerPotter,»Bioethics,theScienceofSurvival«,Perspectives in Biology and Medicine(14/1970),str.127–153.
10
Van Rensselaer Potter,Bioethics: Bridge to the Future, PrenticeHall, INC., EnglewoodCliffs, NewJersey1971.
11
Najnovijasaznanjaokorijenimabioetikesežuu1927.godinuiradovenjemačkogteologaFritza Jahra, otkrivajući još uvijek nedovoljnopoznat(europski)koncept‘BioEthik’.Iakosustavnopropitivanjeeuropskihkorijenatekslijedi,većisamanjihovačinjenicaunosipromjeneupovijesnetijekove,aliikonceptualnoodređenjesuvremenebioetike.DetaljnijepogledatikodHansMartinSass,»FritzJahr´sBioethischerImperativ.80JahreBioethik inDeutschlandvon1927bis2007«,Medizinethische MaterialienHelf175 (Juli/2007), str.1–33.iHansMartinSass,»FritzJahr’s1927Concept ofBioethics«,Kennedy Institute of Ethics Journal17(4/2007),str.279–295.
U ovom radu razmatra se (samo) razdobljedrugepolovice20.stoljeća,kadanastajuprvebioetičkeinstitucije.
12
1975.godinePotterjeizabranjezapredsjednika Američkog udruženja za istraživanjeraka, no do danas u svijetu ostaje poznatijikao bioetičar. Zbog svojih zasluga u bioetici2001.godinenalatinoameričkombioetičkomkongresuuCaracasu(Venezuela)biojepredloženzaNobelovunagradu,štojenaišlona veliku podršku bioetičara diljem svijeta.(Ivan Šegota, »Predgovor«, u:AsimKurjakiVlatko Silobrčić (ur.),BIOETIKA u teoriji i praksi, Nakladni zavod Globus, Zagreb2001.,str.10–11.)
13
VanRensselaerPotter,Bioetika – most prema budućnosti, Katedra za društvene znanostiMedicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,Hrvatskodruštvozakliničkubioetiku,HrvatskobioetičkodruštvoiMeđunarodnoudruženjezakliničkubioetiku(ISCB),Rijeka2007.,str.29.
LukaTomašević,»Predgovorhrvatskomizdanju«, u: Van Rensselaer Potter, Bioetika – most prema budućnosti,KatedrazadruštveneznanostiMedicinskogfakultetaSveučilištauRijeci,Hrvatskodruštvozakliničkubioetiku,Hrvatsko bioetičko društvo i Međunarodnoudruženjezakliničkubioetiku(ISCB),Rijeka2007.,str.11.
pravamarginaliziranihiugroženihsocijalnihskupinaisupkultura(žene,pripadnicirasnihietničkihmanjina,djeca,pacijenti,osobesposebnimpotrebamaitd.),tepokušajimatransformacijedruštvenihinstitucijatradicionalnoutemeljenihnapaternalističkimodnosima(obitelj,crkva,znanstveneinstitucije,školailivojska).16Tajsu»velikidruštvenipreokret«činilivišeilimanjeorganiziranidruštvenipokreti(ekološki,pokretizapravapacijenata,pokretizapravaživotinja,feminističkiigaypokreti,antiratniiantidiskriminacijskiitd.)američkihgrađana,kojisusudjelujućiunjimaizražavalisvojedubokonezadovoljstvo događajima i iskustvima prethodnih desetljeća: svjetski ratovi,upotrebaatomskebombe,suđenjeiosudanjemačkihprofesionalacauNürnbergu(uzdonošenjeNürnberškogkodeksa),17različitepraksediskriminacijeuzsvevećupolarizacijudruštvanabogateisiromašne,jačanjenacionalnihgospodarstavauznastavakborbezadominacijomnasvjetskojrazini,svevećaopasnostodglobalneupotrebenuklearnogoružjaitd.18Unatočvelikimmeđusobnimrazlikama,spomenutisudruštvenipokretibilijedinstveniučinjenicidasuistovremenousebisadržavalineumornutežnjuzapostizanjemštoosobnijegangažmanausvijetu,aliipotrebuzapronalaženjemnovogosjećajazajedništvaudruštvupotpunoudaljenomodčovjeka.19
Utakvojkliminarušenihodnosaiuzdrmanihdruštvenihvrijednosti,ujavnosti su prilično glasno odjeknule kritike profesionalaca,20 medija, a malo kasnijeigrađana,usmjerenenapodručjemedicine,zdravstvaiznanstvenihistraživanja.Uvrijemekadaspomenutizahtjeviizlazeujavnost(drugapolovica20.stoljeća),američkajemedicinaobilježenaizrazitimporastomsredstavaposvećenihmedicinskojnjezi,brojemosobakojeimajupristupnjezi,djelatnikaispecijalistauzdravstvu,aliisvevećomkompleksnošćusustavamedicinskihinstitucija.Tesupromjeneizazvalenoveodnoseunutarmedicine,kojisupostepenodovelidonovihrazinaisadržajaetičkihpitanja.Osimpromijenjeneulogebolnica(najvećizamahrazvojumodernihbolniciuSADuučinjenje1946.godinedonošenjemHillBurtonzakona,kojijeizgradnjilokalnihbolnicaosiguraofederalnupotporuisredstvaizosiguravajućihkuća)irazvojaspecijalizacija,trećurazvojnulinijuetičkihpitanjačinilajeupravoprekomjernadominacijaznanostiitehnologije.21OtkrivanjastruktureDNA,početakgenetičkih istraživanja i inženjerstva,prveuspješne transplantacijevitalnih organa, dijaliza bubrega,22 naznake kloniranja i umjetne oplodnje,pitanjauzpočetakikrajživota,legalizacijapobačaja,etičnostuprovođenjumedicinskiheksperimenata,humanaupotrebamedicinsketehnologije,zahtjevizapravimapacijenata,tepravednomidostupnomzdravstvenomnjegomitd.,samosunekaodpitanjakojasuprivuklapažnjuigeneriralazabrinutosttadašnje javnosti.23Probuđeni intereszanovu situacijuukojoj su senašlemedicinskapraksaimedicinskaznanost,promjeneumedicinskojpercepcijietike(aliiobrnuto–etičkojidruštvenojpercepcijimedicine),24postepenosuprerasliumasovandruštvenipokret,kasnijenazvan»bioetičkipokret«.25Dijelećibrojnesličnostisdrugimkulturološkimisocijalnimreformamatogvremena,razlozipojavebioetikespecifičnisuutolikoštoseistovremenokrijuusocijalnojrevoluciji,kojajekaoproblemcjelokupnogdruštvauspjelanametnutiugroženapravačitavihdruštvenihikulturnihpodgrupa,aliiznanstvenotehnološkojrevolucijikojajebudućnostučinilarealnijomiopasnijom.26
Vrlobrzonakonlansiranjauznanstvenomčasopisu,bioetika,kaonazivjednogoddruštvenihpokreta,osvajaširujavnusferu,teulaziudruštveneiinstitucionalnestruktureSADa.Potterovjekonceptbioetike,kaopremosnicejazaizmeđuprirodnihidruštvenohumanističkihznanostitesvojevrsnogmostapremabudućnosti,uvelikojmjeribiovizionarski,noveću»Predgovoru«knjige Bioetika – most prema budućnosti istaknuta je važnost utemeljenja
»Američki crnci iz Montgomeryja u AlabamitražilisupravodasjedeuprednjemdjeluautobusatesumarširaliulicamaChicagapodignutih, stisnutih pesni, skandirajući ‘Crnasnaga’.Američkimladićipristizali sukući izVijetnamaumrtvačkimvrećama, najprije jedanpojedan,azatimuvalovima.StudentisuzahtijevalidaseprekinenepravedanameričkiratujugoistočnojAzijitesezatvaraliizabarikadauadministrativnimprostorijamafakultetaprosvjedujućiprotivnedemokratskogobrazovnogsustavakojiimjeuskraćivaopravodaseizjasneiglasujuprilikomdonošenjaakademskih odluka koje su utjecala na njihov život.Oslobođenjeseslutilouzraku.(…)Činiloseda svatko traži svoje pravo da bude priznat.Ljudi su izlazili iz skrivenih kutaka, otvaralivrata, rušili ograde i barikade, gurali se predmikrofoneikamere,usveopćojadrenalinskojgroznici,čijajejedinajasnasvrhabila,aitotekpovremeno,ukidanjezaprekaigranicasvihvrsta.« (Jeremy Rifkin,Europski san – kako europska vizija polako zasjenjuje američki san,Školskaknjiga,Zagreb2006.,str.9–10.)
17
Nürnberškijekodeksznačajanizrazlogaštoprviputuvodinužnostdobrovoljnogpristanka (voluntary consent)zasudionikeznanstvenihistraživanja.Unarednimćedesetljećimaspomenuti zahtjev prerasti u doktrinu informiranogpristanka(informed consent), odnosnoinformiranogizbora(informed choice), te ujedno poslužiti i kao ishodište suvremenihdokumenata i deklaracija.
J.Rifkin,Europski san – kako europska vizija polako zasjenjuje američki san,str.10.
20
1966. godine u časopisu The New England Journal of Medicine publiciran je članakHenryaBeechera,profesoraanestezijesaSveučilišta Harvard (University of Harvard), ukojemjedetaljnoobrađenaetikaeksperimentiranja na ljudima.Analizirajući 22 eksperimentanaljudima,čijisuvoditeljiimalistatusuglednihistraživača,Beecherjeotkriodasueksperimenti obavljeni bez pristanka ispitanika i uz neodgovarajuću procjenu rizika uodnosunamogućukorist.Njegovatvrdnjada sunekiodobrađenihslučajevanaistojiličak
gorojraziniodnacističkihuširojjejavnostiizazvalaburnereakcije.UslijedilajedirektnareakcijaameričkeSlužbezajavnozdravstvo(U.S.PublicHealthService),koja jeprekoNacionalnog instituta za zdravlje (NationalInstitute of Health) za buduća znanstvenaistraživanjapredvidjelapunodetaljnijeistrožeprocedurezaštiteljudskihispitanika,aposebno je bila strogapremaonimakoje je izfederalnihizvorapodupiralaameričkaVlada.Zaštitaljudskihispitanikaodtadaprestajebitiodgovornostistraživača,unapređujućiseneovisnimvanjskimmehanizmimareguliranjaikontrole.(MichaelA.Grodin,»Introduction:The Historical and Philosophical Roots ofBioethics«,u:MichaelA.Grodin(ur.),Meta Medical Ethics: The Philosophical Foundations of Bioethics, KluwerAcademic Press,Dordrecht2001.,str.5.)
21
IvanŠegota,»Pogovor:Etičkikomitetiibioetika«,u:RobertP.Craig,CarlL.Middleton,LaurenceJ.O`Connell,Etički komiteti – Praktični pristup, Pergamena, Zagreb 1998., str.166.Preuzetoprema:AlbertJonsen,AndrewJameton,»II.TheUnitedStatesintheTwentyFirst Century«, u: Stephen G. Post (ur.),The Encyclopedia of Bioethics, 3rd edition, Gale – CENGAGE Learning, Drake 2004.,str.1523.
22
Prviaparatzadijalizustavljen jeupogonuCentruzaumjetnibubreguSeattleu(SeattleArtificialKidneyCentar),vrlobrzonakonštosuBeldingSchribner (1921.–2003.) i JamesHavilland (1911.–2007.) usavršili aparat zahemodijalizukojijekroničnebubrežnebolesnikespašavaoodsmrti.2002.godineSchribner je, zajedno sWillemomKolffom, dobioAlbert Lasker nagradu u području kliničkihmedicinskih istraživanja za razvoj bubrežnedijalize, koja je otkazivanje bubrega promijenilaizfatalneulječivubolestitakoprodužila život milijunima ljudi. (WiliamG. Couser, »InMemoriam. BeldingH. Schribner,M.D. (1921.–2003.)«, Kidney International (64/003),str.1155–1156.)
23
»U1970imakademskeiinteresnegrupuprviputsujavnozapočelespropitivanjemmedicinskog autoriteta, stvarajući tako sumnju umedicinskukompetentnostičestitost.«(AnneHardy,E.M.Tansey,»Medicalenterpriseandglobal reponse, 1945–2000«, u: William F.Bynum,AnneHady,Stephen Jacyna,ChristopherLawrence,E.M.Tansey,The Western Medical Tradition: 1800–2000,CambridgeUniversityPress,NewYork2006.,str.409.)
narnogseminarazabudućnostčovjekazanastavnikefakulteta;slijedikonferencijaAmeričkeakademijehumanističkihiprirodnihznanosti(AmericanAcademy ofArts andSciences), čiji su radovi objavljeni u časopisuDeadalus28 i zborniku radova.291962.godinePovjerenstvozainterdisciplinarnoproučavanje budućnosti čovjeka postaje službeno fakultetsko povjerenstvoSveučilištauWisconsinu.30
Situacijaukojojsuse,uslijedmedicinskotehnološkihdostignućaupodručjuhemodijalize, zatekli liječnici bolnice u Seattleu, stavila je pred njih ingerencijekojesunadilazilenjihovuindividualnuistručnurazinuodlučivanja,»pa jebilonužno raspodijelitimoralnuodgovornost iodlučivanjeprenijetinaintersubjektivnuiinterdisciplinarnurazinu(etičkikomitetistručnoraznolikogsadržaja)«.34Rješenjejepronađenouosnivanjuradnogatijelakojemujeprepuštenaselekcijapacijenata.Zarazlikuodranijihsličnihpovjerenstava,ovojetijeloukonačnuodlukuoodabirupacijenatazakorištenjeumjetnogbubrega,trebalouključitiikriterijekojinisubiliisključivomedicinskenaravi.PosebnostiPovjerenstvaujednojedoprinijelaičinjenicadasuoddevetčlanovasamodvojebili liječnici.Osnivanje»Božjegkomiteta«,kakoseumedijimanazivalospomenutotijelo,iniciralojenesamonovuvrstuinstitucionalizacije odlučivanja umedicinskoj praksi (etički komiteti nasuprot liječničkogpaternalizma),negoinovuvrsturefleksije(novamedicinskaetika,kasnijebioetika,nasuprot tradicionalnojHipokratovojmedicinskojetici).SobziromnavažnostiimplikacijeosnivanjaspomenutogPovjerenstva,daljnjiserazvojbioetikemožetumačitiupravouodnosunaovajdogađajionoštojenjimepotencirano.35IakoćedoPotterovekoncepcijebioetikeproći jošnekolikogodina,već jenakonosnivanjaBožjegkomitetamogućepratitiubrzanirazvojbioetičkeinstitucionalizacije,bioetičkogsenzibiliteta,tebioetičkihznanstveno–stručnihrasprava.Prvioblicibioetičkeinstitucionalizacijekrozformalizacijuodlučivanjainovuvrsturefleksije,vrlobrzosuprerasliustvaranjeiprvihkonkretnihbioetičkihinstitucija.36
»Pritommislimonasljedećeelementeu razvoju ietabliranjubioetike:ustanovljavanjebioetičkihkomitetanasvimrazinama(narazinibolnicaiistraživačkihustanova,tenanacionalnimrazinama;zabiomedicinskopodručjeidrugapodručja),bioetičkasavjetodavnatijelanasvimrazinama(odnacionalnihdoonihnaraziniEuropskeUnijeiliUjedinjenihnaroda),osmišljenorazvijanjebioetičkeedukacijenasvimrazinama(nastudijimaprirodnihidruštvenohumanističkihznanosti;nanižimrazinamaobrazovanja;začlanoveetičkihkomitetaidr.),osnivanje bioetičkihznanstvenostručnihdruštava(nacionalnih,regionalnihisvjetskih),organiziranje bioetičkihskupova(odmanjihispecijaliziranihokruglihstolovaisimpozijadovelikihsvjetskih
Ukronološkomporetku,aliisadržajnimpromjenama,bioetičkainstitucionalizacijapredstavljadruguetapurazvojabioetike:prvajeobilježenaprezirom(što je posljedica otkrivanja skandaloznih biomedicinskih istraživanja tijekom60ihgodina20. stoljeća); institucionalizacijaobilježavadrugiperiod(započinjepočetkom1970ih,bioetikaseformirakaodisciplina,stvarajuseprvenacionalneimeđunarodneregulacije);posljednjajeetapaimplementacija (od1990.godine,naovojseraziniranijedonesenapravilapokušavajukonkretizirati i normirati).38
24
AnteČović,Etika i bioetika, Pergamena,Zagreb2004.,str.16–17.
25
A.Čović,Etika i bioetika,str.17;IvanŠegota,»Novadefinicijabioetike«,u:AnteČović(ur.), Izazovi bioetike, Pergamena, Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2000.,str.13.
27MargaretMead, »TowardsMoreVividUtopias«,Science126(3/1957),str.957–961.28UistomćečasopisunekolikogodinakasnijeHansJonasobjaviti jednuodprvihstudijaoetičnosti biomedicinskih istraživanja: HansJonas, »Philosophical Reflection on ExperimentingWithHumanSubjects«,Deadalus98(2/1969),str.219–247.PreuzetopremaNadaGosić,Bioetika in vivo, Pergamena, Zagreb2005.,str.35.
29Hudson Hoagland, Ralph W. Burhoe (ur.),Evolution and Man’s Progress, ColumbiaUniversityPress,NewYork1962.
30V.R.Potter,Bioetika – most prema budućnosti,str.24.31Zainteresirana idejom, osnivanjem i radomPovjerenstva, 9. studenog 1962. godine novinarka Shana Alexander (1925.–2005.) učasopisuLifeobjavljuječlanak»Oniodlučujutkoživi,tkoumire«(»Theydecidewholives,who dies«). Hrvatski prijevod ovog teksta:IvaRinčić,»Povijestbioetike:ShanaAlexander«,Bioetičke sveske(55/2003),str.9–33.32AnteČović,»Etika ibioetika«,u:AnteČović(ur.),Izazovi bioetike,Pergamena,Zagreb2000.,str.110–111.
33
I.Zagorac,H.Jurić,»BioetikauHrvatskoj«,str.602.
34
A.Čović,Etika i bioetika,str.17.
35
I.Zagorac,H.Jurić,»BioetikauHrvatskoj«,str.602.
36
Ovdjemislimonakonkretnebioetičkeinstitucije,kojekaojedanodmogućihoblika(osimveć spomenute institucionalizacije odlučivanjaumedicinskojpraksi),nastajuuprocesubioetičke institucionalizacije. »Bioetička institucionalizacijasabiresveoneoblikeukojimamomentibioetičkeracionalnostiibioetičkeosjećajnostidospijevajudosvojedruštvenerealizacije,akojiseunačelumogusvrstatiudvijeskupine:a)normativniobliciinstitucionalizacije(zakoni,regulacije,deklaracijeitd);b) organizacijski oblici institucionalizacije(povjerenstva,istraživačkiprojekti,obrazovniprogrami,instituti,referalnicentri,skupovi,udrugeitd).«(A.Čović,»Integrativnabioetikaipluriperspektivizam«,str.74–75.;A.Čović,»Bioetikauuvjetimapostkomunizma–slučajHrvatska«,str.359–360.)Iako proces bioetičke institucionalizacijetraje i danas, stvarnost nažalost potvrđuje idrugustranumedalje:ubrojnimslučajevimaizpraksenavidjelo izlaze tragičniraskoracivisokerazinesvijestiiniskeilinikakverazinebioetičkeinstitucionalizacije.(AnteČović,»Bioetika je znaknove epohe«,http://www.vjesnik.com/html/1999/04/13/nkul.htm.)
Anne FagotLargeault, »L’émergence de labioéthique«, Revue philosophique de la France et de létranger 129(3/2004),str.345–348.Iakoformiranjebioetikekaodisciplineistva
Kadajeriječopoljimaunutarkojihsebioetikaafirmiraladonjenogdanašnjegstatusainstitucionalnoetabliranediscipline,ističemosljedeće:akademskabioetika,bioetikauklinici,bioetikaustvaranjujavnihpolitika,bioetikainadzoristraživanjasljudskimispitanicima,bioetikausudskojpraksi.39 Takvom strelovitom usponu bioetike u širokom spektru društvenih aktivnosti,zasigurnojepoticajdalačinjenicadasubioetičketeme,apotomimetodološkipristupiunjihovomrješavanju,vrlobrzoivrlodobrobileprihvaćeneukrugovimabliskimpolitici.401974.godineKongresSjedinjenihAmeričkihDržavaposebnimaktomosnivaNacionalnukomisijuzazaštituljudskihispitanikaubiomedicinskimiistraživanjimaponašanja,čijijeciljdjelovanjatrebalabitiidentifikacija»osnovnihetičkihnačela«uistraživanjimasljudskimispitanicimairazvijanjesmjernicauskladusaspomenutimnačelima,tenjihovaprimjenauistraživanjima.ČetirigodinekasnijespomenutajeKomisijadonijelafederalnidokumentBelmont izvješće: etička načela i smjernice za zaštitu ljudskih ispitanika (Belmont Report: Ethical Principles and Guidelines for the Protection of Human Subjects),kojijeidentificiraotriglavnaetičkanačela(dobročinstvo,autonomijuipravednost)ukliničkimispitivanjima,postepenosenametnuvšikaojedanodglavnihvodičamedicinskeetike.41
Iznimnodobarprijembioetikeu(američkim)političkimkrugovima,odvijaosegotovoparalelnosafirmacijombioetikeuakademskojzajedniciinjojbliskimkrugovima.KadasuDanielCallahaniWillardGaylorduožujku1969.godineosnivaliInstitutzadruštvo,etikuiprirodneznanosti(InstituteofSociety,Ethics and theLife Sciences, današnjiTheHastingsCenter), termin‘bioetika’jošnijenitibiopoznatjavnosti,nodefiniranjemdjelatnostiinstitutausmjeruetičkeproblematikeznanstvenihistraživanja,odnosnopovezanostznanostioživotu,biologijeimedicinesetikom,osnivačisuvećtadaukazalinabliskost ikomplementarnosts idejamabioetičkogpokreta.42Službenaupotrebariječi‘bioetika’unazivuinstitucijezapočinjeosnivanjemKennedyinstituta.43Uz financijsku potporu JosephKennedy Jr. Foundation, godine1971.AndréHellegers44osnivainstitutzabioetikuuWashingtonu:Kennedyinstitutzaetiku(TheKennedyInstituteofEthics),punognazivaJosefiRoseKennedy institut za istraživanje ljudske reprodukcije i bioetike (Josef andRoseKennedySr.InstitutefortheStudyofHumanReproductionandBioethics).45Kennedyinstitutzaetikučinilasutrisamoupravnacentra:Centarzapopulacijskaistraživanja(CenterforPopulationResearch),Laboratorijzareproduktivnubiologiju(LaboratoryforReproductiveBiology) iCentarzabioetiku(CenterforBioethics).46
Djelovanjespomenutih,tebrojnihdrugihinstitucija,doprinijelojestvaranjunužnekritičnemaseznanstvenika,aliiprofesionalnihetičaraibioetičaraeduciranihudavanjusmjernicaukliničkimizborimaiodlukamaunutarjavnogzdravstva,aliidrugihjavnihpolitika,tepotakloosnivanjenovihbioetičkihinstitucijadiljemSADa,aliiEurope.Dokraja20.stoljeća,skraćimvremenskimodmakom,bioetičkajeinstitucionalizacija dobila internacionalni karakter.47
Institucijekaodruštvenečinjenice
Pitanjašto su i kako nastajuinstitucijedodanaspredstavljajuvažansegmentsociološkihistraživanja,čijiodgovoriujednopretpostavljaju(i)odgovornapitanjeosamimdruštvenimčinjenicama.PremaDurkheimu,društvenečinjenicesuistovremenosveonoštosestvaraudruštvuištoonoproizvodi48isveonestvarikojimajesvojstvenodavršeprinudunadpojedincima.49
ranjeprvihnacionalnihimeđunarodnihregulacija predstavlja neupitan element razvojabioetike,autoricanažalostnenudidetaljnijuanalizuperiodainstitucionalizacije.39
Razlog brojnosti polja u kojima se bioetikaafirmirala,izmeđuostalogkrijeseiučinjenici»…fundamentalnetransformacijestrukturemoralnihautoritetaunutarzdravstvenenjegeibiomedicinskihznanosti,unutarkojesebioetikainstitucionalizira,abioetičariprepoznajukaomoralniautoriteti,uodređenimokolnostimaikaoautoritetiurješavanjumoralnihkontraverzi«.(TristramH.Engelhardt,AnaSmithIltis, Fabrice Jotterand, »Bioethics: Institutionalizationof«,u: WilliamF.Bynum(ur.),Encyclopedia of Life Sciences,JohnWiley&Sons,Ltd,www.els.net,str.2–4.PreuzetopremaDavidRothman,Strangers at the Bedside, BasicBooks,NewYork1991.;NancyS.Jecker, Bioethics. An Introduction to the History, Method, and Practice,MA:Jones&Bartett,Boston1997.;AlbertR.Jonsen,The Birth of Bioethics, Oxford University Press, Oxford1998.; Tina Stevens, Bioethics in America: Origins and Cultural Politics, MD: JohnsHopkinsUniversityPress,Baltimore2000.)40
Otvorenost službene američke politike bioetičkim temama krije u sebi više razloga.Osim prebacivanja odgovornosti za donošenjeodlukanapojedinceitijelakojiukonačniciimaju(ipakisamo)savjetodavnufunkciju,diorazlogakrijeseisnažnomneraspoloženjutadašnje javnosti prema izravnoj upletenostidržavnepolitikeu čitavnizbioetičkih skandala (poput Tuskegee projekta, vođenog uokviruameričkeslužbezajavnozdravstvourazdoblju od 1932.–1972. (Raymond J. Devettere,»ThePrincipledApproach:Principles,Rules, andActions«, u: MichaelA. Grodin(ur.), Meta Medical Ethics: The Philosophical Foundations of Bioethics,KluwerAcademicPress,Dordrecht2001.,str.39.Preuzeoprema National Research Act, Public Law No. 93–348.)Dajućiprostorbioetici,američkajepolitikanastojalavratitipovjerenjejavnosti.41
TheHastingsCenter danas je jedan od najpopularnijih centara za istraživanje bioetikeinakonvišepreseljenjanalazi seupredjelu GarrisonuNewYorku.(I.Šegota,»Pogovor:Etičkikomitetiibioetika«,str.164.)
43
N.Gosić,Bioetika in vivo,str.16.
44
Riječ jeo liječnikuopstetičarukoji je svojuznanstvenukarijeruizgradiobavećisehumanom reprodukcijom, fetalnom fiziologijom idemografijom.KaoprofesorradiojenaMedicinskom fakultetuGeorgetownSveučilištauWashington DCu, a ujedno je bio i prviravnatelj Kennedy instituta za etiku. (IvanŠegota, »Kako definirati bioetiku«, u:AsimKurjakiVlatkoSilobrčić(ur.),BIOETIKA u teoriji i praksi,NakladnizavodGlobus,Zagreb2001.,str.82.)
45
U planiranju i osnivanju instituta Hellegersovblizaksuradnikbio je iSargentShriver,suprugEuniceKennedy,sestreJohnaF.Kennedyja.Shriverjeprvobitnopredlagaodasezanovoosnovaniinstitutkoristinazivumnožini: Instituti zabioetiku,odnosnoBioetičkiinstituti(InstitutesofBioethics).Glavnaidejaosnivanjaspomenuteinstitucijebilajerazvijanjeiprimjenapovezanostidotičnihstručnihdisciplinapotrebnihzamoralnuznanostidiferencijalnuetikuusvrhurješavanjaproblemaubliskojkonkretnojokolini,onakokakosetopodrazumijevalo ikakose jošuvijekpodrazumijevazaodređenestručnediscipline.KonačannazivinstitutabiojeKennedyInstituteofEthics,aodnovogsepojma‘bioetika’posvemu sudeći odustalo zbog jednostavnijegprikupljanja sredstava. (HansMartin Sass,»Bioetički imperativFritzaJahra.80godinabioetikeuNjemačkojod1927.do2007.godine«,Bioetički svesci(61/2008),str.22.)
Iakosmoovomdefinicijomtekdotaklisadržaj(definicije)društvenihčinjenica, a detaljnija bi nas analizaodvelapredaleko, važno je napomenuti dačinjenicekaodruštvene tvorbepodrazumijevajudruštvone samokaopukizbrojpojedinaca,negoikaoposebansustavvlastitihobilježja.
Osim u tradicionalnim sociološkim stajalištima s naglaskom na određenjuinstitucijakaodruštvenihčinjenica,modernaistraživanjeinstitucijanadograđujusesuvremenimteorijamaodruštvu,posebnosociologijamamodernosti.Međunjimanajpoznatijetumačenjeinstitucija(kasne)modernostiitrendovanjihovogdaljnjegrazvojanudisociologAnthonyGiddens,čijenamjeviđenjeznačajnonesamozbogtumačenjainstitucijamodernosti,većiizrazlogapredviđanja (institucionalne) strukture budućeg »postmodernog poretka«.58
Predviđanjeinstitucionalnestrukturebudućegdruštvenoguređenja,Giddenszapočinjeidentifikacijomključnihinstitucijadanašnjegdruštva.Modernostukojojdanasživimosastojiseodčetiriglavneinstitucije:kapitalizam(akumulacijakapitalauuvjetimakonkurencijenatržišturadaiproizvodnje);industrijalizacija(uključujeiskorištavanjeneživihizvoramaterijalnemoćiuproizvodnjidobara i središnjuulogustrojevauproizvodnomprocesu);nadzor(nadgledanjepodčinjenogstanovništvausferipolitike)ivojnasila(kontrolasustavanasiljaukontekstuindustrijalizacijerata).59Unatočključnimulogamanavedenih institucija,modernost jezaGiddensapunovišeodnjihovogzbroja,onajedioživogiskustvaibezobziranačitavnizzamjerkiiprigovoraupućenihizrazličitihdiskursa,modernostuživotuljudiotvarasasvimnovemogućnostikojeupredmodernimdruštvimanisupostojale.Stogasu,ističeGiddens,brojnekritikekoje jemogućeuputiti razdobljumodernosti,slabargumentpredmogućnostimakojetakvamodernostosiguravačovjekusuvremenogdoba.60
Teško je povjerovati da bi Giddensov doprinos promišljanju suvremenogdruštvamodernostibiotolikozapažendaje,uvrijemesveglasnijekritikesuvremenogsvijetaglobalizacije,uokvirimasvojeteorijeostaonarazinideklarativnogoptimizma.Upravosuprotno,Giddensovjedoprinosnajznačajnijiurazvijanjusvojevrsnealternativemodernosti:naime,nezatvarajućiočipredstvarnomslikomdruštvaukojemživimo,onističekakojemodernost,unatočsvimsvojimpozitivnimstranama,sličnamolohu,»podivljalomstrojugolemesnagekojimkolektivno,kaoljudskabića,možemoupravljatidoizvjesnemjere,alikojiprijetidaćeseotetikontroliiotrgnutiodsvihspona«.61
JonElster,Uvod u društvene znanosti – Matice i vijci za objašnjavanje složenih društvenih pojava,NakladaJesenskiiTurk,Hrvatskosociološkodruštvo,Zagreb2000.,str.175.
57
MichaelHaralambos,MartinHolborn,RobinHead, Sociologija: Teme i prespektive, Golden marketing,Zagreb2002.,str.1035–1037.
58
Za razliku od teoretičara postmodernosti,Giddenszastupamišljenjepremakojemmiidalježivimourazdobljumodernosti,odnosnokasne modernosti. Za njega, postmodernostnijenešto što jevećostvareno,negosepodtim podrazumijeva vrsta društva koja će sepojavitiubudućnosti.(Ibid.,str.1078.)
59
Ibid., str. 646; 1076–1077. Preuzeto premaAnthonyGiddens,The Consequences of Modernity,PolityPress,Cambridge1990.,str.59.
Rizicisuočigledni,aposljedicemogućihkatastrofanepredvidive.Molohsemožeotetikontroliizavršitinaglimudarom,notojeipaksamojednaodmogućnostikojutrebaizbjeći.Pokušajikasnemodernostidaupravljarizicimanisusamopoželjniveć iobjektivnomogu (i trebaju)uspjeti.Rješenje leži,premaGiddensu,uplaniranojintervencijiusocijalnopodručje.Udruštvenusepriroduteškopouzdatinesamoizrazloganjenesloženostivećizbogmogućegneuspjehaunjenomrazumijevanju i tumačenju,nepredvidivostiposljedicaintervencija,kojeuznajboljenamjeremoguzavršitikobno.Svenastonesmijespriječitiupokušajimaupravljanjamolohommodernostiusmjeruukojemželimo ići:znanjeodruštvuzasigurno jenesavršeno inepotpuno,nikakobeskorisno.Posljediceintervencijeudruštvenazbivanjamogubitinepredvidljive,ali izmeđuopcijaneintervenirati,vjerojatnije jedaćeodabirizostanka/nedostatkaintervencijezavršitinesrećom.63
NapitanjevažnostiGiddensautumačenjumodernihinstitucija,odgovorležiunjegovojtezidaključnaulogauintervenciji ikontrolirizika,kaoipreobrazbidruštvamodernostiudruštvo»postmodernosti«ležiupravouinstitucijama.Glavneobrisevisokemodernosti,odnosnobudućeg»postmodernog«poretka,Giddensiznovanudidefiniranjemglavnihinstitucija:1. višeslojna demokratska participacija (umjesto društva utemeljenog na
4. humanizacija tehnologije (razvoj genetike i biotehnologije potaknut ćesvijestonužnostikontroletehnologije).64
Brigaiintervencijasciljemočuvanjapostmodernogdruštvaukonačnicibitrebaledovestidostvaranjačvrstihuporištaograničenja razvoja iprimjenetehnologijekakobisespriječiloprouzrokovanjeekološkihkatastrofailjudsketragedije.65
Giddensovdoprinospromišljanjusuvremenihinstitucijaznačajanjenesamoizrazloganjihovogprepoznavanjaidefiniranjanegoipredviđanjamogućih opasnosti nastalih iz nedjelovanja/zatajivanja institucija (post)modernosti i
njimapropisanihobrazacaivrijednosti.Istovremeno,Giddensneideudubljuanalizusamihinstitucija–onihprepoznaje,definira,promatraipropitujekaodruštvenečinjenice,aktereustvaranjustrukturebudućegporetkanonjihovavišasvrha,ukolikoimjenamijenjena,ostajeskrivena.Najvećidio teorije institucijaArnoldaGehlenanalazi seunjegovomdjeluČovjek i institucije(prviputtiskana1956.),kojasenastavljananjegovaranija razmatranja iz knjige Čovjek. Njegova priroda i položaj u svijetu (prvoizdanje1940.godine).67KadajeriječoGehlenovojteoriji,polazišnutočkuistraživanjainstitucijainjihovogznačenjazačovjeka,činitumačenje samogčovjeka,odnosnoodgovornapitanjeŠto je čovjek?Ljudskijerodstoljećimausmjeren traženjuovogodgovora iuvijek je tapotragabilanošena idejomrazlikovanjačovjekaiživotinje.Popisosobinakojimaseljudirazlikujuodživotinja(ljudiimajujezik,bavesepolitikom,ustrajunasahranjivanjusvojihmrtvih,umiju lagati, imaju religiju,bave seumjetnošću,donose i krše zakone,udružujeseilobirajuitd.)nedostatansuargumentakosenesvedenatemeljnuzajedničkuformulu– instituciju.68Naime,Gehlenovječovjekposvojojbitislabinemoćanitrajnosenalaziustanjusveopćerizičnostiieksponiranostiiznajmanjedvarazloga:neposjedujevlastitiintegritet,aujednojenemoćandasamposebiudovoljizahtjevuzastvaranjemtakvogintegriteta.Njegovaotvorenostsvijetu,iakosetakouprvimahmožečiniti,nijeujednoinjegovaprednost,naprotivonagaopterećujejerjeupravoutojsvojojotvorenostipremavanjskomprisiljenodpočetkasenositisobiljemutisaka,podražajaiiznenađenja,dokprimjerennačinreakcijenaspomenutefenomenetekmoraizgraditi.Upravouspomenutimrazlozima,Gehlennalaziirazlogenastankaijačanjainstitucija,sobziromdasuinstitucijenužnost (čovjekova)
62
Ibid.,str.1077
63
Ibid., str. 1078. Giddens je ovdje na traguJonasovog zahtjeva za uvođenje imperativânovevrste,prilagođenihnovojvrstiljudskogdjelovanjakojenesamoda jesamoposebiapsolutističko i demonsko nego je bitno različito od svih prijašnjih oblika djelovanja.Nedoumiceioklijevanjaokostvaranjaiprimjene imperativa, s ciljem uvođenja reda isprječavanjakonačnonepovoljnihposljedica,Jonasuvijekiznovazaključujeistommišlju:Čovječanstvo, naime, nema pravo na samoubojstvo.(HansJonas,Princip odgovornost – pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju, VeselinMasleša,Sarajevo1990.,str.59.)
64
Ibid., str. 1078. Osim navedenih odrednica,Giddenssebaviipromjenamakojenarazinivisokemodernostinastajuuokvirimaosobnihljudskihaspekata–riječjeotransformacijiintimnosti,odnosnonačinimanakojepojedinacostvaruje osobne intimne odnose, načinu nakoje je intimnost (re)definirana, značenju čistihveza…OpširnijevidjetikodAnthonyGiddens,The Transformation of Intimacy,PolityPress,Cambridge1994., iAnthonyGiddens, Odbjegli svijet,NakladaJesenski iTurk,Zagreb2005.(JelenaZlatar,»AnthonyGiddens:Značenjeitransformacijaintimnosti«,Filozofska istraživanja 106(27/2007),str.450.)
65
M.Haralambos,M.Holborn,R.Head,Sociologija: Teme i perspektive, str. 1075–1078.PreuzetopremaAnthonyGiddens,The Consequences of Modernity, Polity Press,Cambridge 1990. iAnthonyGiddens,Modernity and SelfIdentity: Self and Society in the Late Modern Age,PolityPress,Cambridge1991.
66
Ibid.,str.1078.
67
NajvećidioknjigeČovjek i institucijeposvećen je arhaičnom čovjeku i kasnoj kulturi.Prema riječima samog Gehlena, njegova seteorija institucija nadovezuje na sociologiju religijeMaxaWebera,pretpostavljajednuteoriju djelovanja,abarunaznakamasadrži ijednu koncepciju povijesti. (Hotimir Burger, »Gehlenova antropologijska teorija institucija«,u:ArnoldGehlen,Čovjek i institucije, Nakladni zavodGlobus, Filozofski fakultet,Humanističke i društvene znanosti – Zavodzafilozofiju,Zagreb1994.,str.275.)
68
JochenHörich,Teorijska apoteka: Pripomoć upoznavanju humanističkih teorija posljednjih pedeset godina, s njihovim rizicima i nuspojavama,Algoritam,Zagreb2007.,str.42.
»Povredivo,uobličljivo,plastičnoieksponiranobićekakvoječovjek institucijemorajuprijesvegaustaliti i stabilizirati.«»Svastabilnostdousrceporivasvakotrajanjeikontinuitetvišegaučovjekuovisionjima.Todaječovjekpovijesnobićeima,obratno,zaposljedicudaseonmoradatikonzumiratiodpovijesnonaraslihzbiljnosti,atosuponovnoinstitucije:država,obitelj,privredneipravnemoći,itd.«71
Nemadvojbedajesuvremenomčovjekuteškopotražitiirazumjetikorijeneinstitucijakojemu se činedapostojekao trajan i nepromjenjiv sklopkojinadmašujepojedinačnogčovjeka,danastaju spontano imimovolje akteraljudskogživotaisvojihtvoraca.
Osimsvoje,nazovimo je, funkcije stabiliziranjapremavan,ukojem institucija predstavlja »uzorak poretka«, prema unutra institucija nastupa kaoodlučujućifaktorhoćelipojedinioblikdruštvenogdjelovanjapostati»efektivnim,trajnim,normativnoodredivim,quasiautomatskimipredvidivim«.74 Naime,tekpremaunutrainstitucijeispunjavajupunusvrhuvlastiteegzistencijeitonanačindaodterećujuodsubjektivnemotivacijeitrajneimprovizacijeuodlučivanju.Akosuinstitucijeugroženeilipropadaju,ugroženjeisamčovjek jer je trajno stavljen u situaciju pritiska odlučivanja i razlučivanja,čime se u konačnici uspostavlja čvrsta veza između sigurnosti čovjekovaponašanja,pozadinskogaispunjenjaistabilnostiinstitucija.75
Iakopriličnoutjecajnausvojevrijeme,Gehleovajeteorijabilaijošuvijekjestizloženabrojnimkritikama:HelmutSchelsky(1912.–1984.)iMichelFoucault(1926.–1984.),HelmuthPlessner (1892.–1985.),Hans Jonas (1903.–1993.)KarlOttoApel (1922.–), Friedrich Jonas (1926.–1962.), JürgenHabermas(1929.–),Wolf Lepenies (1941.–), JohannesWeiß (1941.–), KarlSiegbert Rehberg (1943.–), Peter Fonk (1955.–),78 samo su neki koji su se kritičkiizjasnilioGehlenovojteoriji.
69
A. Gehlen, Čovjek i institucije,str.206.
70
HotimirBurger,»Gehlenovaantropologijskateorijainstitucija«,str.275–276.Institucije ljudima služe kao nadomjestak zamanjak instinkta, one kompenziraju našumanjkavost,pružajunampouzdanost,autoritet iorijentacijskusigurnost.Uovimserazmišljanjima naslućuju i ideje Johanna G.Herdera o čovjeku kao »manjkavom biću«.(J.Hörich,Teorijska apoteka: Pripomoć upoznavanju humanističkih teorija posljednjih pedeset godina, s njihovim rizicima i nuspojavama,str.43.)
71
H.Burger,»Gehlenovaantropologijskateorija institucija«, str.277–278.PreuzetopremaArnold Gehlen, Urmensch und Spätkultur, Philosophische Ergebnisse und Aussagen,Wiesbaden1986.,str.18.
72
H. Burger, »Gehlenova antropologijska teorijainstitucija«,str.277.PreuzetopremaArnold Gehlen, Studien zur Anthropologie und Soziologie,Neuwied,Berlin1976.,str.245.
Osimnarazinistvaranjastabilnostiudruštvu,institucijeinapraktičnojrazinidjelujunanas.Institucije nas navode na upravo određenenačine djelovanja: prisiljavaju nas na financiranjeaktivnostizakojeinačenebismopla
tili;omogućujunampoduzimanjestvarikojeinačenebismobiliuprilicičiniti,nekestvariotežavajuilisankcioniraju,temijenjajuiformaliziraju kontekst privatnih pregovora. (J.Elster,Uvod u društvene znanosti,str.176.)
77
Ukonkretnomjeslučajutranzicijeizautoritarnih,totalitarnihoblikavladavinedošlodoradikalnog prekida sa starim institucijama.Tranzicijska realizacija odvodi institucijestarog poretka (ancient regime) u povijest,otvarajući istovremeno proces stvaranja demokratskih institucija i poretka utemeljenognavladaviniprava.Tajprijelazodstarihautoritarnih/totalitarnihknovimdemokratskiminstitucijamaizazvaojetranzicijskuturbulencijuilitrešnju.(AnđelkoMilardović,»Transformacija institucija«, Vjesnik, 27. studeni2008.,str.17.)
78
Zbog svojih motiva i načina njihova razjašnjavanja,Gehlenovjeradbioizloženbrojnimkritikama,ali iafirmativnimstavovimaosadržaju njegove antropologijske teorije, kao iopćefilozofijskihisocijalnoteorijskihnazora.K.O.ApeliF.JonasGehlenovuteorijushvaćaju kao konstruktivan izazov suvremenojfilozofijiiteoriji,dokjojHabermasoštrozamjerabiologističkuetiku.InterpretatoripoputWeißaiFonkausvojimsuradovimapokazalikoje jemotive inakojinačinGehlenpreuzimaoodklasikanjemačkefilozofije(Fichte,Hegel, Driesch), kao i nastojanja metodologijskog utemeljenja projekta empirijske filozofije.WeißiLepeniestakođerističudajezaGehlenovuteorijuposebnoneproduktivnabilaneutralizacijaproblemamoći,vladanja iotuđenja,dokFonksmatradajenajvećiproblemteoriještojevaženjetrebanja,kaokonstituensainstitucija,utemeljilau»ritualnomimperativu«,anekaoKantukategoričkomimperativu.(H.Burger,»Gehlenovaantropologijskateorijainstitucija«,str.291–292.)
Sobziromdabirazradastajalištaitumačenjaspomenutihautorauvelikeprelazilaokvireovograda,istaknutćemosamodvastavakojanamsečineznačajnimizaširikontekstovograda.RiječjeokritikamakojeKarlOttoApeliHansJonasupućujuGehlenovomstajalištupremakojemsvakičovjekdjelujeuokvirimasvoginstitucionalnogpozivaizatosnosiodgovornostsamouokvirimanjegoveinstitucionalnouređenenadređenosti.Ukolikoiprihvatimodapostojedobrirazlozidacjelokupnodjelovanjepojedinacasvedemounutarokviranjegovoginstitucionalnogpoziva(štoponekadi jestslučajuuskospecijaliziranimprofesijama), timenismoriješili sve razineproblemaprihvaćanjai»snošenja«odgovornostiizvanstrogopropisanihokvirapojedineinstitucionalnouređenenadređenosti.Naime,prihvaćanjeokvira institucionalnogpozivaspravomnasobvezuje(i)naodgovornostunutarokvirainstitucionalno uređene nadređenosti, ali nas ne lišava odgovornosti izvannje.Štoviše,Gehlenovostajališteogranicamainstitucionalneodgovornosti,osimštopodupitnikstavljamogućnostiirealizacijuvaninstitucionalneodgovornosti, sadrži jošnajmanjedvaproblema.Prvi jeonajkoji ističeApeltvrdećidaGehlenovateorijainstitucijanatajnačindovodiupitanjeuopćesvakumogućnoststvaranjakolektiveodgovornosti.Štoviše,bilokojipokušajdaseorganiziranužnakolektivnaodgovornostčovječanstvazanjegovekolektivneaktivnostinesamodanemaizgledavećjenarazinietičkeopravdanostibesmislen.79Drugijeproblemnajuževezanuzprirodnuidogovorenuvrstuodgovornosti,oblikekojeuknjiziPrincip odgovornostrazrađujeHansJonas.PremaJonasu,prirodnomtipuodgovornostipripadaroditeljskaodgovornost;onapotječeizprirodesamihmeđuljudskihodnosaitimejeneovisnaodprethodnihpristanaka(jednomdonesenaodlukaiostvarenjeroditeljstva,sadržiusebi(pretpostavljeni)pristanakzasvebudućesituacije),neopozivajeinemožeseotkazati.Sdrugestranepostojiidogovorena,»umjetna«odgovornost,nastaladodjelomi/iliprihvaćanjem institucionalneodgovornosti(poputjavneslužbe),unaprijedjepropisanapoopseguivremenutrajanja,anjenopreuzimanjenajčešćepodrazumijevaelementizboraodkojegseizbilokojegtrenutkamožeodstupiti.80Ipak,onopočemuseJonasnajvišeudaljujeodGehlenova tumačenja institucionalneodgovornosti, sažeto je u tumačenjuposebnogslučajaodgovornostikoji,iakounutarokvirainstitucionalnogpoziva,sadržiusebielementeprirodneodgovornosti.Tavrstaodgovornostisadržiusebiidobroprvogreda(poputprirodneodgovornostikojaneznazaoslobođenje),kaoiodgovornostučijemsmoizboruiliugovorusudjelovali(odgovornostkojojdobronijeneposrednipredmet,samimtimemožedoćidootkazivanjatakvevrsteodgovornosti).81
Osim brojnih kritika upućenih tumačenju odgovornosti pojedinca isključivouokvirimasvoginstitucionalnogpoziva,vjerojatnoipaknajslabijatočkaGehlenove antropologije institucija je upravo »neuspjeh« u sagledavanju itumačenju fenomena institucija (post)moderne,kao i njegovog stavada suspomenutiobliciinstitucijanužnoizloženipropadanju.RazlozitakvograzlazaproizlazeizGehlenovashvaćanjaprosvjetiteljstvakaorazdoblja»emancipacijeduhaodinstitucija«,kaoistajalištadasu,kaoiostalisegmentizbilje,udobamoderne,institucijeizloženerefleksivnosti,čimenepovratnogubeonajarhajski polubožanski karakter i propadaju (moderna i njene institucije zaGehlenaostajutrajnoapstraktneinepojmljive).84
Uvremenuukojemmoderničovjek,uzpomoćmoderneznanostiitehnikepostajegospodaromsvegaživoga,anjegovamoćrazornarazarajućasnaga,istovremeno on postaje žrtva vlastitog odmetništva. Odbacivši stabilnost ipregazivšipovjerenjeutradicionalneinstitucije,emancipiravši svoj duh,čovjeknijesamooslobodiosamogsebevećjeujednopostaotaocemvlastitog,ničimograničenogdjelovanjaiimprovizacijeodlučivanja.Malenislabkakavje(bio)Gehlenovčovjek,čijajestabilnostisigurnostprirodnihprocesaovisilaostabilnostiinstitucijakojimajepredaodioslobode,postaojedanasafirmiranimoćan,silamanekontroliraneznanostiitehnologijeosnažendemon.Oslobođensvojepovijesneslabostiirizičnostidjelovanjaprirode,moderanječovjekodavnoprestaobitipromatračiobjektvanjskihsila.Obuzdavšipriroduinametnuvšijojsvojapravila,čovjeksijedaoulogugospodaraživota,nepovratnosmanjivšišansepreživljavanja,aposebnošansezadobarživot.
79
KarlOttoApel,Diskurs und Verantwortung. Das Problem des Übergangs zur postkonventionellen Moral, Suhrkamp, Frankfurt a.M.1988.,str.171.
80
IvaRinčićLerga,Bioetika i odgovornost u genetici,Pergamena,Zagreb2007.,str.149.
81
Ibid.
82
H.Jonas,Princip odgovornost,str.138–139.
83
Ibid,str.169.
84
»Spontanošću,plastičnošću iuniverzalnošćurefleksija je – kao supstrat subjektivnosti imoderne epohe – neprikladna za institucionalizaciju.TujetezuGehlenoveantropologije prvi kritizirao Schelsky koji je – obratno–misliodasesubjektivnostirefleksijamoguinstitucionalizirati i kao najbolji primjer zato navodio dijalog i diskusiju.« (H. Burger,»Gehlenovaantropologijskateorijainstitucija«,str.290.)
KadajeArnoldGehlen1940.godineobjaviosvojuknjiguČovjek. Njegova priroda i položaj u svijetu, izkojeje14godinakasnijenastalaknjigaČovjek i institucije,temeljnodjelonjegoveteorijeinstitucija,uNjemačkojzasigurnonijebilolakopisatioinstitucijama,stabilizirajućimsilamaljudskebiologijskenaravi,njegovihelementarnihporiva,uplašenoginemoćnogčovjekakojiosjećapotresenostdruštvaipredosjećarušenjejednogporetka.IztakvihjerazmatranjairazmišljanjaGehlenustanoviosvojuantropologijskofilozofijskuteorijuinstitucijaokojojjebiloriječiuprethodnompoglavlju.Spomenutu smo teorijunastojali izložiti kroznjeneglavne teze, unajvećojmjeriupućene tipovima arhajskih institucija. Propitujući obilježjamodernih bioetičkihinstitucija,nastojalosepotvrditidaGehlenovateorijamožeposlužitikaopolazišteteorijskogistraživanja,aliujednosadržiograničenjaislabostinjihovogcjelovitograzumijevanja.Naime,gledanoizperspektiveukojimadanasnastajuinstitucijebioetičkogkarakteravrlosebrzonamećezaključakdasuspomenute institucijeogledanprimjernearhajskih institucija:nenastajuspontano,unatoč institucionalnimoblicimaiproceduralnimpravilimakojanužnoposjedujuizloženesurefleksivnosti,neposjedujupolubožanskikarakterritualnihinstitucija,dapačetežeformalizacijiistandardizacijisvojihpostupaka. Iako su lišene božanskih odlika koje su pripadale institucijamaarhajskogtipa,bioetičkiminstitucijamazasigurnopripadavažnostuformaliziranju(iinstitucionaliziranju)ljudskihodnosa.Akojezapriroduarhajskihinstitucijavažilodaonenastajusidejomivremenompostaju(samo)vanjskestabilizirajućesilekojesusamesebisvrhom,bioetičkebiinstitucije,posvojojidejiisvrsi,trebaleukazivatiposvedrugeidrugačijerazlogeisvrhedjelovanja.Riječje,prijesvega,opromišljenomiodgovornomdjelovanju,kojimseuređujumeđuljudskiodnosiiukidanestalnostpojedinačnogljudskogodlučivanja,aistovremenotežiuređenjutrajnogzajedničkogdjelovanjapredizazovima i neizvjesnim posljedicama znanstvenotehnološke civilizacije. Naime,povijesniječovjekuistinubiozatečenislabpredsnagomprirode,očijojjepovoljnostiimogućnostimakratkoročnihobuzdavanjaovisilanjegovaegzistencija.Stvaranjearhajskihinstitucijatakojetrebalopovećatičovjekovešansepreživljavanja,pružitimusigurnostpredneizvjesnošćudivljineukojojje obitavao.Stoljećimakasnije,napočetku21.stoljeća,čovjekzapadnepolutkesenalaziuposvedrugojsituaciji.Civilizacijskiuzletkoji jedoživioponesenrazvojemznanosti,pratećetehnike,pokoravanjem,aliiapsolutnimugrožavanjem
prirode,možda jest unaprijedio kvalitetu njegova života i pružiomu novemogućnosti,aligajeupotpunostiučinioovisnim,udaljioodonogprirodnogibiološkog,tegadoveousituacijuapsolutneneizvjesnosti.Težnjapokoravanjuprirodesciljemvećesigurnostisvojeegzistencije,dovelagajeustanjesveopćeugroženostiukojojopcijakonzumaciječovjekapoinstitucijamapostajestvarpovijesti,apronalaženjenačinakonzumacije institucije po čovjeku jediniizlazizkaotičnostiinesigurnostisvijetaukojojsedanasnalazi.Natajnačinshvaćane,bioetičkeinstitucijemoglebi/trebalebiusebisačuvatikarakternužnosti–usituacijipotresenostidruštvaukakvojsenalazimo,njihovaodsutnost imogućanestalnost ukazivale bi na nezrelost shvaćanjasituacijeiprevidupoimanjumogućihopasnosti,jertekkroznjihnemoćančovjekdanašnjice,ustanjusveopćerizičnostiiranjivostivlastitogbića,aliicjelokupnogživotanaZemlji,dobivamogućušansuzaopstanak.
IvaRinčić
Arnold Gehlen’s Theory of Institutions: A Contribution to the Analysis of Bioethics Institutions
AbstractThe research of historical development of bioethics has rarely had the phenomenon of bioethics institutions as the focus of its interest.In the first part of the present paper a historical overview of bioethics is exposed. Subsequently, the major theses of the most important theories of institutions (sociological, anthropological/philosophical, etc.) are discussed. The central part of the paper deals with the theory of institutions by Arnold Gehlen. According to that theory, institutions are social constructs in which life purposes are collectively accepted and realized. The man creates those constructs aiming at alleviation from uncertainty of his own existence, subjective motivation, and continuous improvization in decision making.Concluding part of the paper provides an analysis of the potentials and limitations of the application of Arnold Gehlen’s theory of institutions in an attempt of investigating the phenomenon of bioethics institutions.