1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA OBILJEJA NASTAVNIH UMIJEA:
ukljuuje svrhovito i na cilj usmjereno ponaanje razina strunosti
odraava se kroz njihovu preciznost, leernost i osjetljivost na
kontekst moe ih se poboljati kolovanjem i praksom
- umijee uspjenog pouavanja zahtijeva razvitak sposobnosti
odluivanja (TO treba uraditi) i praktinih umijea (KAKO u to uiniti)
NASTAVNA UMIJEA= ralanjene i smislene nastavnike aktivnosti koje
potiu uenje 3 VANA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEA:
znanje- o predmetu, uenicima, kurikulumu, nastavnim metodama,
utjecajima drugih imbenika na uenje i pouavanje, o vlastitim
nastavnim umijeima odluivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave
s ciljem najlakeg postizanja predvienih ped. rezultata radnje-
ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenika na uenje
- najvanije obiljeje nastavnih umijea: to su sraunate i ciljane
aktivnosti kojima je svrha uglavnom rijeiti odreeni problem -
problem u najirem smislu: kako najlake postii eljene obrazovne
ciljeve - problem u uem smislu: kratkoroni i neposredni problemi
(pr. Kako smiriti uenika bez prekidanja rada?) i dugoroni problemi
(pr. Koji je najbolji udbenik?) - umijea variraju od irokih i
openitih (pr. priprema nastavnog sata) do specifinih (pr. koliko
ekati uenikov odgovor)- popisi su teko konano odredivi i variraju
od autora do autora
POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEA: planiranje i priprema izvedba
nastavnog sata voenje i tijek nastavnog sata razredni ugoaj
disciplina ocjenjivanje uenikog napretka osvrt i prosudba vlastitog
rada
- izmeu tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog
podruja pridonose drugom Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I
POBOLJAVANJA NASTAVNIH UMIJEA: 1. kognitivna- shvaanje, promatranje
i prouavanje nastavnih umijea 2. praksa 3. povratne informacije-
promatra, audio-vizualne snimke i td. - trea se faza spaja opet s
prvom kao dio trajnog usavravanja to je osobna obaveza, ali i
obaveza institucija u kojima radimo 2. PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME:
odluka o ped. ciljevima koje se eli postii izbor aktivnosti i
pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predvieno vrijeme,
predvieno gradivo i materijal priprema nastavnih sredstava i
pomagala odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki
napredak
- potrebno je zadovoljiti potrebe uenika- kako e razni uenici
doivjeti sat i kako bi to moglo potai njihovo uenje
SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA: - promiljanje o vrsti uenja na satu
i povezivanje ped. ciljeva s nastavnim satom i onim to znamo o
uenicima - promiljanje o ustroju i sadraju nastavnog sata- prosudba
vremena aktivnosti - smanjuje vrijeme na satu utroeno na donoenje
odluka i usmjeravanje tijeka sata - pripremanje materijala, izvora
i pomagala na vrijeme (zadatak za uenike koji prije zavre
aktivnost, postavke koje treba ponoviti i sl) - pismene biljeke e
pomoi kod budueg planiranja (dobro je na kraju predbiljeiti nove
spoznaje za slijedei sat) - vanost prilagodljivosti- usmjeravanje
nastavnog sata stanju na terenu; s iskustvom je uitelju lake prijei
na neplaniranu, ali stanjem u razredu primjereniju aktivnost
PEDAGOKI CILJEVI: - opisuju aspekte uenja uenika
oni koji pridonose intelektualnom razvoju oni koji doprinose
socijalnom razvoju
- odreuju se prema sadraju uenja, a ne prema aktivnosti -
ciljeve treba povezati s prolim i buduim radom uenika IZBOR
SADRAJA: - mora biti povezan s opim kurikulumom, ali odluka o tome
koliko vanosti pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom
miljenju o njihovoj vanosti i teini - vano je gradivo dobro
podijeliti na sastavne elemente te kojim e se redoslijedom ti
dijelovi obraivati, a da pri tome ine intelektualno smislenu
cjelinu i olakavaju uenje ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI: - sloboda
nastavnika - uzeti u obzir kontekst nastavnog sata- potrebe uenika,
njihovu sposobnost, interese i motivaciju, reakciju na aktivnost -
uzeti u obzir vrijeme odravanja sata i mogunost potrebe ponavljanja
gradiva koje nije dobro sjelo - utjecaj drugih aktivnosti -
aktivnosti moraju pobuditi i odravati pozornost, zanimanje i
motivaciju uenika
3
- vanost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu - treba
uenicima pruiti mogunost da ue na razliite naine (ne nuno unutar
jednog sata) - jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da
se uenici osposobe unutar nje organizirati i odravati koncentraciju
i rad PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA: - treba reagirati na
povratne informacije- priekati da uenici kau to ne razumiju i
aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak - promatrati lica
- brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti, ponavljanje, testovi,
domae zadae PRIPREMANJE NASTAVE - prvenstveno se odnosi na pripremu
svih resursa i materijala (razmjetaj klupa, fotokopiranje radnih
listia i sl.) - proba i provjera tehnikih pomagala - priprema
nastavnih materijala- didaktiki materijalni mogu ve postojati, a
moemo ih izraditi i sami MATERIJALI ZA PRAENJE I OCJENJIVANJE -
formalno i redovito praenje uenikog napretka i rezultata je
obavezno - odluka o tome koliko e se uenika ocijeniti odreenog sata
i kako - materijali za praenje i ocjenjivanje moraju biti valjani
(ocjenjuju ono to tvrde da ocjenjuju), primjereni i standardizirani
(svaki se uenik ocjenjuje na jednak nain) - potrebno je koristiti
razliite materijale i vrste odgovora (usmeno, pismeno,
promatranjem() 3. IZVEDBA NASTAVNOG SATA NASTAVNIKOVO PONAANJE -
nain rada jednako je vaan kao i sadraj rada - potrebno je biti
siguran, oputen, samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo
zanimanje za nastav
- bitan je optimizam
- dobra priprema omoguava bolji osjeaj an satu - govor treba
biti tean i pri tome treba gledati sve uenike redom i to u oi
PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOE POSLUITI:
nastavnikove usmene aktivnosti -uglavnom ovise o nastavniku 1.
usmeno izlaganje - vana je jasnoa - ne moe trajati cijeli sat jer
se uenici teko mogu koncentrirati tako dugo, treba biti to krae -
najee se javlja na poetku sata (privlaenje pozornosti, objanjavanje
svrhe nastavne jedinice, povezivanje s prethodnim nastavnim
jedinicama) - tumaenje je esto usporedno s postavljanjem pitanja -
rjenik mora biti prilagoen uenicima - dobro je koristiti glas i
govor tijela za odraavanje panje uenika - koritenje primjera, dobro
je da su vezani uz ivot uenika - treba pratiti i provjeravati
razumijevanje sluaa
2. postavljanje pitanja
- otvorena (vie odgovora)(zatvorena pitanja (jedan odgovor) -
pitanja vieg" (logino razmiljanje, ralamba i prosudba) ( pitanja
nieg" tipa (prisjeanje i nabrajanje) - pitanja moraju imati svrhu i
biti prilagoena uenicima - obuhvatiti to vie uenika - po potrebi
potpitanja - iskoristiti uenike odgovore- ak i netone - poveati
spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja - ne prozivati uenika prije
nego li se kae pitanje jer se tako zadrava panja
3. voenje razredne nastave
- izmjena uenikovih i nastavnikovih tumaenja, stajalita i
pitanja - nastavnik odluuje o rasporedu klupa i o tome koliko e
voditi i usmjeravati raspravu - loe oblikovane i netone izjave se
moraju izluiti kroz razgovor, a ne prekidati i nemilosrdno
pobijati
obrazovne zadae
- mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja
- nastavnik krui po razredu, prati rad i pomae uenicima
4. 5. 6. 7. 8. 9.
praktine vjebe projekti rjeavanje problema radni listii
kompjuterske igre dramatizacije
10. rasprave u skupinama - treba pripremiti materijale i dati
precizne upute za rad - uenici moraju raspolagati odreenim
sposobnostima za ovaj oblik rada - individualne aktivnosti omoguuju
uenicima da rade svojom brzinom - suradnike aktivnosti omoguuju
razmjenu ideja, komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2
do 6 lanova) - aktivno uenje je poticajnije STILOVI POUAVANJA: -
proizlaze iz sklonosti nastavnika odreenim aktivnostima uenja u
pouavanju
formalni (tradicionalni)- usmeno izlaganje, voene aktivnosti(
neformalni- grupni rad, drugaija organizacija prostora, manja
kontrola nastavnika
- teko je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najee
kombiniraju STILOVI UENJA: - proizlaze iz sklonosti uenika odreenim
aktivnostima uenja i zadacima - nije lako odrediti, a i variraju
ovisno o pojedincu - u jednom razredu nije mogue radom odgovoriti
na omiljeni stil svakog uenika - dobro je da uenik razvije
djelotvorno uenje i stilovima kojima je manje sklon PRILAGODBA
AKTIVNOSTI UENICIMA: - darovitijim i slabijim uenicima dobro je
zadavati zadatke koji e njima biti zanimljivi, poticajni i
primjereno zahtjevni - aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti
preteke, moraju ostvarivati optimalni napredak
- dobro je i grupiranje uenika u skladu sa sklonostima i(li)
sposobnostima (oprezno- da se od slabijih ne prestane vie oekivati)
- grupe heterogenih sposobnosti omoguuje lepezu sposobnosti -
uvijek od uenika oekivati malo vie- poticajno - uzeti u obzir
interese i potrebe uenika - nastava se prilagoava uenicima i
individualnim radom (= voenjem) kojim se omoguava struna pomo, ali
i prisniji kontakt izmeu uenika i uitelja - metoda skela = struno
mentorstvo grupi uenika u nekoj aktivnosti - stariji vrnjaci mogu
pomagati mlaima UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA: - na raspolaganju je
irok raspon izvora i materijala - provjeriti kvalitetu i
primjerenost temi - dobro pripremljena i pregledna kolska ploa-
pokazatelj standarda kvalitete rada koja se oekuje i od uenika - k.
ploa i grafoskop- natuknice, podsjetnik, nove rijei, upute za
zadatak, popis uenikih ideja koje e se poslije analizirati - ne
govoriti dok pie po ploi! - treba organizirati izvore i materijale
tako da uenici ne moraju dugo ekati da dou do njih - istaknuti
uenicima da su izvori zajedniki i da s njima treba biti paljiv 4.
VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA POECI, PRIJELAZI I SVRETCI - vanost
tonosti, tj. da nastavni sat pone prilino brzo nakon vremena
slubeno predvienog za njegov poetak - nakon poetnog komeanja treba
dati nedvosmislen i jasan znak za poetak sata (Panja, molim.") -
ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se pone sa
satom dok svi en paze to e biti znak drugima da niti oni ne moraju
paziti - najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti
- nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir
povezivanjem sata s prethodnim aktivnostima (Sjeate li se da smo
prolog tjedna(" ili Moe li mi netko rei to je(" i sl.)- tako se
stvara uspjean uvod u nastavni sat koji e olakati uenje tijekom
nastave - mentalni se okvir izgrauje i provjerom jesu li svi
spremni - prijelazi meu aktivnostima trebaju biti glatki",
skokoviti" su potrebni samo iz opravdanih pedagokih razloga -
nastavnik odluuje kada e i kako nainiti prijelaz- ako treba
aktivnosti se mogu produljiti - dobre upute smanjuju skokovitost -
dodatne upute pojedinim uenicima i opomene mogu se izrei
individualno da se ne prekida ili odgaa aktivnost drugih - na kraju
dati nekoliko pohvalnih rijei u vezi s nauenim gradivom, nekoliko
zakljuaka ili saetaka o postignutom - sat treba zavriti na vrijeme
- pripremanje uenika na zavretak sata- zadavanje zadae,
prikupljanje opreme( - ne dati im da se ponu pakirati prije znaka -
ne dati da izgube disciplinu ODRANJE UENIKOG SUDJELOVANJA -
osmiljene aktivnosti moraju iti pedagoki djelotvorne i u kojima e
uenici imati to raditi - aktivno i pasivno praenje omoguuju
nastavniku da spozna kako najbolje potai suradnju - mnogo je
razloga za pad uenike pozornosti- preduga aktivnost, nastavni je
sat predug ili prespor( - to manje prekidati tijek sata - zanimanje
za nastavu moe se odrati ako se uenicima tono kae koliko e vremena
i truda morati uloiti u pojedini zadatak ili aktivnost- tako da na
vrijeme zavre i sat se dalje nastavi - konstruktivne i korisne
povratne informacije uenicima valja dati kao podrku i poticaj za
daljnji napredak- praktina korist, ali i signal uenicima da se
njihov rad prati, poticaj motivaciji i zalaganju
POTPORA NASTAVE
-drutveni element"- tko moe s kime razgovarati, o emu, gdje,
kada, na koji nain i s kojim ciljem? - organizacija razgovora
prilikom aktivnosti - u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po
jedan uenik, svi moraju dobro uti to se govori - ne smije se
dopustiti amor ili nekakva popratna buka - rad u grupama- zahtijeva
organiazciju, zadatak mora biti jasan, izvjetavanje o rezultatima -
promatra se ne treba dulje zadravati u skupinama jer time moe koiti
rad skupine - uenicima treba naznaiti vremensko ogranienje -
praktine aktivnosti- ako se rezultati trebaju ekati dobro ju je
spojiti s nekom drugom aktivnosti - ako se oprema dijeli dobro je
napraviti raspored - kompjuterski programi- smjene u nedostatku
kompjutera KRETANJE UENIAK I GALAMA - potrebno je odravati
primjereni nadzor nad kretanjem uenika u uionici i zadrati galamu
na podnoljivoj razini - nepostojanje standarda- kod svakog je
profesora drugaije - uenici moraju biti na svojim mjestima -
pravila kada tko smije ustati i etati - kad poraste galama preporua
se rei neto o radnom ugoaju koji oekujemo (pr. Neka govori samo
jedan lan grupe."), a ne se aliti openito (pr. Manje galame!") -
kretanje i galama su poeljni kada imaju svrhu (organizirani kaos"),
a ne kad su samo mete
5. RAZREDNI UGOAJ
- snano utjee na uenikovu motivaciju i odnos prema uenju
USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOAJA - to je svrhovit, radni,
oputen, srdaan, poticajan i sreen ugoaj - pozitivan se razredni
ugoaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje proimaju
nastavu- a to je da su uenici i njihovo uenje silno vani - to manje
gubitaka vremena - smireno rjeavanje uenikog neposluha - brina
njenost" u odnosu s uenicima - red- djelotvorna organizacija i
ustroj nastavnog sata - uzajamno potivanje i razumijevanje
MOTIVIRANJE UENIKA - vaan imbenik potreban za stvaranje pozitivnog
razrednog ugoaja - 3 najvanija utjecaja na uenikovu motivaciju u
razredu:
unutarnja motivacija- uenikova znatielja, ui za sebe vanjska
motivacija- aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan
same aktivnosti uenikovo oekivanje (ne)uspjeha
- vano je da nastavnik ima visoka oekivanja od uenika- realna,
ali izazovna Treba iskoristiti: - unutarnju motivaciju- teme vezane
sa ivotnim iskustvima uenika, mogunost izbora, pokazivanje kako su
im se kompetencije poveale - vanjsku motivaciju- povezivanje truda
i uspjeha uenika s opipljivim nagradama i povlasticama - nagrade ne
smiju biti pretjerano natjecateljske (npr. knjiga) jer moe loe
djelovati na slabije uenike - umjena upotreba nastavnikove pohvale
ini je snanim motivatorom - ukazivanje na vanost neke teme ili
aktivnosti- povezivanje s eljenim kvalifikacijama, dobrim
rezultatom na testovima(
- oekivanje uspjeha- praenjem na satu i brzom i poticajnom pomoi
treba to vie smanjiti frustracije koje bi loe pripremljena
aktivnost mogla stvoriti kod uenika - moraju osjeati da uz uloen
napor mogu uspjeti, da uspjeh ovisi o njima ODNOS S UENICIMA -
uenici najbolje ue kada se taj odnos temelji na uzajamnom potovanu
i razumijevanju - strunost u radu odaje brigu za uenika i njegovo
potivanje - pokazivanje uenicima da ih se razumije (primjeivanje
stvari koje ih se tiu) - pruanje dobrog primjera za ono to se od
njih oekuje - razborita upotreba humora, zadravanje autoriteta pri
tome POVEAVANJE UENIKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA - ne smije se
isticati neuspjeh uenika usporeujui ih s odlikaima - snaan utjecaj
formalnog, ali i skrivenog kurikuluma na uenike - treba isticati
vanost cijele osobe, osobnog razvoja, uenikog svjetonazora te
koncepcije osobnog djelovanja i mogunosti izbora - pozitivni
komentari, poticajni, ohrabrujui, pohvalni i oputajui potiu ueniku
samosvijest - govor tijela odailje neverbalne poruke - kod uenikih
pogreaka treba dati uputu kao pomo, a ne prijekor - ne se ponaati
netrpeljivo i s visine prema ueniku koji ima problem - osobno
zanimanje za napredak pojedinih uenika- povezivanje komentara s
njihovim potrebama i minulim radom IZGLED I SASTAV RAZREDA - nije
dio samog sata, ali snano utjee na razredni ugoaj - ista i uredna
prostorija, odgovarajua oprema, ugodna svjetla i prozrana uionica
kod uenika razvija pozitivna oekivanja od nastave - izloeni ueniki
radovi, plakati - razmjetaj klupa- treba biti funkcionalan, dobra
vidljivost nastavnika i ploe - izgled nastavnika takoer govori o
njemu - neuredne klupe treba posloiti prije poetka sata - is sastav
razreda je vana poruka
- mijeani razredi poruuju da su svi jednako vani - razred
sastavljen po nekom kriteriju (pr. kolski uspjeh) utjee na
oekivanja uenika, ali i nastavnika- bitno je da se ne obeshrabre
skupine koje se smatra prosjenima ili ispodprosjenima 6. DISCIPLINA
= red potreban da bi uenici djelotvorno uili - vano je imati na umu
da su za postizanje potrebnog reda vanija umijea djelotvornog
pouavanja nego odnos nastavnika prema uenikom neposluhu -
utjerivanje straha u kosti kao strategija guenja neposluha je
nepoeljno jer usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugoaja
PRIRODA UENIKOG NEPOSLUHA - najee su vrste uenikog neposluha:
brbljanje, upadice, galama, odsutnost duhom, neizvravanje zadae,
bezrazlono odlaenje s mjesta, ometanje drugih uenika, kanjenje na
nastavu - rjei su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija,
neprihvaanje autoriteta, tjelesna nasrtljivost - disciplina ne
ovisi samo o ponaanju i oekivanju nastavnika, nego i o oekivanjima
uenika i o obiajima kole - najvaniji uzroci neposluha: dosada,
dugotrajan umni napor, nemogunost da se izvri aktivnost,
drueljubivost, niska kolska samosvijest (uenici se teko uputaju u
aktivnost iz straha od neuspjeha), emocionalni problemi, negativan
odnos prema koli i uenju, nedostatk negativnih posljedica USPOSTAVA
AUTORITETA - potrebna da se organizira uenje, a ne kao izvor moi -
ovisi o 4 najvanija obiljeja nastavnikove zadae:
iskazivanje statusa
- oputenim, sigurnim ponaanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje
glasom, dranjem, izrazom lica i gledanjem u oi - dio odnosa uenika
prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja
- slobodno hodanje prostorijom, zapoinjanje razgovora i
usmjeravanjem aktivnosti- to isto uenici ne smiju raditi za vrijeme
sata
kompetentno pouavanje
- pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu, da nas
zanima i da moemo struno organizirati nastavne aktivnosti - potie u
uenika osjeaj ponosa i samopotovanja te vrijednosti
organizacijski nadzor u uionici
- uspostava jasnih pravila ponaanja i oekivanja u vezi s uenikim
ponaanjem te nametanje svog stajalita u situaciji izbijanja
sukoba
uspjeno rjeavanje uenikog neposluha
- uzeti u obzir kontekst - reagirati na manji neposluh kako ne
bi dolo do veeg KAKO PREDUHRITTI UENIKI NEPOSLUH - pomno praenje
uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave (podsjeati se dok ne
prijee u naviku)
pogledom preletjeti po razredu kruiti po prostoriji gledati
uenike u oi pravilno rasporediti pitanja- nekoliko pitanja jednom
ueniku bit e znak da se ukljui u raspravu iskoristiti blizinu-
pribliiti se prialicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih
pruiti pomo mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili
presporo uoiti neposluh- dati ueniku o znanja da je primijeen
neposluh uoiti neuljudnost- iznenaen i strog pogled da pokaemo ako
nismo zadovoljni, a ako to nije dovoljno treba progovoriti
premjetanje uenika ako je potrebno nakon to ih se na vrijeme
upozori na to
UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI - prilikom davanja savjeta ueniku
vano je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u
njegovu interesu i da bi obeao da e se ubudue ponaati pristojno -
vano je da uenik razmisli o svom ponaanju i posljedicama
- u sluaju veeg problema treba se posavjetovati s kolegama,
eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju
PRIJEKORI = verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji
odraavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom uenika - njima se valja
sluiti rijetko i uz umjeno pouavanje - obiljeja umjenog i
djelotvornog sluenja prijekorima:
prekoriti stvarnog krivca vrstoa- jasnoa i strogost u tonu i
sadraju, ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih
kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti to je potrebno
initi, a ne se openito aliti pojaati psiholoki uinak- neverbalno,
gledanjem uenika u oi i kratkom pauzom prije nastavka aktivnosti
pojaava se dojam izbjegavati sukobe- ne se dati uvui u svau (ako je
uenik prenapet bolje je odgoditi prijekor i potraiti uzrok i dati
savjet)
- na emocionalnu reakciju uenika na prijekor bolje je pozvati ga
na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu
kritizirati ponaanje, a ne uenika (linost) prekoriti uenika
osobno, a ne pred cijelim razredom- tihi apat, javni prijekor bez
spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu) spreavanje
da ne doe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije
kad do njega ve doe moe se rei koje je pravilo prekreno i zato
izbjegavati neugodne prijekore (poniavajue) izbjegavati nepravedne
usporedbe biti dosljedan- povezanost prijekora s dosljednim
oekivanjem izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere
ostvariti izbjegavati prekoravati cijeli razred- moda nisu svi
krivi egzemplarni prijekor- prekoriti uenika i naznaiti da se to
nee tolerirati niti kod drugih
KAZNE
- ako ueniki neposluh potraje - formalni in ((prijekora) koji
ueniku treba biti neugodan, a koji mu treba pomoi da se ubudue
pristojno ponaa - vano je da uenik shvati da je ona u njegovu
interesu- objasniti mu - 3 najvanije svrhe:
odmazda- moralno zasluena kazna nakon prijestupa zastraivanje-
da uenici izbjegavaju neeljeno ponaanje zbog straha od posljedica
rehabilitacija- pomoi ueniku shvatiti moralni prijestup
- u koli se koristi u sve tri svrhe, ali bi rehabilitacija
trebala biti najvanija jer ukljuuje odgojni element Nedostaci:
neprimjeren model ljudskih odnosa potiu zabrinutost i zlovolju
kratkotrajan uinak poetnog oka" potiu na osmiljavanje naina kojima
bi se izbjegle ne potiu dobro ponaanje, nego slue za guenje
neposluha ne rjeavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na
neposluh
Vrste kazni:
pismene zadae- prepisivanje, sastavci
- ne smije se zahtijevati da za kaznu doma ine neto to su
trebali u koli jer se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom
ostanak u kazni"- zadravanje uenika za vrijeme odmora ili
poslije kole da neto radi ili en radi nita gubitak povlastica- lako
se moe doivjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr. zabrana izleta)
iskljuenje s nastave verbalno zastraivanje- nedostatak je da moe
izazvati sukob obavjetavanje ravnatelja i(li) roditelja- nedostatka
je da se uenik moe osjeati oznaenim pa se tako i ponaati
simboliko kanjavanje- sustav negativnih bodova koji se zbrajaju
u kaznu zabrana dolaska na nastavu- najee istilite" prije prelaska
u novu kolu
- kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu rijeiti
razgovorom i pomoi kod uenja - moraju biti pravodobne- neposredno
nakon neposluha, i primjerene prekraju - mora se povezati s
politikom kole prema disciplini - mora uenicima biti odbojna (npr.
nije dobro ako oni prieljkuju da ih se iskljui s nastave) SUKOBI -
uenik moe reagirati:
jer je napet zbog problema s uenjem smatra disciplinsku mjeru
nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastraivanja jer izbjegava
neku aktivnost zbog straha od neugode
- ako doe do sukoba treba:
zadrati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju
biti svjestan eksplozivnosti situacije posluiti se svojim drutvenim
umijeima kako bi situacija ispala manje neugodna pokuati spasiti i
svoj i uenikov obraz zatraiti pomo ako je potrebno
DRUGI POSTUPCI: - meu nastavnicima dogovoreno promatranje uenika
i pisanje izvjetaja na temelju kojih se donosi sud o uenikovu
ponaanju - uvjetovani dogovor- obeati ueniku unaprijed odreenu
nagradu bude li se dobro ponaao (npr. neka aktivnost) - razgovor s
roditeljima - prostorije za neposlune uenike- da se smire i
razmisle - bihevioralni pristup nagradama i kaznama
7. OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA = aktivnosti kojima se prati
uenikov uspjeh SVRHE OCJENJIVANJA:
osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku
osigurati uenicima povratne informacije- usporedba s oekivanim
standardom motivirati uenike osigurati evidenciju napretka posluiti
kao izraz sadanjih postignua ocijeniti ueniku spremnost za budue
uenje- kao znak jesu li uenici spremni za odreeni tip uenja dokaz o
djelotvornosti nastavnika i kola
Opasnosti:
uenikovo razoaranje koje ga moe odvui u zaarani krug sve
slabijeg uspjeha oduzimanje previe vremena nastavnicima i uenicima
usmjeravanje na uspjeh dobrih uenika nautrb kvalitete obrazovanja u
razredu
VRSTE OCJENJIVANJA:
formativno- usmjereno na pronalaenje greaka i manjkavosti u
uenikom radu, prua savjete i podatke za budui rad sumativno-
standard postignua na svretku odreenog obrazovnog razdoblja
normativno- uenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih
uenika (pr. najboljih 10% uenika- odlian, () ocjenjivanje na
temelju mjerila- ocjenjuje se uenik na temelju toga je li
zadovoljen odreeni opis postignua bez obzira na druge uenike
dijagnostiko- poklapa se s formativnim, ali precizno odreuje
potekoe u uenju ili probleme interno- dio sata odreenog nastavnika
koji ga je osmislio eksterno- ocjenjivake aktivnosti koje su
osmislili ispitivai izvan kole neformalno- utemeljeno na praenju
rada u razredu formalno- ocjenjivanje se unaprijed najavi i
omoguuje se priprema
trajno- na temelju standarda postignua u raznim oblicima
ocjenjivanja, zavrna ocjena jednokratno- zavrna ocjena temeljena na
standardu postignua postignutom iskljuivo na svretku teaja ili
programa objektivno- visok stupanj podudarnosti ocjena razliitih
ocjenjivaa ocjenjivanje postupaka- ocjenjivanje aktivnosti u hodu
temeljeno na neposrednom promatranju rada uenika ocjenjivanje na
temelju zavrnog proizvoda- predavanje rada sa svrhom da ga se
ocjeni
Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja:
formativni - sumativni utemeljeni na normama - utemeljeni na
mjerilima unutarnji - vanjski neslubeni - slubeni trajni -
jednokratni ocjenjivanje postupaka - ocjenjivanje zavrnog
proizvoda
OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU - praenje mora biti ispitivako
i aktivno - treba se sluiti raznovrsnim ocjenjivakim aktivnostima -
domae zadae - povratna informacija kako uenik radi bez tue pomoi,
korisne za razvitak uenikih organizacijskih sposobnosti i radnih
navika, uenje novog, primjena nauenog - kratki testovi trebaju biti
poticajni, a ne buditi strah - standardizirani i normirani testovi
omoguuju nastavniku da usporedi rezultat s oekivanim rezultatima za
uenike odreene dobi OCJENJIVAKA AKTIVNOST U PRAKSI - treba imati na
umu niz vanih momenata: pravednost, povezanost s pedagokim
rezultatima koje si je odredila kola, treba varirati razliite vrste
i oblike ocjenjivanja, uenike valja obavijestiti, mora se odravati
u primjerenim okolnostima, treba biti brino osmiljena, ocjenjivanje
treba biti valjano(
- vano je uenicima objasniti to se od njih oekuje i pripremiti
ih za ocjenjivanje za koje se odluimo - korist od evidencije
uenikog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci upotrjebljuju-
suvie podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traenje vremena -
izvjea roditeljima trebaju biti pravedna i informativna- istai to
treba uraditi, a ne samo kritizirati 8. OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG
RADA - refleksivno pouavanje= kritiko promiljanje o vlastitom radu
u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada
nastavnika - samostalno ili unutar nekog akcijskog istraivanja
tj.formalnog programa istraivanja OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU -
dva najvanija aspekta:
ustanoviti KOJA je obiljeja vlastite nastave potrebno usavriti
(sam ili uz pomo) KAKO najbolje poboljati joj rad na odreenom
podruju- program usavravanja
- veina nastavnika kree u promiljanje zbog nekog problema koji
ih mui, a ne pokuava se osvrnuti na svoj rad u cjelini - oni koji
se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najee se slue nekom
formalnom shemom- pr. popis pitanja vezanih uz praksu - treba
naznaiti da promjena ne mora znaiti da je dosadanja nastava bila
manjkava ili da je nastavnik lo - osim upitnika mogu se u
ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice-
razraenije, variraju formatom i sadrajem - mapa rada profesora-
pripreme, komentari o satu, povratne informacije mentora
PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADANJEM ARDU Metode:
voenje dnevnika- poslije sata ili radnog dana snimanje nastave-
audio ili videovrpcom
prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazoni na
naim satovima- dobro je i promatrati druge prikupljanje povratnih
informacija od uenika- razgovorom, upitnikom, molbom da vode
dnevnik
OCJENJIVANJE NASTAVNIKA 4 najvanije faze:
predocjenjivaka faza- od nastavnika se trai da razmisli o svome
radu i podruju kojeg bi voljeli poboljati, u promilajnje treba
ukljuiti i druge aspekte njegova rada promatranje u razredu
razgovor faza promjene- podizanje pitanja i problema na viu razinu,
podrka i pomo nastavniku da provede dogovoreni razvojni program
- ocjenjiva i nastavnik trebaju imati suradniki odnos temeljen
an povjerenju i potovanju- ravnopravnost - paljivo priopavanje
povratnih informacija, treba shvatiti nain nastavnikova razmiljanja
- dogovoreno ocjenjivanje RASPOREIVANJE VREMENA - nekoliko vanih
elemenata:
svijest o vremenu odrediti prioritete planiranje vremena-
kratkotrajno/srednjorono/dugorono uskladiti vrijeme sa zadaama
(koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji) brzo rjeavanje manje
vanih zadaa ne odugovlaiti biti realan znati rei ne"- ne natrpavati
se nepotrebnim delegirati posao- neto prebaciti na nekog kolegu
koji je bolji u tome za to nama treba sto godina ili na uenika (pr.
podjela zadanica i slino)
- dogovaranje s kolegama- ne stvarati dodatne pritiske uenicima
u neko ispito vrijeme ako se to moe izbjei
STRES - razliiti izvori
- uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroenim svoje
dostojanstvo ili zdravlje u neugodnoj situaciji - umanjuje
kvalitetu pouavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa ak i
kvalitetu komunikacije s uenicima Naini borbe protiv stresa:
tehnike neposredne akcije"- odrediti to izaziva stres i zato te
odluiti to poduzeti kako bi se protiv njega uspjeno borili
palijativne" tehnike- tehnike ublaavanja stresa kada on ne nestaje
(pr. stavljanje dogaaja u perspektivu, sagledavanje s drugih
strana, emocionalni odmak, prepriavanje problema)
- probleme treba rjeavati to prije - razmisliti nismo li za neke
i sami odgovorni - odrati ravnoteu izmeu poslovnog i osobnog
ivota
21