Tematsko izvješće Upravlja li Komisija

Tematsko izvješće Upravlja li Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?

HR 2015 BR. 11

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: [email protected] Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2015.

Print ISBN 978-92-872-2740-9 ISSN 2315-0548 doi:10.2865/20514 QJ-AB-15-010-HR-CPDF ISBN 978-92-872-2704-1 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/46048 QJ-AB-15-010-HR-NEPUB ISBN 978-92-872-2738-6 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/119752 QJ-AB-15-010-HR-E

© Europska unija, 2015.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.Za svaku uporabu ili umnožavanje karte na str. 46. dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Printed in Luxembourg

Upravlja li Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

Tematsko izvješće

HR 2015 BR. 11

02Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna prora-čunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstoje-će razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojem je na čelu član Suda Augustyn Kubik, a specijalizirano je za rashodovna područja upravljanja prirodnim resursima i njihova očuvanja. Reviziju je predvodio član Suda Jan Kinšt, a potporu su mu pružali voditelj kabineta Alejandro Ballester Gallardo, voditelj odjela Colm Friel, glavna revizorica Maria Luisa Gómez-Valcárcel, revizorica Oana Dumitrescu i revizor Frédéric Soblet.

Slijeva nadesno: F. Soblet, M. L. Gómez-Valcárcel, C. Friel, J. Kinšt, A. Ballester Gallardo, O. Dumitrescu.

03Sadržaj

Odlomak

Kratice

I–XIII Sažetak

1–13 Uvod

1–3 Potreba za međunarodnim sporazumima u ribarstvu

4–8 Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu

9–13 Europska flota za ribolov na otvorenome moru i sporazumi o partnerstvu u ribarstvu

14–16 Opseg revizije i revizijski pristup

17–83 Opažanja

17–53 Dio I. – Pregovori o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu

17–25 Komisija je pravodobno dogovorila i obnovila sporazume o partnerstvu u ribarstvu kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti

26–28 Komisija je dogovorila relevantnu mrežu sporazuma, no mogla bi se poboljšati dosljednost u okviru regije Indijskog oceana

29–32 Teško je bilo ostvariti cilj iz sporazuma o partnerstvu u ribarstvu u pogledu jamčenja da dogovorene ribolovne mogućnosti obuhvaćaju samo višak ribolovnih resursa

33–46 Troškovi sporazuma o partnerstvu u ribarstvu koje je dogovorila Komisija bili su relativno visoki s obzirom na prijašnje stope iskorištenosti

47–53 Informacije pribavljene ex post evaluacijama nisu bile uvijek korisne u procesu donošenja odluka i pregovorima

54–83 Dio II. – Provedba prava na pristup ribolovnim resursima sporazuma o partnerstvu u ribarstvu i sektorske potpore

55–60 Iako je proces izdavanja odobrenja za ribolov (licenciranje) bio dugotrajan i složen, Komisija nije poduzela mjere za utvrđivanje mogućnosti poboljšanja

61–65 Središnje praćenje ulova nije bilo odgovarajuće, čime se ugrožava pravodobno utvrđivanje problema i točan izračun isplata

66–70 Komisija i partnerske zemlje složile su se u pitanju odgovarajućih aktivnosti koje se financiraju u okviru sektorske potpore, no nedostajala je koordinacija s ostalim partnerima u sektoru

71–76 Nadzor nad mjerama financiranima u okviru sektorske potpore koji provodi Komisija bio je vrlo ograničen, a mjere koje su partnerske zemlje uistinu provele često su se razlikovale od onih dogovorenih

77–83 Sredstva koja je Komisija isplatila u okviru sektorske potpore nisu bila povezana s napretkom koji su partnerske zemlje postigle u provedbi dogovorenih mjera

04Sadržaj

84–95 Zaključci i preporuke

Prilog I. — Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu: dodatne informacije o pregovorima i provedbi

Prilog II. — Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu na snazi za 2015.

Prilog III. — Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu

Odgovor Komisije

05Kratice

GU: Glavna uprava

ERF: Europski razvojni fond

EU: Europska unija

IOTC: Komisija za tunu u Indijskom oceanu

STECF: Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo

UNCLOS: Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora

06Sažetak

IVIako su postupci pregovaranja o sporazumima o par-tnerstvu u ribarstvu i njihove obnove često složeni i dugotrajni, Komisija je uspješno riješila te poteškoće i, uz neke iznimke, uspjela izbjeći prekid ribolovnih aktivnosti flote. Dogovorena mreža sporazuma bila je važna u pogledu potreba i prioriteta predmetne flote EU-a.

VKada je dugotrajnim pregovorima o novim proto-kolima nastavak ribolovnih aktivnosti bio ugrožen, u zemljama koje čekaju odobrenja za ribolov preko Komisije bilo je dopušteno korištenje plovilima do potpisivanja novog protokola, kako je predviđeno člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1006/2008. Međutim, to nije u skladu s drugim zakonskim uvjetom, odnosno „klauzulom o isključivosti“, stoga je njezina primjena dovela do nesporazuma između partnerske zemlje i Komisije.

VISporazumi o partnerstvu u ribarstvu instrumenti su kojima se jamči održivost predmetnog sektora ribar-stva. Kako je utvrđeno u osnovnoj Uredbi o zajednič-koj ribarstvenoj politici, dogovorenim bi se ribolovnim mogućnostima plovilima EU-a trebalo omogućiti da love samo viškove resursa partnerskih zemalja. Međutim, pojam viška vrlo je teško primijeniti u praksi zbog nedostatka pouzdanih informacija o zalihama ribe i izlovima domaćih ribolovnih flota ili flota drugih država kojima su partnerske zemlje omogućile pristup ribolovnim resursima.

IEuropska unija (EU) dogovara sporazume s obalnim državama kako bi vanjskoj floti EU-a zajamčila prava na pristup ribolovnim resursima tih država. Ti su se sporazumi razvili iz sporazuma o pristupu ribolovnim resursima iz 80-ih godina prošloga stoljeća u spora-zume o partnerstvu u održivom ribarstvu kojima se nastoje održati ribolovni resursi uz istovremeni razvoj sektora ribarstva partnerske zemlje pružanjem sektor-ske potpore. Komisija nastoji proširiti mrežu spora-zuma jer se njima nude znatne prednosti ne samo za flotu EU-a, već i za partnerske zemlje.

IISud je proveo reviziju sporazuma o ribarstvu za koje su dodijeljena sredstva iz proračuna EU-a (drugim riječima, sporazumi temeljeni na razmjeni ribolov-nih kvota bili su izuzeti). Sud je preispitao četiri od ukupno dvanaest sporazuma koji su bili na snazi u vrijeme revizije: Mauritanija (sporazum o više vrsta riba u Atlantskom oceanu), Madagaskar, Mozambik i Sejšeli (sporazumi o tuni u Indijskom oceanu). 77 % isplata namijenjenih sporazumima o partnerstvu u ribarstvu 2013. godine provedeno je u okviru ta četiri sporazuma.

IIICilj ove revizije bio je ocijeniti upravlja li Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu. To je uključivalo ispitivanje pregovora o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu te provedbu prava na pristup ribolovnim resursima i sektorske potpore. Revizijom je utvrđeno da Komisija u cjelini dobro upravlja spora-zumima o partnerstvu u ribarstvu, no još uvijek ima mjesta za poboljšanja u nekoliko područja, u pogledu pregovaračkog procesa i provedbe protokola.

Sažetak 07

VIIStvarni jedinični trošak za tonu ribe često je bio veći od dogovorene jedinične cijene. Iako su pregovo-rima obuhvaćeni ulovi zabilježeni u okviru prijašnjih protokola, referentna tonaža dogovorena u najnovijim protokolima često je bila viša, što je dovelo do njihove nedovoljne iskorištenosti. Međutim, financijski dopri-nos EU-a isplaćen je u cijelosti bez obzira na iskori-štene ribolovne mogućnosti. Nedovoljno iskorišta-vanje protokola i visoki troškovi koji iz toga proizlaze mogli bi se djelomično pripisati tehničkim uvjetima dogovorenima s partnerskim zemljama radi usklađiva-nja s njihovim nacionalnim zakonima ili radi jamčenja održivosti ribolovnih aktivnosti.

VIIIInformacije pribavljene neovisnim ex post evaluaci-jama sporazuma o partnerstvu u ribarstvu nisu uvijek dovoljno potpune, dosljedne ili usporedive, čime se njihova korisnost u donošenju odluka pri dogovaranju protokola smanjuje.

IXRevizijom je zaključeno da upravljanje provedbom uvjeta za pristup ribolovnim resursima nije bilo dovoljno strogo. Komisija nije na odgovarajući način pratila tijek dugotrajnog i složenog procesa izdavanja odobrenja kako bi utvrdila razloge kašnjenja i pod-ručja koja bi se mogla poboljšati.

XRevizijom su utvrđeni nedostatci u upravljanju podat-cima o ulovu, što je vidljivo u razlikama u podatcima o ulovu koje su dostavile države članice, Komisija i onima dobivenima ex post evaluacijama. Budući da se isplate u okviru sporazuma o partnerstvu u ribarstvu temelje na podacima o ulovu, time se izaziva financij-ski rizik.

XIIako je planiranje sektorske potpore poboljšano, uloga Komisije u praćenju provedbe protokola obuhvaćenog revizijom i dalje je bila ograničena. Ne postoji jasan okvir kojim bi se utvrdila pravila prihvatljivosti i slje-divosti za financirane mjere. Nadalje, Komisija nema dovoljno prava na kontrolu; partnerske su zemlje primjerice u nekim slučajevima provele drugačije mjere od planiranih, čime se može smanjiti učinko-vitost postizanja ciljeva iz sporazuma o partnerstvu u ribarstvu.

XIIKonačno, ako su dogovorene mjere ili rezultati samo djelomično ostvareni, protokolima se omogućuje obu-stava plaćanja, no ne i djelomična smanjenja isplata sektorske potpore. Osim toga, unatoč primjeni istoga koncepta razvoja, uvjeti isplate sredstava sektorske potpore drugačiji su od onih za proračunske potpore Europskog razvojnog fonda (ERF), što je ponekad rezultiralo nedosljednostima.

XIIISud daje sljedeće preporuke.

U svrhu poboljšanja pregovora o novim sporazumima o partnerstvu u ribarstvu i protokolima, Komisija bi trebala:

(a) pregledati sporazume u mirovanju i razmotriti na-čine kojima bi se prekid ribolovnih aktivnosti koji proizlazi iz klauzule o isključivosti mogao izbjeći, a da se istovremeno poštuju načela zajedničke ribarstvene politike. Nadalje, Komisija bi treba-la pojasniti i uključiti u protokole odgovarajuće odredbe kojima se jamči kontinuitet ribolovnih aktivnosti između dva protokola;

(b) definirati regionalne strategije za razvoj uprav-ljanja ribarstvom te se pobrinuti da dogovoreni protokoli unutar iste regije budu u skladu s rele-vantnom regionalnom strategijom i drugim fondo-vima EU-a;

Sažetak 08

(i) za nove protokole, predložiti uvođenje uvjeta prihvatljivosti za procjenu mjera razmatranih za fi-nanciranje u okviru sektorske potpore (ostali uvjeti mogli bi biti povezani sa sljedivošću, odabirom, izvješćivanjem i mjerenjem uspješnosti te pravima na kontrolu za Komisiju);

(j) zajamčiti učinkovitu koordinaciju u pogledu sek-torske potpore sporazuma o partnerstvu u ribar-stvu s drugim razvojnim partnerima koji djeluju u sektoru ribarstva;

(k) pobrinuti se da isplate sektorske potpore budu u skladu s drugim isplatama proračunske potpo-re EU-a te da se temelje na rezultatima koje su partnerske zemlje ostvarile u provedbi matrice zajednički dogovorenih mjera.

(c) pri pregovorima o ribolovnim mogućnostima novih protokola, uzeti u obzir stope iskorištenosti prijašnjih protokola te nastojati bolje uskladiti isplate za prava na pristup ribolovnim resursima sa stvarnim ulovima, istovremeno jamčeći da ribolov-ne aktivnosti ne budu ugrožene;

(d) bolje analizirati mogući učinak klauzula sporazu-ma o partnerstvu u održivom ribarstvu na iskori-štenost protokola, uz očuvanje uzajamnih koristi za EU i predmetne partnerske zemlje, eventualno se savjetujući s relevantnim dionicima kako bi se utvrdilo gdje su potrebne detaljnije procjene kritičnih klauzula;

(e) bolje usmjeriti ex post evaluacije u svrhu dobivanja dosljedne i usporedive analize povrata od javnog novca potrošenog u okviru protokola, kao i sveo-buhvatne i kritičke analize njihove učinkovitosti za EU i predmetnu partnersku zemlju.

U svrhu poboljšanja provedbe sporazuma o partner-stvu u ribarstvu, Komisija bi bez odlaganja trebala:

(f) utvrditi postupke praćenja svakoga koraka u pro-cesu izdavanja odobrenja, uključujući vrijeme po-trebno državama članicama, partnerskim zemlja-ma i službama Komisije za utvrđivanje i praćenje nedostataka u postupku;

(g) promicati prihvaćanje elektroničkih odobrenja ili popisa ovlaštenih plovila tijekom cijelog razdoblja valjanosti odobrenja;

(h) pobrinuti se da se države članice zastave u pot-punosti koriste novom bazom podataka o ulovu te da ona sadrži pouzdane podatke o ulovu koji se mogu konsolidirati, pratiti i ažurirati;

09Uvod

Potreba za međunarodnim sporazumima u ribarstvu

01 Načelo slobodnog pristupa otvore-nome moru postupno je nestalo od sredine 70-ih godina prošloga stoljeća te nakon treće konferencije Ujedinje-nih naroda o pravu mora (UNCLOS III). Stupanjem na snagu 1982., nakon devet godina pregovora, Konvencijom je u međunarodnom pravu utvrđeno pravo država da zatraže suverenitet nad vodama na udaljenosti do 200 na-utičkih milja od svoje obale (isključivi gospodarski pojas), u svrhu istraživa-nja, iskorištavanja i očuvanja prirodnih resursa tih voda te upravljanja njima. Sve više država odlučilo je proširiti svoj suverenitet na granicu od 200 milja te je, kao rezultat toga, oko 90 % ribljih resursa dospjelo pod kontrolu obalnih zemalja. Mnoge flote za ribolov na otvorenome moru1, koje su prethodno obavljale aktivnosti u tim vodama, bile su obvezne sklopiti sporazume o pri-stupu ribolovnim resursima s obalnim zemljama.

02 Kao rezultat toga, EU (ili tadašnja „Eu-ropska zajednica“) počeo je dogova-rati dvostrane sporazume u ribarstvu s obalnim zemljama, većinom zemlja-ma u razvoju. Ti su sporazumi izvorno bili sporazumi o pristupu ribolovnim resursima, kojima su se jamčile ribolov-ne mogućnosti floti EU-a za ribolov na otvorenome moru i važan izvor priho-da za te zemlje u razvoju. Sporazumi su bili trgovačke prirode i obično su se temeljili na načelu „plati, lovi i idi“.

03 Od 1981. EU je također pregovarao o nekoliko „sjevernih sporazuma“. To su uzajamni sporazumi koji podrazu-mijevaju razmjenu ribolovnih moguć-nosti između flota EU-a i flota Norveš-ke, Islanda i Farskih otoka, bez ikakvih financijskih doprinosa. Ovim izvješćem ti sporazumi nisu obuhvaćeni.

Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu

04 Sporazumi o pristupu ribolovnim resursima bili su podložni kritikama, posebno u pogledu njihova učinka na prekomjerno iskorištene zalihe, nedo-statka transparentnosti i provedbe te usklađenosti s propisima, slabog ka-paciteta pregovora i provedbe obalnih zemalja u razvoju, kao i činjenice da oni nisu odgovarajuće sredstvo za po-stizanje razvojne suradnje u ribarstvu.

05 Kao odgovor na te kritike, refor-mom zajedničke ribarstvene politike 2002. godine uveden je koncept „partnerstva“ kako bi se istaknuli ciljevi EU-a u pogledu podupiranja razvoja nacionalnih sektora ribarstva u par-tnerskim zemljama, poticanja i jačanja političkog dijaloga između EU-a i ze-malja u razvoju te promicanja održivog ribarstva. Ova nova generacija spora-zuma nazvana je sporazumima o par-tnerstvu u ribarstvu (vidjeti okvir 1.). Financijski doprinos podijeljen je na dva odvojena dijela: prava na pristup isključivom gospodarskom pojasu i „sektorsku“ financijsku potporu, čiji je cilj promicanje razvoja održivog ribar-stva u partnerskim zemljama.

1 Ribarska plovila koja obavljaju aktivnosti izvan svojih nacionalnih voda.

10Uvod

Ciljevi sporazuma o partnerstvu u ribarstvu2

ο zajamčiti razumno i održivo iskorištavanje morskih resursa u partnerskim zemljama (uvodeći pojam viška iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora)3

ο zaštititi radna mjesta u regijama Unije koje ovise o ribolovu

ο zajamčiti neprekinuto postojanje i konkurentnost sektora ribarstva EU-a

ο zajamčiti odgovarajuću opskrbu tržišta Unije

ο stvoriti dodanu vrijednost Unije

ο poboljšati upravljanje ribarstvima partnerskih zemalja razvojem njihovih kapaciteta upravljanja ribolovnim resursima i kontrole

ο promicati gospodarski razvoj sektora ribarstva u partnerskim zemljama, kao i zapošljavanje, zdravstvene uvjete te poslovno okruženje u sektoru

2 Zaključci Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, 19. srpnja 2004. i 19. – 20. ožujka 2012.Većina tih ciljeva navedena je i u Uredbi Vijeća (EZ) br. 861/2006 od 22. svibnja 2006. o uspostavi financijskih mjera Zajednice za provedbu zajedničke ribarstvene politike i u području prava mora (članak 7.) (SL L 160, 14.6.2006., str. 1.).Člankom 31. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.) utvrđuju se načela i ciljevi sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu.

3 Članak 62. stavak 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) odnosi se na taj višak kao dio dopuštenog ulova koji obalna zemlja ne može ili ne želi sama iskoristiti.

Okv

ir 1

.

06 Komisija smatra da se sporazumima o partnerstvu u ribarstvu nude znatne prednosti u odnosu na druge načine dobivanja pristupa europske flote za ribolov na otvorenome moru vodama i resursima trećih zemalja. Posebno:

- Sporazumima o partnerstvu u ri-barstvu europskim se flotama daje pristup ribolovnim područjima na temelju jasnijeg, ujednačenog i stabilnijeg pravnog okvira, kojim se pruža veća pravna sigurnost nego privatnim sporazumima između vlasnika europskih plovila i država izvan EU-a. Europski su brodovlasnici također dali pred-nost sporazumima o partnerstvu u ribarstvu te tražili od Komisije da

proširi mrežu sporazuma, čak i po cijenu povećanja njihova dopri-nosa u pogledu prava na pristup ribolovnim resursima.

- Sporazumima o partnerstvu u ribarstvu potiče se znanstvena suradnja između EU-a i njegovih partnerskih zemalja. Protokolima se predviđa da se na sastancima znanstvenog odbora pregledaju razine zalihe i razmotre odluke regionalnih ribolovnih organiza-cija. Partnerske zemlje ponekad surađuju sa znanstvenicima EU-a koji rade u području aktivnosti flota u njihovim zemljama.

11Uvod

4 Podatci iz godišnjega gospodarskog izvješća za 2014. o ribarskoj floti EU-a (STECF 14. – 16.), koja odgovara floti za ribolov na otvorenome moru iz 2012. Europska flota za ribolov na otvorenome moru u ovome je izvješću definirana kao flota koja obuhvaća sva registrirana plovila EU-a duljine preko 24 metra koja obavljaju aktivnosti u drugim ribolovnim regijama, uključujući neke najudaljenije regije EU-a.

- Kako bi se zajamčili jednaki uvjeti flotama za ribolov na otvorenome moru u isključivom gospodarskom pojasu obalnih zemalja, protoko-lima se također predviđa klauzula o zabrani diskriminacije. To znači da bi se tehnički standardi i druga načela održivosti koja se primje-njuju na sporazume o partnerstvu u ribarstvu trebali primjenjivati i na sporazume između predmetnih partnerskih zemalja i drugih flota prisutnih u njihovom isključivom gospodarskom pojasu. Time bi se trebalo poticati i održivo upravlja-nje ribolovnim resursima.

- U partnerskim se zemljama spora-zumima o partnerstvu u ribarstvu potiče poboljšano upravljanje lokalnim sektorom ribarstva podupiranjem praćenja i kontrole aktivnosti nacionalnih i inozemnih flota te nadzora nad njima. Spora-zumima o partnerstvu u ribarstvu pružaju se znatna sredstva kako bi se doprinijelo održivom razvoju lokalnih ribolovnih aktivnosti.

07 Reformom Zajedničke ribarstvene politike 2014. uveden je koncept sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu. Cilj je reforme unaprijediti neke aspekte sporazuma o partnerstvu u ribarstvu, poput količine raspolo-živih informacija na temelju kojih se utvrđuje dostupan višak u isključivom gospodarskom pojasu partnerskih zemalja, promicanja održivog ribarstva u vodama partnerskih zemalja boljim usmjeravanjem i redovitim praćenjem sektorske potpore EU-a te uvođenja klauzule o ljudskim pravima. Glavni je cilj sporazuma o partnerstvu u održi-vom ribarstvu pružiti pravni, ekološki, gospodarski i društveni okvir za uprav-ljanje ribolovnim aktivnostima koje provode ribarska plovila Unije u vo-dama trećih zemalja, gdje bi se trebali primjenjivati standardi slični onima koji se primjenjuju na ribarska plovila Unije u vodama EU-a.

08 Komisija je na nekoliko godina uvela klauzulu o isključivosti, primjenjivu na sve sporazume o partnerstvu u ribar-stvu na snazi, u svrhu postroživanja okvira za upravljanje ribolovnim aktivnostima flote EU-a za ribolov na otvorenome moru. Nakon stupanja na snagu sporazuma između EU-a i par-tnerske zemlje, ribarska plovila EU-a mogu obavljati aktivnosti u vodama partnerske zemlje samo ako imaju odobrenje za ribolov izdano u okvi-ru protokola za taj sporazum (vidjeti odlomak 10.).

Europska flota za ribolov na otvorenome moru i sporazumi o partnerstvu u ribarstvu

09 Iako flota za ribolov na otvorenome moru predstavlja manje od 1 % flote EU-a, sa samo 335 plovila od 86 283 re-gistrirana u EU-u, ona je mnogo važnija u pogledu ribolovnog kapaciteta, s 18 % bruto tonaže i 7 % snage moto-ra4 ukupne ribarske flote EU-a. Flota za ribolov na otvorenome moru važan je dobavljač ribe europskom tržištu jer se procjenjuje da obuhvaća 15 % ukupnih ulova flote EU-a. Predstavlja također 4 % zapošljavanja flote EU-a. Oko po-lovine ulova flote za ribolov na otvo-renome moru ostvareno je na temelju sporazuma o partnerstvu u ribarstvu.

12Uvod

10 Pri sastavljanju sporazuma o partner-stvu u ribarstvu, EU i njegove partner-ske zemlje pregovaraju o sporazumu i njegovim provedbenim protokoli-ma. Tim se sporazumom jamči okvir za dugoročnu suradnju u području ribarstva, a protokolima se utvrđu-ju detaljni uvjeti. O protokolima se najčešće pregovara svakih tri do šest godina, u dogovoru s partnerskom zemljom. Pri upućivanju na sporazume o partnerstvu u ribarstvu, ovo se izvje-šće najviše tiče protokola. Više detalja o pregovaračkim procesima i odgovor-nostima iz sporazuma o partnerstvu u ribarstvu navedeno je u Prilogu I.

11 Godine 2014. iz proračuna EU-a ispla-ćeno je 69 milijuna eura za sporazume o partnerstvu u ribarstvu, što pred-stavlja znatno smanjenje u odnosu na iznos od preko 200 milijuna eura ispla-ćen 90-ih godina prošloga stoljeća. To se djelomično objašnjava istekom protokola s Mauritanijom u prosin-cu 2014., za koji 2014. godine nisu izvršene nikakve isplate, no 2013. go-dine isplaćeno je 67 milijuna eura. Sam Maroko predstavljao je preko 40 % ukupno isplaćenog iznosa 2014. Osim toga, operateri također daju finan-cijske doprinose tim sporazumima o partnerstvu u ribarstvu u zamjenu za odobrenja za ribolov koja dobivaju. Njihov se doprinos postupno povećao posljednjih godina.

12 U Prilogu II. prikazuje se 13 sporazuma o partnerstvu u ribarstvu na snazi za 2015. godinu, s godišnjim financijskim doprinosom od 71 milijun eura. Tri od 13 sporazuma na snazi mješoviti su sporazumi kojima se floti EU-a omo-gućuje pristup različitim zalihama ribe u isključivom gospodarskom pojasu partnerske zemlje. Ostalo su sporazu-mi o tuni kojima se dodjeljuju ribolov-na prava u isključivom gospodarskom pojasu partnerske zemlje plovilima EU-a koja slijede migratorne vrste tune i druge visokomigratorne vrste u kreta-njima oko Afrike te u Indijskom i Tihom oceanu.

13 Ostali sporazumi o partnerstvu u ribarstvu bez trenutačnih proto-kola sporazumi su s Gambijom (od 1. 7. 1996.), Ekvatorskom Gvinejom (od 30. 6. 2001.), Solomonskim oto-cima (od 9. 10. 2012.), Mikronezijom (od 25. 2. 2010.), Mauritanijom (od prosinca 2014.)5 i Mozambikom (od siječnja 2015.). Kada je sporazum još uvijek na snazi, no njegovi se protokoli moraju obnoviti, kao što je to slučaj s ovim sporazumima („sporazumi u mirovanju“), flota EU-a nema pristup ribolovnom području te zemlje, u skla-du s klauzulom o isključivosti (vidjeti odlomak 8.).

5 Pregovori između Europske komisije i Mauritanije s ciljem utvrđivanja novog protokola uspješno su završeni 10. srpnja 2015. Vrijednost tog četverogodišnjeg protokola iznosi 59,125 milijuna eura godišnje te ga još treba odobriti Vijeće, uz suglasnost Europskog parlamenta.

13Opseg revizije i revizijski pristup

14 Cilj revizije bio je ocijeniti upravlja li Komisija dobro sporazumima o par-tnerstvu u ribarstvu na temelju sljede-ćih pitanja:

1. Upravlja li Komisija dobro pregovo-rima o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu i njihovim protokolima?

Kako bi odgovorio na to pitanje, Sud je preispitao pregovarački proces za četiri sporazuma o partnerstvu u ribarstvu obuhvaćena revizijom te provjerio je li Komisija pravodobno dogovarala i obnovila protokole u svrhu jamčenja nastavka aktivnosti europske flote. Nadalje, revizijom se procijenilo jesu li pregovori o ribo-lovnim mogućnostima i financij-ski doprinosi u skladu s ciljevima sporazuma o partnerstvu u ribarstvu u pogledu jamčenja održivosti zaliha ribe po razumnoj cijeni za EU, poboljšanja upravljanja ribarstvom partnerskih zemalja te poticanja gospodarskog razvoja njihova sekto-ra ribarstva.

2. Upravlja li Komisija dobro proved-bom sporazuma o partnerstvu u ribarstvu?

Kako bi odgovorio na to pitanje, Sud je preispitao kako Komisi-ja upravlja procesom izdavanja odobrenja te ispitao pouzdanost sustava informiranja o ulovu. Nadalje, revizijom se procijenilo je li Komisija na odgovarajući način izradila, kontrolirala i pratila mjere financirane u okviru sektorske potpore sporazuma o partnerstvu u ribarstvu.

15 Revizijski pristup uključivao je sastanke s relevantnim dionicima6, analizu in-formacija koje je dostavila Komisija te posjete na terenu u odabranim država-ma članicama (Španjolska i Francuska) i u četiri partnerske zemlje s kojima je EU sklopio sporazume o partnerstvu u ribarstvu. Tri partnerske zemlje oda-brane za ovu reviziju nalaze se u Indij-skom oceanu (Madagaskar, Mozambik i Sejšeli) kako bi se dobila regionalna perspektiva. Uz to, Mauritanija je oda-brana kao primjer sporazuma o više vrsta riba, zato što je to sporazum naj-veće financijske važnosti. Ta su četiri sporazuma o partnerstvu u ribarstvu obuhvaćena revizijom ukupno pred-stavljala 77 % sredstava isplaćenih za sporazume o partnerstvu u ribarstvu 2013. godine.

16 Revizijski je dokaz nadopunjen upitni-kom upućenim operaterima flote EU-a za ribolov na otvorenome moru. Zapri-mljeni su odgovori 70 % brodovlasnika te flote7.

6 Dionici su uključivali Europski parlament i nevladine organizacije koje djeluju u području zapošljavanja na plovilima i u pomorskom sektoru. Sud je također posjetio udruženja operatera plovila i prerađivača ribe u Španjolskoj i Francuskoj.

7 Upitnik Suda ispunio je dvadeset i jedan vlasnik ribarskog plovila / udruženje, koji zajedno upravljaju s 319 plovila (od kojih 233 plove pod zastavom država članica EU-a) koja obavljaju djelatnost izvan europskih voda. Ta 233 plovila predstavljala su 70 % od 335 plovila koja čine europsku flotu za ribolov na otvorenome moru. Od plovila obuhvaćenih upitnikom, 79 % obavljalo je djelatnost u regijama Atlantskog i Indijskog oceana, od čega se 32 % odnosi na plovila za pridneni ribolov, 22 % na pelagične koćarice, 7 % na plovila s plivaricama tunolovkama, 7 % na plovila s parangalima velikoga kapaciteta, 7 % na koćarice za ulov senegalskih oslića i plovila s pridnenim parangalima te 4 % na plovila za ribolov tune ribičkim štapovima.

14Opažanja

Dio I. – Pregovori o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu

Komisija je pravodobno dogovorila i obnovila sporazume o partnerstvu u ribarstvu kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti

17 Cilj pregovora o sporazumima kojima se floti EU-a daje pristup ribolovnim područjima isključivoga gospodarskog pojasa obalnih zemalja trebao bi biti jamčenje stalnog pristupa kako bi se izbjegao bilo kakav negativan učinak na sektor. Vijeće je tražilo od Komisije da spriječi bilo kakve prekide u ri-bolovnim aktivnostima nakon isteka sporazuma ili protokola. Isto tako, pri pregovorima o protokolu, Komisija nastoji uvesti mogućnost privremene primjene od datuma potpisivanja do datuma ratifikacije.

18 Sud je preispitao pregovarački proces Komisije za četiri sporazuma o partner-stvu u ribarstvu obuhvaćena revizijom koja su tada bila na snazi. Revizijom je provjereno jesu li protokoli pravo-dobno obnovljeni kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti flote EU-a za ribolov na otvorenome moru.

19 Pregovori o novim protokolima du-gotrajan su i složen proces. Komisija pregovara na temelju mandata Vijeća, koje potpisuje protokol s partnerskom zemljom. Nakon toga Parlament daje odobrenje. Više detalja o pregovarač-kom procesu navedeno je u Prilogu I. Iz tog razloga, radi kontinuiteta ak-tivnosti flote, Komisija mora započeti pregovarački proces o novom protoko-lu znatno prije isteka postojećeg.

20 Cijeli pregovarački proces za četiri protokola obuhvaćena revizijom – od mandata Vijeća do datuma stupanja na snagu nakon odobrenja Parlamenta ili ratifikacije partnerske zemlje – trajao je od 71 tjedan do 134 tjedna (kako je prikazano na slici 1.). Trajanje prego-vora ovisi o čimbenicima koje pregova-rači ne mogu u potpunosti predvidjeti niti kontrolirati. Komisija je procijenila da je potrebno minimalno 12 tjedana od završetka pregovora („parafiranja“ protokola) do pripreme protokola za potpis Vijeća te da je Vijeću potreb-no dodatnih šest do osam tjedana za analizu. Očekivano razdoblje između završetka pregovora i potpisivanja Vi-jeća traje stoga minimalno 20 tjedana, uzimajući u obzir eventualna kašnjenja u usvajanju protokola tijekom rasprava u Vijeću, no u slučaju Madagaskara, Mozambika i Sejšela vremenski okvir bio je od 29 do 35 tjedana.

15Opažanja

21 Sud je utvrdio da Komisija dobro upravlja pregovaračkim procesom, uz uporabu, kada god je to moguće, dostupnih zakonodavnih instrumenata kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti. Međutim, 83 % operatera koji su ispunili upitnik Suda, a koji predstavljaju oko 30 % flote za ribolov na otvorenome moru, izjavilo je da je osjetilo učinke kašnjenja u pregovo-rima o protokolu, najviše s Mauritani-jom i Marokom, koji su dva važna, ali iznimna slučaja.

22 Pregovori s Mauritanijom bili su dugotrajni (sedam krugova pregovo-ra u trajanju od ukupno 71 tjedan), a prethodni je protokol istekao gotovo pet mjeseci prije potpisivanja novog. Budući da privremena primjena nije bila moguća prije potpisivanja Vijeća te kako bi se izbjegao prekid aktiv-nosti flote EU-a, Komisija je primije-nila odredbe prava EU-a8 i predložila vlastima Mauritanije da se podnoše-nje zahtjeva za odobrenja za ribolov nastavi i tijekom tog petomjesečnog razdoblja. Tu su mogućnost iskoristili brodovlasnici samo četiriju kategori-ja ribarstva9 od 1. kolovoza 2012. do 15. prosinca 2012. Nastavak ribolova je, stoga, bio moguć za te kategorije, no ne i za preostale kategorije, u kojima je ribolov privremeno prekinut. Sud primjećuje da, iako je cilj zahtjeva za odobrenja za ribolov, u nedostatku potpisanog protokola, bila zaštita interesa flote EU-a, on nije bio u skla-du s klauzulom o isključivosti (vidjeti odlomak 8.).

8 Članak 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1006/2008 od 29. rujna 2008. o odobravanju ribolovnih aktivnosti koje ribarska plovila Zajednice obavljaju izvan voda Zajednice i o pristupu plovila trećih zemalja vodama Zajednice, te o izmjeni uredbi (EEZ) br. 2847/93 i (EZ) br. 1627/94 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 3317/94 (SL L 286, 29.10.2008., str. 33.). Ovim se člankom predviđa da, kada je protokol istekao, a Komisija je novi protokol parafirala, no Vijeće ga još nije potpisalo ili se on ne može privremeno primijeniti, Komisija može, na razdoblje od šest mjeseci od datuma isteka prethodnog protokola, prenijeti zahtjeve za odobrenja za ribolov predmetnoj trećoj zemlji.

9 2. kategorija (senegalski oslić), 3. kategorija (pridnene vrste osim senegalskog oslića), 5. kategorija (tuna) i 6. kategorija (koćarice hladnjače za pelagični ribolov).

Slik

a 1. Trajanje pregovaračkog procesa

u tjednima140120100806040200

Početak privremene primjene

Proteklo vrijeme između potpisivanja i odobrenja Parlamenta ili rati�kacije države članice

Proteklo vrijeme između kraja pregovora i potpisa Vijećai države članice

Proteklo vrijeme između mandata i kraja pregovora (para�ranje)

Madagaskar (1 krug pregovora) siječanj 2013. – prosinac 2014.

Mauritanija (7 krugova pregovora) prosinac 2013. – prosinac 2014.

Mozambik (2 kruga pregovora) veljača 2012. – siječanj 2015.

Sejšeli (3 kruga pregovora) siječanj 2014. – siječanj 2020.

Izvor: Europski revizorski sud, na temelju dokumenata povezanih s pregovorima i zakonskim aktima EU-a.

16Opažanja

23 Nadalje, iako je iskoristila sve mo-gućnosti na temelju zakonodavstva, Komisija nije mogla spriječiti prekid ribolovnih aktivnosti. Vlasti Mauritani-je smatrale su da su aktivnosti u raz-doblju od kolovoza do prosinca 2012. bile provedene na temelju privremene primjene novog protokola. Slijedom toga, one su ranije prekinule ribolovne aktivnosti u okviru tih četiriju kate-gorija koje su bile ovlaštene nastaviti s ribolovom prije potpisivanja novog protokola. Time su uzrokovani gubici za te brodovlasnike koji su također morali platiti odobrenja do stvarnog datuma isteka, 15. prosinca 2014.

24 Što se tiče Maroka, protokol je pot-pisan u veljači 2011. i privremeno primijenjen do prosinca 2011., kada je Europski parlament odbio njegovo zaključenje10. Nakon novih pregovora, sljedeći je protokol parafiran 24. srp-nja 2013. te ga je Europski parlament ratificirao 10. prosinca 2013., bez klauzule o privremenoj primjeni jer se marokanski pregovarači nisu složili s njezinim uvođenjem. On je stupio na snagu tek 15. srpnja 2014. jer ga je Ma-roko kasno ratificirao, što je dovelo do dodatnih izdataka iz proračuna EU-a11 te imalo izravan financijski učinak na brodovlasnike i industriju EU-a jer su ribolovne aktivnosti bile prekinute.

25 Što se tiče protokola o Indijskom ocea-nu obuhvaćenih revizijom, kontinuitet ribolovnih aktivnosti u isključivom gospodarskom pojasu Madagaskara i Sejšela bio je zajamčen jer su novi protokoli potpisani prije isteka pret-hodnih protokola i uključeni u klauzulu

o privremenoj primjeni. U slučaju Mozambika, nikakav protokol nije bio na snazi mjesec dana (vrijeme između datuma isteka prethodnog protoko-la (1. 1. 2012.) i privremene primjene novoga (1. 2. 2012.)), no to nije imalo bitnog učinka na flotu EU-a jer tijekom tog razdoblja u vodama Mozambika nije bilo zaliha tune za ribolov.

Komisija je dogovorila relevantnu mrežu sporazuma, no mogla bi se poboljšati dosljednost u okviru regije Indijskog oceana

26 Sud smatra da je koherentna i rele-vantna regionalna mreža sporazuma važna. Na temelju poboljšanih uvjeta pravne sigurnosti, flota EU-a prije svega može slijediti migratorne vrste. Osim toga, takvom se mrežom pove-ćava pregovaračko stajalište Komisije smanjenjem pritiska u smislu posti-zanja sporazuma ako postoji rizik od prekida aktivnosti flote. Nadalje, zbog sektorske potpore i kontrole EU-a nad vlastitom flotom predviđeni pozitivan učinak u pogledu upravljanja partner-skih zemalja može imati katalitički uči-nak na regionalne ribolovne aktivnosti. Taj je učinak pojačan opsegom aktiv-nosti europske flote u određenim regi-jama (na primjer plovila s plivaricama tunolovkama EU-a obuhvaćala su 66 % ulova plovila s plivaricama tunolov-kama u zapadnom Indijskom oceanu 2011. godine12, dok su pak ulovi plovila s plivaricama tunolovkama obuhvaćali 49 % ukupnog ulova u regiji te godine).

10 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2011. (P7_TA(2011)0569).

11 Prema španjolskim vlastima, iznos isplaćen španjolskoj floti u zamjenu za gubitke nastale zbog prekida njihovih aktivnosti u Maroku dosegao je 4,5 milijuna eura (od čega je 4,3 milijuna eura isplaćeno iz Europskog fonda za ribarstvo).

12 Tablice 4.2. i 4.4. „Pregled tunolova u zapadnom Indijskom oceanu“ završno izvješće, 2014., POSEIDON, MRAG, NFDS i COFREPECHE.

17Opažanja

27 Cilj je trenutačne strategije Komisije odgovoriti na te potrebe proširenjem mreže sporazuma u skladu sa zahtje-vima i prioritetima industrije. Svojim odgovorima u revizijskom upitniku brodovlasnici su izrazili primarni interes u Angoli, Gvineji Bisau i Sijeri Leone, nakon kojih su uslijedile Gvine-ja, Liberija, Tanzanija, Kenija i Senegal. Komisija je pokrenula početne raspra-ve s Tanzanijom, završila pregovore s Liberijom i obnovila sporazume s Gabonom, Marokom, Mauricijusom (za koje su protokoli već stupili na snagu u vrijeme upitnika), Gvinejom Bisau i Senegalom (za koje su protokoli već bili potpisani). Međutim, u vrijeme revizije, pregovori o obnovama spora-zuma s Mozambikom i Mauritanijom bili su obustavljeni zbog nepostojanja konsenzusa između Komisije i te dvije partnerske zemlje.

28 Ipak, revizijom u Indijskom oceanu utvrđeno je da ima prostora za po-boljšanje u pogledu dosljednosti među sporazumima o partnerstvu u ribarstvu te njihove komplementar-nosti s drugim regionalnim mjerama EU-a i izvorima financiranja u sektoru ribarstva. To je primjerice bio slučaj s centrima za praćenje ribarstva. Us-postavljen je sporazum za regionalnu razmjenu podataka sustava za praće-nje plovila među državama Komisije za Indijski ocean (Komori, Mauricijus, Madagaskar, Reunion i Sejšeli) s pomo-ću poslužitelja razvijenog uz potporu Komisije za Indijski ocean i regionalnih fondova Europskog razvojnog fonda. Mozambik nije dio Komisije za Indij-ski ocean, stoga unatoč činjenici da je važan partner u regionalnoj mreži sporazuma o partnerstvu u ribarstvu

trenutačno nema pristup tim podat-cima. Umjesto podupiranja pristupa Mozambika postojećem sustavu regionalne razmjene podataka sustava za praćenje plovila, Komisija podupire Mozambik u razvoju regionalnog cen-tra za praćenje ribarstva financiranjem njegove studije izvedivosti u okviru programa ACP FISH II, financiranog iz Europskog razvojnog fonda. Komisija je istovremeno podupirala i njegov nacionalni sustav za praćenje plovila u okviru sektorske potpore sporazuma o partnerstvu u ribarstvu.

Teško je bilo ostvariti cilj sporazuma o partnerstvu u ribarstvu u pogledu jamčenja da dogovorene ribolovne mogućnosti obuhvaćaju samo višak ribolovnih resursa

29 Ključno načelo održivosti sporazuma o partnerstvu u ribarstvu jest da bi se ribolovnim mogućnostima dogovo-renima u protokolima (količine i broj odobrenja) plovilima EU-a trebao omo-gućiti ribolov isključivo viška resursa13. To zahtijeva pouzdane informacije o zalihama (na temelju najboljih dostu-pnih znanstvenih savjeta) i izlovima14 obalnih država, kao i druge sporazu-me. Protokolima bi se zatim trebala pružiti prava na pristup određenom dijelu tog viška. Komisija bi se isto tako trebala pobrinuti da sporazumi o par-tnerstvu u ribarstvu odražavaju načelo najvećeg održivog prinosa15 te odluke i preporuke regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u pogledu stanja zaliha ribe.

13 Članak 31. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

14 Izlov je umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila; za skupinu plovila to je zbroj izlova svakog plovila u skupini.

15 Najveći održivi prinos, koji je pokazatelj optimalne stope iskorištavanja, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu definira kao maksimalan ulov na održivoj osnovi.

18Opažanja

30 Sud je preispitao način izračuna viška te ocijenio je li se količinama ribe za ulov iz sporazuma poštovao koncept viška. Nekoliko dogovorenih sporazu-ma o partnerstvu u ribarstvu analizira-no je i uspoređeno radi ocjene sadržaj-ne dosljednosti.

31 Revizijom je utvrđeno da je koncept viška iznimno teško primijeniti u prak-si. Člankom 61. UNCLOS-a predviđa se da odgovornost utvrđivanja viška, uzimajući u obzir najbolje dostupne znanstvene dokaze, bude na partner-skoj zemlji. Međutim, revizijom je utvrđeno da partnerske zemlje nemaju kapaciteta za utvrđivanje viška. To je posebno važno za mješovite sporazu-me (npr. s Mauritanijom) ili široko ras-pršene ribolovne resurse, poput malih pelagičnih ili visokomigratornih vrsta, zbog teškoće utvrđivanja viška u isklju-čivom gospodarskom pojasu određene obalne zemlje, posebno ondje gdje ne postoji sustav ribolovnih kvota na regionalnoj razini16. Nadalje, informaci-je o izlovima domaćih ribarskih flota ili flota drugih država kojima su partner-ske zemlje omogućile pristup ribolov-nim resursima17 nisu uvijek pouzdane. Iz tog je razloga Komisiji vrlo teško izračunati udio ukupnog izlova flote EU-a, a time i ograničenja ulova za flo-tu EU-a u skladu s pristupom viška.

32 U regiji Indijskog oceana Komisija za tunu u Indijskom oceanu (IOTC) prepo-ručila je najveći održivi prinos za neke vrste (npr. iglunu) kao dio znanstve-nih savjeta18 te je donijela rezolucije za zaštitu dvije vrste morskih pasa. Međutim, standard najvećeg održivog prinosa za visokomigratorne vrste, poput onih obuhvaćenih sporazumi-ma o partnerstvu u ribarstvu, teško je primijeniti na razini pojedine zemlje.

Troškovi sporazuma o partnerstvu u ribarstvu koje je dogovorila Komisija bili su relativno visoki s obzirom na prijašnje stope iskorištenosti

33 Pri pregovorima Komisija bi se trebala pobrinuti da se klauzulama protokola s gospodarskim učinkom na europ-sku flotu i gospodarstva partnerskih zemalja (tj. trajanje protokola, cijena, količine, vrste, tehnički uvjeti, dopri-nosi brodovlasnika, uvjeti izvješćivanja i iskrcavanja) europskoj floti omogući učinkovita uporaba sporazuma i do-pusti pristup odgovarajućem udjelu dostupnog viška po pravednoj cijeni za partnerske zemlje. Komisija bi se također trebala pobrinuti da se načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelo-tvornosti uzmu u obzir pri pripremi pregovora o sporazumu o partnerstvu u ribarstvu. Vijeće je zatražilo19 od Komisije da se, u suradnji s državama članicama, obveže optimizirati korište-nje ribolovnim mogućnostima kako bi se zajamčilo ostvarenje vrijednosti za uloženi novac te usklađenost s načeli-ma dobrog financijskog upravljanja.

16 Rezolucijom IOTC-a 14/02 predviđa se uvođenje sustava kvota na regionalnoj razini.

17 Na razini regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom EU poziva na veću transparentnost, odnosno od strana traži da dostave sve podatke o ribolovnim aktivnostima treće zemlje i pristupu njihovim isključivim gospodarskim pojasevima. IOTC je donio Rezoluciju 14/05 u pogledu vođenja evidencije licenciranih stranih plovila koja love vrste IOTC-a u području nadležnosti IOTC-a te informacija o sporazumu o pristupu resursima.

18 Znanstvena izvješća IOTC-a od 2013. i 2014.

19 3155. sastanak Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu, održan 19. i 20. ožujka 2012.

19Opažanja

34 Financijski doprinos EU-a partnerskim zemljama podijeljen je na dva odvoje-na dijela: prava na pristup isključivom gospodarskom pojasu i „sektorsku“ fi-nancijsku potporu (vidjeti odlomak 5.). Iako partnerska zemlja nema ograniče-nja u pogledu korištenja prvim dije-lom, kojim je uređen pristup nacional-nim ribolovnim područjima, uvjet za isplatu sredstava sektorske potpore trebalo bi biti ostvarenje mjera, koje se tiču upravljanja sektorom ribarstva, dogovorenih između EU-a i partnerske zemlje. Ovaj je uvjet utvrđen u novoj zajedničkoj ribarstvenoj politici i u naknadno potpisanim sporazumima o partnerstvu u ribarstvu. Raspodje-la ukupnog financijskog doprinosa između ta dva dijela važan je aspekt pregovaračkog procesa.

Pregovaranje o pravima na pristup ribolovnim resursima

35 Protokolima se utvrđuje vrsta ribe za koju je pristup odobren te uvjeti ko-jima se taj pristup uređuje u pogledu broja odobrenja, vrste plovila i refe-rentne tonaže. Ta „referentna tonaža“ predstavlja količinu ulova u odnosu na koju EU mora isplatiti minimalan iznos za prava na pristup ribolovnim resur-sima20. Ako se ta razina premaši, EU će izvršiti isplate za dodatne ulove. Proto-kolima se također preciziraju tehnički i radni uvjeti.

36 Pri dogovaranju „prava na pristup“ ribolovnim resursima Komisija nastoji pribaviti odobrenja koja su zatražile države članice (što ovisi o dostupnim ograničenjima21), uzimajući u obzir i vanjske čimbenike koji bi mogli utje-cati na izdavanje odobrenja za ribolov. Partnerska zemlja obično nastoji dobiti najveći mogući financijski doprinos, koji se zatim „preračunava“ u referen-tnu tonažu.

37 Na slici 2. u nastavku prikazuje se pri-jašnje korištenje ribolovnim mogućno-stima (ulovi ribe) u referentnoj tonaži u partnerskim zemljama posjećenima u regiji Indijskog oceana. Unatoč nedovoljnom iskorištavanju ribolovnih mogućnosti dogovorenih u prethod-nim protokolima, referentna tonaža dogovorena najnovijim protokolima ostala je relativno stabilna.

38 Budući da se financijski doprinos EU-a temelji na referentnoj tonaži, a ne na stvarnim ulovima, redovito nedovoljno iskorištavanje protokola dovodi do stvarnog plaćenog jediničnog troška koji je često veći od jedinične cijene koja je služila kao temelj pregovora. Na slici 3. prikazuje se stvarni trošak sva-kog sporazuma o tuni uzimajući u ob-zir ukupni financijski doprinos spora-zuma o partnerstvu u ribarstvu. Njome se primjerice pokazuje da je stvarni trošak po toni tune ulovljene u Mo-zambiku 2013. godine bio oko šest puta veći od dogovorene cijene. To se objašnjava vrlo visokim financijskim doprinosom (koji je dodatno povećan protokolom od veljače 2012. do siječ-nja 2015. s 900 000 na 980 000 eura) u kombinaciji s vrlo niskim iskorištava-njem ribolovnih mogućnosti.

20 Minimalni financijski doprinos za prava na pristup ribolovnim resursima izračunava se kao umnožak referentne tonaže i dogovorene jedinične cijene.

21 U regiji Indijskog oceana nekoliko je plovila zajedno s bruto tonažom zamrznuto na razini iz 2006. za plovila za ribolov tropske tune i na razini iz 2007. za plovila za ribolov iglune i tunja dugokrilca, u skladu s Rezolucijom 12/11 IOTC-a o provedbi ograničenja ribolovnoga kapaciteta ugovornih strana i neugovornih strana koje surađuju.

20Opažanja

Slik

a 2. Korištenje ribolovnim mogućnostima u pogledu tune u partnerskim zemljama

posjećenima u regiji Indijskog oceana

Izvor: Europski revizorski sud, na temelju podataka GU-a za pomorstvo i ribarstvo o korištenju ribolovnim mogućnostima.

0 %10 %20 %30 %40 %50 %60 %70 %80 %90 %

100 %

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.20

13.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.20

13.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.20

13.

% iskorištene referentne tonaže% neiskorištene referentne tonaže

SejšeliMozambikMadagaskar

Slik

a 3. Jedinični trošak po toni tune koji je platio EU

Izvor: Europski revizorski sud, na temelju protokola i podataka GU-a za pomorstvo i ribarstvo o korištenju ribolovnim mogućnostima.

0100200300400500600700800900

1 000

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.20

13.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.20

13.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.20

13.

Madagaskar Mozambik Sejšeli

u eurima

Stvarni trošak po toni ribeDogovorena cijena po toni ribe koja odgovara pravu na pristup ribolovnim resursima i sektorskoj potpori

21Opažanja

39 Tržišna vrijednost zaliha ribe dogovo-renih u protokolima imala je izravan učinak na vrijednost protokola. Komisi-ja bi, stoga, trebala to uzeti u obzir pri pregovaranju o ukupnoj cijeni proto-kola. Međutim, to nije uvijek bio slučaj. U najnovijem protokolu (2013. – 2014.) s Mauritanijom, kategorija glavono-žaca, koja ima veliku komercijalnu vrijednost i čija je prosječna stopa iskorištenosti iznosila 93 % u protokolu za razdoblje 2008. – 2012., povučena je iz protokola zbog primjene koncepta viška i odluke nacionalnih vlasti da se glavonošci čuvaju za nacionalnu flotu. Zbog velike vrijednosti i visoke sto-pe iskorištenosti ove kategorije, ta je odluka imala znatan negativan učinak na flotu EU-a. Ribolovne mogućno-sti za pelagične vrste iz protokola za razdoblje 2013. – 2014., koje imaju manju komercijalnu vrijednost, bile su povećane. Financijski je doprinos za pristup ribolovnim resursima povećan s prosjeka od 60 milijuna eura godiš-nje u razdoblju 2008. – 2012. (i samo 50 milijuna eura godišnje 2012. godine)

na 67 milijuna eura godišnje za 2013. i 2014. Novi je protokol, stoga, bio rela-tivno skuplji za EU. Ex post evaluacijom tog protokola (kojom je obuhvaćeno prvih 11 mjeseci) utvrđeno je da je iz-ravna dodana vrijednost za sve korisni-ke iznosila 0,8 eura. Međutim, izravna dodana vrijednost za EU, koja pred-stavlja povrat EU-u od svakog eura koji je uložio, iznosila je samo 0,39 eura22. U razdoblju od 2006. do 2009. taj je omjer u prosjeku iznosio 0,63 eura.

40 Sveukupno gledajući, u Mauritaniji je konačna plaćena jedinična cijena po toni bila puno veća od teorijskog troška pristupa ribolovnim resursima na temelju potpune iskorištenosti. Na slici 4. prikazuje se procijenjeni trošak prava na pristup ribolovnim resursima za EU na temelju stvarne iskorištenosti ribolovnih mogućnosti23.

22 Kao što je prikazano u tablici 3., taj omjer iznosi 5,53 za Sejšele, 4,09 za Madagaskar i 0,91 za Mozambik.

23 Podatci za 2014. dostupni su samo do rujna, a iznosi su prilagođeni proporcionalno proteklom vremenu. Kako bi ocijenio raščlambu isplata u pogledu prava na pristup ribolovnim resursima po kategorijama, Sud je u obzir uzeo referentnu tonažu i tržišnu cijenu ribe (na temelju ex post evaluacije i podataka GU-a za pomorstvo i ribarstvo). Ta raščlamba ne postoji za prethodni protokol jer kategorije nisu bile usporedive.

Slik

a 4. Procijenjeni trošak ribolovnih mogućnosti iskorištenih u Mauritaniji

Izvor: Europski revizorski sud, na temelju protokola za razdoblje od 2013. do 2014., podataka GU-a za pomorstvo i ribarstvo, ex post evaluacije za 2014.

Trošak pristupa ribolovnim resursima u pogledu iskorištenih mogućnosti

Plaćeni trošak pristupa ribolovnim resursima

u tisućama eura

2014. (do rujna)2013.

70 000

60 000

50 000

40 000

30 000

20 000

10 000

0

22Opažanja

41 Prihvaćanje nekih klauzula koje su do-vele do problema u provedbi, posebno u Mauritaniji i Mozambiku, možda je doprinijelo nedovoljnom iskorištava-nju protokola. Glavni problem u Mo-zambiku bio je uvjet prema kojemu je 33 % plovila trebalo proći inspekcije prije ribolova24.

42 Glavni problemi u Mauritaniji bili su ograničeni tehnički uvjeti iz protokola za razdoblje od 2013. do 2014., uključu-jući usku definiciju ribolovnih područ-ja. Većina tih uvjeta bila je namijenjena zaštiti prekomjerno iskorištenih zaliha, izbjegavanju neželjenih ulova i zaštiti ekosustava. U razdoblju od kolovo-za 2012. do prosinca 2013. dijelovi flote EU-a na koje su ti tehnički uvje-ti25 imali najveći učinak imali su vrlo niske stope iskorištenosti: npr. nula za rakovice i iznimno niske za kategoriju „svježe pelagične vrste“ i „rakovi“. To

je potvrđeno odgovorima na upitnik Suda gdje se 70 % operatera pri odgo-varanju na pitanja u pogledu protokola u Mauritaniji izjasnilo da su dogovoreni tehnički uvjeti neodgovarajući, a 58 % njih reklo je da su ti uvjeti utjecali na njihovu profitabilnost.

Pregovaranje o sektorskoj potpori

43 Sektorska je potpora važan alat za postizanje ciljeva poboljšanja uprav-ljanja ribarstvom partnerskih zemalja i poticanja gospodarskog razvoja njihova sektora ribarstva. Tijekom pregovora Komisija, u pokušaju da se država obveže poboljšati upravljanje u sektoru ribarstva, nastoji povećati sektorsku potporu. Međutim, ona je ograničena na 50 % ukupnog doprino-sa EU-a (vidjeti tablicu 1.).

24 Inspekcije prije ribolova obvezne su za 33 % plovila EU-a ovlaštenih obavljati ribolovnu djelatnost u vodama Mozambika. U odgovorima koje su iznijeli u upitniku Suda, operateri plovila smatrali su da taj uvjet izaziva prekomjerne troškove.

25 Tehnički uvjeti bili su vrlo ograničavajući te je zajednički odbor, nakon vrlo niske stope iskorištenosti u prvih nekoliko mjeseci, odlučio olakšati te uvjete, imajući i dalje na umu okolišne aspekte. Zbog problema s tehničkim uvjetima stvarna provedba protokola odgođena je na gotovo godinu dana.

Tabl

ica

1. Važnost sektorske potpore u dva najnovija protokola preispitana za svaku posjećenu partnersku zemlju

Protokol1 i2 Madagaskar Mauritanija Mozambik Sejšeli

Ukupan doprinos1 (u eurima) 1 525 000 76 250 0003 650 000 5 600 000

% sektorske potpore 36,1 % 21,3 % 38,5 % 39,6 %

Ukupan doprinos2 (u eurima) 1 526 8753 70 000 000 980 000 5 116 6673

% sektorske potpore 45,8 % 4,3 % 45,9 % 49,5 %

1 Prethodni protokoli odnosili su se na: Madagaskar (2005. – 2011.), Mauritaniju (2008. – 2012.), Mozambik (2008. – 2011.) i Sejšele (2011. – 2013.).

2 Protokoli na snazi u vrijeme revizije odnosili su se na: Madagaskar (2013. – 2014.), Mauritaniju (2013. – 2014.), Mozambik (2012. – 2014.) i Sejšele (2014. – 2020.).

3 Za taj je protokol izračunan prosjek jer se godišnji doprinos mijenja svake godine.

Izvor: Europski revizorski sud, na temelju sadržaja protokola.

23Opažanja

44 Sud smatra da je povećanje udjela sektorske potpore u skladu s ciljevima sporazuma o partnerstvu u ribarstvu u pogledu poboljšanja upravljanja ribarstvom trećih zemalja i promicanja gospodarskog razvoja njihova sektora ribarstva.

45 Mauritanija je bila jedina iznimka od tog pozitivnog trenda povećanja udjela ukupnog financijskog doprinosa EU-a namijenjenog sektorskoj potpori. U njezinom se slučaju Komisija složila znatno smanjiti sektorsku potporu s 21 % ukupnog doprinosa sporazuma o partnerstvu u ribarstvu u protoko-lu za razdoblje od 2008. do 2012. na samo 4 % u protokolu za razdoblje od 2013. do 2014. To je smanjenje uve-deno kao rezultat problema s kojima se Komisija suočila u pribavljanju infor-macija od vlasti Mauritanije u pogledu mjera financiranih u okviru sektorske potpore u protokolu za razdoblje od 2008. do 2012. (kako je prikaza-no u okviru 2.). Kao što je prikazano

u prethodno navedenoj tablici 1., ukupni su godišnji financijski doprinosi koje je dogovorila Komisija u ta dva protokola slični. To znači da je Komi-sija smanjila udio sredstava u okviru sektorske potpore i proporcionalno povećala udio sredstava u okviru prava na pristup ribolovnim resursima, za koja partnerske zemlje imaju ograniče-ne obveze u pogledu transparentnosti i izvješćivanja. Prema mišljenju Suda taj odgovor nije bio u skladu s razvoj-nim ciljem sporazuma o partnerstvu u ribarstvu.

46 Nadalje, Sud smatra da je tijekom pre-govora potrebno uzeti u obzir ukupan financijski doprinos EU-a partnerskim zemljama. Uključeni iznosi imaju važnu ulogu u razvoju partnerskih zemalja, kako je prikazano u tablici 2. Međutim, o doprinosima sporazuma o partner-stvu u ribarstvu i ERF-a te ciljevima i provedbi pregovara se zasebno. Sud smatra da se time ne olakšava položaj Komisije tijekom pregovora s partner-skim zemljama.

Tabl

ica

2. Doprinosi EU‑a partnerskim zemljama posjećenima tijekom revizije i njihova važnost u odnosu na proračun za ribarstvo te ukupni nacionalni proračun (2013.)

2013. Madagaskar Mauritanija Mozambik Sejšeli

Doprinos sporazuma o partnerstvu u ribarstvu u odnosu na nacionalni proračun za ribarstvo

41 % 689 %1 20 % 250 %2

Ukupan doprinos EU‑a u odnosu na ukupni nacionalni proračun 5 % 11 % 2 % 2 %

1 Proračun Ministarstva za ribarstvo kako je naveden u Zakonu Mauritanije o financijama. Njime nisu obuhvaćeni znatni troškovi poput troškova luke.

2 Samo operativni troškovi sejšelske uprave za ribarstvo, bez kapitalnih ulaganja.

Izvor: Europski revizorski sud, na temelju nacionalnih dokumenata, dokumenti GU-a Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj te sporazumi o partnerstvu u ribarstvu.

24Opažanja

Informacije pribavljene ex post evaluacijama nisu uvijek bile korisne u procesu donošenja odluka i pregovorima

47 Ex ante i ex post evaluacijama26 koriste se Vijeće, Parlament i Komisija u proce-su donošenja odluka. Njihov je cilj pru-žiti pouzdane informacije o korištenju sporazumima i dodanoj vrijednosti za EU i partnerske zemlje, procijeniti eko-loški, gospodarski i društveni učinak sporazuma o partnerstvu te provjeriti jesu li rezultati postignuti sporazumi-ma o partnerstvu u ribarstvu u skladu s predviđenim ciljevima, prema uvje-tima koje je utvrdilo Vijeće27 i onima iz nove zajedničke ribarstvene politike28.

48 Prije nego što Komisiji da mandat za pregovaranje o novom protokolu, Vijeće od Komisije traži da provede neovisnu ex post i ex ante evaluaciju ako je protokol već na snazi te ex ante evaluaciju ako nema prethodnih spo-razuma o partnerstvu u ribarstvu. Ta je obveza pojačana tako što je uključena u novu zajedničku ribarstvenu politiku.

49 Dionici koje se konzultiralo tijekom revizije izrazili su svoje zadovoljstvo činjenicom da je izvještaj o ex post eva-luaciji dostupan. Oni ga smatraju kori-snim alatom jer daje cjelokupnu sliku o korištenju ribolovnim mogućnostima na temelju sporazuma (preuzimanje odobrenja i ulovi) te o funkcionira-nju i dodanoj vrijednosti sporazuma.

Međutim, podatci o ulovu predstavlje-ni u tom izvješću nisu najnoviji, iako je uloga Komisije kao upravitelja podat-cima te podatke pravodobno staviti na raspolaganje dionicima nadležnima za donošenje odluka.

50 Vrijeme potrebno za evaluaciju mora se zatim dodati već dugotrajnom pre-govaračkom procesu. Prije uvođenja nove zajedničke ribarstvene politike većina je protokola vrlo kratko traja-la (oko tri godine29). Evaluacijama se stoga moglo obuhvatiti samo kratko operativno razdoblje protokola, od jedne godine ili manje. Time se sma-njila korisnost evaluacija kao alata za donošenje odluka. Pozitivna promjena bilo je duže trajanje (od četiri do šest godina) najnovijih protokola, što može imati pozitivan učinak na potpunost podataka sadržanih u njihovim ex post evaluacijama.

51 Ex post evaluacijama sporazuma o partnerstvu u ribarstvu u Indijskom oceanu predstavljene su informacije o zalihama i ulovima na regionalnoj razini i one uključuju sporedne opisne informacije koje se ponavljaju od jed-nog ocijenjenog razdoblja do sljede-ćeg, čime izvješće postaje preopširno.

26 Ex ante i ex post evaluacija sporazuma o partnerstvu u ribarstvu obvezna je na temelju Financijske uredbe (EU) br. 966/2012 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.) za sve programe i aktivnosti koji podrazumijevaju znatnu potrošnju (veću od 5 000 000 eura) kako bi se provjerilo da su dodijeljeni resursi i postignuti rezultati u skladu s utvrđenim ciljevima.

27 2599. sastanak Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Bruxelles, 19. srpnja 2004.

28 Članak 31. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

29 Kratko je trajanje bilo određeno činjenicom da Komisija nije htjela da se postojeći protokoli primjenjuju znatno nakon stupanja na snagu nove zajedničke ribarstvene politike, tako da se promjene utvrđene tom politikom mogu primijeniti što prije.

25Opažanja

52 S druge strane, revizijom je utvrđeno da se evaluacijama nedostatno procje-njuje opseg u kojem se sporazumima o partnerstvu u ribarstvu ostvaruju svi utvrđeni ciljevi (vidjeti odlomak 5. i okvir 1.) (npr. nema upućivanja na zapošljavanje u regijama EU-a koje ovise o ribarstvu, nema informacija o opskrbi tržišta EU-a ribom). Nadalje, evaluacijama u Indijskom oceanu nije se na dosljedan način izračunala doda-na vrijednost sporazuma o partnerstvu u ribarstvu. Time se nije olakšao pro-ces donošenja odluka jer metodologije kojima se koristilo za izračun dodane vrijednosti nisu bile usporedive među protokolima te su se njima, u slučaju Mozambika, ostvarili vrlo različiti rezul-tati (tablica 3.).

53 Tijekom revizije i nakon unutarnje revizije procesa evaluacije, Komisija je izradila novu metodologiju za evalua-cije dodane vrijednosti, koja se primje-njuje od siječnja 2015. Metodologija kojom se koristilo za evaluaciju proto-kola s Madagaskarom (veljača 2014.) i Mozambikom (travanj 2014.) također je bila relativno nova (siječanj 2014.), no metode korištene za izračun do-dane vrijednosti još uvijek nisu bile usporedive.

Tabl

ica

3. Nedosljednosti u izračunu povrata od javnih ulaganja EU‑a po zemljama, kao što je predstavljeno u ex post evaluacijama protokola o Indijskom oceanu

Izračunan povrat javnog novca koji je

uložio EU po euru (ex post)

Napomene

Madagaskar(izdan u veljači 2014.) 4,09

Taj model obuhvaća koristi i troškove samo u većim kategorijama (npr. gorivo, održavanje, lučke naknade, osiguranje itd.) koji nisu uvijek u skladu s kategori‑jama korištenima u drugim evaluacijama (u primjeru Sejšela, njima se dodatno precizira posada, amortizacija plovila i alata te opći troškovi). Međutim, Sud je smatrao da se tim modelom1 dobro procjenjuju troškovi i koristi.

Mozambik (izdan u travnju 2014.) 2,08

Ocjenjivači nisu podijelili koristi između EU‑a i Mozambika te nisu svi nastali javni troškovi EU‑a uključeni u izračun (sektorska je potpora izuzeta). Prema ponovnom izračunu koji je proveo Sud uporabom istog modela kao i za Madagaskar, povrat od javnih ulaganja bio bi samo 0,91 euro po euru koji je uložio EU.

Sejšeli (izdan u siječnju 2013.) 4,5

Isplate brodovlasnika bile su uključene, za razliku od ostalih evaluacija, u kojima je u obzir uzet samo javni novac; troškovi su pravilno raspodijeljeni među strana‑ma i svi su javni troškovi uzeti u obzir. Prema ponovnom izračunu koji je proveo Sud uporabom istog modela kao i za Madagaskar, povrat od javnih ulaganja bio bi veći, odnosno 5,53 eura po euru koji je uložio EU.

1 Omjer: izravna dodana vrijednost EU-u / ukupan doprinos EU-a (prava na pristup ribolovnim resursima i sektorska potpora).

Izvor: ex post evaluacije.

26Opažanja

Dio II. – Provedba prava na pristup ribolovnim resursima sporazuma o partnerstvu u ribarstvu i sektorske potpore

54 Provedba sporazuma o partnerstvu u ribarstvu uključuje dva glavna as-pekta: pristup plovila EU-a ribolovnim mogućnostima (vidjeti odlomke od 55. do 65.) i potporu za razvoj sektora ribarstva partnerskih zemalja (vidjeti odlomke od 66. do 83.). Kako bi svaki aspekt dobro funkcionirao (tj. kako bi se floti zajamčili dobri uvjeti za ribolov te kako bi se sektorskom potporom poboljšalo upravljanje ribarstvom u partnerskim zemljama), Komisija treba uspostavljene odgovarajuće su-stave za praćenje provedbe. Revizijom su ispitani ti sustavi praćenja.

Iako je proces izdavanja odobrenja za ribolov (licenciranje) bio dugotrajan i složen, Komisija nije poduzela mjere za utvrđivanje mogućnosti poboljšanja

55 Proces izdavanja odobrenja kojim plovila dobivaju dopuštenje za ribo-lov na temelju protokola za operatere u ribarstvu ne bi trebao biti nepotreb-no složen niti dugotrajan. Komisija bi trebala pregledati različite faze procesa izdavanja odobrenja i procije-niti mogu li one biti učinkovitije. Sud smatra da je potpuni pregled vremena potrebnog za različite faze procesa ključan za utvrđivanje i ispravljanje neučinkovitosti. Revizijom je utvrđeno da Komisija nema dovoljno informacija o vremenskom planu procesa izdava-nja odobrenja.

56 Protokolima se utvrđuje proces izda-vanja odobrenja između partnerskih zemalja i EU-a, primjerice podnošenje zahtjeva relevantnim tijelima javne vlasti. Protokolima se također predviđa elektronička razmjena informacija o ri-bolovnim aktivnostima. Proces uklju-čuje Komisiju, države članice, delegaci-je EU-a i partnerske zemlje. Više detalja može se pronaći u Prilogu I. Revizija koju je proveo Sud bila je usmjerena na dostupne podatke u svrhu praće-nja tog procesa i analize bilo kakvih kašnjenja.

57 Postoje naznake da su kašnjenja u pro-cesu izdavanja odobrenja negativno utjecala na ribolovne aktivnosti: 78 % ispitanika u upitniku je Suda izrazilo zabrinutost zbog tih kašnjenja, što je također istaknuto u komunikacijama koje su zastupnici operatera ribarstva uputili Komisiji.

58 Revizijom je utvrđeno da posjećene partnerske zemlje nisu bile voljne ili nisu bile u mogućnosti, zbog naci-onalnih zakonskih uvjeta, prihvatiti elektronička odobrenja za ribolov te su tražile da se original odobrenja čuva na ovlaštenom plovilu tijekom ribolov-nih aktivnosti.

27Opažanja

59 Kao što je prikazano na slici 5., dok su u Mozambiku i na Sejšelima delegacije i atašei za ribarstvo imali informacije o vremenu koje je proteklo od zahtjeva za odobrenjem koji je podnio opera-ter do datuma kada ga je partnerska zemlja izdala, na Madagaskaru su informacije u posjedu delegacije obu-hvaćale samo vrijeme koje je proteklo otkad je delegacija zaprimila zahtjev do njegova prosljeđivanja Komisiji. U Mauritaniji nije bilo dostupnih tabli-ca praćenja.

60 Sud je uočio da je u nekim slučajevima došlo do znatnih kašnjenja prije nego što je zahtjev za izdavanje odobrenja stigao do nadležnih tijela partnerskih zemalja. Međutim, što se tiče ispitanih

protokola, Komisija nije imala nikakav informacijski sustav koji bi joj pomo-gao u praćenju vremena potrebnog za svaki korak u podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja, stoga nije mogla utvrditi gdje je došlo do kašnjenja (je li to bilo na razini države članice, partnerske zemlje ili Komisije). Na-dalje, iako baza podataka odobrenja za ribolov predviđena Uredbom (EZ) br. 1006/2008 postoji i sadržava ažuri-rane informacije o postojećim odo-brenjima, ona ne sadržava dovoljno podataka za analizu bilo kakvih kašnje-nja. Sud stoga nije bio u mogućnosti utvrditi razloge kašnjenja. Izmjena Uredbe o odobrenju ribolova, najav-ljena 2011. godine, mogla bi pomoći u utvrđivanju i smanjenju postupovnih prepreka, no prijedlog Komisije još uvijek nije finaliziran i podnesen za suodlučivanje.

Slik

a 5. Poznato trajanje procesa izdavanja odobrenja

Oper

ater

–

Drža

va čl

anic

a

Drža

va čl

anic

a –

Ko

misi

ja

Kom

isija

– De

lega

cija

Dele

gaci

ja –

Pa

rtne

rska

zem

lja

Nadl

ežna

tije

la

part

ners

ke ze

mlje

Part

ners

ka ze

mlja

–De

lega

cija

Dele

gaci

ja Eu

rops

ke

kom

isije

Kom

isija

–

Drža

va čl

anic

a

Drža

va čl

anic

a –

Op

erat

er

Madagaskar Nema dostupnih informacija 41 dan Nema dostupnih informacija

Mauritanija Nema dostupnih tablica praćenja

Mozambik Dulje od 5 mjeseci 1 dan1 Nema dostupnih informacija

SejšeliNema dostupnih informacija 19 dana Nema dostupnih informacija

126 dana Nije primjenjivo (odobrenje je poslano izravno operaterima)

1 Činjenica da su odobrenja za ribolov izdana isti dan kada su zabilježeni zahtjevi za izdavanje odobrenja dovodi u pitanje pouzdanost datuma registracije.

Izvor: tablice praćenja koje su dostavili delegacija i ataše za ribarstvo.

28Opažanja

Središnje praćenje ulova nije bilo odgovarajuće, čime se ugrožava pravodobno utvrđivanje problema i točan izračun isplata

61 Komisija i države članice moraju pratiti i provjeriti točnost podataka u pogle-du stvarnih ulova, radi utvrđivanja problema u provedbi, donošenja informiranih odluka pri pregovara-nju o novim protokolima te jamčenja ispravnog izračuna isplata za dodatne ulove, kada god do toga dođe.

62 Uredbom (EZ) br. 1006/2008 od plovila se traži da tjedno podnose podatke o ulovu svojim državama članicama. Na temelju tih informacija države članice zatim moraju svaki mjesec Komisiji podnositi sve podatke o ulovu, raščlanjene po ribolovnim područjima unutar cijelog isključivog gospodar-skog pojasa (bez obzira na to podliježu li sporazumu ili ne) i u međunarodnim vodama. Više detalja o ulozi država čla-nica u tom području dostupno je u Pri-logu I. Komisija bi trebala održavati bazu podataka o ulovu s tim informa-cijama. Tom se Uredbom od Komisije također traži da izradi bazu podataka odobrenja za ribolov koju bi države članice trebale redovito ažurirati.

63 Revizijom su utvrđeni nedostatci u načinu na koji je Komisija upravljala podatcima o ulovu za preispitane pro-tokole. Sud je pronašao nekoliko bitnih razlika u podatcima o ulovu priku-pljenima iz različitih izvora: od država članica, GU-a za pomorstvo i ribarstvo te ex post evaluacijama. Te su razlike prikazane u tablici 4. Podatci o stvar-nim ulovima ribe na temelju sporazu-ma o partnerstvu u ribarstvu na razini Komisije nisu bili dovoljno pouzdani, dosljedni i potpuni.

64 Slične razlike uočene su između po-dataka koje je Sud primio od država članica i podataka koje je dostavila Komisija. Te se razlike mogu objasniti i činjenicom da su države članice Komi-siji poslale podatke o ulovu (raščlanje-ne po plovilima i vrstama) u različitim formatima. Komisija je zatim ručno obradila podatke, no nije ih objedinila u središnjoj bazi podataka. Komisija je nedavno poduzela mjere za rješavanje te situacije. U siječnju 2015. upravljanje podatcima preneseno je službi odgo-vornoj za sporazume o partnerstvu u ribarstvu. Uz to, podatci o ulovima bili su objedinjeni, iako te objedinjene informacije nisu bile dostupne za raz-doblje obuhvaćeno protokolima nad kojima je provedena revizija. Konačno, Komisija je uspostavila bazu podataka (podatci o ulovu počevši od 2013.), iako ona nije bila u funkciji u vrijeme revi-zije jer države članice tada još uvijek nisu zadovoljile uvjete o izvješćivanju.

29Opažanja

65 Nedostatak objedinjenih i provjere-nih podataka može imati negativne učinke. Na primjer, ako je konačni ulov veći od referentne tonaže može se tražiti dodatna isplata, što onda može stvoriti financijski rizik. Sud je zapravo već utvrdio slučaj u kojemu je neod-govarajuće praćenje ulova rezultiralo

nepredviđenim izdatcima za Komi-siju30. Osim toga, redovitim praće-njem i ažuriranjem podataka o ulovu omogućilo bi se korištenje ažuriranim informacijama i olakšalo donošenje odluka u pregovorima u kojima infor-macije dobivene ex post evaluacijama nisu najnovije (vidjeti odlomak 49.).

30 Kao što je prikazano u godišnjem izvješću Suda za 2011., u odjeljku 4.46. koji se tiče protokola s Mauritanijom za razdoblje od 2008. do 2012. U tom su slučaju nacionalne vlasti obavijestile Komisiju da je kvota od 300 000 tona za godinu koja je završila 31. srpnja 2010. prekoračena. Komisija je morala platiti 1,9 milijuna eura Mauritaniji za 47 346 tona prekomjerno ulovljene ribe. Boljim praćenjem ulova ribe službe Komisije mogle su poduzeti preventivne mjere kojima bi se izbjegla dodatna plaćanja.

Tabl

ica

4. Primjeri razlika u podatcima o ulovu između GU‑a za pomorstvo i ribarstvo te onih dobivenih ex post evaluacijama za protokole o Indijskom oceanu

(u tonama)

2009. 2010. 2011. 2012.

Madagaskar

Ukupni ulovi – ex post evaluacija 14 596 10 055 10 282 8 053

Ukupni ulovi – GU za pomorstvo i ribarstvo 14 653 9 916 9 870 8 083

Razlika (u tonama) ‑57 139 412 ‑30

Razlika (u %) 0 % 1 % 4 % 0 %

Mozambik

Ukupni ulovi – ex post evaluacija 3 840 4 261 2 330 1 156


Razlika (u tonama) 414 0 888 24

Razlika (u %) 12 % 0 % 62 % 2 %

Sejšeli

Ukupni ulovi – ex post evaluacija — — 40 545 —


Razlika (u tonama) — — 467 —

Razlika (u %) — — 1 % —

— : nije dostupno.Izvor: GU za pomorstvo i ribarstvo u vrijeme revizije i ex post evaluacije.

30Opažanja

Komisija i partnerske zemlje složile su se u pitanju odgovarajućih aktivnosti koje se financiraju u okviru sektorske potpore, no nedostajala je koordinacija s ostalim partnerima u sektoru

66 Prema odredbama sporazuma o par-tnerstvu u ribarstvu zajednički odbor trebao bi uspostaviti višegodišnji sektorski program u obliku matrice u skladu s potrebama i prioritetima sektora ribarstva partnerskih zemalja. U smjernicama Komisije za upravljanje sektorskom potporom navodi se da bi se mjerama uključenima u tu matricu trebao uzeti u obzir cilj poboljšanja upravljanja putem razvoja učinkovitog sustava upravljanja i kontrole za sektor ribarstva te održivog iskorištavanja

ribolovnih resursa. Matrica sektorske potpore trebala bi biti popraćena ja-snim ciljevima, kriterijima, postupcima i pokazateljima radi ocjene rezultata dogovorenih mjera. Sektorsku potpo-ru u ribarstvu trebalo bi koordinirati s ostalim mjerama financijskih partne-ra u partnerskim zemljama.

67 U sve četiri posjećene zemlje Sud je za-ključio da su mjere predložene za sek-torsku potporu u skladu s nacionalnim strategijama. Većina planiranih mjera odnosila se na upravljanje i ulaganja u sektoru ribarstva. Time se pružio dobar temelj za planiranu sektorsku potporu i one su bile u skladu s mjera-ma planiranima u okviru prethodnih protokola. To je prikazano u tablici 5.

Slika 1. – Postaja za opskrbu gorivom ribarske flote za mali ribolov na Sejšelima

Izvor: Europski revizorski sud.

31OpažanjaTa

blic

a 5. Glavne financirane mjere i udio ukupne sektorske potpore (SP)

(proračunski troškovi 2013.)

Glavne mjere planirane za 2013. Madagaskar1

% SP‑aMauritanija2

% SP‑a (2012. – 2013.)Mozambik1,5

% SP‑aSejšeli1

% SP‑a

Aktivnosti praćenja, kontrole i nadzora (ophodnje, inspekcije, sustav za praćenje plovila, elektronički sustavi za bilježenje i izvješćivanje)

52 % 38 % 7 % 16 %

Aktivnosti praćenja, kontrole i nadzora (promatrači) 4 % — 4 % 2 %

Znanstveno istraživanje za zalihe — 3 % 63 % 10 %

Laboratoriji, sigurnost hrane (izvoz) 44 % 2 % Prethodno provedene mjere 3 %

Izgradnja kapaciteta i sudjelovanje na sastancima — 3 % 22 % 22 %

Infrastruktura izravno povezana s ribolov‑nim aktivnostima / sektorom ribarstva — 53 %

38 % bilance pret-hodnog protokola, potrošeno 2012.5

38 %

Infrastruktura koja nije povezana s ribolov‑nim aktivnostima —3,4 —

46 % bilance pret-hodnog protokola, potrošeno 2012.5

—

Kreditni fond za lokalni sektor ribarstva — — — 10 %

1 Izračun na temelju proračunskih troškova.

2 Izračun na temelju isplata u razdoblju od 2012. do 2013.

3 Mjere su prethodno provedene.

4 Iznos nije dostupan.

5 Zbroj troškova koje je predložila partnerska zemlja ne odgovara ukupnim proračunskim sredstvima EU-a za tu godinu.

Izvor: matrice i izvješća o radu.

68 Međutim, protokoli ne uključuju for-malne uvjete prihvatljivosti za mjere koje se financiraju sektorskom potpo-rom. U zapisnicima zajedničkih odbora za protokole o Indijskom oceanu obu-hvaćenima revizijom nema nikakvih dokaza da se o kriterijima, postupcima

i pokazateljima za ocjenu rezultata sektorske potpore detaljno rasprav-ljalo. Protokolima o Indijskom oceanu koji su odobreni kasnije nije se slijedio pozitivan primjer protokola s Maurita-nijom za razdoblje od 2008. do 2012., kojim su uspostavljena posebna pod-ručja aktivnosti i pokazatelji.

32Opažanja

Slika 2. – Plovila škole za ribolov financirana iz sektorske potpore na Sejšelima

Izvor: Europski revizorski sud.

69 Revizijom je također utvrđeno da je, u posjećenim zemljama Indijskog oceana, koordinacija među razvojnim partnerima u sektoru ribarstva bila nedostatna. O sektorskoj se potpori ne raspravlja na redovnim koordinacij-skim sastancima između predstavnika odgovornih za potporu ERF-a u dele-gaciji EU-a i drugih financijskih partne-ra, a ataše za ribarstvo ne sudjeluje na tim sastancima. To se događa unatoč činjenici da se Sporazumom iz Coto-noua31 održiv razvoj sektora ribarstva utvrđuje kao prioritet općega gospo-darskog razvoja.

70 Uz to, ni u jednoj posjećenoj zemlji sektorska potpora u okviru sporazu-ma o partnerstvu u ribarstvu nije bila uključena u globalnu matricu zajedno s ostalim sredstvima namijenjenima za korištenje u sektoru ribarstva. U Mozambiku primjerice, gdje različiti partneri financiraju slične mjere, po-stoji rizik od dvostrukog financiranja, posebno u pogledu sudjelovanja na sastancima te inspekcijskim aktivnosti-ma. Iako Mozambik ima uspostavljenu globalnu matricu, ona ne uključuje relevantne partnere niti sektorsku pot-poru. To je bio slučaj i na Madagaskaru.

31 Sporazum o partnerstvu između afričkih, pacifičkih i karipskih država i Europske unije, članak 23. i 23.a, kako je izmijenjen 11. ožujka 2010.

33Opažanja

Nadzor nad mjerama financiranima u okviru sektorske potpore koji provodi Komisija bio je vrlo ograničen, a mjere koje su partnerske zemlje uistinu provele često su se razlikovale od onih dogovorenih

71 Za jamstvo da su ciljevi sektorske pot-pore sporazuma o partnerstvu u ribar-stvu postignuti i da se sredstvima EU-a koristi kako je predviđeno, Komisija bi trebala pratiti učinkovitost provedenih mjera i provjeriti odgovaraju li one mjerama koje je odobrio zajednički odbor. Time bi se od partnerske zemlje tražilo i da dostavi dovoljno informa-cija kako bi se zajedničkom odboru omogućila procjena rezultata i ispla-tivosti financiranih mjera. Komisija je razvila smjernice za praćenje sektorske potpore. Tim se smjernicama predviđa da ataše za ribarstvo bude odgovoran za terensku provjeru provedbe mjera, politički dijalog, praćenje ostalih aktiv-nosti financijskih partnera i održavanje podataka o državi.

72 U praktičnom smislu, Komisija prati provedbu dogovorenih mjera finan-ciranih u okviru sektorske potpore svojim sudjelovanjem na godišnjem sastanku zajedničkog odbora. Među-tim, protokoli obuhvaćeni revizijom nisu sadržavali nikakve uvjete kojima se precizira koje dokumente partner-ske zemlje trebaju dostaviti u svrhu praćenja, niti su se njima uspostavili postupci o načinu rješavanja proved-benih problema u okviru zajedničkog odbora. U nedostatku posebnih pravila o praćenju i prava na kontrolu u proto-kolima, zadaća praćenja sektorske pot-pore bila je otežana. Nadalje, ataše za ribarstvo u Indijskom oceanu u praksi nema potrebne resurse za provedbu temeljitog praćenja u pet partnerskih zemalja (tj. posjeta na terenu za finan-cirane projekte), posebno u slučajevi-ma kada je suradnja s vlastima složena.

73 Osim poteškoća zbog nedostatka sveo-buhvatnog okvira za praćenje, kontrola izdataka u okviru sektorske potpore koju Komisija provodi bila je dodatno otežana činjenicom da informacije koje su dostavile partnerske zemlje, osim što su obično ograničene na rezulta-te, nije uvijek bilo moguće provjeriti. Većina mjera uistinu nije bila sljediva u proračunu, stoga je Komisija imala ograničeno jamstvo da su navedene mjere zaista poduzete te da je trošak razuman.

34Opažanja

74 Sud je utvrdio da zajednički odbor nije sustavno provjeravao isplativost mjera financiranih u okviru sektorske potpore, kao što je to činio za protokol sa Sejšelima za razdoblje 2011. – 2013. U tom je konkretnom slučaju prove-dena revizija uspješnosti radi procjene mjera financiranih u okviru sektorske potpore, provedenih 2012. godine, za koje je izdvojeno 8,45 milijuna eura proračunskih sredstava. Revizijom je utvrđeno da je samo nekoliko mje-ra dobro provedeno (npr. sustav za praćenje plovila), neke su bile u tijeku (npr. baze podataka, studije, infrastruk-turni projekti za industrijsku i polui-ndustrijsku flotu), a ostale su ili imale prosječnu stopu dovršetka nižu od 50 % (planovi upravljanja, istraživačke studije) ili nisu uopće bile provedene (npr. promatrači na plovilu, oprema za komunikaciju na moru, infrastruk-ture za mali ribolov itd.). O nalazima revizije, napretku u provedbi prepo-ruka i daljnjim mjerama raspravljalo se na sljedećem sastanku zajedničkog odbora. Što se tiče Mozambika, iako je odredba kojom se predviđa procjena ostvarenja vrijednosti za novac koji je uložio EU bila uvedena u tekstu protokola za razdoblje 2012. – 2014., nije pronađen nikakav dokaz da je ta procjena provedena.

75 Nadalje, revizijom je utvrđeno da Komisija nije posvetila dovoljno pozornosti poteškoćama partnerskih zemalja u korištenju sredstvima sek-torske potpore, što je utjecalo na tri od četiri protokola obuhvaćena revizijom. U tablici 6. u nastavku prikazuju se preostali iznosi sredstava sektorske potpore na kraju četiri protokola obuhvaćena revizijom. Unatoč važnosti udjela nepotrošenih sredstava, Komi-sija je postala svjesna neiskorištenog iznosa sredstava i mjera koje je potreb-no provesti uporabom tih sredstava tek kada se bližio datum isteka proto-kola. Takvim se scenarijem stvara rizik da će partnerske zemlje, posebno pred istekom protokola te kako ne bi izgu-bile dostupna sredstva, potrošiti iznos sektorske potpore na mjere na koje se može iskoristiti znatan udio nepotro-šenih sredstava, no koje nisu u skladu s prioritetima sporazuma o partner-stvu u ribarstvu u pogledu poboljšanja upravljanja ribarstvom.

Tabl

ica

6. Preostali iznos sektorske potpore na kraju prethodnih protokola, potrošen tijekom protokola koji su bili na snazi u vrijeme revizije

Zemlja Madagaskar Mauritanija Mozambik Sejšeli

Preostali iznos na kraju prethodnog protokola (u eurima) 0 25 000 000 788 555 5 568 928

Udio iznosa koji odgovara ukupnim sredstvima sektorske potpore tijekom protokola

0 % 38 % 63 % 63 %

Izvor: protokoli, zapisnici i izvješće o provedbi zajedničkih odbora.

35Opažanja

76 Revizijom je naime utvrđeno da, una-toč relativno dobrom odabiru mjera, sredstva nisu u potpunosti iskorištena na predviđen način u svim partner-skim zemljama posjećenima tijekom revizije (kako je prikazano u okviru 2.).

Umjesto toga, u nekim su slučajevima sredstva iskorištena za druge projekte, koji nisu bili toliko relevantni za uprav-ljanje ribarstvom kao planirane mjere te koji su se razlikovali od okvirnih mje-ra predstavljenih u smjernicama Komi-sije za provedbu sektorske potpore.

Primjeri sredstava sektorske potpore koja se nisu mogla pratiti u nacionalnom proračunu ili koja nisu iskorištena kako je dogovoreno između Komisije i partnerskih zemalja

Madagaskar

Sljedivost sredstava u nacionalnom proračunu nije bila zajamčena, unatoč ponovnim zahtjevima delegacije da se odredi posebna proračunska linija za sektorsku potporu. Činjenica da doprinos EU-a i financijska sredstva drugih razvojnih partnera nisu bili izdvojeni i utvrdivi u nacionalnom proračunu otežala je praćenje prijenosa sredstava. Zbog tog nedostatka sljedivosti uočavanje preklapanja sredstava s regionalnim programom inspek-cije može također biti otežano.

Komisija je obustavila isplate za jednu godinu (2011.) zbog problema u pogledu provedbe.

Mauritanija

Ta je zemlja iskoristila 65 milijuna eura sektorske potpore u okviru protokola za razdoblje od 2008. do 2012. Od 2011. do isteka protokola u srpnju 2012., vlasti nisu dostavile Komisiji dovoljno informacija o načinu na koji su iskoristile sredstva sektorske potpore. Tek je u kolovozu 2012., nakon nekoliko zahtjeva Komisije, partnerska zemlja objavila da su nepotrošena sredstva sektorske potpore na kraju protokola iznosila 25 milijuna eura. Oko 90 % tog iznosa izdvojeno je za stavke infrastrukture poput lučke infrastrukture i plovila za ophodnju. Od tog je iznosa partnerska zemlja potrošila gotovo 50 % bez prethodnog dogovora s Komisijom.

Mozambik

Vlasti su dodijelile projektne oznake u proračun. Međutim, to samo po sebi nije dovoljno za ublažavanje rizika od preklapanja sredstava različitih financijskih partnera za mjere poput promatrača, inspekcija, službenih putovanja radi međunarodnih sastanaka itd.

Iznos sektorske potpore za mjere financirane u okviru prethodnog protokola (2007. – 2011.) koje nisu bile uključene u višegodišnje (2012. – 2014.) ili godišnje (2012.) matrice, stoga ih zajednički odbor nije prethodno odobrio. Komisija u tom slučaju nije obustavila isplate. 84 % sredstava potrošenih 2012. godine odnosilo se na infrastrukturu. Komisija je o tome bila obaviještena tek kada su mjere provedene. Izdatci nisu uvijek bili izrav-no povezani s razvojem sektora ribarstva Mozambika niti poboljšanjima u upravljanju ribarstvom (46 % iznosa za 2012. odnosilo se na zgradu ministarstva, a 38 % odnosilo se na ogradu škole za ribolov).

Okv

ir 2

.

36Opažanja

Sredstva koja je Komisija isplatila u okviru sektorske potpore nisu bila povezana s napretkom koji su partnerske zemlje postigle u provedbi dogovorenih mjera

77 Kako bi se zajamčila primjena načela uvjetovanosti, protokolom bi trebala biti predviđena mogućnost prilagodbe isplata u odnosu na napredak u mje-rama ili u slučaju da ne postoji dobro financijsko upravljanje u partnerskoj zemlji, umjesto da ih se jednostavno obustavi.

78 Revizijom je utvrđeno da protokolima nije predviđeno smanjenje sredstava sektorske potpore na temelju stvarnog napretka koji su partnerske zemlje po-stigle u provedbi dogovorenih mjera.

79 Pregledanim protokolima o Indijskom oceanu omogućuje se obustava isplate sredstava sektorske potpore, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, ako provedene mjere nisu u skladu s programom za koji je predviđen proračun (mjere i financijsko izvršenje). Tom definicijom uvjetovanosti Komi-siji se otežava odgovarajuća primjena obustave sredstava sektorske potpore. Samo je u jednom slučaju došlo do obustave, na Madagaskaru 2011. godi-ne, i to nije bilo povezano s napretkom države u provedbi sektorske potpore.

80 U slučaju Mauritanije, Komisija je poboljšala uvjetovanost sektorske potpore za protokol za razdoblje od 2013. do 2014. uvođenjem izričitijih uvjeta. Konkretno, prva isplata na temelju protokola bila je uvjetova-na uporabom iznosa iz prethodnog protokola, a isplata sredstava sektorske potpore bila je povezana s proved-bom dogovorenih mjera. Komisija je te odredbe primijenila i nije isplatila sredstva sektorske potpore jer posto-jeći iznos nije u potpunosti potrošen. Međutim, što se tiče protokola o Indij-skom oceanu, djelomične isplate nisu bile moguće.

81 Novom zajedničkom ribarstvenom politikom uvedeno je načelo odvaja-nja isplata u pogledu prava na pristup ribolovnim resursima i onih sektorske potpore32. To znači da isplata sredstava sektorske potpore nije više određena datumom kao što je to slučaj sa sred-stvima u pogledu prava na pristup ri-bolovnim resursima, no ona bi trebala biti isplaćena kada partnerske zemlje dokažu postignute rezultate. Sud to smatra poboljšanjem u pogledu ranije usredotočenosti na mjere. Međutim, primjena tog načela otežana je činjeni-com da se protokolima koji su trenu-tačno na snazi još uvijek ne predviđa mogućnost djelomičnog smanjenja isplata ako su rezultati samo djelomič-no postignuti, već se njima samo nudi mogućnost Komisiji da obustavi isplate ako rezultati nisu zadovoljavajući.

32 Člankom 32. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđa se da sektorska potpora bude uvjetovana ostvarenjem posebnih rezultata te komplementarna i u skladu s projektima i programima razvoja provedenima u predmetnoj trećoj zemlji. Sektorska potpora trebala bi biti odvojena od isplata za pristup ribolovnim resursima. Unija zahtijeva postizanje posebnih rezultata kao uvjet za isplate u okviru financijske pomoći, te pažljivo prati napredak.

37Opažanja

82 Revizijom je također utvrđen nedosta-tak dosljednosti između upravljanja (GU-a Komisije za pomorstvo i ribar-stvo) sektorskom potporom sporazu-ma o partnerstvu u ribarstvu te isplata u okviru ERF-a za proračunsku potpo-ru (GU-a za međunarodnu suradnju i razvoj). Sektorska potpora (sporazum o partnerstvu u ribarstvu) i proračun-ska potpora (ERF) imaju isti koncept jer se sredstva isplaćuju izravno tijelima javne vlasti u partnerskim zemljama na temelju napretka postignutog u ne-koliko prethodno definiranih područ-ja. U nekim je slučajevima Komisija odgodila isplate u okviru ERF-a zbog različitih problema povezanih s politič-kom situacijom ili upravljanjem javnim financijama. GU za pomorstvo i ribar-stvo nije se koristio tim pristupom za isplate sredstava sektorske potpore. U okviru 3. prikazuje se ta nedo-sljednost u slučajevima Madagaskara i Mozambika.

83 Protokoli, za razliku od smjernica EU-a za proračunsku potporu33, ne uklju-čuju pravila u vezi s transparentnošću proračuna u partnerskoj zemlji. Dok Mozambik zaslužuje pohvalu jer je poduzeo korake u pogledu utvrđivanja mjera projektnom oznakom u proraču-nu, sljedivost sredstava u ostale tri po-sjećene zemlje bila je slaba, što je utje-calo na vidljivost potpore i potencijal za daljnje praćenje uporabe sredstava sektorske potpore EU-a. Činjenica da se protokolima od partnerskih zemalja ne traži da zajamče sljedivost i tran-sparentnost sredstava nije u skladu s uvjetima za proračunsku potporu za sektorske reforme na temelju Sporazu-ma iz Cotonoua.

Nedosljednosti među isplatama EU‑a u partnerskim zemljama

Na Madagaskaru je gotovo sva financijska pomoć EU-a obustavljena od 2010. do svibnja 2014., na temelju članka 96. Sporazuma iz Cotonoua, ili u očekivanju odgovarajućih mjera u pogledu ljudskih prava, demokrat-skih načela i vladavine prava. Međutim, isplate na temelju sporazuma o partnerstvu u ribarstvu i dalje su se provodile.

U Mozambiku je jedna isplata proračunske potpore odgođena za sedam mjeseci, sve dok vlada nije riješila pitanje transparentnosti nacionalnih javnih financija, kao što su zatražili donatori Međunarodnog monetarnog fonda / opće proračunske potpore. Međutim, isplate sredstava sektorske potpore na temelju sporazuma o par-tnerstvu u ribarstvu provedene su tijekom tog razdoblja.

Izvor: Europski revizorski sud, na temelju informacija GU-a za pomorstvo i ribarstvo i GU-a za međunarodnu suradnju i razvoj.

Okv

ir 3

.

33 Proračunska potpora podliježe kriterijima prihvatljivosti (odjeljak 5.1. smjernica za proračunsku potporu, 2012.). Oni obuhvaćaju: – dobro upravljanje javnim financijama ili vjerodostojan i relevantan program za njegovo poboljšanje, – transparentnost i nadzor nad proračunom. Nadalje, člankom 61. stavkom 2. Sporazuma iz Cotonoua predviđa se sljedeće: „Neposredna proračunska pomoć za potporu makroekonomskih ili sektorskih reformi dodjeljuje se: […] (c) ako je upravljanje javnom potrošnjom dovoljno transparentno, odgovorno i učinkovito.“

38Zaključci i preporuke

84 Sporazumima o partnerstvu u ribar-stvu između EU-a i njegovih partner-skih zemalja ribarskim se flotama EU-a omogućuje ribolov u vodama partner-skih zemalja i podupire održiv razvoj njihova nacionalnog sektora ribar-stva. Sud je svojom revizijom ispitao upravlja li Komisija dobro sporazumi-ma o partnerstvu u ribarstvu, uzevši u obzir pregovore o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu i njihovim protokolima, provedbu prava na pri-stup ribolovnim resursima i provedbu potpore nacionalnom sektoru ribar-stva. Revizijom je utvrđeno da Komisija u cjelini dobro upravlja sporazumima o partnerstvu u ribarstvu, no još uvijek ima mjesta za poboljšanja u neko-liko područja, posebno u pogledu provedbe.

85 Iako je pregovaranje o sporazumu o partnerstvu u ribarstvu i njegovim povezanim protokolima dugotrajan i složen proces, Komisija je uspješno riješila te poteškoće i, uz neke iznim-ke, uspjela izbjeći prekide ribolov-nih aktivnosti flote EU-a. Međutim, revizijom je utvrđeno nekoliko nedo-stataka u načinu na koji je Komisija vodila pregovarački proces (odlomci od 17. do 25.).

86 Radi nastavka aktivnosti europske flote Komisija može, na temelju članka 9. Uredbe (EZ) br. 1006/2008, omogućiti

plovilima da preko Komisije podne-su zahtjev za odobrenja za ribolov predmetnoj trećoj zemlji dok čekaju potpisivanje obnovljenog protokola. Međutim, ta mogućnost nije u skladu s drugim zakonskim uvjetom, odnosno „klauzulom o isključivosti“, stoga je njezina primjena dovela do nesporazu-ma između partnerske zemlje i Komisi-je (odlomci 22. i 23.)

87 Strategija Komisije u pogledu pro-širenja mreže sporazuma o partner-stvu u ribarstvu važna je za potrebe i prioritete flote EU-a. Ipak, još uvijek ima prostora za poboljšanje komple-mentarnosti i dosljednosti među spo-razumima o partnerstvu u ribarstvu dogovorenima u istoj regiji, kako bi se maksimalno iskoristio njihov potencijal u pogledu poboljšanja upravljanja ri-barstvom na regionalnoj razini (odlom-ci od 26. do 28.).

88 Jedan je od glavnih ciljeva sporazu-ma o partnerstvu u ribarstvu ribolov isključivo viška zaliha. Međutim, to je bilo vrlo teško provesti u praksi zbog nedostatka pouzdanih informacija o zalihama ribe i o izlovima domaćih ribolovnih flota ili flota drugih država kojima su partnerske zemlje omogućile pristup ribolovnim resursima (odlomci od 29. do 32.).


89 Stvarni jedinični trošak za tonu ribe često je bio veći od dogovorene jedinične cijene. Iako su pregovorima obuhvaćeni ulovi zabilježeni u okviru prijašnjih protokola, referentna tonaža dogovorena u najnovijim protokoli-ma često je bila viša, što je dovelo do njihove nedovoljne iskorištenosti. Me-đutim, financijski doprinos EU-a morao je biti isplaćen u cijelosti bez obzira na iskorištene ribolovne mogućnosti. Nedovoljno iskorištavanje protokola i visoki troškovi koji iz toga proizlaze mogli su se ponekad pripisati klau-zulama dogovorenima s partnerskim zemljama radi usklađivanja s njihovim nacionalnim zakonima ili radi jamčenja održivosti ribolovnih aktivnosti (od-lomci od 33.do 46.).

90 Korisnost neovisnih ex post evalua-cija kao pomoći u donošenju odluka u pregovaračkom procesu otežana je zbog nepotpunih informacija o stopa-ma iskorištenosti protokola, nedostat-ka njihove usporedivosti te izostanka kritičke analize učinkovitosti sporazu-ma o partnerstvu u ribarstvu (odlomci od 48. do 53.).

1. preporuka Pregovori o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu

Za buduće protokole i sporazume, Komisija bi trebala:

(a) pregledati sporazume u mirovanju i razmotriti načine kojima bi se prekid ribolovnih aktivnosti koji proizlazi iz klauzule o isključivosti mogao izbjeći, a da se istovremeno poštuju načela zajedničke ribar-stvene politike. Nadalje, Komisija bi trebala pojasniti i uključiti u proto-kole odgovarajuće odredbe kojima se jamči kontinuitet ribolovnih aktivnosti između dva protokola;

(b) definirati regionalne strategije za razvoj upravljanja ribarstvom te se pobrinuti da dogovoreni protokoli unutar iste regije budu u skladu s relevantnom regionalnom strate-gijom i drugim fondovima EU-a;

(c) pri pregovorima o ribolovnim mogućnostima novih protokola, uzeti u obzir stope iskorištenosti prijašnjih protokola te nastojati bolje uskladiti isplate za prava na pristup ribolovnim resursima sa stvarnim ulovima, istovremeno jamčeći da ribolovne aktivnosti ne budu ugrožene;

(d) bolje analizirati mogući učinak klau-zula sporazuma o partnerstvu u odr-živom ribarstvu na iskorištenost protokola, uz očuvanje uzajamnih koristi za EU i predmetne partnerske zemlje, eventualno se savjetujući s relevantnim dionicima kako bi se utvrdilo gdje su potrebne detaljnije procjene kritičnih klauzula;

(e) bolje usmjeriti ex post evaluaci-je u svrhu dobivanja dosljedne i usporedive analize povrata od javnog novca potrošenog u okvi-ru protokola, kao i sveobuhvatne i kritičke analize njihove učinkovi-tosti za EU i predmetnu partnersku zemlju.


91 Revizijom je također zaključeno da upravljanje provedbom uvjeta za pristup ribolovnim resursima i sektor-skom potporom nije dovoljno strogo.

92 Proces izdavanja odobrenja dugotra-jan je i složen, a kašnjenjima se mogu zakomplicirati ili smanjiti ribolovne ak-tivnosti flote. Međutim, Komisija nema informacijski sustav kojim bi joj se omogućilo praćenje različitih faza pro-cesa podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja, čime joj se utvrđivanje razloga kašnjenja i prostora za pobolj-šanje otežava (odlomci od 55. do 60.).

93 Unatoč nedavnim inicijativama Komi-sije, postojali su nedostatci u uprav-ljanju podatcima o ulovima ribe, uz nedostatak pouzdanosti, dosljednosti i potpunosti informacija (odlomci od 61. do 65.).

2. preporuka Upravljanje uvjetima za pristup ribolovnim

resursima

Komisija bi, bez odlaganja, trebala:

(a) utvrditi postupke praćenja sva-koga koraka u procesu izdavanja odobrenja, uključujući vrijeme potrebno državama članicama, partnerskim zemljama i službama Komisije za utvrđivanje i praćenje nedostataka u postupku;

(b) promicati prihvaćanje elektronič-kih odobrenja ili popisa ovlaštenih plovila tijekom cijelog razdoblja valjanosti odobrenja;

(c) pobrinuti se da se države člani-ce zastave u potpunosti koriste novom bazom podataka o ulovu te da ona sadrži pouzdane podatke o ulovu koji se mogu konsolidirati, pratiti i ažurirati.

94 Planiranje mjera financiranih u okviru sektorske potpore postupno se pobolj-šalo. Međutim, uloga Komisije u praće-nju provedbe te komponente i dalje je ograničena. Nije postojao jasan okvir, pravila prihvatljivosti i sljedivosti, niti uvjeti izvješćivanja za financirane mjere. Kao rezultat toga, utvrđeni su slučajevi u kojima su partnerske zemlje provele drugačije mjere od onih isplaniranih zajedno s Komisijom, što je dovelo do daljnjeg rizika u pogledu učinkovitosti sektorske potpore (od-lomci od 66. do 76.).


95 Konačno, protokolima je omogućena obustava isplata sredstava sektorske potpore, no ne i smanjenje isplata na temelju stvarne provedbe dogovo-renih mjera ili postignutih rezultata. Osim toga, uvjeti isplate sredstava sektorske potpore drugačiji su od onih za proračunske potpore ERF-a, što ponekad može rezultirati nedosljedno-stima (odlomci od 78. do 83.).

3. preporuka Upravljanje sektorskom

potporom

Komisija bi, bez odlaganja, trebala:

(a) za nove protokole, predložiti uvođenje uvjeta prihvatljivosti za procjenu mjera razmatranih za financiranje u okviru sektorske potpore (ostali uvjeti mogli bi biti povezani sa sljedivošću, odabi-rom, izvješćivanjem i mjerenjem uspješnosti te pravima na kontrolu za Komisiju);

(b) zajamčiti učinkovitu koordinaciju u pogledu sektorske potpore spo-razuma o partnerstvu u ribarstvu s drugim razvojnim partnerima koji djeluju u sektoru ribarstva;

(c) pobrinuti se da isplate sektorske potpore budu u skladu s drugim isplatama proračunske potpore te da se temelje na rezultatima koje su partnerske zemlje ostva-rile u provedbi matrice zajednički dogovorenih mjera.

I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda gospodin Augustyn KUBIK, usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 15. srpnja 2015.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA Predsjednik

42Prilozi

Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu: dodatne informacije o pregovorima i njihovoj provedbi

Prilo

g I.

Uvod

01 Pri sastavljanju sporazuma o partnerstvu u ribarstvu, EU i njegove partnerske zemlje pregovaraju o sporazumu i njegovim provedbenim protokolima. Tim se sporazumom jamči okvir za dugoročnu suradnju u ribarstvu, uključujući opća načela i standarde kojima se upravlja pristupom plovila EU-a vodama u nadležnosti partnerskih zemalja. Protokolima se utvrđuju detaljni uvjeti u pogledu, primjerice, ribolovnih mogućnosti i vrsta, financijskog doprinosa (i za pristup ribolovnim resursima i za sektorsku potporu), razine naknada koju brodovlasnici moraju platiti, broja i veličine plovila ovlaštenih za ribolov te posebnih područja u kojima im je ribolov dopušten.

Odgovornosti

02 Sporazumima o partnerstvu u ribarstvu centralno upravlja Komisija na temelju mehanizama izravnog upravljanja. Vijeće daje mandat Komisiji, koju predstavlja GU za pomorstvo i ribarstvo, da otvori pregovore u ime EU-a za svaki novi sporazum ili obnovu protokola. Od Ugovora iz Lisabona sporazume i protokole sklapa Vijeće uz suglasnost Europskog parlamenta. Kada je spora-zum na snazi, o protokolima se najčešće pregovara svakih tri do šest godina, kako je dogovoreno s partnerskom zemljom.

03 Svakodnevno upravljanje sporazumima o partnerstvu u ribarstvu odgo-vornost je središnjih ureda GU-a za pomorstvo i ribarstvo i šestero atašea za ribarstvo odgovornih za praćenje i redovitu komunikaciju s partnerskim zemljama.

04 Partnerske zemlje odgovorne su za promatranje i jačanje mjera očuvanja i upravljanja te za uspostavljanje učinkovitih mehanizama za praćenje i pro-vjeru aktivnosti ribarskih plovila. S druge strane, EU i države članice zastave1 odgovorni su za provedbu učinkovite kontrole nad svojim plovilima te se mo-raju pobrinuti da ona ispunjavaju sve svoje obveze, posebno one u pogledu prikupljanja podataka o ulovu i podataka sustava za praćenje plovila.

1 Država zastave jest država u kojoj je plovilo registrirano.

43Prilozi

Pregovori o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu

05 Pregovarački proces sastoji se od različitih faza, no kako bi se zajamčio konti-nuitet aktivnosti flote, Komisija mora započeti pregovarački proces o novom protokolu najkasnije oko godinu dana prije isteka postojećeg. Nakon inicijati-ve Komisije od Vijeća se dobiva mandat, a zatim između Komisije i partnerske zemlje nastupa jedan krug pregovora ili više njih. Na kraju tih pregovora Ko-misija i predmetna partnerska zemlja parafiraju sporazum koji potom odobra-va i potpisuje Vijeće i partnerska zemlja. Protokol se zatim može privremeno primijeniti, ako se stranke slažu, prije njegove ratifikacije. Protokol ratificira partnerska zemlja, a Europski parlament daje svoju suglasnost za zaključenje protokola, koji zatim stupa na snagu.

Odobrenja za ribolov

06 Uredbom o odobrenju ribolova (EZ) br. 1006/2008 od Komisije se traži da čuva bazu podataka o odobrenjima koju redovito ažuriraju države članice, odgovorne za provjeru prihvatljivosti zahtjeva za izdavanje odobrenja koje su podnijeli operateri. Ti se zahtjevi dalje prosljeđuju Komisiji na provjeru. Komi-sija preko delegacije zahtjeve šalje partnerskim zemljama. Kada je partnerska zemlja izdala odobrenje, izvorni se dokument šalje natrag operateru preko delegacije, Komisije i država članica.

Zajednički odbori

07 Sporazumima se predviđa uspostavljanje zajedničkog odbora za praćenje primjene svakog sporazuma o partnerstvu u ribarstvu. Svaki zajednički odbor sastavljen je od predstavnika Komisije i predmetne partnerske zemlje te je odgovoran za praćenje učinkovitosti sporazuma o partnerstvu u ribarstvu, njegovo tumačenje i primjenu, utvrđivanje godišnjeg i višegodišnjeg progra-ma za sektorsku potporu i ocjenu njihove provedbe, suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa u vezi s ribarstvom, te djeluje kao forum za sporazumno rješavanje bilo kakvih sporova u pogledu tumačenja ili primjene sporazuma o partnerstvu u ribarstvu i ponovno procjenjuje, ako je potrebno, razine ribo-lovnih mogućnosti, a onda i financijskog doprinosa.

Prilo

g I.

44Prilozi

Ataše za ribarstvo

08 Ataše za ribarstvo predstavlja GU za pomorstvo i ribarstvo u partnerskim zemljama te ima izravnu ulogu u praćenju provedbe protokola. Ataše za ribarstvo pomaže u pripremi pregovora i sastanaka zajedničkog odbora, odr-žava kontakte s nacionalnim vlastima, provjerava jesu li odredbe protokola i sektorska potpora pravilno provedene, redovito izvješćuje GU za pomorstvo i ribarstvo, analizira dokumente i sudjeluje na znanstvenim sastancima regio-nalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, prati razvoj pitanja povezanih s politikom GU-a za pomorstvo i ribarstvo na međunarodnoj razini, prati aktivnosti ostalih partnera u sektoru ribarstva i priprema ažuriranu projektnu dokumentaciju za sve projekte koje financira EU.

09 GU za pomorstvo i ribarstvo trenutačno ima šest atašea za ribarstvo, jednog u regiji Indijskog oceana2, četiri u regiji zapadne Afrike (središnjeg Atlantika)3 i jednog odgovornog za regiju Tihog oceana, posebno Kiribatija.

Praćenje koje provode države članice

10 Države članice prate aktivnosti svojih flota i zakonitost tih aktivnosti preko svojih centara za praćenje ribolova. One prate i ulove svojih flota s pomoću elektroničkog sustava za bilježenje i izvješćivanje. Te podatke o ulovu, zajed-no s informacijama o ribolovnom području dobivenima s pomoću sustava za praćenje plovila, države članice šalju Komisiji. U slučaju protokola o tuni, znanstveni instituti država članica potvrđuju godišnje ulove nakon završetka godine u skladu s vlastitim znanstvenim postupcima. Godišnji konsolidira-ni ulovi upotrebljavaju se za završno izvješće o naknadama dogovorenima s partnerskim zemljama, za rasprave o iskorištenosti sporazuma o partnerstvu u ribarstvu s partnerskim zemljama te za isplate ako je referentna tonaža prekoračena, u skladu s uvjetima protokola. Potvrđeni godišnji ulovi šalju se i relevantnoj regionalnoj organizaciji za upravljanje ribarstvom, u svrhu ispu-njavanja uvjeta EU-a o izvješćivanju.

2 Taj ataše za ribarstvo radi u delegaciji na Mauricijusu i odgovoran je za pet sporazuma u Indijskom oceanu (Komori, Mozambik, Mauricijus, Madagaskar i Sejšeli).

3 Prvi je odgovoran za Kabo Verde, Côte d’Ivoire, Senegal i Gvineju-Bisau, drugi za Svetog Tomu i Prinsipe te Gabon, treći za Mauritaniju i četvrti za Maroko.

Prilo

g I.

45Prilozi

Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu na snazi za 2015.

Prilo

g II.

Drža

vaVr

sta

Razd

oblje

Ukup

an d

o‑pr

inos

EU‑a

(u

eur

ima)

Sekt

orsk

a po

tpor

a(u

eur

ima)

Prav

a na

prist

up ri

bolo

v‑ni

m re

surs

ima

(u eu

rima)

Refe

rent

na to

naža

Kabo

Verd

e1Tu

naPr

ivrem

ena p

rimjen

a od

23. 1

2. 20

14. d

o 22.

12. 2

018.

525 0

00

262 5

00

262 5

00

5000

i bro

j plo

vila

Kom

ori

Tuna

1. 1.

2014

. – 1.

1. 20

17.

600 0

00

300 0

00

300 0

00

6 000

Côte

d’Iv

oire

Tuna

1. 7.

2013

. – 30

. 6. 2

018.

680 0

00

257 5

00

422 5

00

6 500

Gabo

nTu

na24

. 7. 2

013.

– 23

. 7. 2

016.

1 350

000

450 0

00

900 0

00

20 00

0

Gren

land

Mje

šovit

i sp

oraz

um1.

1. 20

13. –

31. 1

2. 20

15.

17 8

47 24

4 2 7

43 0

41

15 10

4 203

Baka

lar 2

200 P

elag

ijska

škar

pina

300

0 Prid

nena

škar

pina

2000

Gre

nlan

dska

pl

oča –

zapa

d 250

0 Gre

nlan

dska

plo

ča –

isto

k 431

5 Koz

ice –

zapa

d 340

0 Ko

zice –

isto

k 750

0 Vel

iki ro

mb –

zapa

d 200

Velik

i rom

b – is

tok 2

00 K

apel

in

60 00

0 Snj

ežna

rako

vica 2

50 G

rena

dir –

zapa

d 100

Gre

nadi

r – is

tok 1

00

Gvin

eja B

isau

Mje

šovit

i sp

oraz

um24

. 11.

2014

. – 23

. 11.

2017

.9 2

00 00

0 3 0

00 00

0 6 2

00 00

0 Šk

amp,

prid

nene

vrst

e, gl

avon

ošci

i tun

aNe

ma r

efer

entn

e ton

aže.

Broj

plo

vila i

uku

pni r

ibol

ovni

kapa

citet

Kirib

ati

Tuna

16. 9

. 201

2. –

15. 9

. 201

5.1 3

25 00

0 35

0 000

97

5 000

15

000

Mad

agas

kar

Tuna

1. 1.

2015

. – 31

. 12.

201

8.1 5

66 25

0 70

0 000

86

6 250

15

750

Mau

riciju

sTu

na28

. 1. 2

014.

– 27

. 1. 2

017.

660 0

00

302 5

00

357 5

00

5 500

Mar

oko

Mje

šovit

i sp

oraz

um15

. 7. 2

014.

– 14

. 7. 2

018.

30 00

0 000

14

000 0

00

16 00

0 000

Pe

lagi

čne v

rste

, prid

nene

vrst

e i tu

na80

000 p

elag

ičnih

vrst

a. Za

osta

le: n

ema r

efer

entn

e ton

aže.

Broj

plo

vila i

uk

upni

ribo

lovn

i kap

acite

t

Moz

ambi

kTu

na1.

2. 20

12. –

31. 1

. 201

5.98

0 000

46

0 000

52

0 000

8 0

00

Svet

i Tom

a i P

rinsip

eTu

na23

. 5. 2

014.

– 22

. 5. 2

018.

710 0

00

325 0

00

385 0

00

7 000

Sene

gal1

Tuna

20. 1

1. 20

14. –

19. 1

1. 20

19.

1 738

000

750 0

00

988 0

00

14 00

0

Sejše

li1Tu

na18

. 1. 2

014.

– 17

. 1. 2

020.

5 116

666

2 533

333

2 583

333

50 00

0

Ukup

na g

odiš

nja

plać

anja

72 2

98 16

0 26

433

874

45

864

286

Posl

jedn

ji pr

otok

oli s

a ze

mlja

ma

s koj

ima

su p

rego

vori

kasn

ili

Mau

ritan

ija2

Mje

šovit

i sp

oraz

um16

. 12.

2012

. – 15

. 12.

2014

.70

000 0

00

3 000

000

67 00

0 000

Rako

vi 50

00 (k

vota

) Sen

egals

ki os

lić 40

00 (k

vota

) Prid

nene

vrste

osim

sene

‑ga

lskog

oslić

a, ala

tima k

oji ni

su ko

će 25

00 (k

vota

) Tun

olov

ci s h

ladnj

ačom

5000

Pl

ovila

za ri

bolov

tuna

s rib

arsk

im št

apov

ima i

plov

ila s

povr

šinsk

im pa

rang

a‑lim

a 10 0

00 Ko

ćaric

e‑hl

adnj

ače z

a pela

gičn

i rib

olov

285 0

00 (k

vota

) Rib

olov

ra

kova

200 (

kvot

a) Pl

ovila

za pe

lagičn

i rib

olov

bez h

ladnj

ače 1

5 000

(kvo

ta)

Moz

ambi

kTu

na1.

2. 20

12. –

31. 1

. 201

5.98

0 000

46

0 000

52

0 000

8 0

00

1 Fi

nanc

ijski

dop

rinos

za

prav

a na

pris

tup

ribol

ovni

m re

surs

ima

izra

čuna

n je

kao

pro

sjek

god

išnj

ih p

laća

nja.

2 Pr

egov

ori i

zmeđ

u Eu

rops

ke k

omis

ije i

Mau

ritan

ije s

cilj

em u

tvrđ

ivan

ja n

ovog

pro

toko

la u

spje

šno

su z

avrš

eni 1

0. s

rpnj

a 20

15. V

rijed

nost

tog

četv

erog

odiš

njeg

pro

toko

la

izno

si 5

9,12

5 m

iliju

na e

ura

godi

šnje

te g

a jo

š tr

eba

odob

riti V

ijeće

, uz

sugl

asno

st E

urop

skog

par

lam

enta

.

Izvo

r: in

tern

etsk

e st

rani

ce G

U-a

za

pom

orst

vo i

ribar

stvo

i U

redb

a.

46Prilozi

Sporazumi o partnerstvu u ribarstvu

Prilo

g III

.

Vode EU-a

Sjeverni sporazumi

Mješoviti sporazum Sporazum o tuni i

Grenland18

Madagaskar1,5

Maroko30

Mauritanija-

Kabo Verde0,5

Gabon1,4

Gvineja Bisau9

Sejšeli5

Kiribati1,3

Gambija-

Côte d’Ivoire0,7

Solomonski otoci-

Mikronezija-

Senegal1,8

Komori0,6

Mauricijus0,7

Mozambik--

Sveti Tomai Prinsipe

0,7

EkvatorskaGvineja

-

Države sa sporazumima bez protokola na snazi:Ekvatorska Gvineja, Gambija, Mauritanija1, Mikronezija, Mozambik, Solomonski otoci.

1 Pregovori između Europske komisijei Mauritanije s ciljem utvrđivanja novog protokola uspješno su završeni 10. srpnja 2015. Vrijednost tog četverogodišnjeg protokola iznosi 59,125 milijuna eura godišnje te ga još treba odobriti Vijeće, uz suglasnost Europskog parlamenta.

Sporazum o partnerstvu u ribarstvu na snazi za 2015.:

Sporazum o partnerstvu u ribarstvu na snazi za 2015.:Grenland, Gvineja Bisau, Maroko.

Vrsta sporazuma

Država (sporazum u mirovanju)

Vrsta sporazuma

Doprinos EU-a za 2015. u milijunima eura

Država

Kabo Verde, Komori, Côte d’Ivoire, Gabon, Kiribati, Madagaskar, Mauricijus, Sveti Toma i Prinsipe, Senegal, Sejšeli.

Izvor: karta na temelju Flandrijskog pomorskog instituta, 2015. MarineRegions.org. Internetske stranice http://www.marineregions.org, posjeće-ne 20. 4. 2015.

http://www.fi-compass.eu

47

VITim se konceptom, ondje gdje je to primjenjivo, podrazumijeva da su ciljevi upravljanja, mjere uprav-ljanja i ključevi podjele koje je obalna zemlje donijela za različite dionike jasno utvrđeni i dobro poznati, kako je slučaj u mješovitim sporazumima s Grenlan-dom, Marokom, Mauritanijom i Gvinejom Bisau.

U pogledu sporazuma o tuni ribolovne mogućnosti utvrđuju se na temelju ciljeva i mjera upravljanja koje donose odgovarajuće regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom kojima su dodijeljene ovlasti da obavljaju te zadaće na regionalnoj osnovi, te na temelju znanstvenog rada i savjeta regionalnih orga-nizacija za upravljanje ribarstvom.

VIIKomisija uzima u obzir razinu iskorištavanja ribolov-nih mogućnosti u prošlosti, vanjske čimbenike koji mogu utjecati na iskorištavanje ribolovnih mogućno-sti ovisno o dostupnosti i promjenjivosti ulova.

Referentne razine ulova utvrđene u protokolima uz „sporazume o partnerstvu u ribarstvu u pogledu tune“ – a to nisu ograničenja ulova – temelje se na prethodno prijavljenim ulovima ribarskih flota EU-a. Referentna tonaža dogovorena u odnosnim protoko-lima, što je ključni preduvjet za naše partnere, pravni je temelj za isplatu doprinosa EU-a za pristup ribo-lovnim resursima. Međutim, takvim se referentnim razinama ulova u obzir treba uzeti i velika promjenji-vost ulova u različitim područjima tijekom različitih godina zbog promjenjive raspodjele i zastupljenosti visokomigratornih vrsta tijekom svake godine.

U pogledu veze između mogućeg nedovoljnog isko-rištavanja ribolovnih mogućnosti i provedbe strožih tehničkih mjera za očuvanje, potrebno je podsjetiti da su se oko takvih tehničkih mjera za očuvanje dogovorile obje strane kako bi osigurale održivo iskorištavanje različitih stokova, kako bi se smanjio utjecaj ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave i kako bi se izbjegli sukobi između stranih industrij-skih flota i domaćih ribara obrtnika obalnih zemalja.

Sažetak

ISporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu u okviru nedavne reforme ZRP-a prije svega su alat za poboljšanje upravljanja ribarstvom u isključivim gospodarskim pojasevima obalnih partnerskih zema-lja na temelju istih načela koja se primjenjuju u EU-u. Cilj tih sporazuma je osigurati održivo iskorištavanje resursa uz istovremeno podupiranje kapaciteta naših partnera da razviju svoj sektor ribarstva.

Sporazumi su utemeljeni na najboljim dostupnim znanstvenim savjetima, u potpunosti su transpa-rentni i nediskriminirajući. Ta su načela ugrađena u protokole uz sporazume o partnerstvu u ribarstvu koji su nedavno dogovoreni. Protokoli su dogovoreni u cilju ostvarenja najviše vrijednosti za novac plaćen za pristup ribolovnim područjima partnerâ i pružanje sektorske potpore.

Odgovori na točke III i IVDogovaranje protokolâ uz sporazume o partnerstvu u ribarstvu ovisi o brojnim čimbenicima, od kojih su mnogi izvan kontrole Komisije. Postoje pravila koja se moraju slijediti, a koja uključuju druge institucije EU-a, odnosno Vijeće i Parlament. Ukupno vrijeme pregovaračkog postupka izrazito ovisi i o unutarnjim postupcima donošenja sporazuma u partnerskim trećim zemljama.

Kada je dolazilo do prekida, oni su u načelu bili kratki i nisu utjecali na ribolovne aktivnosti flote EU-a.

VTaj prijelazni režim temelji se na članku 9. Uredbe o odobravanju ribolovnih aktivnosti (EZ) br. 1006/2008 kojim se osigurava nastavak ribolovnih aktivnosti tijekom ograničenog vremenskog raz-doblja od šest mjeseci u situaciji kada su EU i njegova partnerska zemlja postigli sporazum oko protokola, ali protokol se još uvijek ne primjenjuje privremeno. Takve prijelazne dozvole koje na zahtjev Komisije partnerska zemlja dodjeljuje na strogo dobrovoljnoj osnovi trebalo bi i dalje smatrati dozvolama koje su dodijeljene u okviru glavnog sporazuma (iako nema protokola) te prema tome ne bi trebalo smatrati da su u suprotnosti s klauzulom o isključivosti (za razliku od u potpunosti „privatnih dozvola“ kako je Sud objasnio u predmetu C-565/13).

Odgovori Komisije

Odgovori Komisije 48

XIU smjernicama za praćenje provedbe sektorske pot-pore koje su službe Komisije utvrdile 2013. i ažurirale 2014. utvrđena su načela za definiranje i praćenje sektorske potpore te specifična pravila u pogledu zahtjeva povezanih s izvješćivanjem. Time se omogu-ćavaju prilagodbe programa o kojima će se dogovo-riti Zajednički odbor.

Te su smjernice u novijim protokolima upotpunjene uvođenjem posebnih odredaba povezanih s proved-bom i praćenjem sektorske potpore.

U njima se, između ostalog, zahtijeva razvoj matrice aktivnosti i dogovor oko matrice aktivnosti koje će se financirati iz sektorske potpore, u kojoj se jasno definiraju aktivnosti koje će se podupirati, ciljevi i postignuti rezultati.

Matricu redovito preispituje zajednički odbor, a nadzire ataše za ribarstvo kako bi se osiguralo da se program matrice poštuje.

XIINakon uvođenja nove zajedničke ribarstvene politike koja je donesena 2013., uključujući odvajanje isplata sektorske potpore i onih u pogledu prava na pri-stup ribolovnim resursima, te uvjeta koji su s njima povezani, isplate sektorske potpore sada su izravno povezane s postignutim rezultatima i iskorištavanjem sektorske potpore.

Sektorska potpora koja se pruža u okviru spora-zuma o partnerstvu u održivom ribarstvu pruža se na temelju ograničenog broja specifičnih mjera koje predlaže partnerska zemlja, a ne na sustavnom pristupu kao potpora iz Europskog razvojnog fonda iz kojeg se, između ostalog, pruža proračunska potpora. Osim toga, sektorska potpora je u načelu mnogo manja od one koja se pruža iz ERF-a.

Predviđene su odredbe za reviziju sektorske pot-pore u zajedničkom odboru za slučajeve u kojima partnerske zemlje uz odgovarajuće objašnjenje zatraže preraspodjelu sredstava u okviru programa, ili, ako je to potrebno, obustavu sektorskih plaćanja do trenutka postizanja zadovoljavajuće provedbe sektorske potpore.

Tehničke mjere za očuvanje u brojnim su slučajevima ugrađene u nacionalno zakonodavstvo partnerskih zemalja pa prema tome nisu predmet pregovora. Mora ih se ugraditi u sporazume o partnerstvu u odr-živom ribarstvu.

Načelom plaćanja unaprijed doprinosa za pristup ribolovnim resursima od strane EU-a, partnerskim zemljama osigurava se stabilan prihod, što spora-zume o partnerstvu u održivom ribarstvu čini privlač-nim alatima upravljanja.

VIIIKomisija je bila svjesna problema u pogledu uspo-redivosti metodologija koje su primijenili neovisni savjetnici u provedbi evaluacija. Nakon unutarnje revizije i na temelju smjernica donesenih tijekom te revizije, Komisija je utvrdila zajednički obrazac za mandate u pogledu evaluacija koje će se provoditi u kontekstu sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu. Dogovorena je jedinstvena i zajednička metodologija povezana s ocjenom gospodarskih učinaka sporazuma o partnerstvu u ribarstvu koja se provodi od početka 2015.

IXKomisija je tijekom proteklih godina preobliko-vala svoje informatičke alate te je početkom 2013. pokrenula takozvani „projekt IT dozvola“ kojima će se digitalno bilježiti prijenos i praćenje odobrenja. Postojeći informatički alati omogućuju Komisiji da bolje upravlja postupcima povezanima sa zahtjevima za izdavanje odobrenja za ribolov te isporukama tih odobrenja, od uvođenja ukupne potražnje od strane države članice do isporuke odobrenja od strane treće zemlje.

XKomisija od 2011. razvija nove postupke predaje podataka i nove baze podataka, osobito takozvano „Skladište podataka“ kako bi omogućila bolje i ispravnije praćenje svih ulova ribarskih plovila EU-a. Taj je sustav bio dostupan krajem 2013., a tijekom 2014. koristio se sve više, ovisno o kapacitetu država članica da ga provedu. Kada se utvrde konkretni pro-blemi, o njima se raspravlja s državama članicama.


Tijekom pregovora o obnovi protokola, Komisija aktivno promiče uporabu elektroničkih dozvola za plovila EU-a.

XIII (h)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da već poduzima neophodne korake kako bi ispravila tu situaciju.

Komisija je u stalnom kontaktu s državama članicama kako bi riješila sva tehnička pitanja.

XIII (i)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da ju je dijelom provela s obzirom na to da je utvrdila kon-kretne smjernice za upravljanje i praćenje sektorske potpore, a ovisno o pregovorima s partnerskim zemljama Komisija će poduzeti neophodne korake radi potpune provedbe.

XIII (j) Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da je dije-lom već provedena.

U novom ZRP-u načelo „usklađenosti s drugim politikama Unije“ postalo je jedno od načela dobrog upravljanja (članak 3. točka (h) Uredbe (EU) br. 1380/2013). Na temelju toga aspekti ribarstva sve se više uključuju u razvojnu politiku.

XIII (k)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da se dije-lom već provodi.

Isplate se razmatraju jednom godišnje u kontekstu zajedničkog odbora svakog pojedinačnog spora-zuma o partnerstvu u ribarstvu. Ako se u okviru zajedničkog odbora smatra da nije bilo odgovara-jućeg iskorištavanja osiguranih sredstava i ako se o tome postigne dogovor, može doći do obustave isplate doprinosa za sektorsku potporu za iduće godine.

XIII (a)Komisija prihvaća ovu preporuku.

XIII (b)Komisija prihvaća ovu preporuku i započela je s njezi-nom provedbom.

XIII (c)Komisija može prihvatiti ovu preporuku, čija pro-vedba ovisi o pregovorima i dogovoru između EU-a i predmetne treće zemlje.

XIII (d)Komisija može prihvatiti ovu preporuku i već je zapo-čela postupak savjetovanja s dionicima.

XIII (e)Komisija prihvaća ovu preporuku..

Nova metodologija predstavljena je Komisiji u pro-sincu 2014., a prihvaćena je u siječnju 2015. Njome će se osigurati zajednička osnova za provedbu procjene gospodarskih učinaka protokola, koja će se provoditi prije budućih pregovora. Kada se ta metodologija bude sustavno primjenjivala, u potpunosti će biti u skladu s preporukama Suda.

XIII (f)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da već poduzima neophodne korake kako bi ispravila tu situaciju.

Komisija je tijekom proteklih godina preoblikovala svoje informatičke alate te je pokrenula takozvani „projekt IT dozvola“ kojima će se digitalno bilježiti prijenos i praćenje odobrenja.

XIII (g)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da već poduzima neophodne korake kako bi ispravila tu situaciju.


Sektorska potpora EU-a pruža se, između ostalog, za pomoć u poboljšanju upravljanja na nacionalnoj razini, dok su sredstva koja se na regionalnoj razini dodjeljuju Komisiji za Indijski ocean iz ERF-a usmje-rena na daljnji razvoj regionalne suradnje. Ataše za ribarstvo u delegaciji EU-a in situ u svojim redovitim kontaktima s Komisijom za Indijski ocean također pridonosi tome da se osigura usklađenost mjera koje se financiraju.

31S pomoću sporazuma o partnerstvu u ribarstvu, a osobito s pomoću sektorske potpore, EU nastoji ojačati i proces znanstvene suradnje u pogledu ocjena stokova, ribarstva i mjera upravljanja između znanstvenika EU-a i znanstvenika partnerskih zemalja kroz Zajedničke znanstvene odbore u okviru mješo-vitih sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu te podupire i sudjelovanje znanstvenika i upravite-lja partnerskih zemalja na sastancima regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u kontekstu sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu u pogledu tuna.

U pogledu sporazuma o tuni, protokolima bi trebala biti dodijeljena prava pristupa ribolovnim resursima samo ako su u skladu s načelima upravljanja UNC-LOS-a. Komisija bi se stoga trebala pobrinuti da spo-razumi o partnerstvu u ribarstvu odražavaju odluke i preporuke regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u pogledu stanja ribljih stokova.

U pogledu mješovitih sporazuma, Zajednički znan-stveni odbor redovito revidira sve relevantne i dostu-pne informacije o ulovima, ribolovnom naporu i statusu stoka u oblicima ribolova povezanim s odnosnim protokolima uz sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu.

U skladu s člankom 61. UNCLOS-a, čak i kada obalna zemlja utvrđuje viškove, EU i država zastave isto su tako odgovorni da ne dođe do prekomjernog izlovljavanja. Iz tog razloga, cilj EU-a je ostvariti punu transparentnost u pogledu ribolovnih mogućnosti i ciljeva upravljanja. Međutim, koncept viška ne znači da se mora donijeti okvir upravljanja koji se temelji na ograničenjima ulova. Stope ribolovne smrtnosti doista se mogu ograničiti kroz druge vrste mjera, poput ograničenja kapaciteta, ograničenja ribolovnih napora itd.

Opažanja

21U slučaju Mauritanije, nije došlo do prekida ribo-lovnih aktivnosti između protokola za razdoblje 2008. – 2012. i protokola za razdoblje 2013. – 2014.

22U skladu s člankom 9. Uredbe o odobravanju ribolov-nih aktivnosti vlasti Mauritanije prihvatile su izdati dozvole za zahtjeve koji su im poslani. Da su bro-dovlasnici iz EU-a zatražili da im se izdaju dozvole za druge kategorije ribarstva, te bi im dozvole možda bile izdane za te druge kategorije ribarstva. Međutim, u tom trenutku nije bio primljen niti jedan zahtjev brodovlasnika.

23Rješenje do kojeg se došlo tijekom pregovora s Mau-ritanijom u srpnju 2014. kompromis je u pogledu pitanja datuma isteka, a prihvatila ga je Komisija uz pristanak dotičnih država članica.

24Mogućnost plaćanja naknade za prekid ribolovnih aktivnosti proizlazi iz Uredbe o Europskom fondu za ribarstvo. Ti iznosi naknada već su predviđeni u proračunu EU-a pa prema tome ne bi bilo dodatnih izdataka za EU.

28U novom ZRP-u načelo „usklađenosti s drugim politikama Unije“ postalo je jedno od načela dobrog upravljanja (članak 3. točka (h) Uredbe (EU) br. 1380/2013).

Pojačanom suradnjom s GU DEVCO, kako na razini višeg rukovodstva tako i na provedbenoj razini, osi-gurat će se učinkovito iskorištavanje financijske pot-pore koju pružaju EU, kroz sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu ili kroz ERF, te drugi donatori.


41Tijekom pregovora s Mozambikom o novom proto-kolu, države članice prihvatile su te tehničke uvjete imajući u vidu činjenicu da je Komisija čak dobila izuzeće od nacionalnog zakonodavstva (1/3 flote koja je trebala proći inspekcije umjesto čitave flote) radi što boljeg iskorištavanja protokola.

46Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu i pro-računska potpora ERF-a razlikuju se po svojoj prirodi te se stoga o njima pregovara odvojeno. Kalendar pregovora za potporu iz ERF-a i kalendar prego-vora za potporu u okviru sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu doista se rijetko preklapaju. Programiranje ERF-a razmatra se svakih 7 godina dok sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu prosječno traju 3 – 4 godine.

Komisija prema tome smatra da to ne utječe na njezin položaj tijekom pregovora o sporazumima o partnerstvu u održivom ribarstvu.

U načelu, pristupi u pogledu naših partnerskih zema-lja usklađeni su i dosljedni.

49Komisija se oslanja na podatke koje su dostavile države članice kako se zahtijeva u zakonodavstvu EU-a. Moguće nepodudarnosti riješit će se s pomoću novog centraliziranog sustava izvješćivanja o ulovu koji omogućuje stalno praćenje. Poboljšat će se dostupnost podataka tako što će se stalno uspoređi-vati prijavljeni ulovi s utvrđenim referentnim tona-žama iz protokola.

50Protokoli prije reforme ZRP-a trajali su kratko kako bi se omogućio prijelaz na provedbu novog ZRP-a. Sada kada je stupio na snagu, nastojat će se dogova-rati protokoli s duljim trajanjem, u prosjeku od 4 do 5 godina.

32Ribolovna smrtnost ograničena je ograničenjima kapaciteta koja su utvrđena na temelju planova razvoja flote strana u Komisiji za tunu u Indijskom oceanu (IOTC), a razine kapaciteta koje se odnose na EU poštuju se u protokolima.

Odgovor na točke 33 i 34U svim nedavnim pregovorima, načela dobrog finan-cijskog upravljanja i ostvarenja vrijednosti za uloženi novac igrala su važnu ulogu u razvoju pregovora. To je vidljivo u restrukturiranju financijske komponente uslijed čega je došlo do toga da je industrija od EU-a preuzela veći dio financijskog tereta u pogledu isplata za pristup ribolovnim resursima.

39Informacije iz evaluacije isto tako pokazuju da je izravna dodana vrijednost za sve korisnike tek neznatno smanjena u protokolu za razdoblje 2013. – 2014. u usporedbi s prethodnim protokolima (od 0,86 na 0,8) uz uravnoteženje koristi iz dodane vrijednosti u korist Mauritanije.

To bi isto tako trebalo biti uvjetovano činjenicom da je evaluacijom obuhvaćeno razdoblje od samo 11 mjeseci od ukupnog trajanja protokola od dvije godine, a obuhvaćeno razdoblje preklapalo se s razdobljem slabe iskorištenosti. Osim toga, u obzir bi trebalo uzeti i veliku promjenjivost tržišnih cijena malih pelagičnih vrsta, što je očito utjecalo na procjene dodane vrijednosti. Iz tih razloga zaključke evaluacije trebalo bi razmatrati s oprezom.

40Pregovori s Mauritanijom u pogledu sljedećeg proto-kola iz tog su razloga obustavljeni.


60Aktualni informatički sustav Komisiji omogućuje samo praćenje potpunih zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov kada ih pošalje relevantna država zastave. Cilj projekta koji je pokrenut 2013. radi poboljšanja postupka, pod nazivom „projekt IT dozvola“, omogućit će bolje praćenje postupaka povezanih sa zahtjevima za izdavanje odobrenja za ribolov i njihovim isporukama. U međuvremenu, Komisija trenutačno preispituje sve svoje unutarnje postupke.

62Poštuju se odredbe u pogledu izvješćivanja iz mje-rodavnog zakonodavstva EU-a, a Komisija održava odgovarajuće evidencije. Osim toga, u postupku je razvijanja neophodnih alata za stvaranje baze poda-taka o ulovu.

63Komisija od 2011. razvija nove postupke predaje podataka i nove baze podataka, osobito takozvano „Skladište podataka“ kako bi omogućila bolje i ispravnije praćenje svih ulova ribarskih plovila EU-a. Taj je sustav bio dostupan krajem 2013., a tijekom 2014. koristio se sve više, ovisno o kapacitetu država članica da ga provedu. Kada se utvrde konkretni pro-blemi, o njima se raspravlja s državama članicama.

65Komisija je već prepoznala problem i trenutačno radi s državama članicama, institutima EU-a u području ribarstva i trećim zemljama kako bi postigli dogo-vor o jedinstvenim zajedničkim metodologijama za procjenu ulova ostvarenih u vodama obuhvaćenim sporazumima o partnerstvu u ribarstvu.

Međutim, iako je mogao postojati potencijalni rizik od dodatnih troškova za EU, to nije bio slučaj za Indij-ski ocean gdje ulovi nisu prelazili referentnu tonažu u nijednom od sporazuma nad kojima je Sud proveo reviziju, osim za Madagaskar u 2005. i 2007.

52S obzirom na to da se ciljevima ZRP-a u pogledu spo-razuma o partnerstvu u ribarstvu ne predviđa njihov učinak na regije EU-a niti na opskrbu tržišta EU-a ribom, ne bi se očekivala evaluacija tih aspekata.

Početkom 2015. savjetnici koje je Komisija angažirala da provedu evaluacije razvili su i sa službama Komi-sije dogovorili zajedničku, homogenu metodu za procjenu gospodarskih učinaka u kontekstu spora-zuma o partnerstvu u održivom ribarstvu.

57U postupku provjere koju provodi Komisija u pot-punosti se poštuju odredbe primjenjivog protokola.

Komisija trenutačno razvija novi sustav kojim će se digitalno bilježiti prijenos i praćenje odobrenja (pro-jekt LICENCE) i omogućiti Komisiji da bolje upravlja dijelovima postupaka koji se odnose na zahtjeve za izdavanje odobrenja za ribolov te isporuke tih odobrenja, od uvođenja ukupne potražnje od strane države članice do isporuke odobrenja od strane treće zemlje.

58Oblik prijenosa zahtjevâ za odobrenje uvelike ovisi o specifičnim odredbama nacionalnog zakonodav-stva partnerskih zemalja kao i o njihovim ljudskim i administrativnim kapacitetima.

59U pogledu Mauritanije, delegacija EU-a pomno prati postupak izdavanja odobrenja i u stalnom je kontaktu s nadležnim službama Mauritanije kako bi osigurala da se kašnjenja svedu na najmanju mjeru. Osim toga, proces je olakšan time što postoje agenti koji pred lokalnim tijelima predstavljaju brodovlasnike.


73Komisija nastoji postići da se doprinos sektorske potpore jasno navede u nacionalnom proračunu, ali to ovisi o nacionalnom financijskom zakonodavstvu partnerskih zemalja.

Stajalište je Komisije da je pružena sektorska potpora sljediva u odnosnim matricama partnerskih zemalja.

Komisija mora u obzir uzeti i činjenicu da se na mjere koje su partnerske zemlje poduzele kako bi provele odnosnu matricu u pogledu provedbe sektorske potpore obično primjenjuju relevantna nacionalna pravila o javnim natječajima i nabavi.

74Zajednički odbori u okviru protokola prate pro-vedbu sektorske potpore uključujući, prema potrebi, isplativost.

U pogledu Mozambika, osim redovitih praćenja u okviru zajedničkog odbora, tek treba provesti konačnu ocjenu provedbe sektorske potpore pru-žene u okviru protokola za razdoblje 2012. – 2014. Mozambik je trenutačno u procesu pripremanja dokumentacije za tu ocjenu, a organizirat će se zajednički odbor kako bi preispitao napredak.

75Vidjeti odgovor na točku XII. Sažetka.

U pogledu Mauritanije, na razinu iskorištenosti utje-cao je težak politički kontekst na početku razdoblja 2008. – 2012. Osim toga, sektorska potpora u pro-tokolu za razdoblje 2013. – 2014. smanjena je na 3 milijuna eura godišnje na izričit zahtjev mauritanij-skih tijela: to nije bio prvotni cilj Komisije niti izravni odgovor na manjak transparentnosti od strane mauritanijskog partnera.

68Vidjeti odgovor na točku XI. Sažetka.

69Kada je to moguće u zemljama u kojima djeluje neko-liko donatora, EU organizira koordinacijske sastanke s drugim sudionicima u razvoju (usp. Mauritaniju i u novije vrijeme Mozambik). Ataše za ribarstvo sudje-luje na koordinacijskim sastancima. Postoji aktivna veza između različitih odjela delegacije uključenih u razvojnu suradnju.

Odabir prioriteta EU-a vidljiv je na koordinacijskim sastancima s drugim donatorima.

70Delegacija u Mozambiku sudjeluje na sektorskim koordinacijskim sastancima donatora koje organizira Ministarstvo, a delegacija je predstavljena kao naj-veći donator u sektoru. Osim toga, tijela nadležna za ribarstvo pripremaju plan aktivnosti u skladu s naci-onalnim pravilima i povezan s transparentnosti aktiv-nosti koje financiraju različiti donatori i EU. Komisija smatra da ne postoji rizik od dvostrukog financiranja.

72Vidjeti i odgovor na točku XI. Sažetka.


Upravljanje sektorskom potporom poboljšano je nakon reforme ZRP-a kojom je financiranje sektorske potpore odvojeno od isplata za pristup ribolovnim resursima te pojačano praćenje i primjena načela uvjetovanosti u procesu zajedničkog odbora.

Vidjeti odgovor na točku XII. Sažetka.

80Isplate se redovito razmatraju i revidiraju na godiš-njoj osnovi u kontekstu zajedničkog odbora svakog pojedinačnog sporazuma o partnerstvu u ribarstvu. Ako se u okviru Zajedničkog odbora smatra da nije bilo odgovarajućeg iskorištavanja osiguranih sred-stava i ako se o tome postigne dogovor, u očekivanju poboljšanja u iskorištavanju sredstava, može doći do obustave isplate doprinosa za sektorsku potporu za iduće godine. To je osobito bio slučaj u pogledu Sejšela, Mozambika i Komora.

81Ako se ne postignu nikakvi ili ograničeni rezultati u pogledu prioritetnih mjera / projekata, isplata sek-torske potpore u sljedećoj godini bit će obustavljena dok se ne ostvare ciljevi.

To se mora promatrati u kontekstu toga da mjere po svojem trajanju uglavnom nisu ograničene na predmetnu financijsku godinu, nego mogu biti višegodišnje.

82Iako su koncepti isti, ciljevi se znatno razlikuju zbog različitog djelokruga i opsega potpore te različitog upravljanja potporom.

Sposobnost iskorištavanja sredstava pomno se prati na svakom sastanku zajedničkog odbora na kojima se sustavno ocjenjuje i komentira stopa iskorišta-vanja sredstava, pri čemu su Sejšeli i Mozambik ostvarili znatna poboljšanja u odnosu na prethodne protokole.

76Iskorištavanje sredstava sektorske potpore koja je pružena partnerskim zemljama utvrđuje se od slučaja do slučaja, na temelju toga kako se partnerska zemlja želi koristiti tom potporom s obzirom na razvoj svoje nacionalne ribarstvene politike.

Okvir 2. – MadagaskarSredstva EU-a zamjenjiva su na razini javnog prora-čuna kao i bilo koji drugi vladin izvor prihoda.

Okvir 2. – MauritanijaIznos od 25 milijuna eura nepotrošenih sredstava sektorske potpore rezultat je zajedničke revizije. U ožujku 2013. Mauritanija je poslala izvješće EU-u u kojem je navela da je tog datuma iznos preosta-lih sredstava bio 13 milijuna eura. Ali ta brojka nije zajednički priznata s obzirom na to da Mauritanija nije u potpunosti opravdala temelj svojeg izračuna.

Okvir 2. – MozambikNa svojem sastanku u lipnju 2012. zajednički odbor dogovorio se o ex post izmjeni programa kako je navedeno u prilozima uz izvješće jer su dodatni infra-strukturni projekti, koji su bili predviđeni u ukupnom okviru dogovorenih mjera, bili uključeni u izvršenje nacionalnog proračuna.

78Vidjeti odgovor na točku XII. Sažetka.


Komisija nastoji da se doprinosi sektorske potpore uključe u Loi de Finance partnerskih zemalja kako bi se osigurala transparentnost sredstava.

Zaključci i preporuke

85Dogovaranje protokolâ uz sporazume o partnerstvu u ribarstvu ovisi o brojnim čimbenicima, od kojih su mnogi izvan kontrole Komisije. Postoje pravila koja se moraju slijediti, a koja uključuju druge institucije EU-a, odnosno Vijeće i Parlament. Ukupno vrijeme pregovaračkog postupka izrazito ovisi i o unutarnjim postupcima donošenja sporazuma u partnerskim trećim zemljama.

86Taj prijelazni režim temelji se na članku 9. Uredbe o odobravanju ribolovnih aktivnosti (EZ) br. 1006/2008 kojim se osigurava nastavak ribolovnih aktivnosti tijekom ograničenog vremenskog raz-doblja od šest mjeseci u situaciji kada su EU i njegova partnerska zemlja postigli sporazum oko protokola, ali protokol se još uvijek ne primjenjuje privremeno. Takve prijelazne dozvole koje na zahtjev Komisije partnerska zemlja dodjeljuje na strogo dobrovoljnoj osnovi trebalo bi i dalje smatrati dozvolama koje su dodijeljene u okviru glavnog sporazuma (iako nema protokola) te prema tome ne bi trebalo smatrati da su u suprotnosti s klauzulom o isključivosti (za razliku od u potpunosti „privatnih dozvola“ kako je Sud objasnio u predmetu C-565/13).

87U pogledu „sporazuma o tuni“ taj se pristup već primjenjuje, osobito u Indijskom oceanu gdje postoje sporazumi o ribarstvu s partnerskim zemljama koji odražavaju migracijske putove tune. To bi bilo teže postići u pogledu „mješovitih sporazuma“ s obzirom na različita predmetna ribarstva.

Međutim, poboljšana je usklađenost i dosljednost u provedbi tih politika između službi Komisije u pogledu korištenja i isplate sektorske potpore. Ta se provedba odvija na temelju ciljanih, utvrdivih mjera s jasnim pokazateljima postignuća u odnosu na koje se mogu mjeriti ostvareni rezultati.

Programi sektorske potpore razvijaju se i teme-lje na potrebama partnerskih zemalja te o njima u okviru zajedničkog odbora raspravljaju obje strane, a konačni program aktivnosti rezultat je tog procesa savjetovanja.

Okvir 3. – MadagaskarU Madagaskaru je nastavljeno s isplatama u okviru sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu nakon što je donesena odluka da Madagaskar više neće biti prihvatljiv za proračunsku potporu. Ta je odluka donesena uz potpunu koordinaciju među mjerodavnim službama institucija EU-a, s obzirom na to da su isplate bile jasno usmjerene na upravu u ribarstvu i da su pridonosile čuvanju radnih mjesta i rasta u sektoru ribarstva, kao i sigurnoj opskrbi hra-nom u toj zemlji u kontekstu političke krize.

Okvir 3. – MozambikIako je proračunska potpora kasnila, to nije imalo nikakve veze s isplatom sektorske potpore s obzirom na to da nije bilo izravnih posljedica u pogledu pro-vedbe dogovorenog specifičnog radnog programa sektorske potpore. Time se stoga prepoznaje različita priroda ta dva režima potpore.

Komisija vjeruje da bolja usklađenost između razvojne i ribarstvene politike ne znači nužno isti pristup u pogledu isplate sredstava u okviru odno-snih politika s obzirom na to da se na svaku politiku primjenjuju posebni pravni instrumenti te da svaka politika mora poštovati uvjete koji se na nju odnose.

83Vidjeti odgovor na točku XI. Sažetka.


Tehničke mjere za očuvanje u brojnim su slučajevima ugrađene u nacionalno zakonodavstvo partnerskih zemalja pa prema tome nisu predmet pregovora. Mora ih se ugraditi u sporazume o partnerstvu u odr-živom ribarstvu.

Načelom plaćanja unaprijed doprinosa za pristup ribolovnim resursima od strane EU-a, partnerskim zemljama osigurava se stabilan prihod, što spora-zume o partnerstvu u održivom ribarstvu čini privlač-nim alatima upravljanja.

90Komisija je bila svjesna problema u pogledu uspo-redivosti metodologija koje su primijenili neovisni savjetnici u provedbi evaluacija. Nakon unutarnje revizije i na temelju smjernica donesenih tijekom te revizije, Komisija je utvrdila zajednički obrazac za mandate u pogledu evaluacija koje će se provoditi u kontekstu sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu. Dogovorena je jedinstvena i zajednička metodologija povezana s ocjenom gospodarskih učinaka sporazuma o partnerstvu u ribarstvu koja se provodi od početka 2015.

1. preporuka (a)Komisija prihvaća ovu preporuku.

1. preporuka (b)Komisija prihvaća ovu preporuku i započela je s njezi-nom provedbom.

1. preporuka (c)

Komisija prihvaća ovu preporuku, čija provedba ovisi o pregovorima i dogovoru između EU-a i predmetne treće zemlje.

1. preporuka (d)Komisija prihvaća ovu preporuku i već je započela postupak savjetovanja s dionicima.

88Tim se konceptom, ondje gdje je to primjenjivo, podrazumijeva da su ciljevi upravljanja, mjere uprav-ljanja i ključevi podjele koje je obalna zemlje donijela za različite dionike jasno utvrđeni i dobro poznati, kako je slučaj u mješovitim sporazumima s Grenlan-dom, Marokom, Mauritanijom i Gvinejom Bisau.

U pogledu sporazuma o tuni ribolovne mogućnosti utvrđuju se na temelju ciljeva i mjera upravljanja koje donose odgovarajuće regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom kojima su dodijeljene ovlasti da obavljaju te zadaće na regionalnoj osnovi, te na temelju znanstvenog rada i savjeta regionalnih orga-nizacija za upravljanje ribarstvom.

89Komisija uzima u obzir razinu iskorištavanja ribolov-nih mogućnosti u prošlosti, vanjske čimbenike koji mogu utjecati na iskorištavanje ribolovnih mogućno-sti ovisno o dostupnosti i promjenjivosti ulova.

Referentne razine ulova utvrđene u protokolima uz „sporazume o partnerstvu u ribarstvu u pogledu tune“ – a to nisu ograničenja ulova – temelje se na prethodno prijavljenim ulovima ribarskih flota EU-a. Referentna tonaža dogovorena u odnosnim protoko-lima, što je ključni preduvjet za naše partnere, pravni je temelj za isplatu doprinosa EU-a za pristup ribo-lovnim resursima. Međutim, takvim se referentnim razinama ulova u obzir treba uzeti i velika promjenji-vost ulova u različitim područjima tijekom različitih godina zbog promjenjive raspodjele i zastupljenosti visokomigratornih vrsta tijekom svake godine.

U pogledu veze između mogućeg nedovoljnog isko-rištavanja ribolovnih mogućnosti i provedbe strožih tehničkih mjera za očuvanje, potrebno je podsjetiti da su se oko takvih tehničkih mjera za očuvanje dogovorile obje strane kako bi osigurale održivo iskorištavanje različitih stokova, kako bi se smanjio utjecaj ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave i kako bi se izbjegli sukobi između stranih industrij-skih flota i domaćih ribara obrtnika obalnih zemalja.


Komisija je tijekom proteklih godina preoblikovala svoje informatičke alate te je početkom 2013. pokre-nula takozvani „projekt IT dozvola“ kojima će se digitalno bilježiti prijenos i praćenje odobrenjâ.

2. preporuka (b)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da već poduzima neophodne korake kako bi ispravila tu situaciju.

Tijekom pregovora za obnovu protokola Komisija aktivno promiče uporabu elektroničkih dozvola za plovila EU-a.

2. preporuka (c)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da već poduzima neophodne korake kako bi ispravila tu situaciju.

Komisija je u stalnom kontaktu s državama članicama kako bi riješila sva tehnička pitanja.

94U smjernicama za praćenje provedbe sektorske pot-pore koje su službe Komisije utvrdile 2013. i ažurirale 2014. utvrđena su načela za definiranje i praćenje sektorske potpore te specifična pravila u pogledu zahtjeva povezanih s izvješćivanjem. Time se omogu-ćavaju prilagodbe programa o kojima će se dogovo-riti zajednički odbor.

Te su smjernice u novijim protokolima upotpunjene uvođenjem posebnih odredaba povezanih s proved-bom i praćenjem sektorske potpore.

U njima se, između ostalog, zahtijeva razvoj matrice aktivnosti i dogovor oko matrice aktivnosti koje će se financirati iz sektorske potpore, u kojoj se jasno definiraju aktivnosti koje će se podupirati, ciljevi i postignuti rezultati.

1. preporuka (e) Komisija prihvaća ovu preporuku.

Nova metodologija predstavljena je Komisiji u pro-sincu 2014., a prihvaćena je u siječnju 2015. Njome će se osigurati zajednička osnova za provedbu procjene gospodarskih učinaka protokola, koja će se provoditi prije budućih pregovora. Kada se ta metodologija bude sustavno primjenjivala, u potpunosti će biti u skladu s preporukama Suda.

92Komisija je tijekom proteklih godina preobliko-vala svoje informatičke alate te je početkom 2013. pokrenula takozvani „projekt IT dozvola“ kojima će se digitalno bilježiti prijenos i praćenje odobrenja. Postojeći informatički alati omogućuju Komisiji da bolje upravlja postupcima povezanima sa zahtjevima za izdavanje odobrenja za ribolov te isporukama tih odobrenja, od uvođenja ukupne potražnje od strane države članice do isporuke odobrenja od strane treće zemlje.

93Komisija od 2011. razvija nove postupke predaje podataka i nove baze podataka, osobito takozvano „Skladište podataka“ kako bi omogućila bolje i ispravnije praćenje svih ulova ribarskih plovila EU-a. Taj je sustav bio dostupan krajem 2013., a tijekom 2014. koristio se sve više, ovisno o kapacitetu država članica da ga provedu. Kada se utvrde konkretni pro-blemi, o njima se raspravlja s državama članicama.

2. preporuka (a) Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da već poduzima neophodne korake kako bi ispravila tu situaciju.


3. preporuka (c)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da se dije-lom već provodi.

Isplate se razmatraju jednom godišnje u kontekstu zajedničkog odbora svakog pojedinačnog spora-zuma o partnerstvu u ribarstvu. Ako se u okviru zajedničkog odbora smatra da nije bilo odgovara-jućeg iskorištavanja osiguranih sredstava i ako se o tome postigne dogovor, može doći do obustave isplate doprinosa za sektorsku potporu za iduće godine.

Odgovor na tablicu 4.U pogledu Mozambika naknadna provjera Komisije dovela je do ispravka brojki. Aktualne informacije koje Komisija ima ukazuju na to da je ulov iznosio 2 330 tona, što odražava količine koje su prijavile Španjolska i Francuska za istu godinu (2326 tona).

Matricu redovito preispituje zajednički odbor, a prati ataše za ribarstvo kako bi se osiguralo da se program matrice poštuje.

95Nakon uvođenja nove zajedničke ribarstvene politike koja je donesena 2013., uključujući odvajanje isplata sektorske potpore i onih u pogledu prava na pri-stup ribolovnim resursima, te uvjeta koji su s njima povezani, isplate sektorske potpore sada su izravno povezane s postignutim rezultatima i iskorištavanjem sektorske potpore.

Sektorska potpora koja se pruža u okviru spora-zuma o partnerstvu u održivom ribarstvu pruža se na temelju ograničenog broja specifičnih mjera koje predlaže partnerska zemlja, a ne na sustavnom pristupu kao potpora iz Europskog razvojnog fonda iz kojeg se, između ostalog, pruža proračunska potpora. Osim toga, sektorska potpora je u načelu mnogo manja od one koja se pruža iz ERF-a.

Predviđene su odredbe za reviziju sektorske pot-pore u zajedničkom odboru za slučajeve u kojima partnerske zemlje uz odgovarajuće objašnjenje zatraže preraspodjelu sredstava u okviru programa, ili, ako je to potrebno, obustavu sektorskih plaćanja do trenutka postizanja zadovoljavajuće provedbe sektorske potpore.

3. preporuka (a)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da ju je dijelom provela s obzirom na to da je utvrdila kon-kretne smjernice za upravljanje i praćenje sektorske potpore, a ovisno o pregovorima s partnerskim zemljama Komisija će poduzeti neophodne korake radi potpune provedbe.

3. preporuka (b)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da je dije-lom već provedena.

U novom ZRP-u načelo „usklađenosti s drugim politikama Unije“ postalo je jedno od načela dobrog upravljanja (članak 3. točka (h) Uredbe (EU) br. 1380/2013). Na temelju toga aspekti ribarstva sve se više uključuju u razvojnu politiku.

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Europska unija (EU) dogovara sporazume s obalnim zemljama s ciljem stjecanja ribolovnih prava za flote EU-a te potpore upravljanju i održivom razvoju lokalnog sektora ribarstva. Sud je utvrdio da Europska komisija u cjelini dobro upravlja tim sporazumima, no potrebna su neka poboljšanja. Stvarna iskorištenost flote EU-a redovito je bila niža od količine ribe dogovorene s obalnim zemljama, čime su troškovi sporazuma za EU bili nešto veći od predviđenih. Praćenje podataka o ulovu i proces izdavanja odobrenja nisu bili dovoljno strogi, a kad je riječ o pomoći održivom razvoju lokalnih sektora ribarstva, bili su potrebni jasniji uvjeti prihvatljivosti te bolja koordinacija i usklađenost s drugim vrstama razvojne pomoći EU-a.

EUROPSKIREVIZORSKISUD

Tematsko izvješće Upravlja li Komisija

Documents