Tema broja: INTERVJU S PREDAVAČEM NA OSMOJ KONFERENCIJI 68_HR.pdf · Stanje hrvatskog tržišta nekretnina nakon ulaska Hrvatske u EU Kao prvo Vam želimo čestitati na Vašem novom

Tema broja:

INTERVJU S PREDAVAČEM NA OSMOJ KONFERENCIJI

Broj 68, travanj 2012.Croatian Real Estate Newsletter

Pokrovitelji CREN-a:

Arn Willemsgeneralni direktorGTC Hrvatska i Bosna i Hercegovina

Stanje hrvatskog tržišta nekretnina nakon ulaska Hrvatske u EU

Croatian Real Estate Newsletter, travanj 2012. 2

1. NAJAVA

Osmegodišnjemeđunarodnekonferencijeohrvatskomtržištunekretnina 3

2. INTERVJU

ArnWillems,generalnidirektor,GTCHrvatskaiBosnaiHercegovina 4

3. PROMOCIJA

PromocijaknjigeUTJECAJIVAŽNOSTLOKACIJEUREDSKOGPROSTORA

NAIMIDŽPODUZEĆA,autorica:PetraŠkevin 8

4. STATISTIKA

4.1.Prosjektraženihcijenanekretninauprodaji–ožujak2012. 10

4.2.StatističkapriopćenjaDržavnogzavodazastatistikuiz

područjagrađevinarstva 10

4.2.1Indeksigrađevinskihradovausiječnju2012. 10

4.2.2.Cijeneprodanihnovihstanovaudrugompolugodištu2011. 11

SADRŽAJ


1. NAJAVA


2. INTERVJU

Arn Willems,generalnidirektorGTCHrvatskaiBosnaiHercegovina

Stanje hrvatskog tržišta nekretnina

nakon ulaska Hrvatske u EU

Kao prvo Vam želimo čestitati na Vašem novom položaju u GTC-u. Molimo Vas da se predstavite čitateljima CREN-a?

Vaši čitatelji vjerojatno nisu previše zainteresirani za to tko sam ja pa ću biti kratak. Iako sam rođen u Belgiji, proveo sam više od 30 godina živeći u inozemstvu. Odrastao sam u Portugalu, zatim sam neko vrijeme živio u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama prije nego što sam došao u Hrvatsku krajem 1996. Najveći dio zadnjih 10 godina radim u sektoru nekretnina. Jedan sam od osnivača hrvatskog ureda CBRE-a koji je osnovan 2005. godine. Prošlog ljeta sam napustio CBRE kako bih preuzeo položaj generalnog direktora GTC-a odgovornog za sve aktivnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Četiri godine sam bio član Nadzornog odbora Američke gospodarske komore, dijelom i predsjednik Odbora. Od 2009. godine sam član Odbora direktora Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, u funkciji rizničara.

GTC je značajan subjekt na regionalnom tržištu nekretnina. Molim Vas, opišite svoj položaj na tržištu, koje su Vam bile aktivnosti u regiji proteklih godina i kakvi su Vam planovi za budućnost.

GLOBE TRADE CENTRE S.A. (GTC) jedan je od vodećih developera u Europi uvjerljivo vodeći developer u takozvanoj ‘novoj Europi’. GTC je osnovan 1994. u Varšavi i trenutačno obavlja aktivnosti u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj Republici, Rumunjskoj, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Rusiji i Ukrajini. GTC je developer projekata nekretnina i upravlja završenim nekretninama u tri ključna sektora: uredske zgrade i parkovi, trgovački i zabavni centri te stambene nekretnine.

Izgradili smo više od 1 000 000 m2 neto površine te smo trenutačno vlasnici portfelja dovršenih komercijalnih nekretnina ukupne neto površine veće od 540 000 m2. Također imamo dojmljiv portfelj novih ulaganja u raznim fazama razvoja s mogućnošću razvoja daljnjih 1,7 milijuna m2 komercijalnih i stambenih prostora. Dana 30. rujna 2011. je ukupna aktiva GTC-a premašivala 2,4 milijarde EUR.

Dionice GTC-a kotiraju na Varšavskoj burzi, u okviru prestižnog indeksa WIG20. Dionice tvrtke također su uključene u međunarodni indeks MSCI te u indekse Dow Jones STOXX Eastern Europe 300 kao i GPR250 koji obuhvaća 250 najvećih i najlikvidnijih poduzeća u području nekretnina u svijetu te u FTSE EPRA/NAREIT

Emerging Index. Od nedavno su dionice GTC-a uključene i u indeks CECE na Bečkoj burzi. Popis dioničara GTC-a uključuje najveće međunarodne i poljske institucionalne investitore.

U Hrvatskoj je GTC uspješno izgradio dva shopping centra. Recite nam nešto više o ta dva projekta.

To je točno. 2007. godine je GTC dovršio Avenue Mall Zagreb koji obuhvaća oko 27.000 m2 prostora trgovina, 7.000 m2 uredskog prostora te više od 1.000 parkirnih mjesta. GTC je uspio osigurati vrlo dobre najmoprimce, uključujući Konzum, Cinestar, Algoritam, dm, Deichmann i brojne snažne brendove iz modne industrije te drugih sektora. Tijekom prve tri godine poslovanja centra, Avenue Mall Zagreb je poslovao iznad svih očekivanja. Očito, centar nije bio imun na financijsku krizu, ali nastavlja ostvarivati izuzetno dobre rezultate. Najbolji dokaz toga jest činjenica da smo 2011. privukli blizu 20.000 posjetitelja dnevno kao i činjenica da gotovo svi novi maloprodajni lanci koji ulaze na tržište žele biti u Avenue Mallu Zagreb. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci otvorit ćemo barem šest novih trgovina u Mallu, uključujući marke kao što su H&M, KFC, New Look, Oysho i druge. U proljeće prošle godine


smo otvorili i Avenue Mall Osijek. Taj je projekt izgrađen u gospodarski vrlo izazovnom trenutku, a imao je i snažnu konkurenciju. Bez obzira na to, GTC je uspio osigurati najmoprimce, uključujući Mercator, Cineplexx, Algoritam, dm, Deichmann i modne marke kao što su Benetton, Tally Weijly, Orsay, Terranova, OVS Industry, Esprit i drugi. Iako je posjećenost u Osijeku naravno mnogo manja nego u Zagrebu, zanimljivo je da je tijekom 2011. bilo mjeseci kada je razina kupnje po posjetitelju bila na sličnoj razini kao u Zagrebu. To je očiti pokazatelj da ljudi koji dolaze u Avenue Mall Osijek dolaze tu kako bi kupovali! Nastavit ćemo naporno raditi na tom projektu i uvjereni smo da će on vremenom ostvariti vrlo dobre rezultate.

Ovo je izuzetno izazovno vrijeme na tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Koji su planovi GTC-a za budućnost? Recite nam više o projektima u pripremi.

Da, vremena su doista izazovna! Kao što znate, uz dva prethodno spomenuta projekta, GTC ima još dvije nekretnine. Jedna je lokacija za izgradnju uredskog objekta u Zagrebu, a druga je lokacija za golf resort na obali. Ova druga je projekt koji donekle izlazi iz opsega osnovnih aktivnosti GTC-a koje su usredotočene na uredski, trgovački i stambeni sektor. Međutim, projekt je vrlo atraktivan te smo i nadalje uvjereni da će biti uspješan. Iako je to, tako reći,

stari projekt, mi neprestano ostvarujemo napredak. Iako osobno (još) nisam golfer, odrastao sam u zemlji (Portugal) gdje je golf imao važnu ulogu u razvoju turizma. Budući da je turizam tako važan dio hrvatskog gospodarstva, još me uvijek zapanjuje u tom sektoru praktički da još nije bilo projekata. Bez obzira na to što je nedavno spomenuto u tisku, mi idemo naprijed s projektom, iako u sporom tempu. U odnosu na našu lokaciju za uredski objekt u Zagrebu poznat i pod nazivom „Avenue Park“, u procesu smo određenog revidiranja

koncepta, ali sigurno planiramo nastaviti s razvojem projekta. GTC je razvio na desetke projekata uredskih zagrada u cijeloj regiji i to je nešto što jako dobro radimo. Brojni stanari su to priznali, a potvrđuje to i činjenica da većina naših zgrada ima visoku razinu popunjenosti. Sigurni smo da ćemo to postići i s Avenue Parkom.

Koje je Vaše mišljenje o tržištu nekretnina u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu? Ima li uopće prostora za razvoj

“Budući da je turizam tako važan dio hrvatskog gospodarstva, još me uvijek zapanjuje u tom sektoru praktički da još nije bilo projekata”

novih nekretnina? Koje su razlike između Zagreba i sekundarnih gradova?

Zagrebačko tržište trgovačkih centara je u velikoj mjeri zasićeno ponudom. To ne znači da više ne postoje „niše“ u kojima bi još uvijek moglo imati smisla razvijati trgovačke sadržaje. Međutim, usprkos činjenici da u nekom djelovima grada to još uvijek može imati smisla, developerima će biti izuzetno teško opravdati dodatne trgovačke projekte u Zagrebu. Nadalje, direktori zaduženi za širenje trgovine koji već imaju brojne trgovine u Zagrebu teško će svojim vlasnicima/odborima objasniti da se žele još više širiti u Zagrebu. Odjeli za rizike u bankama teško će objasniti da je opravdano uložiti nekoliko milijuna u trgovački projekt u Zagrebu kada je prodajna površina po stanovniku već sada među najvišima u Europi. Opet, to ne znači da ne postoje novi trgovački projekti koji bi – ako budu dovršeni – mogli funkcionirati, to samo znači da će za to biti vrlo, vrlo teško dobiti potrebnu podršku važnih dionika (osobito trgovačkih lanaca i banaka). Drugi čimbenik jest da nekoliko postojećih shopping centara sve teže preživljava, a 2 manja su se već zatvorila. Nekoliko planiranih trgovačkih projekata je stavljeno na čekanje na neodređeno vrijeme. U sekundarnim gradovima

situacija nije mnogo drugačija, iako možda još uvijek ima nešto prostora u jednom ili dva grada.

Koja su Vaša predviđanja za hrvatsko tržište nekretnina? Koje su Vaše prognoze u odnosu na sljedeću fazu na tržištu nekretnina? Koji će projekti biti dobro prihvaćeni na tržištu?

U Hrvatskoj zasigurno još ima prostora za razvoj. Međutim, bilo kakva buduća aktivnost u smislu razvoja građevinskih


projekata bit će znatno drugačija od onih koji su pokretani u razdoblju od 2003.-2008. Developeri će morati mnogo više direktno sudjelovati u troškovima, što znači da će morati ulaziti s vlastitim kapitalom, morat će se mnogo više oslanjati na buduće korisnike svojeg objekta kako bi osigurali predugovore o najmu, morat će mnogo više razmišljati o dugoročnoj komercijalnoj održivosti svojeg projekta, ukratko, developeri će se morati početi ponašati kao devleoperi, a ne samo kao promatrači kao što je to često bio slučaj u prošlosti. Iako je sektor trgovačkih centara blizu zasićenja,

potražnja na tržištu uredskih prostora će se u konačnici povećati, a izgrađena moderna uredska površina i dalje je razmjerno mala u usporedbi s drugim glavnim gradovima u regiji. Također će sve više postojati potreba za logističkim prostorima. Konačno, iako će još možda proći neko vrijeme da to krene, u konačnici bi turizam trebao biti sektor u kojem će biti dosta razvojnih aktivnosti.

Možete li usporediti tržište trgovačkih centara u Hrvatskoj s drugim novim državama EU-a?

Tržište trgovačkih centara u Hrvatskoj mnogo je bolje razvijeno nego u većini drugih „novih država EU-a“ te ga je stoga teško uspoređivati. Nije vjerojatno da će doći do velikog povećanja potražnje developera, investitora ili trgovačkih lanaca u mjeri u kojoj je to možda bilo u novim državama EU-a.

Očekujete li veće promjene na tržištu nekretnina nakon što Hrvatska uđe u EU?

Pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji zasigurno će trgovačkim lancima koji su već prisutni olakšati poslovanje u Hrvatskoj, osobito iz motrišta logistike.

To bi, osim toga, trebalo ohrabriti i trgovačke lance koji tek razmatraju ulazak na ovo tržište. Glede kupaca, kada granice jednom nestanu, to bi trebalo olakšati shopping u Hrvatskoj stanovnicima koji žive blizu granice, ako im je to zgodnije. Npr. iz nekih dijelova Slovenije ili Mađarske je možda zgodnije otići u Zagreb ili Osijek nego u neki veći grad (u njihovoj vlastitoj zemlji) koji je možda udaljeniji. U sektoru uredskih prostora, također će biti utjecaja u smislu da bi trebalo doći do povećanja aktivnosti mnogih poduzeća, što će rezultirati potrebom za većom ponudom uredskih prostora.

Možda će najveća promjena biti ta da će institucionalni ulagači početi ozbiljnije razmatrati Hrvatsku kod donošenja odluke gdje će uložiti, a to bi moglo dovesti do veće likvidnosti na tržištu ulaganja u nekretnine. To znači da ćemo biti svjedoci toga da će sve više nekretnina (shopping centara, uredskih zgrada, logističkih parkova, hotela, itd.) mijenjati vlasnike sve češće.

Često čujemo da strani ulagači smatraju Hrvatsku osobito teškom za poslovanje. Kao osoba koja je na čelu međunarodnog developera u Hrvatskoj, slažete li se s tim?

Sigurno nije jednostavna! Činjenica je da sam većinu svog radnog iskustva proveo u Hrvatskoj tako da je teško komentirati kakva je situacija u drugim zemljama. Međutim, ono što čujemo od kolega jest da na brojnim drugim tržištima stvari nisu nužno manje komplicirane. Jedna od glavnih razlika je stav tijela vlasti. U drugim zemljama, čak i onima koje su zrelije i razvijenije od Hrvatske, ali gdje je isto tako teško poslovati, tijela vlasti su općenito mnogo spremnija pomoći u pronalaženju rješenja. U Hrvatskoj to nažalost

najčešće nije slučaj. Među ulagačima prečesto vlada osjećaj da su tijela vlasti samo zainteresirana za ono što mogu dobiti od ulagača u kratkoročnom smislu i ako to nije dovoljno atraktivno, tada je njihova spremnost da pruže podršku značajno smanjenja čak i ako projekt možda za državu ima golemu dugoročnu vrijednost, financijsku i drugu. Po mojem mišljenju, ako ne dođe do velike promjene u načinu razmišljanja i stavu tijela vlasti u Hrvatskoj, Hrvatska će uvijek ostati teška za poslovanje. S druge strane, ako se pristup stranim (a u određenoj mjeri i lokalnim) ulagačima promijeni, na način da tijela vlasti uvide svoju ulogu facilitatora, a ne nekog tko postavlja prepreke, to će Hrvatsku odmah učiniti lokacijom na kojoj je lakše poslovati, bez obzira na potrebu za reformama zakona i propisa (iako ne želim reći da to također nije potrebno). Ključna stvar jest da se taj stav mora promijeniti: počevši od ministra pa sve do šalterskog službenika i kod svih osoba između. Promjena koja se događa samo na političkoj razini nikada neće biti dovoljna.

Kakvi su globalni trendovi u sektoru trgovačkih lanaca, što se mijenja i u kojem smjeru te kako se to odražava na hrvatsko tržište trgovačkih centara?

Jedan od primjetnih trendova proteklih godina vezan je uz tržišta na koja su se trgovački lanci usredotočili radi proširenja. Brojni trgovački lanci su sve više usredotočeni na azijska tržišta, osobito Kinu i Indiju. To je razumljivo ako se uzme u obzir već i sama veličina tih tržišta. Ono što to znači za Hrvatsku jest da će određeni međunarodni trgovački lanci „preskočiti“ hrvatsko tržište, budući da je vrlo malo u usporedbi sa spomenutim tržištima. Pridruživanjem EU-u, hrvatsko će se tržište smatrati dijelom tržišta EU-a i to bi trebalo rezultirati ulaskom nekoliko novih trgovačkih lanaca, ne nužno zbog same Hrvatske, ali zato što će se to smatrati dijelom većeg tržišta.

Drugi važan aspekt koji bih želio kratko spomenuti jest odnos između vlasnika i najmoprimca u trgovačkim centrima i u kojem bi smjeru to moglo (trebalo) ići. To je znatno drugačije nego u

“Pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji zasigurno će trgovačkim lancima koji su već prisutni olakšati poslovanje u Hrvatskoj, osobito iz motrišta logistike.”


drugim sektorima, npr. uredskom sektoru. U trgovačkim centrima, uspjeh poslovanja najmoprica u velikoj mjeri ovisi o prostoru u kojem obavlja svoje poslovanje te o uvjetima koji su uz to vezani, kao i o okruženju, tj. ne samo o toj trgovini, već i o ostatku trgovačkog centra (ili shopping ulice, već prema tome o čemu se radi.) Vlasnik stoga ima vrlo važnu ulogu u rezultatima najmoprimca. Naravno, što su bolji rezultati najmoprimca, to više najamnine se može plaćati te je to utoliko bolje za vlasnika. Iako to u velikoj mjeri zvuči kao partnerstvo, u prošlosti je to bilo daleko od toga. Vlasnici su prije krize tražili maksimalne moguće najamnine, a najmoprimci su najčešće na to pristajali jer su vremena bila dobra. Za vrijeme i poslije krize, najmoprimci su vlasnicima/developerima nudili minimalno moguće, a to je prihvaćano jer je alternativa za vlasnike bila prazan prostor. Međutim,

i jedno i drugo može funkcionirati samo kratkoročno. Brojni najmoprimci koji su se obvezali na vrlo visoke najamnine prije krize sada trpe, a isto tako mnogi developeri koji su osigurali najmoprimce za vrlo niske najamnine (ili bez najamnina) i bez osiguranja sada su također suočeni s problemima. Da zaključim, više nego ikada je očito da u sektoru nekretnina vlasnici i najmoprimci moraju surađivati, gledajući na dugoročni uspjeh, umjesto da su usredotočeni samo na neposredne koristi kao što je to bio slučaj u prošlosti.

Kako bi trebalo strukturirati projekt i upravljati projektom, a da bi se razvio uspješan shopping centar?

Jedna stvar koja se nikada neće promijeniti jest važnost lokacije. Međutim, ono što su protekle godine pokazale jest da dobra lokacija koja

osigurava odgovarajući pristup, vidljivost, infrastrukturu itd. sama po sebi nije dovoljna. Ono što je možda najvažnije jest da se uključe svi dionici, i to što je ranije moguće. Ako developer može postići zajednički sporazum s budućim najmoprimcima i postići da se oni obvežu, a isto tako i s bankama, projektantima, izvođačima, upraviteljima nekretnina, agentima za iznajmljivanje, mjerodavnim tijelima vlasti, lokalnom zajednicom, stručnim savjetnicima itd., i to što je ranije moguće kako bi se usuglasili zajednički ciljevi, tada je vjerojatnost uspjeha izrazito povećana. Izostavljanje bilo kojeg od spomenutih dionika povećava mogućnost neuspjeha. Ne postoji čarobna formula, budući da se tržište neprestano kreće i mijenja, najbolja stvar je nikada ne prestati slušati i učiti jedni od drugih te razmjenjivati međusobna iskustva – koliko god to otrcano zvučalo.


3. PROMOCIJA KNJIGE

U četvrtak, 29. ožujka 2012. godine u

Društvu arhitekata u Zagrebu održana je

promocija knjige UTJECAJ I VAŽNOST

LOKACIJE UREDSKOG PROSTORA

NA IMIDŽ PODUZEĆA autorice Petre

Škevin, čiji izdavač je Filipović poslovno

savjetovanje d.o.o.

Ova knjiga bazira se na istraživanju o

utjecaju i važnosti lokacije uredskog

prostora na imidž poduzeća i ostalih

čimbenika koji utječu na izbor uredskog

prostora, kojeg je Petra Škevin provela u

sklopu izrade znanstvenog magistarskog

rada kojeg je obranila u 2011. godini

na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta

u Zagrebu, u sklopu znanstvenog poslije-

diplomskog studija Marketing. Petra

Škevin je arhitektica, magistrica znanosti

iz područja ekonomije i članica Uprave

Filipović poslovnog savjetovanja d.o.o.

Knjiga ima 200 stranica. Sastoji se od dvije osnovne cjeline. Prvu cjelinu čine dva poglavlja pod nazivom Nekretnine u sektoru uredskog prostora i Marketing poslovnih zgrada i uredskog prostora. U njoj je dan teoretski pregled osnovnih pojmova i tema povezanih s tržištem uredskog prostora, i to iz perspektive industrije komercijalnih nekretnina i iz perspektive marketinga. Taj dio zamišljen je kao svojevrstan udžbenik – handbook o nekretninama u sektoru uredskog prostora. U drugoj cjelini prikazano je provedeno istraživanje o utjecaju i važnosti lokacije uredskog prostora na imidž poduzeća i o drugim pitanjima povezanim s odabirom i uređenjem uredskog prostora.

U knjizi se nalazi veći broj fotografija poznatih zagrebačkih uredskih zgrada koje su zamišljene kao svojevrstan „katalog“ zagrebačkih uredskih zgrada.

U ovoj knjizi istražuju se važni aspekti marketinga komercijalnih nekretnina u sektoru uredskog prostora na zagrebačkom tržištu, konkretno mišljenja poslovnih ljudi - menadžera o važnosti i utjecaju lokacije te ostalih čimbenika uredskog prostora, kao što su interijer ureda, prometna povezanost,

arhitektura zgrade i sl., na imidž poduzeća. Pored navedenog, istražene su i druge pojave i pitanja koji se javljaju kod izbora uredskog prostora.Na promociji je bilo prisutno 70-tak sudionika. Na početku promocije govore su održali prof. dr. sc. Josip Tica i Vladimir Filipović, koji su napisali i predgovore za knjigu, a pored njih knjigu je prezentirala i autorica Petra Škevin. Nakon toga gosti su nastavili ugodno druženje u kultnom Društvu arhitekata.

Knjigu Petre Škevin UTJECAJ I VAŽNOST LOKACIJE UREDSKOG PROSTORA NA IMIDŽ PODUZEĆA možete naručiti putem narudžbenice po cijeni od 190 kuna.

Utjecaj i važnost lokacije uredskog prostora na imidž

poduzećaautorica:PetraŠkevin

NARUDŽBENICA

Naručujemprimjerakaknjige

Utjecaj i važnost lokacije Uredskog prostora na imidž podUzećapo cijeni od 190,00 kn po primjerku, uvećano za troškove poštarine

tvrtka društva / ime i prezime

odjel ili ime osobe na koju se šalje

ulica

poštanski broj

OIB

fax

e-mail

žiro račun

kućni broj

mjesto

telefon

Ispunjenu prijavnicu pošaljite faxom na broj 01 4838 060 ili e-mailom na [email protected]. Molimo Vas da iznos uplatite prema računu koji ćemo Vam ispostaviti nakon što primimo

ispunjenu i potpisanu narudžbenicu.

podaci o kupcu:

datum M.P. potpis

Filipović poslovno savjetovanje d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 3/V, 10000 Zagreb, HrvatskaŽ.R. 2360000-1101325578, OIB 06551518849Tel: +385 (0)1 481 6969, Fax: +385 (0)1 483 8060web: www.filipovic-advisory.com, e-mail: [email protected]


prosječna cijena EUR/m² raspon cijena EUR/m²

ZAGREB

stambeni prostor

stanovi 1.795 558–6.667

kuće 1.711 341–14.667

poslovni prostor

uredi 1.753 700–4.865

lokali 2.264 722-8.663

poslovnezgrade 1.551 146–4.867

OBALA

stambeni prostor

stanovi 1.931 690–6.364

kuće 1.685 95–18.269

poslovni prostor 1.664 651–4.338

turistički objekti 2.117 1.111–5.385

4. STATISTIKA

4.1. prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – ožujak 2012.

Prema izvornim indeksima, građevinski radovi u siječnju 2012. u odnosu na siječanj 2011. manji su za 5.7%. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u siječnju 2012. u odnosu na siječanj 2011. manji su za 6.5%. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u siječnju 2012. u odnosu na prosinac 2011. manji su za 1.1%.

Priopćenje: Indeksi građevinskih radova u siječnju 2012., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2012.

4.2. statistička priopćenja državnog zavoda za statistiku iz područja građevinarstva.

4.2.1. indeksi građevinskih radova u siječnju 2012.

Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o.koju možete vidjeti na www.burza-nekretnina.com

http://www.burza-nekretnina.com


PU drugom polugodištu 2011. prosječna cijena 1 m2 novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, iznosila je 11.549 kuna. Ta cijena manja je za 2.4% u odnosu na drugo polugodište 2010. Prosječna cijena 1 m2 stanova POS-a (na temelju Programa društveno poticane stanogradnje) u drugom polugodištu 2011. iznosila je 6.396 kuna. U istom razdoblju, ukupna prosječna cijena po 1 m2 svih prodanih stanova (bez obzira na prodavatelja)

iznosila je 11.527 kuna. U izračunu ukupne prosječne cijene 1 m2 stana u drugom polugodištu 2011., stanovi POS-a sudjelovali su s 0.4% u ukupnoj snimljenoj masi prodanih m2, a ostali prodavatelji s 99.6%.

Priopćenje: Cijene prodanih novih stanova u drugom polugodištu 2011., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2012.

4.2.2. cijene prodanih novih stanova u drugom polugodištu 2011.


IZDAVAČ:

Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. Trg bana Josipa Jelačića 3/V10000 Zagreb – HrvatskaTel: +385 1 481 69 69 Fax:. +385 1 483 80 60e-mail: [email protected]

Želja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i kvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od developera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za posredovanje i dr.

Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete na [email protected] kako bismo poboljšali CREN i učinili ga vodećim medijem o hrvatskom tržištu nekretnina. Redakcija: urednik Vladimir Filipović, Marija Noršić, Petra Škevin i Natalija Vulić.

mailto:cren%40filipovic-advisory.com?subject=CREN

mailto:cren%40filipovic-advisory.com?subject=CREN

Tema broja: INTERVJU S PREDAVAČEM NA OSMOJ KONFERENCIJI 68_HR.pdf · Stanje hrvatskog tržišta nekretnina nakon ulaska Hrvatske u EU Kao prvo Vam želimo čestitati na Vašem novom

Documents