Tema 4: Nacionalno zakonodavstvo · Ustav Republike Hrvatske: • NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 (pročišćeni tekst) Polazne osnove –

Uvodna misao - U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kaozajednici slobodnih i ravnopravnih državljana

O čemu ćemo učiti u sklopu ove teme:

• Ustav Republike Hrvatske• Zakon o zaštiti prirode• Zakon o zaštiti okoliša• Izbor iz sektorskih zakona vezanih uz zaštitu, očuvanje i korištenje prirodnih dobara

Tema 4: Nacionalno zakonodavstvo

Ustav Republike Hrvatske:

• NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 (pročišćeni tekst)

Polazne osnove – Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratskadržava u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka.

Članak 2. - Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenimpodručjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama,teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.

Hrvatski sabor i narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom,odlučuje:o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj;o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime;o udruživanju u saveze s drugim državama.Saveze s drugim državama Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravoda sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa.


Članak 3. - Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva,očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranačkisustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj zatumačenje Ustava.

Članak 5. - U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostalipropisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i zakona ipoštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

Članak 11. - Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja.Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim

hrvatskim grbom u sredini.Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zaštita tih i

drugih državnih znamenja uređuje se zakonom.


Članak 14. - Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi,boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ilisocijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugimosobinama.Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 16. - Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitilasloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za

ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Članak 17. - U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenostidržave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavommogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svihzastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpispredsjednika Vlade, Predsjednik Republike.Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može

imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru,nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničitiprimjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog iliponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela ikazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.


Članak 19. - Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju bitiutemeljeni na zakonu.Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela

koja imaju javne ovlasti.

Članak 20. - Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnimslobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.

Članak 26. - Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima idrugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

Članak 43. - Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovihprobitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ilidruga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i drugeudruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.

Članak 50. - Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzetivlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno oganičiti zakonom radi

zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša izdravlja ljudi.


Članak 52. - More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i drugaprirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijeloviprirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskogi ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa zaRepubliku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku

mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, tenaknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.

Članak 69. - Svatko ima pravo na zdrav život.Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti

zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

Članak 92. - Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavnai zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imajujavne ovlasti.


Članak 112. - Vlada Republike Hrvatske:– predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru,– predlaže državni proračun i završni račun,– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,– donosi uredbe za izvršenje zakona,– vodi vanjsku i unutarnju politiku,– usmjerava i nadzire rad državne uprave,– brine o gospodarskom razvitku zemlje,– usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi,– obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

Članak 114. - Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a

osobno su odgovorni za svoje područje rada.

Članak 116. - Ustrojstvo i poslovi državne uprave i način njihovog obavljanja uređuju sezakonom.Određeni poslovi državne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imajujavne ovlasti.


Članak 128. - Ustavni sud Republike Hrvatske:– odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,– odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,– odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnimovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kaoi pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni UstavomRepublike Hrvatske,

– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti inezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor.

Članak 133. - Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi i njihovo područjeodređuje se na način propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i drugejedinice lokalne samouprave (sic!).


Članak 134. - Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokrugakojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose nauređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalnedjelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovnoobrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenjeprirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog

(regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo,prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnuinfrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih ikulturnih ustanova.

Članak 138. - U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanjemeđunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnogugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.

Članak 139. - Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje iliizmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodneugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.


Članak 140. - Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom iobjavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka RepublikeHrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati iliukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilimameđunarodnog prava.

• Dobar temelj zaštite prirodnog kapitala koji se detaljnije razrađujezakonodavstvom nižeg reda!


Namjena/korištenje prostora (krajobraza) - Zakon o prostornom uređenju i gradnji:

• NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12

Članak 1(3). - Prostornim uređenjem se ostvaruju pretpostavke za unapređenjegospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka uprostoru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) kao osobito vrijednom iograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornomplaniranju.

Članak 2(1).8. Krajobraz je određeno područje, opaženo ljudima, čija je osobnost rezultat

međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika i koje obilježavaprevladavajuća prisutnost prirodnih sastojina.

9. Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnogkrajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost,

11. Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosnouporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentomprostornog uređenja.


11.1. Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površinapodređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo,sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, kojiisključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene.


11.2. Pretežita namjena je planirano korištenje prostora / površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća.

17. Osjetljivost prostora je moguća preobrazba prostora kao posljedica gospodarskih i društvenih procesa, prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili ugrožavanja okoliša na određenom području (gubitak osobnosti prostora, neracionalna potrošnja zemljišta i pritisci koncentracijom stanovništva i djelatnosti na uže obalno područje, prometna nepovezanost rubnih urbanih i ruralnih područja).




21. Prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi.

22. Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana.

23. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje nastaju djelovanjem ljudi.

24. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, određuju namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru.

30. Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se određuje ili mijenja stanje u prostoru.

31. Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje zemljišta.


• Načela prostornog uređenja• Načelo prostorne održivosti razvitka• Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora• Načelo vertikalne integracije i usuglašavanja interesa• Načelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima• Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa

• Zaštićena područja od posebnog interesa za DržavuČlanak 48. - Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zaštićene

prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne cjeline su područja od posebnog interesa zaDržavu.

• Prostorni plan područja posebnih obilježjaČlanak 68. - Prostorni plan područja posebnih obilježja uz poštivanje smjernica Strategijei zahtjeva Programa, uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnihvrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode, razrađuje ciljeve prostornog uređenja napodručju posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenjeprostora.Članak 69(2). - Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka donosi se obvezno za područjenacionalnog parka i parka prirode te za područja određena Strategijom ili prostornimplanom županije.

• Red i kultura stanuju u ovom Zakonu ali se ne provode!


Šira (okvirna) zaštita - Zakon o zaštiti okoliša:

• NN 110/07, novi u donošenju!

Članak 3(1). - Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša,očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti, racionalnokorištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovniuvjet zdravog života i temelj koncepta održivog razvitka.

Članak 4(1-29). - Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovihzajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnjirazvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturnabaština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnostiuzajamnog djelovanja.

Članak 5(6). - Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim zakonom a odnose se napojedine sastavnice okoliša ili opterećenja primjenjuju se posebni propisi kojima seuređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša odnosno kojima se uređuje zaštita okolišaod pojedinog opterećenja.


• Naputak o obrascu, sadržaju i način uvođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskimpregledima inspektora zaštite okoliša – NN 79/95

• Plan intervencija u zaštiti okoliša - NN 82/99, 86/99, 12/01• Nacionalna strategija zaštite okoliša - NN 46/02• Nacionalni plan djelovanja za okoliš - NN 46/02• Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih spojeva

koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina - NN 135/06• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i

mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida – NN 73/07• Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisiju u okoliš

ugljikovog dioksida – NN 77/07• Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša - NN 35/08• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš – NN 64/08, 67/09• Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš - 64/08• Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima

zaštite okoliša – NN 64/08• Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša - NN 68/08• Pravilnik o povjerenstvu za stratešku procjenu - 70/08


• Pravilnik o znaku zaštite okoliša – NN 70/08, 81/11• Uredba o kakvoći mora za kupanje - NN 73/08• Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora - NN 92/08• Pravilnik o Očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite

okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja -NN 113/08

• Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari i oočevidniku prijavljenih velikih nesreća – NN 113/08

• Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša – NN 114/08• Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari – NN 114/08• Uredba o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog

ocjenjivanja – NN 114/08• Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu – NN 139/08• Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima – NN 145/08• Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša – NN 154/08• Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske – NN 30/09• Popis osoba koje se mogu imenovati za članove i zamjenike povjerenstva u

postupcima strateške procjene, procjene utjecaja zahvata na okoliš iutvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša 126/09, 65/12


• Pravilnik o priznanjima i nagradama za dostignuća na području zaštite okoliša – NN31/10

• Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanjestručnih poslova zaštite okoliša – NN 57/10

• Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša za smanjenje emisija hlapivihorganskih spojeva koje nastaju tijekom punjenja motornih vozila benzinom nabenzinskim postajama – NN 5/11

• Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja – NN 114/11• Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskog

okoliša - NN 136/11• Pravilnik o načinu pečaćenja prostorija, prostora i sredstava za rad nadziranih osoba

prema propisima o zaštiti okoliša – NN 43/12• Pravilnik o službenoj iskaznici i znaku inspektora/ice zaštite okoliša – NN 43/12• Uredba o osnivanju Agencije za zaštitu okoliša – NN 75/02• Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – NN 107/03, 144/12• Statut Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – NN

193/03, 73/04, 116/08, 101/09, 118/11, 67/13• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i

mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon - NN2/04


• Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja posebne naknade za okoliš navozila na motorni pogon – NN 20/04

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja posebnenaknade za okoliš na vozila na motorni pogon – NN 44/04

• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima imjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kaosumporov dioksid i oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid – NN 71/04

• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima imjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadomNarodne novine 71/04

• Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za emisiju u okolišoksida sumpora izraženih kao sumporov oksid i oksida dušika izraženih kao dušikovdioksid – NN 95/04

• Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanjeokoliša otpadom – NN 95/04

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknadena emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid – NN 120/04

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknadena emisiju u okoliš oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid – NN 120/04


• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknadena opterećivanje okoliša otpadom – NN 120/04

• Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda zazaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – NN 183/04

• Pravilnik o načinu praćenja namjenskog korištenja sredstava Fonda za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost i ugovorenih prava i obaveza – NN 183/04

• Pravilnik o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva zadodjeljivanje sredstava Fonda – NN 18/09, 42/12

• Pravilnik o postupku objavljivanja natječaja i o odlučivanju o odabiru korisnikasredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – NN 153/11

• Daje širi okvir zaštite prirode i uređuje sprječavanje opterećenja (prirodnog)okoliša ljudskim aktivnostima!


Uža (usmjerena) zaštita - Zakon o zaštiti prirode:

• Posebni propis (lex specialis) NN 70/05, 139/08, 57/11, novi NN 80/13!• 250 članaka

I. OPĆE ODREDBE (1-9)

Članak 1. - Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode injezinih dijelova te druga pitanja s tim u vezi.

Članak 3(1). Priroda je u smislu ovoga Zakona sveukupna bioraznolikost, krajobraznaraznolikost i georaznolikost.

Članak 4. - Ciljevi i zadaće zaštite prirode su:• očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost, krajobraznu raznolikost i georaznolikost u stanju

prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,• utvrditi i pratiti stanje prirode,• osigurati sustav zaštite prirode radi njezinog trajnoga očuvanja,• osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i

uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica,• pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode,

mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,• spriječiti ili ublažiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice

tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti.


Članak 5. - Zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima:• svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju bioraznolikosti, krajobrazne

raznolikosti i georaznolikosti i očuvanju općekorisne uloge prirode,• neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra

održivo,• u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela

održivog korištenja,• zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni

surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja isanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prijenastanka štete,

• predostrožnosti, kada postoji prijetnja od ozbiljne ili nepopravljive štete po prirodu,• javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode.


Članak 6(2). - Zaštita prirode provodi se osobito:• utvrđivanjem i procjenom stanja prirode,• provedbom mjera zaštite prirode,• donošenjem prostornih planova temeljem posebnog propisa i planova gospodarenja

prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, energetike, prometa, poljoprivrede,šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecajana prirodu,

• izradom izvješća o stanju prirode i provedbom strategije, programa i drugihdokumenata propisanih ovim Zakonom,

• proglašavanjem zaštićenih dijelova prirode,• uspostavom sustava upravljanja prirodom i zaštićenim dijelovima prirode,• povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite

prirode,• poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode,• obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o

zaštiti prirode,• poticanjem i promicanjem zaštite prirode te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite

prirode u odgoju i obrazovanju.


Članak 9(1). - Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:• biološki materijal znači svaki materijal koji sadržava genetsku informaciju i koji se

može razmnožavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu (npr.mikroorganizmi, molekule i fragmenti deoksiribonukleinske kiseline (DNA), virusi,tkivne i stanične kulture, sjeme, itd.),

• bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijeloviekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica, teraznolikost ekosustava,

• crveni popis je popis divljih vrsta čiji je stupanj ugroženosti procijenjen premameđunarodno prihvaćenim kriterijima,

• divlje vrste su one vrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka kao posljedicaumjetnog odabiranja (odabir i uzgoj u svrhu dobivanja pasmina udomaćenih životinja isorti kultiviranih biljaka) ili genetske modifikacije nasljednog materijala tehnikamamoderne biotehnologije,

• doprirodno stanje je stanje u ekosustavu ili krajobrazu na čiji je razvoj čovjek utjecao uneznatnoj mjeri te se u njima odvijaju procesi koji su uglavnom samoregulirajući i kojimogu opstati bez izravnog ljudskog djelovanja,

• ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološkiznačajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajnopridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti,


• ekosustav je dinamičan kompleks zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi imikroorganizama i njihovoga neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalnajedinica,

• endem je vrsta čije je rasprostranjenje ograničeno na određeno područje,• ex-situ očuvanje (izvan prirode) je očuvanje komponenti bioraznolikosti i genetske

raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa i očuvanje dijelova geobaštine izvanprirodnih nalazišta, uglavnom minerala i stijena te fosila u muzejskim ili privatnimzbirkama i ustanovama,

• fosili su ostaci živih organizama iz geološke prošlosti, kao i otisci njihovih životnihaktivnosti,

• genetski materijal je bilo koji materijal biljaka, životinja, gljiva, algi, mikroorganizama ilinekog drugog podrijetla koji sadrže funkcionalne jedinice naslijeđa,

• genetska raznolikost je sveukupnost gena svih živih organizama te njihova raznolikostizmeđu jedinki, populacija, vrsta i viših taksonomskih kategorija,

• genska banka je spremište biološkog materijala koje sadrži nadzirane ili uzgajanepopulacije ili dijelove životinja, gljiva, biljaka, algi ili mikroorganizama, posebno sjeme,spore, spolne stanice i drugi biološki materijali, kojima se upravlja za namjeneočuvanja vrsta, odnosno njihovih genetskih bogatstava,

• georaznolikost je raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnihobjekata i struktura te prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja,


• informacijski sustav zaštite prirode je informacijski sustav koji objedinjava stručne iznanstvene podatke o bioraznolikosti i zaštiti prirode, a kojeg vodi Državni zavod zazaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod),

• in-situ očuvanje (u prirodi) je očuvanje ekosustava i prirodnih staništa, te održavanje iobnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovu prirodnom okruženju, a u slučajuudomaćenih ili kultiviranih vrsta u okruženju u kome su razvili svoja specifičnasvojstva, kao i očuvanje dijelova geobaštine na mjestu njihova nastanka, odnosnonalazišta minerala i fosila te stijena,

• invazivna strana vrsta je strana vrsta čije naseljavanje ili širenje ugrožavabioraznolikost ili zdravlje ljudi ili pričinjava gospodarsku štetu,

• kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti(koherentnosti) ekološke mreže,

• kontrolirani uvjeti uzgoja ili držanja vrsta su uvjeti kojima se onemogućujedospijevanje u prirodu jedinki u bilo kojem razvojnom stadiju ili njihovih dijelova kojimase vrsta može nespolno ili spolno razmnožiti ili križati sa zavičajnom vrstom,

• korištenje genetskih izvora je provođenje istraživanja i razvoja koji se temelje nagenetskim i/ili biokemijskim sastavnicama genetskog izvora, uključujući i primjenubiotehnologije, u svrhu stvaranja novih proizvoda i patenata,

• krš je jedinstvena vrsta reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkimznačajkama, koji se razvija u stijenama dobre topljivosti s razvijenom sekundarnomporoznošću, s karakterističnim površinskim (škrape, ponikve, uvale, polja u kršu i dr.) ipodzemnim oblicima (špilje i jame),


• mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, određenog i stalnog kemijskogsastava i fizičkih svojstava koji su stabilni u određenim uvjetima tlaka i temperature.Mineralom u smislu ovoga Zakona smatra se i nakupina ili tvorevina minerala.Minerali u smislu ovoga Zakona nisu mineralne sirovine,

• očuvanje vrsta i staništa znači niz mjera potrebnih za održavanje ili obnovu prirodnihstaništa i populacija divljih vrsta u povoljnom stanju,

• održivo korištenje prirodnih dobara je korištenje prirodnih dobara na način da seodržava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama da ispune, sada i ubudućnosti, odgovarajuće ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnim,nacionalnim i globalnim razinama,

• oporavilište za divlje životinje je prostor u kojem privremeno ili trajno borave jedinkestrogo zaštićenih zavičajnih vrsta životinja koje su nađene u prirodi iscrpljene,bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane u svrhu liječenja i oporavka s ciljem povratkau prirodu ili u svrhu repopulacije i/ili reintrodukcije, te zaplijenjene ili oduzete strogozaštićene životinje, kao i životinje divljih vrsta zaplijenjene sukladno posebnompropisu koji regulira prekogranični promet i trgovinu divljim vrstama,

• planovi gospodarenja prirodnim dobrima su planovi, programi ili osnove za zaštitu,upravljanje, gospodarenje i korištenje prirodnih dobara, koji se donose na temeljuposebnih propisa iz područja poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva, lovstva,ribarstva, i dr.


• plan upravljanja zaštićenim područjem je strateški dokument koji utvrđuje svrhu istanje zaštićenog područja te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne zaostvarenje ciljeva i pokazatelje učinkovitosti upravljanja,

• plan upravljanja strogo zaštićenom vrstom je strateški dokument koji utvrđuje stanjevrste te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za postizanje ili održavanjepovoljnog stanja vrste i pokazatelje učinkovitosti upravljanja,

• ponovno uvođenje (reintrodukcija) je ponovno naseljavanje neke vrste u područje izkojeg je ranije izumrla, a u ekosustavu još ili opet postoje približno jednaki ekološkiuvjeti kao i prije izumiranja, a koji omogućuju njezino preživljavanje,

• populacija je skupina prostorno, vremenski i ekološki povezanih jedinki iste vrste,• povoljno stanje divlje vrste je stanje koje u budućnosti osigurava opstanak te vrste,

genetsku stabilnost populacija i razmjenu gena među populacijama,• praćenje stanje očuvanosti prirode (monitoring) je osmišljeno i sustavno praćenje

stanja prirode,• prevladavajući javni interes je javni interes u pitanjima zaštite prirode koji iskazuje

Republika Hrvatska, a utvrđuje se sukladno ovom Zakonu,• primjerak je svaka životinja, biljka, gljiva ili alga, bez obzira je li živa ili mrtva, svaki

njezin dio ili derivat, bez obzira jesu li uključeni u drugoj robi,• prirodna dobra su sve sastavnice prirode koje čovjek koristi ili može koristiti u

gospodarske svrhe,


• repopulacija je nadodavanje jedinki u već postojeću populaciju neke vrste na nekompodručju u svrhu postizanja povoljnog stanja vrste,

• siga je nakupina minerala u podzemnim prostorima različitih oblika (stalaktiti,stalagmiti i dr.),

• speleološki objekt je prirodno formirana podzemna šupljina (špilja, jama, ponor,estavela i dr.), kao i njezin dio,

• speleološki katastar je baza podataka o speleološkim objektima,• stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava,

određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome da li jeprirodno ili doprirodno. Sva istovrsna staništa čine jedan stanišni tip,

• stanište divlje vrste je okoliš određen specifičnim abiotičkim i biotičkim svojstvima, ukojem vrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkog ciklusa,

• strana vrsta je vrsta koja prirodno nije obitavala u određenom ekosustavu nekogapodručja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem,

• ugrožena divlja vrsta je ona zavičajna divlja vrsta kojoj je dugoročni opstanak uopasnosti i kao takva se nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta u kategorijiregionalno izumrlih (RE), kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) ili osjetljivih (VU)vrsta,

• uvođenje u prirodu (introdukcija) je namjerno ili nenamjerno naseljavanje, odnosnounošenje stranih vrsta,


• vrsta je klasifikacijska jedinica u taksonomiji (imenovanju) organizama(mikroorganizama, algi, gljiva, lišajeva, biljaka i životinja), a u ovom Zakonu se odnosina vrste i niže sistematske kategorije,

• zahvat u prirodu je svako privremeno ili trajno djelovanje čovjeka na prirodu kojemože narušiti prirodnu ravnotežu, ako to djelovanje nije u cilju zaštite i očuvanjaprirode

• zaštićeni dio prirode je dio prirode proglašen zaštićenim sukladno ovom Zakonu,• zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti

prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode, pratećih uslugaekološkog sustava i pripadajućih kulturnih vrijednosti,

• zavičajna vrsta je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekosustavu nekogapodručja.

Članak 9(2). - Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu, uporabljenisu neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.


II. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA ZAŠTITE PRIRODE (10 – 18)

• Temeljni dokumenti zaštite prirode• Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske• Izvješće o stanju prirode u Republici Hrvatskoj

• Obavljanje upravnih i stručnih poslova zaštite prirode• Ministarstvo• upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave• Državni zavod za zaštitu prirode


III. KORIŠTENJE PRIRODNIH DOBARA I PROSTORA TE OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZA EKOLOŠKU MREŽU (19 – 51)

• Korištenje prirodnih dobara i prostora• Temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima• Temeljem zahtjeve zaštite prirode (uvjeti zaštite prirode, pregled zaštićenih

dijelova prirode i područja ekološke mreže te ekološki značajnih područja spripadajućim kartografskim prikazom)

• Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu• Ocjenjuje utjecaj strategija, planova, programa ili zahvata, samih i/ili s drugim

strategijama, planovima, programima ili zahvatima, na ciljeve očuvanja icjelovitost područja ekološke mreže


IV. OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI (52 – 98)

1. Stanišni tipovi, ekološki značajna područja i ekološka mreža• Povoljno stanje stanišnih tipova• Očuvanje ekosustava očuvanjem stanišnih tipova u povoljnom stanju• Ekološki značajna područja Republike Hrvatske su:

• područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana• područja koja bitno pridonose očuvanju bioraznolikosti u Republici Hrvatskoj• područja stanišnih tipova koji su rijetki ili ugroženi na svjetskoj, europskoj ili

državnoj razini• staništa vrsta koje su ugrožene na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini• staništa endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku• područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija vrsta (ekološki

koridori)• selidbeni putovi životinja

• Ekološka mreža u svrhu očuvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljih vrsta pticai njihovih staništa, drugih divljih vrsta životinja i biljaka i njihovih staništa kao istanišnih tipova, od osobitog značaja za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku.Područja ekološke mreže obuhvaćaju i područja značajna za očuvanjemigratornih vrsta ptica, osobito močvarna područja od međunarodne važnosti


2. Očuvanje divljih vrsta u prirodi• Povoljno stanje divlje vrste• Zabrana istrebljenja zavičajne divlje vrste• Održivo korištenje zavičajnih divljih vrsta• Mjere zaštite divljih vrsta• Zabrana uporabe određenih sredstava za hvatanje i/ili ubijanje• Zbrinjavanje u oporavilištima i povratak u prirodu jedinki divljih životinja

3. Uvoz, stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu stranih vrsta• Zabrana uvoza, stavljanja na tržište Republike Hrvatske stranih vrsta i/ili njihovo

uvođenje u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojimaprirodno ne obitavaju

• Određivanje uklanjanja ili mjera postupanja u cilju uništavanja ili sprječavanjadaljnjeg širenja uvedene strane vrste

4. Ponovno uvođenje i repopulacija zavičajnih vrsta• Ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu• Repopulacija


5. Uzgoj divljih vrsta• Za uzgoj stranih divljih vrsta, ishoditi dopuštenje Ministarstva• Provedba sigurnosnih mjera radi sprječavanja bijega, nekontroliranog širenja i/ili

krađe• Ministarstvo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da ne postoji ekološki rizik• Javna rasprava• Uzgoj strogo zaštićene zavičajne divlje vrste samo uz dopuštenje Ministarstva• Utvrđivanje zakonitosti podrijetla matičnih jedinki i opravdanost uzgoja sa

stajališta očuvanja vrste


6. Označavanje strogo zaštićenih životinja• Živi kralješnjaci, osim ptica, moraju se označiti nepromjenljivim mikročipom s

jedinstvenim kodom, a mikročip mora odgovarati normama HRN ISO 11784:2006 iHRN ISO 11785:2006

• Ptice se moraju označiti zatvorenim nožnim prstenom koji mora biti bešavni, tj.izrađen u neprekinutom krugu, bez prekida i spoja, mora imati jedinstveni, trajnočitljiv i nepromjenljiv kod

• Vlasnik uzgojene jedinke divlje vrste dužan je spriječiti bijeg ili uvođenje u prirodute jedinke ili njezinog dijela, te je odgovoran za štetu koju ta jedinka prouzroči kaoi za troškove njezinog uklanjanja iz prirode, po načelu krivnje.

• Bijeg ili širenje uzgojene jedinke strane vrste u prirodu smatra se oštećenjemprirode, po utvrđivanju štetnih posljedica za prirodu.Studiju o procjeni utjecajastrane vrste na prirodu i studiju o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestalezavičajne divlje vrste ili njene repopulacije na prirodu izrađuje ovlaštenik.

• Troškove izrade studije iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva.


7. Očuvanje genetske raznolikosti• Očuvanje genetske raznolikosti i genetskog materijala zavičajnih divljih vrsta od

interesa je za Republiku Hrvatsku provodi se sukladno načelu održivog razvitka ipravedne raspodjele koristi od korištenja genetskih izvora

• Ne smije biti ugrožen opstanak ekosustava i narušene populacije zavičajnih divljihvrsta koje su predmet korištenja do te mjere da postanu ugrožene

• Genetski materijal divljih vrsta čuva se u genskim bankama, zbirkamaprirodoslovnih muzeja, botaničkim vrtovima, herbarijima i zoološkim vrtovima (ex-situ izvori)


V. OČUVANJE GEORAZNOLIKOSTI (99 – 110)

1. Speleološki objekti• Od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku• O otkriću speleološkog objekta nalaznik je dužan obavijestiti Ministarstvo i Zavod

u roku od 8 dana od otkrića• Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata,

fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari uspeleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjajustanišni uvjeti u speleološkom objektu

2. Minerali i fosili• Pronalazak minerala i fosila izuzetnog zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda ili

obrazovnog i znanstvenog značaja nalaznik je dužan prijaviti Ministarstvu u rokuod 8 dana od dana pronalaska.

• Na mjestu nalaza ne smiju se obavljati nikakvi zahvati niti djelatnosti koje bi mogledovesti do uništenja ili oštećenja nalaza, ako Ministarstvo ne odluči drukčije.

• Pravna i fizička osoba koja namjerava uzimati minerale ili fosile iz prirode radistavljanja u promet dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva


VI. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE (111 – 174)

A. Zaštićena područja:• Strogi rezervat• Nacionalni park• Posebni rezervat• Park prirode• Regionalni park• Spomenik prirode• Značajni krajobraz• Park šuma• Spomenik parkovne arhitekture

• Zaštićena područja od državnog značenja su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode

• Zaštićena područja od lokalnog značenja su: regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park šuma i spomenik parkovne arhitekture

• Zaštićena područja mogu se prekogranično povezivati sa zaštićenim područjima druge države


• Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili moraiznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ilineznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornihprirodnih i krajobraznih vrijednosti.

• Nacionalni park ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnunamjenu.

• U nacionalnom parku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaizvornost prirode.

• U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.• Iznimno od stavka 4. ovoga članka, može se dopustiti obavljanje ugostiteljsko-

turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja, te obavljenje drugihdjelatnosti sukladno pravilniku iz članka 142. ovoga Zakona.


1. Proglašavanje zaštićenih područja• Nacionalni park i park prirode proglašava Hrvatski sabor zakonom• Prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja temelji se na:

• stručnoj podlozi koju izrađuje Zavod na zahtjev Ministarstva, a kojom se utvrđujuvrijednosti područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem

• izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanjezaštićenim područjem

• posebnoj geodetskoj podlozi za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu• Ako nestanu obilježja zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje, nadležno tijelo

donosi akt o prestanku zaštite

• Upisnik zaštićenih područja• Zaštićena područja upisuju se u Upisnik zaštićenih područja koji vodi Ministarstvo


2. Upravljanje zaštićenim područjima• Osnivanje javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima

• Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove• Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva

Republika Hrvatska uredbom Vlade• Vlada može uredbom osnovati javnu ustanovu za upravljanje s dva ili više

nacionalna parka i/ili parka prirode• Vlada može uredbom osnovati javnu ustanovu za upravljanje svim zaštićenim

područjima od državnog značenja• Dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu sporazumom

zajednički osnovati javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirodena njihovim područjima

• Osnivačka prava nad javnom ustanovom iz stavka 3. ovoga članka predstavničkotijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može prenijeti na jediniculokalne samouprave na čijem teritoriju je zaštićeno područje

• Zaštićenim područjima koje proglašava Vlada i predstavničko tijelo jedinicepodručne (regionalne) samouprave, ako se nalaze na prostoru nacionalnog parkaili parka prirode, ili graniči s njima, ili se nalaze neposredno uz njihovu granicu,može upravljati javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom ili parkomprirode


• Zaštićenim područjem koje proglašava predstavničko tijelo jedinice područne(regionalne) samouprave, a proteže se na području više jedinica područne(regionalne) samouprave, zajednički upravljaju javne ustanove za upravljanjeostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode tihjedinica

• Djelatnost javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima• Javne ustanove obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog

područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju, te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring)

• Javne ustanove djelatnost obavljaju kao javnu službu• Javne ustanove mogu obavljati i druge djelatnosti utvrđene aktom o osnivanju i

statutom koje služe obavljanju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.


• Financijsko poslovanje javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima• Sredstva za rad javnih ustanova i obavljanje djelatnosti iz članka 131. ovoga

Zakona osiguravaju se iz:• državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave• prihoda od korištenja zaštićenih dijelova prirode• prihoda od naknada• drugih izvora utvrđenih Zakonom i posebnim propisima

• Tijela upravljanja javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima• Upravno vijeće• Ravnatelj

• Stručni rad javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima• Stručni voditelj


3. Provođenje zaštite u zaštićenim područjima• Prostorni plan područja posebnih obilježja

• Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora u nacionalnomparku i parku prirode uređuje se prostornim planom područja posebnih obilježja,na temelju stručne podloge koju izrađuje Zavod

• Plan upravljanja• Upravljanje zaštićenim područjem provodi se na temelju plana upravljanja• Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su

se pridržavati plana upravljanja• Prijedlog plana upravljanja javne ustanove dužne su staviti na uvid javnosti

sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša• Plan upravljanja zaštićenog područja koje je prekogranično povezano sporazumno

se utvrđuje s nadležnim tijelom države u kojoj se nalazi prekogranični diozaštićenog područja


• Zabranjene radnje• U zaštićenim područjima zabranjene su osobito sljedeće radnje:

• usidriti i/ili privezati plovila izvan mjesta određenih prostornim planom i aktomdržavnog tijela nadležnog za unutarnju plovidbu, ako se zaštićeno područjenalazi na unutarnjim vodama,

• privezati plovila izvan mjesta određenih prostornim planom koja imaju statusluke, ako se zaštićeno područje nalazi na pomorskom dobru,

• voziti i/ili parkirati vozila izvan površina namijenjenih za vožnju ili parkiranje,• oštetiti i/ili uništiti znak i/ili informativnu ploču,• ložiti vatru izvan naselja i/ili mjesta koja su posebno označena i određena za

tu namjenu,• postaviti informativnu ploču, reklamni i/ili drugi pano bez dopuštenja,• kampirati odnosno logorovati izvan za to predviđenih i označenih mjesta,• posjetiti bez ulaznice ili vinjete kad je ulaznica ili vinjeta obvezna,• odložiti otpad izvan predviđenog i označenog prostora,• kupati se na mjestima određenima od strane nadležne javne ustanove kao

područja zabrane kupanja.• Zabrane se ne odnose na ovlaštene osobe u obavljanju službenih dužnosti i

zaposlenike pravnih osoba koje obavljaju dopuštenu djelatnost u zaštićenompodručju, kao ni na pravne i fizičke osobe koje u slučaju opasnosti ili akcidentaobavljaju poslove zaštite i spašavanja ljudi i imovine


• Program zaštite šumaZa zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata i nacionalnog parka donosi seprogram zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštiteZa zaštićena područja u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije i park šumedonosi se program zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštite i sastavni je diošumskogospodarskog plana, te se izrađuje i provodi u sklopu šumskogospodarskogplana

• Vojne vježbe• U zaštićenom području nije dopušteno izvođenje vojnih vježbi

• Opći akti o zaštiti i očuvanju zaštićenog područja• Za zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka,

posebnog rezervata i parka prirode donosi se pravilnik o zaštiti i očuvanju • Pravilnikom se pobliže propisuju uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i

korištenja zaštićenog područja i upravne mjere za nepoštivanje odredbi toga pravilnika i ovoga Zakona

• Za ostale kategorije zaštićenih područja donosi se odluka o mjerama zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenog područja

• Odlukom se pobliže propisuju uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenog područja te mjere za provođenje te odluke


• Zahvati, radnje i istraživanje• Ministarstvo izdaje dopuštenja na području strogog rezervata, nacionalnog parka,

posebnog rezervata i parka prirode te utvrđuje uvjete zaštite prirode prijepokretanja postupka lokacijske dozvole ili tijekom postupka izdavanja lokacijskedozvole

• Upravno tijelo izdaje dopuštenja i utvrđuje uvjete zaštite prirode prije pokretanjapostupka lokacijske dozvole ili tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole zazahvat na području spomenika prirode, regionalnog parka, značajnog krajobraza,park šume i spomenika parkovne arhitekture

• Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi zahvat na zaštićenom području,za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnompropisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje

• Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na zahvate koji se provode na temeljuplanova gospodarenja prirodnim dobrima koji su doneseni uz prethodnusuglasnost

• Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi znanstvena i/ili stručnaistraživanja u zaštićenom području dužna je ishoditi dopuštenje

• Posjećivanje• Zaštićena područja mogu se posjećivati na način koji ne ugrožava njihove

vrijednosti niti provođenje zaštite• Posjećivanje zaštićenog područja dopušteno je svima pod jednakim uvjetima


• Pravo vlasnika na naknadu• Ako je uporaba i korištenje zaštićenog područja za određene svrhe ograničena ili

zabranjena, vlasnik ili nositelj prava u tom zaštićenom području ima pravo nanaknadu za ograničenja kojima je podvrgnut

• Skrb o zaštićenom području• Skrb o zaštićenom području, dijelu zaštićenog područja ili području ekološke

mreže, osim kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RepublikeHrvatske, može se, na temelju provedenoga javnog natječaja, ugovorom povjeritiosobi koja nije njezin vlasnik ili nositelj prava


B. Strogo zaštićene vrste

1. Proglašavanje strogo zaštićenih vrsta• Strogo zaštićenim vrstama proglašavaju se zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili

su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisanpropisima Europske unije kojima se uređuju očuvanje divljih biljnih i životinjskihvrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka

2. Zabranjene radnje sa strogo zaštićenim vrstama• Popis zabranjenih aktivnosti na strogo zaštićenim biljkama, gljivama, lišajevima,

algama i životinjama• Zabranjuju se držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu

živih ili mrtvih jedinki iz prirode strogo zaštićenih vrsta• Zabrane se odnose na sve razvojne oblike strogo zaštićenih vrsta• Zabrane se odnose na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju na teritoriju

Republike Hrvatske• Svaka osoba dužna je prijaviti slučajno uhvaćene i/ili usmrćene strogo zaštićene

životinje• Nalaznik je dužan postupati na način kako je to određeno u okviru sustava za dojavu


3. Izuzeća od zabranjenih radnji• Zabrane se ne odnose na redovne aktivnosti određene planovima gospodarenja

prirodnim dobrima iz području šumarstva i vodnog gospodarstva koji sadrže uvjetezaštite prirode, te na obavljanje poljoprivredne djelatnost uz primjenu uvjeta višestrukesukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno posebnom propisu

C. Zaštićeni minerali i fosili

• Minerale i fosile koji su značajni radi svoje rijetkosti, veličine ili izgleda, ili obrazovnog iznanstvenog značenja, utvrđuje i proglašava zaštićenim dijelovima prirodeMinistarstvo

• Zabranjeno je uništavati zaštićene minerale i fosile te provoditi zahvate i/ili radnje kojimogu dovesti do oštećenja zaštićenih minerala i fosila i njihova nalazišta

• Zabranjeno je uzimati iz prirode i/ili izvoziti zaštićene minerale i fosile• Zaštićeni minerali i fosili čuvaju se na mjestu nalaza (in-situ).• Ako zaštićene minerale i fosile nije moguće zaštititi na nalazištu daju se na čuvanje

pravnoj ili fizičkoj osobi koja će osigurati njihovu stručnu zaštitu (ex-situ) i omogućitinjihovu uporabu u svrhu obrazovanja, muzejske djelatnosti, znanosti i zaštite prirode


D. Prava i ograničenja osoba u zaštićenim dijelovima prirode

• Pravo prvokupa• Vlasnik nekretnine unutar nacionalnog parka, strogog ili posebnog rezervata

dužan je, tu nekretninu najprije ponuditi na prodaju Republici Hrvatskoj, država neprihvati ponudu u roku od 30 dana od dana zaprimanja ponude, dužan je tunekretninu ponuditi na prodaju najprije jedinici područne (regionalne)samouprave, pa po isteku novog roka od 30 dana jedinici lokalne samouprave načijem se području nalazi nekretnina

• Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi navesti uvjete prodaje i cijenu• Tijelo nadležno za geodetske poslove i katastar dostavit će nadležnom sudu

podatke i dokumentaciju o katastarskim česticama za nekretnine, koji će poslužbenoj dužnosti izvršiti zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama uvlasništvu Republike Hrvatske i prava prvokupa u korist Republike Hrvatske,jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, na nekretninama uvlasništvu drugih osoba

• Ako ponuda ne bude prihvaćena vlasnik nekretnine može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta za državu

• Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno pravu prvokupa


• Izvlaštenje i ograničenje vlasničkog prava• Kada je to nužno radi provedbe zaštite i očuvanja zaštićenih dijelova prirode,

smatra se da postoji interes Republike Hrvatske za izvlaštenje ili ograničenjevlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama u zaštićenom području

• Postupak izvlaštenja prava vlasništva nekretnine provodi se sukladno posebnompropisu

• Republika Hrvatska i/ili jedinica područne (regionalne) samouprave je dužna nazahtjev vlasnika nekretnine u zaštićenom području za tržišnu cijenu otkupitinekretninu ili ponuditi drugu jednako vrijednu nekretninu, koju radi ograničenja izabrana iz Zakona nije moguće upotrebljavati za djelatnost za koju seupotrebljavala prije zaštite, ili se može upotrebljavati tek u neznatnoj mjeri

• Vlasnik nekretnine ima pravo ponuditi nekretninu na prodaju u roku dvije godineod dana stupanja na snagu akta koji je prouzročio ograničenja i zabrane nanekretnini


• Naknada štete• Pravna i fizička osoba kojoj se radi ograničenja i zabrana iz Zakona ili na temelju

njega izdanih akata o zaštiti, bitno pogoršaju postojeći uvjeti za stjecanje prihoda,a to nije moguće nadoknaditi dopuštenom djelatnošću u okviru propisanog režimazaštite u zaštićenom području, ima pravo na naknadu za ograničenja kojima jepodvrgnuta

• Naknada se može isplatiti ako Ministarstvo ili upravno tijelo prethodno utvrdi dapravna i fizička osoba koja je podvrgnuta ograničenjima provodi propisane uvjetezaštite prirode

• Iznos naknade ovisi o stupnju pogoršanja postojećih uvjeta za stjecanje prihodate trajanju, vrsti i obimu ograničenja ili zabrane.

• Iznos naknade utvrđuje se sporazumno, a u slučaju spora o visini naknadeodlučuje sud

• Naknada se isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna Ministarstva,odnosno proračuna jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave načijem teritoriju se nalazi zaštićeno područje

• Pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske nema pravo nanaknadu za ograničenja kojima je podvrgnuta u upravljanju nekretninom


• Republika Hrvatska ne odgovara za štetu koju prouzroče divlje vrste osim uslučajevima određenim Zakonom

• Pravna i fizička osoba kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta mogu uzrokovatidirektnu imovinsku štetu dužna je na primjeren način i na svoj trošak učiniti svedopuštene radnje i zahvate, kako bi spriječila nastanak štete.

• Ako nastanak štete nije moguće spriječiti na propisan način, oštećenik može odMinistarstvu tražiti dopuštenje za provođenje zabranjenih radnji koje seodobravaju na način i pod uvjetima propisanim Zakonom

• Na naknadu štete koju počine životinje strogo zaštićenih vrsta za koje jeodobreno odstupanje od strogih mjera zaštite i za koje se odstupanje odobravasukladno planu gospodarenja za tu vrstu kojeg usvaja i provodi središnje tijelodržavne uprave nadležno za poslove lovstva, primjenjuju se odredbe posebnihpropisa kojima se uređuje lovstvo

• Ako pravna i fizička osoba započne djelatnost ili izvođenje radnji u prostoru koji je prirodno stanište strogo zaštićene divlje vrste i u kojemu ona već obitava te postoji predvidivi rizik nastanka štete od strogo zaštićene divlje vrste, umanjuje se iznos naknade štete za predvidivi rizik

• Predvidivi rizik utvrđuje Ministarstvo na temelju pribavljenoga stručnog mišljenja mjerodavne institucije ili ovlaštene stručne osobe


• Svaki zahvat ili djelovanje u prirodi izvršen bez pravne osnove koji umanjuje,oštećuje ili uništava vrijednost, strukturu, kvalitetu, raznolikost i/ili posebnostnekog dijela prirode je ekološka šteta

• Osoba koja je počinila ekološku štetu dužna je nadoknaditi je• Ekološka šteta se nadoknađuje uspostavom prijašnjeg stanja u prirodi, kakvo

je bilo prije nastanka štete. U slučaju kad nije moguće u cijelosti ili djelomičnouspostaviti prijašnje stanje počinitelj je dužan platiti Republici Hrvatskoj novčanunaknadu.

• Visina naknade članka određuje se prema stupnju zaštite prirode ako je taj dioprirode zaštićen, statusu dijela prirode, očuvanosti, izvornosti i netaknutostiprirode te stupnju smanjenja tih vrijednosti, stupnju smanjenja bioraznolikosti,krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti, stupnju i opsegu oštećenja i/ili uništenjadijela prirode, stupnju površinskih ili podzemnih, geoloških, hidrogeoloških igeomorfoloških vrijednosti prirode te stupnju njihovog oštećenja, stupnjuoštećenja staništa, površini zahvaćenoj zahvatom odnosno djelovanjem, utjecajuna očuvanje toga dijela prirode za budućnost

• Okvirnu visinu naknade propisuje ministar pravilnikom• Visina naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom u odnosu na pojedine

jedinke strogo zaštićenih divljih vrsta utvrđuje se prema odštetnom cjeniku koji ćedonijeti ministar

• Naknada se plaća Republici Hrvatskoj


VII. POSTUPOVNE ODREDBE (175 – 177)

• Upravni/neupravni postupak

VIII. KONCESIJE I KONCESIJSKA ODOBRENJA NA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I SPELEOLOŠKIM OBJEKTIMA (178 – 193)

1. Koncesije• Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja prirodnih dobara, osim na

šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravo obavljanjadjelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, te pravo na izgradnju i korištenjeobjekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti u zaštićenim područjima ispeleološkim objektima na kojima je to dopušteno sukladno Zakonu

• Na pitanja vezana uz koncesije koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se Zakono koncesijama

• Koncesija se ne može dati u strogom rezervatu• U nacionalnom parku, posebnom rezervatu i speleološkom objektu koncesija se može

dati na način propisan ovim Zakonom• Koncesije na pomorskom dobru u nacionalnom parku i posebnom rezervatu mogu se

dodijeliti prema posebnom propisu kojim se uređuje davanje koncesija na pomorskomdobru


• U parku prirode, regionalnom parku, park šumi, značajnom krajobrazu i spomenikuparkovne arhitekture koncesija se može dati prema posebnom propisu uz mišljenjeMinistarstva. Mišljenje nije potrebno kad odluku o koncesiji donosi Vlada ili Hrvatskisabor

• Nadležna javna ustanova ne mora imati koncesiju za korištenje prirodnih dobara nazaštićenom području kojim upravlja

• Vlada može posebnom odlukom odrediti pojedina zaštićena područja, odnosno drugedijelove prirode u vlasništvu Republike Hrvatske ili pomorsko dobro na kojem senalaze zaštićeni dijelovi prirode, na kojima se ne može dati koncesija

• Koncesionar je dužan poduzimati mjere zaštite zaštićenog područja, odnosnospeleološkog objekta, na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o koncesiji i ovimZakonom i na temelju njega donesenim propisima

• Ako u tijeku trajanja koncesije na zaštićenom području ili speleološkom objektunastanu nepredvidive promjene ili oštećenja zbog kojih je potrebno ograničiti opsegkoncesije i način njezinog provođenja, koncesionar je dužan poduzeti sve radnje imjere koje mu u cilju sprječavanja nastalih promjena ili oštećenja naredi Ministarstvo iliupravno tijelo

• U slučaju dodatnih ograničenja, koncesionar ima pravo na naknadu stvarne štete• Ako se koncesionar ne pridržava izdanih uvjeta zaštite prirode, dužan je nadoknaditi

nastalu štetu, uspostaviti prijašnje stanje ili provesti kompenzacijske uvjete sukladnoodredbama ovoga Zakona

• Koncesija na zaštićenom području ili speleološkom objektu daje se na rok od 6 do 55godina


2. Koncesijska odobrenja• Javne ustanove mogu dati koncesijsko odobrenje na vrijeme do pet godina pravnim

osobama i fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje obrta za gospodarskokorištenje prirodnih dobara ili obavljanje druge djelatnosti

• Za koncesijsko odobrenje na zaštićenom dijelu prirode koje se izdaje premaposebnom propisu potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva

• Vlada može odlukom odrediti pojedine dijelove pomorskog dobra na kojem se nalazezaštićeni dijelovi prirode, a na kojem se ne može dati koncesijsko odobrenjepropisano posebnim zakonom kojim se uređuje davanje koncesije na pomorskomdobru

• Djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje na zaštićenom području, osimna pomorskom dobru te šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RepublikeHrvatske, način izdavanja koncesijskih odobrenja, uvjete i način utvrđivanja visinanaknade za njihovo izdavanje, uvjete i način obavljanja djelatnosti za koju se sklapaugovor o koncesijskom odobrenju propisuje ministar pravilnikom


IX. INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA (MONITORING) (194 -197)

• Zavod uspostavlja i organizira inventarizaciju i praćenje stanja svih sastavnicabioraznolikosti i georaznolikosti, kartiranje ugroženih vrsta, stanišnih tipova igeolokaliteta, te osigurava njihovo stalno i pravodobno dopunjavanje

• Podaci o inventarizaciji i praćenju stanja su javni, osim ako se radi zaštite kritičnougroženih vrsta i/ili usko rasprostranjenih endemičnih vrsta ili staništa te iznimnorijetkih fosila i minerala ne proglase tajnim. Odluku o proglašavanju podataka tajnimdonosi Ministarstvo.

• Informacijski sustav zaštite prirode uspostavlja se sa svrhom objedinjavanja iusklađivanja podataka o bioraznolikosti i zaštiti prirode kako bi poslužili kaojedinstvena podloga u kreiranju, organiziranju, planiranju te cjelovitom upravljanjuzaštitom prirode i/ili pojedinim sastavnicama bioraznolikosti

• Informacijski sustav zaštite prirode sadrži podatke i informacije o bioraznolikosti izaštiti prirode, a osobito podatke o divljim vrstama, stranim invazivnim vrstama,stanišnim tipovima i ekološkim sustavima, zaštićenim i ekološki značajnim područjima,područjima ekološke mreže, georaznolikosti, speleološkim objektima te druge stručne iznanstvene podatke.

• Izvješćivanje• Nacionalno i međunarodno


X. PRISTUP INFORMACIJAMA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI (198 – 200)

• Ministarstvo, Zavod, upravna tijela, nadležna tijela lokalne i područne (regionalne)samouprave i javne ustanove dužni su osigurati javnost podataka u svezi sa stanjem izaštitom prirode, osim ako posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog tijela nijepropisana tajnost podataka.

XI. PROMICANJE ZAŠTITE PRIRODE (201 – 203)

• Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te Zavod i javneustanove dužni su poticati informiranje javnosti o zaštiti prirode i njezinom očuvanju

XII. FINANCIRANJE ZAŠTITE PRIRODE (204)

• Sredstva za financiranje zaštite prirode osiguravaju se u državnom proračunu,proračunima jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, te iz drugih izvoraprema odredbama ovoga Zakona.

• Sredstva za financiranje zaštite prirode koriste se za očuvanje, zaštitu i unaprjeđivanjebioraznolikosti i georaznolikosti, u skladu sa strategijama, planovima i programima.


XIII. NADZOR (205 – 225)

A. Upravni nadzor

• Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih natemelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo

B. Neposredni nadzor u zaštićenim područjima

• Neposredni nadzor u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže obavljajuglavni čuvar prirode i čuvari prirode javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem

C. Inspekcijski nadzor

• Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju državni službenici inspekcije zaštite prirode Ministarstva

• Inspekcijski nadzor u zaštićenom području i području ekološke mreže provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnog gospodarstva, rudarstva, veterinarstva i zdravstva (koordinirani inspekcijski nadzor) na način propisan ovim Zakonom i navedenim posebnim propisima


• Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, kao ovlaštene osobe, obavljajuinspekcijski nadzor na način propisan ovim Zakonom, ako postoji osnovana sumnja opovredi odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ainspektori nisu nazočni ili nisu u mogućnosti intervenirati

• Ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske obavljaju inspekcijski nadzor nanačin propisan ovim Zakonom na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasaRepublike Hrvatske, odnosno gospodarskog pojasa Republike Hrvatske sukladnoposebnom propisu

• Ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske mogu obavljati inspekcijskinadzor na način propisan ovim Zakonom u unutarnjim morskim vodama iteritorijalnom moru Republike Hrvatske, ako postoji osnovana sumnja o povrediodredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a inspektori nisunazočni ili nisu u mogućnosti intervenirati


XIV. PREKRŠAJNE ODREDBE (226 – 233)

• Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se zaprekršaj pravna osoba ako ne provede kompenzacijske uvjete sukladno rješenju izčlanka 38. stavka 2. ovoga Zakona prije početka izvođenja radova (članak 39. stavak1.).

• (2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se zaprekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (234 – 250)

• Prirodne vrijednosti proglašene zaštićenim Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine,br. 70/2005, 139/2008 i 57/2011) smatraju se zaštićenim dijelovima prirode u smisluovoga Zakona

• Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima, danom stupanja na snaguovoga Zakona nastavljaju s radom prema ovom Zakonu

• Ugovori o koncesijskom odobrenju sklopljeni sukladno odredbama Zakona o zaštitiprirode (Narodne novine, br. 70/2005, 139/2008 i 57/2011) ostaju na snazi do istekaroka na koji su sklopljeni.

• Glavni nadzornici koji su stupanjem na snagu ovoga Zakona zatečeni na poslovimaglavnog nadzornika u javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjimanastavljaju s radom kao glavni čuvari prirode


• Uredba o osnivanju Državnog zavoda za zaštitu prirode (NN 126/02)• Pravilnik o znaku zaštite prirode (NN 178/03)• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Upisnika zaštićenih prirodnih vrijednosti (NN

130/06)• Pravilnik o službenoj iskaznici i znački inspektora/ice zaštite prirode (NN 45/12)• Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu izdavanja službene iskaznice za glavnog

nadzornika i nadzornika (NN 11/07)• Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja stručnog ispita za nadzornika (NN 6/11)• Pravilnik o izgledu odore glavnog nadzornika i nadzornika (NN 11/07)

• Strogi rezervati• Zakon o proglašenju Bijelih i Samarskih stijena strogim rezervatom (NN 5/85,

10/85)• Zakon o proglašenju Hajdučkih i Rožanskih kukova strogim prirodnim rezervatom

(NN 4/69, 45/69)• Nacionalni parkovi

• Zakon o proglašenju "Nacionalnog parka Brijuni" (NN 46/83, 57/89, 5/90, 45/99)• Zakon o Nacionalnom parku "Kornati" (NN 31/80, 14/88, 13/97)• Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Krka" (NN 5/85, 9/88 i 13/97)• Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom (NN 84/49, 15/97)• Zakon o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom (NN 43/53, 13/97)• Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom (NN 29/49, 13/97)


• Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljet nacionalnim parkom (NN49/60, 13/97)

• Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit' (NN 58/99)• Parkovi prirode

• Zakon o proglašenju Parka prirode Lonjsko polje (NN 11/90)• Zakon o proglašenju Biokova parkom prirode (NN 24/81)• Zakon o proglašenju Parka prirode Telašćica (NN 14/88)• Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode (NN 24/81)• Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode (NN 24/81, NN

25/09)• Zakon o proglašenju Parka prirode Učka (NN 45/99)• Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk (NN 45/99)• Zakon o Parku prirode Kopački rit (NN 45/99)• Zakon o proglašenju Parka prirode "Vransko jezero" (NN 77/99)• Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode (NN 58/99)• Zakon o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" (NN 111/06)

• Ostala zaštićena područja• Zakon o proglašenju šume Dundo na Rabu prirodnim rezervatom (NN 34/65)• Zakon o proglašenju poplavnog područja Kopački rit upravnim prirodnim

rezervatom (NN 45/67)


• Uredba o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava (NN 22/11)• Uredba o proglašenju Regionalnog parka "Moslavačka gora" (NN 68/11)• Uredba o proglašenju Posebnog ornitološkog rezervata "Sjeverozapadni dio

Vranskog jezera" (NN 68/11)• Odluka o proglašenju područja oko Crne Mlake specijalnim ornitološkim

rezervatom (NN 28/80)• Odluka o zaštiti područja "Podpanj" kao posebnog ornitološkog rezervata (NN

5/98, NN 75/98, NN 78/98)• Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima

• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Nacionalni park Sjeverni Velebit" (NN 96/99)• Uredba o Javnom poduzeću "Brijuni" (NN 47/91, 3/92)• Odluka o osnivanju Javnog poduzeća Uprava nacionalnog parka "Kornati" (NN

14/92)• Odluka o osnivanju Javnog poduzeća Uprava nacionalnog parka "Krka" (NN

14/92)• Odluka o osnivanju Javnoga poduzeća Uprava nacionalnog parka "Mljet" (NN

14/92)• Odluka o osnivanju Javnoga poduzeća Uprava nacionalnog parka "Paklenica"

(NN 14/92)• Odluka o osnivanju Javnoga poduzeća Uprava nacionalnog parka "Plitvička

jezera" (NN 14/92)


• Odluka o osnivanju Javnoga poduzeća Uprava nacionalnog parka "Risnjak" (NN14/92)

• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Lonjsko polje" (NN 36/96)• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Biokovo" (NN 44/98)• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Velebit" (NN 44/98)• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Medvednica" (NN 118/98)• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Kopački rit" (NN 96/97)• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Vransko jezero" (NN 96/99)• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Žumberak" (NN 96/99)• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Papuk" (NN 96/99)• Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Učka" (NN 96/99)• Uredba o osnivanju Javne ustanove Park prirode "Lastovsko otočje" (NN 130/06)

• Pravilnik o unutarnjem redu• Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Brijuni (NN 75/00)• Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku "Kornati" (NN 141/10)• Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku "Krka" (NN 119/11)• Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku "Mljet" (NN 76/00)• Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku "Paklenica" (NN 76/00)• Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku "Plitvička jezera" (NN 38/96)• Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku "Risnjak" (NN 75/00)


• Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku "Sjeverni Velebit" (NN 75/00)• Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Biokovo" (NN 66/01)• Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Kopački rit" (NN 77/00)• Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Medvednica" (NN 03/02)• Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Papuk" (NN 98/03)• Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Telašćica" (NN 38/96)• Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Velebit" (NN 12/02)• Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Vransko jezero" (NN 66/01)• Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Lastovsko otočje" (NN 154/09)

• Prostorni plan posebnih obilježja• Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode "Lonjsko polje" (NN 37/10)• Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni" (NN 45/01)• Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Kornati" (NN 118/03)• Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Krka" (NN 01/90)• Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Mljet" (NN 23/01)• Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Paklenica" (NN 23/01)• Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Risnjak" (NN 23/01)• Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode "Kopački rit" (NN 24/06)• Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode "Učka" (NN 24/06)• Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) (Prilozi Uredbe)


• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN118/09)

• Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)• Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09)• Pravilnik o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07)• Odluka kojom se donosi Popis posebno ugroženih i značajnih svojti• Odluka kojom se donosi Popis posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova• Odluka kojom se donosi Popis posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i

svojti• Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u

zatočeništvu (NN 70/09)• Pravilnik o postupku sprječavanja i nadoknade štete od životinja strogo zaštićenih

divljih svojti (NN 158/09)• Pravilnik o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja,

ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (35/08)• Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i

drugog prometa (NN 154/08)• Pravilnik o zaštiti vodozemaca (Amphibia) (NN 80/99) (prestao važiti čl.2.)• Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria) (NN 29/99) (prestao

važiti čl.2.)


• Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) (NN 34/02) (prestao važiti čl.4.)• Pravilnik o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama (NN 72/09,

143/10, 87/12)• Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na

zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96, 79/02)• Genetska raznolikost

• Zakon o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05, 137/09)• Uredba o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama (NN

89/10)• Pravilnik o procjeni rizika za namjerno uvođenje genetski modificiranih

organizama u okoliš (NN 136/06)• Pravilnik o sadržaju i načinu provedbe plana mjera za otklanjanje nekontroliranog

širenja genetski modificiranih organizama u okoliš (NN 5/07)• Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja prijave za namjerno uvođenje genetski

modificiranih organizama u okoliš (NN 64/07)


Glavni ekosustavi - Zakon o šumama:

• NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. - Ovim se Zakonom uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.

Članak 2(1). - Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.

Članak 3(1). - Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja.


Članak 3(2). - Općekorisne funkcije šuma jesu:• zaštita tla od erozije vodom i vjetrom,• uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih

valova,• pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i

izvorišta pitkom vodom,• povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost,• pročišćavanje onečišćenoga zraka,• utjecaj na ljepotu krajobraza,• stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje,• osiguranje prostora za odmor i rekreaciju,• uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskoga turizma,• očuvanje genofonda šumskoga drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze,• očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza,• podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog

krajobraza,• ublažavanje učinka »staklenika atmosfere« vezivanjem ugljika te obogaćivanje

okoliša kisikom,• opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao

biološkoga kapitala velike vrijednosti te• značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.


Članak 4(1). - U smislu ovoga Zakona, šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari.

(2) Šumom se smatraju i: šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci te ostala manja otvorena područja unutar šume, šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu, šume od posebnoga ekološkoga, znanstvenoga, povijesnog ili duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drveća površine veće od 10 ari i širine veće od 20 m.

(3) Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskoga drveća na površini do 10 ari, šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje nisu sastavni dio šume, vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drveća površine manje od 10 ari i širine manje od 20 m, drvoredi i parkovi u naseljenim mjestima.

(4) Šumskim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je radi svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma.


Članak 5.1. biološka raznolikost sveukupnost je svih živih organizama koji su sastavni dijelovi

kopnenih, morskih i drugih vodenih ekoloških sustava i ekoloških kompleksa, uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te između ekoloških sustava,

2. certifikacija šuma postupak je u kojem treća neovisna strana ispituje postiže li gospodarenje i uporaba šuma unaprijed utvrđenu ekološku, gospodarsku i društvenu razinu. Šumarski certifikat pisan je dokument kojim treća neovisna strana potvrđuje da imatelj potvrde svojim šumama gospodari u skladu s načelima održivosti,

3. čista sječa jest sječa svih ili gotovo svih stabala u nepomlađenoj sastojini koja nije sukladno dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskoga zemljišta i na površini kojoj je kraći razmak između dva kraja preostale sastojine veći od prosječne visine stabala u sastojini,

4. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi,7. krajobrazna raznolikost jest prostorna strukturiranost prirodnih i od čovjeka stvorenih

krajobraznih sastavnica (bioloških, ekoloških, geoloških, geomorfoloških i kulturnih vrijednosti),

9. krš je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim značajkama, u kojem je podzemno vodno otjecanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se površinske razvodnice znatno razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni površinski (škrape, ponikve, uvale polje u kršu i dr.) i podzemni oblici (špilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatima, evaporiranim ili gipsanim stijenama,


21. sastojina je dio šume koji je po sastavu i strukturi podjednak, a razlikuje se od ostalih dijelova šume po jednom ili više bitnih obilježja,

22. stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip,

25. šumska infrastruktura jesu šumske prometnice (šumske ceste, vlake i stalne žičare) i drugi objekti u šumama namijenjeni prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma,

27. šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskoga zemljišta, uključujući:a) šumsko drveće i grmlje te sve njihove dijelove,b) biomasu ukupne šumske vegetacije,c) cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje,d) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilje, druge

biljke i njihove dijelove,e) gljive,f) med, smolu,g) listinac, travnati ili pašnjački prekrivač,h) divljač i ostale životinje koje žive u šumi, tei) treset i humus.


28. šumskogospodarsko područje jest funkcionalna cjelina za koju se kao cilj utvrđuje održivo gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja šuma i šumskih zemljišta bez obzira na vlasništvo, a dijeli se na gospodarske jedinice,

29. šumske kulture i plantaže u širemu značenju obuhvaćaju sve umjetno osnovane nasade šumskog drveća,

30. zaštita šuma jest skup mjera koje su dužne poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja,

31. zavičajna vrsta (autohtona vrsta) jest vrsta koja prirodno obitava u određenom ekološkom sustavu nekog područja,

32. zaštićeno područje jest područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode.

Članak 6. - Interes Republike Hrvatske u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se:

1. provođenjem mjera u gospodarenju šumama kojima se, uz ekološku ravnotežuosigurava trajno održavanje i obnova šuma na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima,

2. u zaštiti šuma i šumskih zemljišta te zaštiti i očuvanju općekorisnih funkcija šuma i biološke raznolikosti (čuvanje šuma, zaštita šuma od bolesti i štetočina, od požara, izgradnje objekata u šumi i na šumskom zemljištu, utvrđivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.), na način i pod uvjetima propisanim zakonom,


3. odobravanjem šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama,

4. utvrđivanjem interesa Republike Hrvatske kod izdvajanja šuma i šumskih zemljišta iz šumskogospodarskoga područja,

5. donošenjem Nacionalnoga šumarskog programa,6. nadzorom nad provođenjem šumskogospodarskih planova i nad korištenjem nedrvnih

šumskih proizvoda,7. osiguravanjem sredstava za obnovu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem i

elementarnim nepogodama te za zaštitu šuma,8. razminiranjem šuma i šumskih zemljišta,9. sudjelovanjem u upravljanju i nadzoru Trgovačkog društva kojem je povjereno

gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske,10. dugoročnim nadzorom nad stanjem šuma s ciljem:a. povećanja znanja o stanju šuma i šumskog zemljišta te odnosa između njihova stanja i

prirodnih i antropogenih čimbenika ugroženosti,b. procjene utjecaja klimatskih promjena na šume i šumsko zemljište, uključujući utjecaj

na njihovu biološku raznolikost,c. identificiranja ključnih strukturnih i funkcionalnih elemenata ekološkog sustava koji će

se koristiti za procjenu stanja biološke raznolikosti u šumama te za zaštitu njezinih funkcija, uvažavajući postojeće pokazatelje.


II. GOSPODARENJE ŠUMAMA

• Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.

III. PLANIRANJE U ŠUMARSTVU

• Nacionalni šumarski program• Šumskogospodarski planovi

IV. ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM

Članak 24(1). - Način gospodarenja i obnove zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom propisuje se Osnovom područja i programima za gospodarenja šumama posebne namjene, u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene i na način određen aktom o njihovome proglašenju.

(2) Način gospodarenja i upravljanje šumama u zaštićenim područjima i na području ekološke mreže propisuje se Osnovom područja i programom mjera za očuvanje i zaštitu šumskog ekosustava u zaštićenom području i području ekološke mreže sukladno posebnomu propisu.


• Upravljanje šumama u posebno zaštićenim područjima

Članak 26(1). - Za šume i šumska zemljišta koja se nalaze u zaštićenim područjima u kategorijama park prirode, regionalni park, zaštićeni krajolici i park-šume izrađuju se šumskogospodarski planovi koje provodi Trgovačko društvo, odnosno šumoposjednici, a pravna osoba koja je nadležna za upravljanje zaštićenim područjem i Trgovačko društvo zajednički provode program mjera za upravljanje šumskim ekosustavom.

(2) Program mjera za šume i šumska zemljišta na zaštićenom području iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju i donose Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode, nakon pribavljenoga mišljenja Trgovačkog društva i pravne osobe nadležne za upravljanje zaštićenim područjem.

(3) Šumama i šumskim zemljištima koja se nalaze u zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnoga parka, strogoga rezervata, posebnoga rezervata, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture, pravna osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem izrađuje i provodi program očuvanja i zaštite šuma koji se izrađuje po posebnim mjerilima utvrđenim propisom za uređivanje šuma, kojeg donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu prirode.


• Lovnogospodarski planovi

Članak 27(1). - Šumskogospodarskim planovima utvrđuju se vrste i broj divljači koja se može uzgajati u šumi, uvažavajući zakonitosti prirodnog sklada između divljači i staništa, smjernice gospodarenja šumama te odredbe posebnih zakona i međunarodnih ugovora.

V. BIOLOŠKA OBNOVA ŠUMA

Članak 28. - Biološka obnova šuma u smislu ovoga Zakona jest:1. priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih za prirodnu obnovu,2. popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjačama do

dvadesete godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listača i panjača do desete godine starosti, a u raznodobnim sjemenjačama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimično gospodarenje, do dvadesete godine starosti grupe,

3. prorjeđivanje sastojina do starosti trećine određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim ako je to prijeko potrebno radi uzgoja,

4. pošumljavanje sječina nakon čistih sječa,5. sanacija paljevina,


6. resurekcija degradiranih sastojina i prevođenje u viši uzgojni oblik,7. čuvanje šuma,8. odabiranje i obilježavanje stabala za sječu (u daljnjem tekstu: doznaka stabala) i

obavljanje nadzora u izvršenju radova iz točke 2. ovoga članka,9. izrada šumskogospodarskih planova te njihove revizije i obnove,10. rekonstrukcija i konverzija šuma panjača, makija, šikara i šibljaka,11. pošumljavanje neobrasloga šumskog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih

vrsta drveća na novim površinama,12. priprema staništa, njega novopodignutih sastojina i kultura,13. zaštita od štetnih organizama i požara,14. kupnja šuma, odnosno šumskih zemljišta,15. sanacija i obnova šuma oštećenih kalamitetima i ratnim djelovanjima te16. projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture.


VI. KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA

Članak 32. - Ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno, zabranjeno je:• pustošenje šuma, sječa stabala ili njihovo oštećivanje,• čista sječa šume, ako nije predviđena šumskogospodarskim planovima,• krčenje šume,• odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predviđeno

šumskogospodarskim planovima,• pašarenje, brst i žirenje,• skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih

proizvoda,• odnošenje humusa, treseta i listinca,• smolarenje.


• Gradnja objekata u šumi

Članak 37(1) - U šumi i/ili na šumskome zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura i/ili građevine koje su planirane dokumentom prostornog uređenja u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, te spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata.

(2) Dokumentom prostornog uređenja može se planirati da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade građevine za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, vjerske i zdravstvene građevine te područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta.

VII. ZAŠTITA ŠUMA

Članak 38(1). - Trgovačko društvo te pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske i šumoposjednici dužni su poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda i štetnih organizama.


VIII. GRADNJA I ODRŽAVANJE ŠUMSKE INFRASTRUKTURE

Članak 45. - Šumska infrastruktura služi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume.

IX. IZVOĐENJE ŠUMARSKIH RADOVA

Članak 50(1). - Šumarske radove mogu izvoditi isključivo za te poslove registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ovlašteni inženjeri.

X. IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Članak 51(1). - Vlada, odnosno tijelo koje ona ovlasti može pojedine šume i/ili šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja i prenijeti pravo vlasništva na drugu osobu, ili osnovati služnost na šumi i šumskom zemljištu radi njihova korištenja u druge namjene u korist druge pravne ili fizičke osobe, ako za to postoji interes Republike Hrvatske.


XIV. NADZOR

Članak 70(1). - Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega do stavljanja šumskih proizvoda u promet, obavlja šumarska inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu: šumarska inspekcija).

(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju istoga u području trgovine obavlja Državni inspektorat.

(4) Nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara u šumama i na šumskom zemljištu obavljaju i inspektori zaštite od požara Ministarstva unutarnjih poslova koji u obavljanju tih poslova imaju ovlaštenja šumarskih inspektora utvrđena ovim Zakonom.

(5) Nadzor nad provedbom mjera iz Programa upravljanja šumskim ekosustavima u zaštićenim područjima obavljaju i inspektori zaštite prirode.

XV. KAZNENE ODREDBE

• Prema odredbama članaka Zakona.


XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 87. - Ministar će donijeti propise za donošenje kojih je ovlašten ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 88. - Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 87. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99,. 8/00., 13/02., 100/04.i 160/04.), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 89(1). - Vlada će osnovati Šumarsku savjetodavnu službu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do ustroja Šumarske savjetodavne službe poslove za koje će biti ovlaštena obavljat će Ministarstvo i Trgovačko društvo.

Članak 91. - Postupci započeti prema odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine« br. 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.


Glavni ekosustavi – vode:

• Zakon o vodama – (NN 153/09 i 130/11); Zakonom o izmjenama i dopunama Zakonao poljoprivrednom zemljištu NN 63/11) djelomično ukinute pojedine odredbe Zakona ovodama

• Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 153/09 i 90/11); Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 90/11) djelomično ukinute pojedine odredbe Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva

• Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10) • Odluka o Popisu voda 1 reda (NN 79/10) • Odluka o visini naknade štete za protupravno izvađen šljunak i pijesak (NN 80/10) • Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) • Odluka o granici između kopnenih voda i voda mora (NN 89/10) • Odluka o visini naknade najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom

dobru (NN 89/10 i 88/11) • Odluka o davanju ovlaštenja Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnoga gospodarstva za donošenje odluka o pravu najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom dobru (NN 96/10)


• Odluka o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (NN33/11)

• Odluka o prodaji pijeska na slobodnom tržištu putem javnog nadmetanja (NN68/11)

• Odluka o imenovanju članova Vijeća za vodne usluge (NN 90/10) • Odluka o imenovanju predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za vode (NN

121/12)• Uredba o kakvoći voda za kupanje (NN 51/10) • Uredba o visini vodnoga doprinosa (NN 78/10, 76/11 i 19/12) • Uredba o visini naknade za korištenje voda (NN 82/10 i 83/12) • Uredba o visini naknade za uređenje voda (NN 82/10) • Uredba o visini naknade za zaštitu voda (NN 82/10 i 83/12) • Uredba o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda (NN 89/10) • Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10) • Uredba o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga (NN

112/10) • Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih

usluga pokriva (NN 112/10) • Uredba o najvišem iznosu naknade za priključenje građevina i drugih nekretnina

na komunalne vodne građevine (NN 109/11)


• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika o obavljenim nadzorima državnog vodopravnog inspektora (NN 73/10)

• Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10) • Pravilnik o obračunu i naplati vodnoga doprinosa (NN 134/12) • Pravilnik o očevidniku deponiranog šljunka i pijeska (NN 80/10) • Pravilnik o očevidniku vađenja šljunka i pijeska (NN 80/10) • Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih količina voda (NN 81/10) • Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i

drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanje detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje (NN 83/10 i 126/12)

• Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (NN 83/10) • Pravilnik o obračunu i naplati naknade za uređenje voda (NN 83/10) • Pravilnik o upravljanju i uređenju sustava za navodnjavanje (NN 83/10) • Pravilnik o uvjetima i mjerilima za sufinanciranje gradnje građevina za

navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba (NN 83/10) • Pravilnik o obračunu i naplati naknade za korištenje voda (NN 146/12) • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)


• Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10) • Pravilnik o službenoj iskaznici i znački državnih vodopravnih inspektora (NN

142/12) • Pravilnik o uvjetima za obavljanje poslova vodočuvarske službe (NN 114/10) • Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja vodne dokumentacije (NN 120/10) • Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja

vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (NN 1/11)

• Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti sprečavanja širenja i otklanjanja posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra (NN 1/11 i 118/12)

• Pravilnik o sadržaju, postupku i metodologiji donošenja Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područjima, načinu konzultiranja i informiranja javnosti i sastavu Savjeta vodnog područja (NN 3/11)

• Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11)

• Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda (NN 20/11)

• Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (NN28/11)


• Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje javne odvodnje (NN 28/11) • Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11) • Pravilnik o sadržaju Financijskog plana Hrvatskih voda (NN 102/12)• Popis građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i mješovitih melioracijskih

građevina od interesa za Republiku Hrvatsku (NN 83/10) • Državni plan obrane od poplava (NN 84/10) • Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)

Glavni ekosustavi – poljoprivredno zemljište:

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu – (NN 39/13)• Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda – (NN 139/10)


Glavna prirodna dobra - Zakon o lovstvu:

• NN 140/05 i 75/09

• Pravilnik o lovostaju (NN 67/10 i 87/10) • Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora (NN 11/06 i 17/07) • Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja • lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači

(NN 40/06 i 92/08) • Stručna podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u

lovištima Republike Hrvatske (NN 40/06) • Pravilnik o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i obilježavanju krupne

divljači evidencijskim markicama (NN 95/10) • Pravilnik o uvjetima i načinu lova, nošenju lovačkog oružja, obrascu i načinu

izdavanja lovačke iskaznice, dopuštenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu (NN 70/10)

• Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (NN 143/10) • Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju

evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima (NN 92/08)


• Pravilnik o načinu lova sa pticama grabljivicama i programu o polaganju sokolarskog ispita (NN 110/10)

• Pravilnik o lovočuvarskoj službi (NN 63/06)• Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove (NN 63/06 i

101/10) • Pravilnik o načinu lova u graničnom pojasu (NN 67/06)• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije (NN 67/06 i

73/10) • Cjenik divljači (NN 67/06) • Odštetni cjenik za izračun naknade za štete na divljači i lovištu (NN 67/06) • Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (NN 68/06 i 66/10) • Pravilnik o osposobljavanju kadrova u lovstvu (NN 78/06 i 92/08) • Pravilnik o sadržaju ugovora o međusobnim pravima i obvezama između

Hrvatskih šuma doo Zagreb i ovlaštenika prava lova (NN 25/07)


Glavna prirodna dobra – ribarstvo:

• Zakon o slatkovodnom ribarstvu – (NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 i 49/05-proćišćeni tekst)

• Zakon o morskom ribarstvu – (NN 56/10, 127/10, 55/11• Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (NN 153/09, 127/10)

Glavni prirodni procesi – oprašivanje:

• Zakon o stočarstvu - (NN 70/97 i 36/98)• Pravilnik o držanju pčela (NN 60/98)


Tema 4: Nacionalno zakonodavstvo · Ustav Republike Hrvatske: • NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 (pročišćeni tekst) Polazne osnove –

Documents