Razvoj prvih kultura i civilizacija vezan je uz porječja velikih rijeka Eufrat i Tigris Herodot, 5 st. p.n.e.: “Egipat je dar Nila”; Egipćani su izgradili kanal za navodnjavanje i uzduž njega akumulaciju za različite primjene vodene katastrofe odavna ugrožavaju ljudsku egzistenciju: biblijska legenda o Noi 2800. god. p.n.e. – spasio narod od potopa u nizinama Eufrata i Tigrisa pitka i upotrebna voda, navodnjavanje, promet, energetika, ribarstvo, rekreacija za postanak tekućica značajni: klimatski čimbenici, vegetacija, geomorfologija krčenje šuma – erozija – zatrpavanje riječnih korita – manje vode kanjoni – korita nekad velikih rijeka, vodenih masa, koje su mogle duboko erodirati svoju podlogu TEKUĆICE
33
Embed
TEKUĆICE - unizg.hr...Razvoj prvih kultura i civilizacija vezan je uz porječja velikih rijeka Eufrat i Tigris Herodot, 5 st. p.n.e.: “Egipat je dar Nila”; Egipćani su izgradili
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Razvoj prvih kultura i civilizacija vezan je uz porječja velikih rijeka Eufrat i Tigris
Herodot, 5 st. p.n.e.: “Egipat je dar Nila”; Egipćani su izgradili kanal za navodnjavanje i uzduž njega akumulaciju za različite primjene
vodene katastrofe odavna ugrožavaju ljudsku egzistenciju:biblijska legenda o Noi 2800. god. p.n.e. – spasio narod od potopa u nizinama Eufrata i Tigrisa
pitka i upotrebna voda, navodnjavanje, promet, energetika, ribarstvo, rekreacija
za postanak tekućica značajni: klimatski čimbenici, vegetacija, geomorfologija
krčenje šuma – erozija – zatrpavanje riječnih korita – manje vode
kanjoni – korita nekad velikih rijeka, vodenih masa, koje su mogle duboko erodiratisvoju podlogu
TEKUĆICE
EGZOREIČNA PODRUČJA – rijeke se ulijevaju u more
ENDOREIČNA PODRUČJA – rijeke prolaze ovim područjima,
ali se ne ulijevaju u more, već jezera
AREIČNA PODRUČJA – nema površinskih tekućica i one ne
nastaju u ovim područjima
1) Nil 6853 km - Bijeli Nil – izvor Kagera (Burundi) - Viktorijino
jezero – ušće Sredozemno more (Aleksandrija – Port Said, Egipat)
2) Amazona 6437 km – Apurimac (Peru) – najveće slivno
područje – ušće Atlantski ocean, Brazil
NAJDULJE RIJEKE
NAJDULJA RIJEKA EUROPE
1) Volga 3534 km – ušće Kaspijsko jezero
2) Dunav 2888 km
NAJDULJE RIJEKE
VEĆI VODOTOCI I SLIVOVI NA PODRUČJU HRVATSKE
Istarsko-primorski sliv
Dalmatinski sliv
Sliv Save
Dravsko-Dunavski sliv
LD
5 km
3 km
Podunavske zemlje
TEKUĆICE
lotičke sustave obilježava: - protok, Q, (m3/s)- brzina strujanja vode (m/s)- nagib podloge s hidrološkim čimbenicimaodređuju vrstu supstrata na dnu:kamenito, muljevito, organski detritus
rijekama pripada mali volumen vode na Zemlji 2 x 103 km3 ( 0.0001%);
ulijevaju u oceane 32-37 km3god-1 vode;
unose u oceane velike količine sedimenta 15-20 biliona t god-1 , a najviše unose rijeke Azije i Oceanije.
VODNI REŽIM:- način opskrbe vodom (snježnica, kišnica)- raspodjela karakterističnih protoka (vodostaja) u koritu tekućice tijekom godine
Snježni (nivalni)
Snježno-kišni (nivo-pluvijalni) - dva minimuma i dva maksimuma, glavni maksimum je u IV ili V mjesecu (snježnica), drugi maksimum je u XI ili XII mjesecu (kiše), razdoblje od sedmog do desetog mjeseca obilježavaju mali protoci
Kišno-snježnji (pluvio-nivalni)
Kišni (pluvijalni)
Q = lzvq = protok (m3/s) v = brzina strujanja vode (m/s) z =dubina (m) l = širina (m)
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
8,5
9,0
9,5
10,0
0 91 182 273 364
Vrijeme (d)
Q (
m3/s
)
QA = 7.80 m3/s
QA = 6.32 m3/s
QA = 6.87 m3/s
QA = 7.04 m3/s
Zima
Proljeće
Ljeto
Jesen
Hidrogram
PROTOK
GRANULOMETRIJA ČESTICA DNA TEKUĆICAod izvora prema ušću:
megalital – kamene ploče > 40 cm
makrolital – blokovi 20-40 cm
mesolital – veće valutice 6-20 cm
mikrolital – valutice 2-6 cm
akal – šljunak 0,2-2 cm
psamal – pijesak 6 mm-0,2 cm
argilal – mulj, glina (anorganski) < 6 mm
pelal – naslage čestica organske tvari (CPOM, FPOM,UPOM)
TIPOVI IZVORA
REOKRENI – sva voda izlazi na jednom mjestu, tako da odmah formira turbulentni izvorski tok (Crna Rijeka)
LIMNOKRENI – voda izlazi na dnu veće i dublje udubine ili potopljene jame formirajući ujezerenje(Kupa, Čikola, Cetina)
HELOKRENI – su specifični izvori u kojima voda duž šire zone, polagano i difuzno skuplja, prolazi kroz slojeve pijeska, mulja i organskog detritusa, koji su obično prekriveni bogatom emerznom (helofite) vegetacijom (Sava Dolinka, neki potoci oko Plitvičkih jezera)
reokreni izvor Crne Rijeke (Plitvička jezera)
potok Jankovac (PP Papuk)
izvor rijeke Kupe u Gorskom kotaru (limnokreni), jedno je od najjačih i najdubljih hrvatskih vrela
na 313 m. n. v. vodena masa oblikovala je manje jezero, dužine 200 i u prosjeku širine oko 30 metara, dubine 80 m (do sad utvrđena dubina)
izvor Kupe
helokreni izvor plitvičkog potočića,
Nizvodno povećanje širine, dubine korita
Nagib i veličinske frakcije čestica smanjuju se nizvodno
HIDROMORFOLOGIJA
Izmjena brzaca i ujezerenja u pravilnim razmacima
HORTON (1945) razvija hijerarhijskisustav za klasifikaciju tekućicakojeg je postupno modificiraoSTRAHLER (1952, 1964);
na red tekućice utječu površinasliva, nagib i reljef;
svaka tekućica višeg reda prima 3-4pritoke, koje imaju upola manjuduljinu toka i dreniraju 50 %slivnog područja
prvu branu projektirali su britanski inženjeri, građena je od 1898. do 1902.
gradnja velike brane započinje 1956. nakon bilateralnog ugovora između Egipta i Sudana, a završava 1970.
dimenzije brane: 4 km dužine, 111 m visoka, 40 m široka na vrhu, 980 m
na dnu
jezero Nassar dužine 600 km, maksimalne širine 50 km, ukupne površine veće od 6.500 km², zm 180 m
generatori u brani namiruju 1/3 sadašnjih potreba Egipta za električnom energijom
omogućeno je navodnjavanje poljoprivrednih površina i reguliran protok rijeke
primjenjena napredna tehnologija
NEGATIVNI UTJECAJI GRADNJE BRANE
1) Sprečavanjem plavljenja rijeke smanjuje se donošenje mulja smineralnim solima što uzrokuje:- korištenje velikih količina umjetnih gnojiva čija
proizvodnja troši energiju približnu proizvodnji hidrocentrale- eroziju obala rijeke zbog nedostatka mulja- eroziju delte Nila i salinizaciju zbog ulaska mora u deltu rijeke- smanjuje se produktivnost u jugoistočnom Mediteranu, padaulov riba i rakova
“Sediment starved” rijeke – rezervoari uzrokuju taloženje sedimenta terijeka nizvodno ima veću erozivnu snagu i nedostatak sedimenta što je idovelo do erozije delte Nila, čime se:
1. osiromašuje unos hranjivih tvari u Mediteran;2. gubi plodno poljoprivredno tlo koje je tisućljećima služilo kao egipatska
košarica kruha
2) Smanjena ukupna količina vode zbog isparavanja iz umjetnog jezera -dodatna salinizacija delte Nila zbog smanjenog protoka vode
3) Nezadovoljstvo 100.000 stanovnika južnog Egipta i sjevernog Sudana zbog prisilnog preseljenja 1960. za koje nisu dobili obećane odštete
4) Nezadovoljstvo ostalih (7) država zainteresiranih za vode Nila, a nisu bile konzultirane o gradnji-povećana opasnost vojnog sukoba za vodu zainteresiranih država
5) Povećana učestalost bolesti poput malarije (prijenosnik komarac Anopheles) i bilharzije (uzročnici metilji, vrste roda Schistosoma,
međudomadar puž). Nakon gradnje prve brane učestalost bilharzije je povećana pet puta. Danas u pet država više od 50% stanovništava je oboljelo, a u nekim navodnjavanim područjima čak 100%.
6) Umjetnom preprekom poremećen ekosustav rijeke
7) Potopljene povijesne znamenitosti
Qmax:Qmin 12:1 Qmax:Qmin 2:1
ZAKLJUČAK
1) Osnovni kriterij za odluku o gradnji bio je brzi ekonomski i politički dobitak
2) Negativna iskustva s istom tehnologijom nisu bila prepreka za donošenje odluke.
3) Stvorene su potrebe za primjenom dodatnih novih tehnologija (gnojiva, desalinizacija, lijekovi, oružje, ...) u svrhu otklanjanja stvorenih štetnih utjecaja.
4) Ekonomski dobitak dijeli mali krug ljudi, a štete u raznim oblicima (zdravlje, okoliš, kulturno nasljeđe, novac,...) plaća puno širi sloj stanovništva
5) Potrebne količine energije i resursa za održavanje sustava su povećane, što dovodi do poremećaja ekosustava