Tehnolosko projektiranje ptp-2009_2010.pdf

PROMETNO‐TEHNOLOŠKO PROJEKTIRANJE (Autorizirana predavanja) 2009

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI 1

Nositelj kolegija:

prof. dr. sc. Ivan Dadić

Predavači:

prof. dr. sc. Mario Anžek

dr. sc. Goran Kos

mr. sc. Predrag Brlek

Marko Šoštarić, dipl. ing.



Teme:

Pojam prometno‐tehnološkog projektiranja.

Prometno‐tehnološko projektiranje u cestovnom prometu.

Projektni zadaci za različite projekte

Prometno‐tehnološko projektiranje: u organizaciji prijevoza putnika

(međugradski prijevoz, prigradski prijevoz, gradski prijevoz ‐ gradska željeznica,

metro, tramvaj, autobus, minibus, taksi), u organizaciji prijevoza robe

(međugradski, gradski ‐ distribucije).

Prometno tehnološko projektiranje infrastrukture (cestovna mreža, ulična

mreža, parkiralište, sustavi u poduzećima).

Idejna rješenja, idejni projekti, izvedbeni projekti, projekti održavanja,

organizacije, eksploatacije i funkcije.

Elaborati i uvjeti za ishođenje lokacijske dozvole, elaborati i projekti za

ishođenje dozvole za građenje.

Troškovnik dokaznica mjera investicije.

Etape realizacije projekta, vijek trajanja projekta.

Osim navedenih i obrađenih tema, za pismeni i usmeni ispit potrebno je poznavanje

sljedećeg:

‐ Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05,

155/05)

‐ Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (NN 87/02)

‐ Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09,

153/09)

‐ Zakon o sigurnosti prometa na cestama (67/08)



1. POJAM PROMETNO‐TEHNOLOŠKOG PROJEKTIRANJA

PROMET – prijevoz/transfer ljudi, dobara i informacija s jednog mjesta na drugo. Sastoji se

od infrastrukture, vozila i operacije. Dijeli se na kopneni (cestovni, željeznički), zračni i vodni

(riječni, pomorski).

TEHNOLOGIJA – riječ sastavljena od grčkih riječi koje znače “vještina” i “znanost”. Postupak

u kojem se isprepliću znanje i vještina i tehnika, a služi za postizanje neke vrijednosti.

PROJEKT – skup međusobno povezanih aktivnosti s definiranim vremenom početka i

završetka usmjerenih prema zajedničkom cilju; za ostvarenje ciljeva rabi ljudske i materijalne

resurse; u svojem ostvarenju omeđen obimom posla kojeg treba obaviti, vremenom

pretpostavljenim za dovršenje i raspoloživim financijskim sredstvima.

PROJEKTIRANJE – izvođenje projekta

PROMETNO‐TEHNOLOŠKO PROJEKTIRANJE – postupak u kojem se uz znanje, vještinu i

tehniku obavlja određena aktivnost za boljitak prometa

STRATEGIJA – opsežno znanstveno‐stručno djelo u kojem je ugrađeno dugoročno planiranje

ponašanja gospodarskog subjekta radi ostvarivanja postavljenog cilja – STRATEGIJA

PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

STUDIJA/KONCEPCIJA – znanstveno‐stručno djelo kojim se treba postići novi, optimalni

rezultat temeljen na znanstvenim istraživanjima (fundamentalnim ili primijenjenim). Pojam

se obično se koristi za izradu prometnih planova županija, gradova – PROMETNA STUDIJA

GRADA ili KONCEPCIJA PROMETNOG RAZVITKA ŽUPANIJE

PROJEKT – definicija slična ili ista kao i pod STUDIJA, no manjeg i direktno postavljenog cilja.

Idejni projekt, izvedbeni projekt... ‐ Projekt regulacije i organizacije prometnih tokova u

istočnom dijelu Grada Zagreba ili Prometni projekt semaforizacije

ELABORAT – kratko stručno djelo u kojem se temeljito obrađuje određeno pitanje ili

predmet.

Naručitelj (investitor) povjerava na izradu znanstvenoistraživačkim organizacijama.



Osnovni projekti iz područja prometa

projekt ceste

projekt raskrižja (klasično, kružno, denivelirano)

projekt semaforizacije raskrižja (jedno raskrižje, koordinacija raskrižja)

projekt parkirališta (ulična, javna, trgovačka...)

projekt garaže (podzemna, nadzemna)

projekt kolodvora, stanice ili postaje (autobus, vlak, tramvaj, metro...)

projekt regulacije prometa (mreža grada, kvarta, ulica...)

projekt prometne signalizacije (vodoravna, vertikalna, turistička, obavijesna...)

projekt vođenja prometa (zagušenja, posebne prilike...)

projekt sanacije opasnog mjesta ili dionice ceste

projekt ekonomske analize koristi i troškova (cost‐benefit)

Ovisno o namjeni i razini razrade, projekt mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora

biti izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu ispunjava zahtjeve i uvjete prema

zakonima, propisima i uvjetima građenja:

idejni projekt (načelna dozvola),

glavni projekt (građevinska dozvola),

izvedbeni projekt (građenje, inspekcija, ... uporabna dozvola).



2. PROJEKTNI ZADACI ZA RAZLIČITE PROJEKTE

Projektni zadatak potreban je za zadovoljavajuću i optimalnu izradu projekta. Stoga je

potrebno definirati:

ciljeve izrade,

prostorni obuhvat,

metodološki pristup koji će se koristiti

A uz navedeno pri izradi najbitnije je:

provesti detaljnu analizu postojećeg stanja

predložiti optimalne prijedloge,

etape realizacije ulaganja i

uvjete financiranja.

Prikazati dokaznicu mjera (kod izvedbenih projekata)



3. PROMETNO‐TEHNOLOŠKO PROJEKTIRANJE U CESTOVNOM PROMETU

Prometno‐tehnološko projektiranje složena je znanstveno‐tehnička disciplina. Razlog tome je

složenost i heterogenost mreže cestovnih prometnica na kojoj se regulira promet kao i

karakter prometnih tokova koji se javljaju na prometnoj mreži unutar i izvan gradova. Za

uspješno obavljanje radnji prometno‐tehnološkog projektiranja potrebno je poznavanje

procesa planiranja prometa i razvitka prometne mreže, problematike kapaciteta i ostalih

projektnih postupaka i metoda za kontrolu i regulaciju prometa. Uz to, potrebno je

poznavanje i svojstava i funkcioniranja sredstava za regulaciju, sigurnost i kontrolu prometa

– prometne signalizacije i opreme različitog tehničkog nivoa i efikasnosti.

Klasifikacija prometne mreže

Javnom cestom smatra se površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može

slobodno koristiti uz uvjete određene ovim Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo

javnom cestom. Javne ceste u smislu ovoga Zakona jesu ceste koje se ovisno o njihovom

društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri

skupine:

1) autocesta ‐ javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih

vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za

promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s

obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine

najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u

istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno

izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno

priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje

80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom

2) državne ceste ‐ javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i

povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta

3) županijske ceste ‐ javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija



4) lokalne ceste ‐ javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada

i/ili općine

Javnu cestu čine:

• cestovna građevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnička konstrukcija, most, vijadukt,

podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i

nathodnik),

• građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje vode,

• zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema

projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke

poprečnog presjeka ceste,

• zračni prostor iznad kolnika u visini 7 m,

• cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba

izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta

na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe

održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine predviđeni

projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu

cestarine, benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta itd.),

• građevine na cestovnom zemljištu, za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i

putnicima te naplatu cestarine, predviđene projektom ceste,

• stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila,

• priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu,

• prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste (prometni

znakovi, svjetlosni uređaji, telekomunikacijski stabilni uređaji, instalacije i rasvjeta u funkciji

prometa, cestovne značke, detektori‐brojači prometa, instalacije, uređaji i oprema u

tunelima, oprema parkirališta, odmorišta i slično),

• građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od

osulina i nanosa, zaštitne i sigurnosne ograde, zaštita od buke i drugih štetnih utjecaja na

okoliš i slično).



Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je

dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za

obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.)

Podjela cesta prema kriterijima

Ceste se mogu podijeliti prema nekoliko kriterija. Prema društveno‐gospodarskom značenju

(magistralne, regionalne i lokalne ceste), prema vrsti prometa kojem su namijenjene (za

isključivo motorni promet i ceste za mješoviti promet), prema svrsi i prometnom značenju

(europske ceste za daleki promet, ceste za daleki promet, ceste za brzi promet, zemaljske

ceste, turističke ceste, ceste za specijalne svrhe u gradske ceste), prema veličini motornog

prometa (autoceste odnosno ceste 1. razreda, te ceste 2., 3., 4. i 5. razreda) te prema terenu

kojim prolaze (ravni, brežuljkasti, brdoviti i planinski).

Osim tih kriterija, ceste je moguće podijeliti i prema karakteru prometnih tokova (neprekidni

i isprekidani – čime se opredjeljuje režim prometa i funkcionalni rang prometnice) te prema

vrsti elemenata cestovne mreže (dionice, čvorovi i raskrižja – čime se opredjeljuje način i

mjere regulacije i kontrole prometa).

Prometnice s neprekidnim prometnim tokovima dijele se na autoceste, višetračne ceste i

dvotračne ceste, a prometnice s isprekidanim prometom dijele se na signalizirana i

nesignalizirana raskrižja, te gradske i prigradske arterije.

U osnovne elemente cestovne prometne mreže spadaju: dionice, čvorovi i raskrižja. Dionice

su dijelovi ceste na kojima nema bitne promjene prometnog toka i opterećenja. Čvorovi su

križanja na kojima nema presijecanja sukobljenih prometnih tokova (denivelirana raskrižja).

Raskrižja su križanja s presijecanjem sukobljenih prometnih tokova na kojima se pravo

prvenstva regulira na poseban način (semafor, znakovi, pravilo desne strane).

Gradske i vangradske ceste

Mrežu vangradskih cesta sačinjavaju autoceste, višetračne ceste (brze ceste, poluautoceste)

i dvotračne ceste. Ove prometnice služe za daljinsko povezivanje naselja, gradova, županija i

država. Najčešće se pružaju van naseljenih mjesta. Njima se u većini slučajeva odvija daljinski

(međudržavni, državni i međužupanijski), tranzitni i početno‐završni promet. Na vangradskim



prometnicama raskrižja su rijetka, na brzim cestama obavezno denivelirana, dok su prometni

tokovi ravnomjerne gustoće tijekom cijelog dana. Projektne i dozvoljene brzine su u pravilu

veće nego na gradskim prometnicama. Uslovi odvijanja prometa ovise o rangu prometnice i

geometrijskim elementima dionica cesta.

Problematika projektiranja prometa sastoji se od kontrole brzine, označavanja opasnih

mjesta na prometnici (crnih točaka), preglednosti na pretjecanje, kontrole pristupa i

određivanja prioriteta na raskrižjima.

Na vangradske prometnice nadovezuje se mreža gradskih i prigradskih arterija, gradskih

autocesta, glavnih, sabirnih i ulica lokalnog karaktera koja povezuje dijelove naselja odnosno

grada. Pod gradske prometnice svakako spadaju i pješačke ulice, biciklističke staze i ulice

namijenjene samo javnom prijevozu putnika. Na mreži gradskih prometnica odvija se

također tranzitni i početno‐završni promet samo s drugačijim karakteristikama (kraći, manje

brzine…) nego na vangradskim prometnicama, zatim gradski i prigradski promet kojim se

odvija lokalni prijevoz putnika i robe unutar gradskog područja, kao i promet putničkih vozila,

vozila javnog gradskog prijevoza te teretnih vozila. Na gradskoj mreži javljaju se opterećenja

koja su složenija od vangradskih po strukturi toka (putnički automobili, autobusi i druga

vozila javnog gradskog prijevoza, laka i teška teretna vozila, motocikli, bicikli) i po svrhama

putovanja (radna i poslovna, zabavna i rekreativna). Čvorovi i raskrižja u nivou ili denivelirana

su vrlo česta a prometni tokovi na njima su velike gustoće. Vršna opterećenja tijekom dana

imaju više vrhova (peek‐ova), a značajnije prometnice često su i preopterećene uslijed

zagušenja prometnica. U tom smislu problematika reguliranja prometa na gradskim

prometnicama obuhvaća: regulaciju čvorova i raskrižja, utvrđivanje režima na gradskim

prometnicama, vođenje prometnih tokova te regulaciju i organizaciju prometnih tokova.

Osim toga, obuhvaća i kontrolu brzine i pristupa, označavanje opasnih mjesta i preglednosti,

posebno ako se radi o gradskim autocestama i brzim cestama, dok je dio prioriteta na

križanjima dio osnovnog reguliranja čvorova i raskrižja.



Slika 1. M

reža razvrstanih cesta M

eđim

urske županije



Slika 2. M

reža gradskih cesta u istočnom

dijelu od središta Zag

reba

(postojeće stanje)



Slika 3. M

reža gradskih cesta u istočnom

dijelu od središta Zag

reba

(predloženo stan

je)



Osnovni radni postupci prometno‐tehničkog projektiranja na cestovnoj mreži

Metode za izradu tehničkih rješenja prometa i projekata regulacije i organizacije prometnih

tokova u znatnoj su mjeri opredijeljeni karakterom zadataka koji se izvršavaju u operativnom

radu. U praksi se projektant najčešće susreće sa zadacima koji se odnose na preregulaciju

postojeće prometne mreže, a rjeđe na novogradnju i uvođenje novih sustava regulacije.

Karakterizacija i sadržaj tehničkih rješenja i projekata sastoji se od tri dijela, koji se koriste za

sve vrste zadataka koji se susreću u praksi.

Prvi dio

Obuhvaća analizu postojećeg stanja u koju su uključene geometrijske karakteristike, stanje

postojeće signalizacije i opreme koja omogućava važeći režim odvijanja prometa. U analizi se

utvrđuju mjerodavna opterećenja koja služe za uočavanje problema koji se javljaju i utječu

na pravce njihovog rješavanja. Analiza stanja za novogradnju obuhvaća samo geometrijske

karakteristike projektnih rješenja, a do opredjeljenja o karakteru projekta dolazi se na

osnovu očekivanog prometa i odgovarajućih prometno‐tehničkih proračuna.

Drugi dio

Radi se analiza očekivanog (prognoziranog) prometa za period od 5 do 10 godina i utvrđuju

se mjerodavna opterećenja na osnovu kojih će se provesti odgovarajući prometno‐tehnički

proračun i opredijeliti karakter projekta u konačnom obliku. Za slučajeve rekonstrukcije i

poboljšanja postojećeg načina regulacije, analiza očekivanog prometa treba potvrditi

uočene probleme iz postojećeg stanja i ukazati na neophodnost njihovog rješavanja. Za

slučajeve novogradnje, analiza služi za neposredno opredjeljivanje o karakteru projekata i

isplativosti investicije koja se poduzima.

Treći dio

Radi se prometno‐tehnički proračun u okviru kojeg se utvrđuje kapacitet prometnice i nivo

usluge za postojeće stanje i za prognozirani period na predmetnoj prometnici, a na osnovu

mjerodavnih prometnih opterećenja utvrđenih u prošlim periodima. Na toj osnovi utvrđuju

se koncept, sadržaj tehničkog rješenja i metode rješavanja.



4. REGULACIJA I ORGANIZACIJA PROMETA

Prometni planeri i projektanti svakodnevno su suočeni s problemima u odvijanju prometa.

Optimalno rješenje za usklađivanje prometnog sustava u širem (na razini države, županija) i

užem smislu (gradovi, naselja) zahtijeva precizno planiranje uz odgovarajuće financiranje.

To osobito vrijedi za gradove i naselja u kojima neracionalno korištenje prostora i neplansko

razvijanje prometnog sustava može izazvati niz negativnih posljedica ili je već dovelo do

toga.

Da bi se prometni tokovi pravilno vodili i uzrokovali što manje problema u odvijanju

cestovnog prometa, potrebno ih je pojedinačno promatrati. Treba naglasiti da jedinicu

prometnog toka ne tvori jedno vozilo. Kretanje pojedinačnog vozila na prometnici je kretanje

vozila na cesti najvećom sigurnosnom brzinom, a nije ovisno (ometano) drugim vozilima na

prometnici. Takvo kretanje je ovisno o vučno‐dinamičkim karakteristikama vozila (tj. o

sustavu čovjek‐vozilo), karakteristikama ceste i klimatskim prilikama.

Za razliku od pojedinačnoga kretanja vozila, pod prometnim tokom se razumijeva istodobno

kretanje dvaju ili više vozila na istom putu (itinereru). Promatrani prometni tok, tlocrtno

gledano, može biti linearan (na odsječku ravne ceste ili npr. dionici autoceste) ili lomljen (što

je čest slučaj u gradovima).

Čest je slučaj da se na određenom području (zoni obuhvata) nailazi na dva i više prometna

toka. Prometni tokovi mogu biti različiti po smjeru kretanja (izvoru i cilju putovanja), po

intenzitetu (broju vozila u toku), po sastavu (osobni automobili, teretna vozila, mješoviti tok),

te po vremenu u kojem se generiraju (jutarnja vršna i izvanvršna opterećenja, popodnevna

vršna i izvanvršna opterećenja te prometa noću, radnim danima, vikendom, blagdanima ili

sezonski poput ljetnog ili zimskog prometa, odnosno generirani uslijed periodičkih i

neperiodičkih manifestacija).

U takvim složenim uvjetima koji se redovito pojavljuju u prometnoj mreži, nužna je

interakcija među tokovima, gdje jedan utječe na druge i obrnuto.

Za uspostavljanje optimalnog odvijanja prometa potrebno je uočiti odnose među njima, kako

bi se moglo terapijski djelovati. Korist od takvog rješavanja odvijanja prometa u gradovima je

višestruka: smanjuju se prometne nesreče, povećava se propusna moć raskrižja odnosno



mreže i prosječna brzina kretanja, smanjuje se zagađenje okoliša, potrebne su manje

investicije za infrastrukturu jer se postojeća optimalno iskorištava, manji su troškovi u

eksploataciji vozila individualnog i javnoga gradskoga prometa.

Odnosi među prometnim tokovima na raskrižjima jedan su od uzroka smanjene propusne

moći. Izbjegavanje nepotrebnih sukoba (presijecanja) i smanjenje lomljenja prometnih

tokova jedan su od mogućih značajnih čimbenika koji povoljno utječu na povećanje propusne

moći križanja.

Odnosi među prometnim tokovima u obliku nepotrebnih sukoba događaju se na križanjima,

a uzrok im je organiziranost i usmjerenje prometnih tokova u mreži. Zato svaki postupak u

izmjeni organiziranosti prometnih tokova mora biti utemeljen na detaljno izučenom

postojećem stanju i sagledavanju mogućnosti njegove izmjene. Odnosi među prometnim

tokovima u mreži su posebice složeni u urbanim dijelovima prometne mreže, stoga treba

težiti da se sa što manje pokazatelja opišu što točnije.

Svrstani su u sljedeće kategorije:

mimoilaženje,

presijecanje,

preplitanje,

ulijevanje i

odlijevanje.

Slika4. shematski prikazuje odnose među prometnim tokovima. Odvijanje jednosmjernog

toka (a) događa se u slučaju prolaska prometnog toka jednosmjernom ulicom ili pokraj

parkiranih vozila. Mimoilaženje (b) je usporedno kretanje dvaju prometnih tokova u

suprotnim smjerovima, kod kojih ne dolazi do međusobnog utjecaja, a promatra se na

izoliranim dijelovima prometnica. Do presijecanja (c i d) prometnih tokova dolazi kada se

sučeljavaju (sukobljavaju, prolaze jedan kroz drugi) dva prometna toka koji nisu usporedni u

istoj razini. Ulijevanje (e) je ulijevanje jednog toka u drugi čineći tako jedan tok. Odlijevanje

(f) je razdvajanje jednoga prometnog toka u dva. Preplitanje (g) se događa kada se dva

prometna toka spoje, teku zajedno i međusobno se isprepliću te se opet razdvoje. To je česta

pojava na višetračnim cestama (a uvijek na kružnim raskrižjima), a može se gledati na nju kao

i na pravo presijecanje.



Na intenzitet presijecanja, preplitanja, ulijevanja i odlijevanja utječe usmjerenost ulične

mreže. Ako se ulična mreža promatra kao skup elemenata, elemente bi činile dionice ulične

mreže. Svaki element ulične mreže može se opisati s dva parametra: vrstom smjernosti

(dvosmjerna ili jednosmjerna) i usmjerenosti (jednosmjerna i vožnja desnom ili lijevom

stranom). U kompleksnoj cestovnoj mreži kombinacija elemenata uzrokuje različita rješenja.

U gradovima je često nužno uvesti jednosmjerno kretanje vozila u nekim dijelovima mreže i

postavljati razne usmjerenosti. Tim postupcima se utječe na odnose među prometnim

tokovima te dolazi do povećanja ili smanjenja nepotrebnog presijecanja tokova.

Presijecanje, ulijevanje i odlijevanje, kao najvažniji odnosi među prometnim tokovima,

događaju se na raskrižjima, dok je preplitanje više izraženo na dionicama između raskrižja.

Takvi odnosi odvijaju se na raskrižjima u razini. Na deniveliranim raskrižjima (raskrižja u dvije

i više razina) postoje samo konfliktne točke ulijevanja i odlijevanja.

Slika 4. Grafički prikaz odnosa među prometnim tokovima; a) odvijanje jednosmjernoj toka, b) mimoilaženje, c) presijecanje, d) presijecanje, e) ulijevanje, f) odlijevanje g) preplitanje



Usmjerenje prometne mreže utječe na odabir putanje kretanja vozača. Ukoliko takva

usmjerenja prometa nisu pravilno postavljena, mreža nije podjednako opterećena, što

obično rezultira uskim grlom na određenim elementima. Na odabir putanje kretanja u mreži

može se utjecati i obavijesnom signalizacijom.

Proizlazi da je proučavanje (opažanje) odnosa među prometnim tokovima preduvjet

spoznaje o nedostacima vođenja prometnih tokova. Takva podloga osnovica je za daljnja

strateška opredjeljenja, tj. osnovica je za organiziranje prometnih tokova, odnosno primjenu

metoda kojima će se minimizirati suvišna presijecanja. Primjenom reorganiziranja prometnih

tokova znatno se može poboljšati stanje u cestovnom prometu bez znatnih investicija u

infrastrukturu.

Čest je i slučaj nepotrebnog presijecanja prometnih tokova pješaka i vozila javnoga gradskog

prijevoza na raskrižjima. Pod organiziranjem prometnih tokova podrazumijeva se sustavan

način kretanja tokova u prometnim mrežama s ciljem optimalnog korištenja mreže s

minimalnim troškovima odvijanja prometa, odnosno minimiziranjem međusobnog križanja

vozila na mjestima križanja.

Nepotrebna presijecanja prometnih tokova mogu se događati u jednoj ili više točaka, a

prikazana su na Slika5.

Slika 5. Nepotrebno presijecanje: a) i b) presijecanje prometnih tokova u jednoj točki, c) presijecanje pri prijelazu s vožnje desnom na vožnju lijevom stranom, d) samopresijecanje u jednoj točki, e) samopresijecanje u dvije točke, f) samopresijecanje u dvije točke i presijecanje



5. OSNOVNI RADNI POSTUPCI PROMETNO‐TEHNIČKOG PROJEKTIRANJA NA

CESTOVNOJ MREŽI

5.1 Prvi dio – analiza postojećeg stanja

Postojeće prometnice:

- geometrijske karakteristike

- stanje postojeće signalizacije i opreme

- mjerodavna opterećenja

Novogradnja:

- geometrijske karakteristike projektnih rješenja

- opredjeljenje o karakteru projekta ‐ očekivani promet i odgovarajući prometno‐tehnički

proračuni

Slika 6. Brojanje prometa na karakterističnim točkama



Slika 7. Rezultati brojanja prometa (tablični prikaz)

Slika 8. Rezultati brojanja prometa (grafički prikaz)



Slika 9. Rezultati brojanja prometa (grafički prikaz)

Slika 10. Prometno opterećenje na mreži (satno, dnevno, PGDP, PLDP)



5.2 Drugi dio – analiza prognoziranog prometa

- za period od 5 do 10 godina

- utvrđuju se mjerodavna opterećenja ‐ odgovarajući prometno‐tehnički proračun i opredijeliti

karakter projekta u konačnom obliku

- rekonstrukcija i poboljšanje postojećeg načina regulacije – analiza treba potvrditi uočene

probleme iz postojećeg stanja i ukazati na neophodnost njihovog rješavanja

- novogradnja ‐ analiza služi za neposredno opredjeljivanje o karakteru projekata i isplativosti

investicije koja se poduzima

Slika 11. Prognoza prometa (razne varijante)



Slika 12. Rekonstrukcija postojećih raskrižja (razne varijante)



Slika 13. Preregulacija prometa na postojećoj mreži

5.3 Treći dio – prometno‐tehnički proračun

- utvrđuje se kapacitet prometnice i nivo usluge za postojeće stanje i za prognozirani period na

predmetnoj prometnici

- na osnovu mjerodavnih prometnih opterećenja utvrđenih u prošlim periodima

- utvrđuje se koncept, sadržaj tehničkog rješenja i metode rješavanja



6. SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA REGULACIJU I UPRAVLJANJE PROMETOM

Pod pojmom prometno‐tehnološkog projektiranja podrazumijevaju se radnje i metode koje

se primjenjuju za rješavanje zadataka iz domene regulacije i organizacije prometnih tokova

na cestovnoj prometnoj mreži. Pritom se misli na izradu tehničkih rješenja, studija i projekata

za opremanje cestovnih prometnica signalizacijom i opremom. Signalizacija i oprema za

regulaciju i upravljanje prometom dijeli se na:

1. Statičku prometnu signalizaciju i opremu:

‐ Horizontalna signalizacija – za obilježavanje kolnika

‐ Prometni znakovi opasnosti, izričitih naredbi, obavijesti i vođenja prometa (turistička i

obavijesna signalizacija)

‐ Zaštitne, odbojne elastične i pješačke ograde i smjerokazi koji služe za povećanje sigurnosti i

označavanje prometnica

2. Dinamička – svjetlosna signalizacija, uređaji i oprema:

‐ Promjenjivi prometni znakovi

‐ Svjetlosni signali ili semafori s jednobojnim, dvobojnim ili trobojnim promjenjivim svjetlima

kojima se regulira pravo prolaza vozila i pješaka na mjestima sukobljavanja i presijecanja

prometnih tokova

‐ Upravljački uređaji za upravljanja rada semafora

‐ Svjetlosni indikatori brzine, javljači magle…

Problematika projektno‐tehnološkog projektiranja s aspekta regulacije i organizacije

prometnih tokova generalno se može podijeliti na:

‐ Projektiranje na dionicama cesta

‐ Projektiranje na gradskim prometnicama

‐ Projektiranje na čvorovima i raskrižjima



7. PROBLEMATIKA PROMETNO‐TEHNOLOŠKOG PROJEKTIRANJA

Problematika prometno‐tehnološkog projektiranja s aspekta regulacije i organizacije

prometnih tokova generalno se može podijeliti na:

‐ Projektiranje na dionicama cesta

‐ Projektiranje na gradskim prometnicama

‐ Projektiranje na čvorovima i raskrižjima

‐ Projektiranje na vangradskim prometnicama

7.1 Projektiranje na dionicama cesta

Sadrži rješavanje prometnih zadataka na dionicama autocesta, višetračnih cesta ili

dvotračnih cesta pretežito vangradskog tipa. Potrebna je statička (horizontalna i vertikalna)

signalizacija za rješavanje:

‐ Kontrole brzine kretanja na dionicama

‐ Kontrole pristupa na prometnicama nižeg ranga

‐ Označivanja opasnih mjesta na dionicama i kritičnim elementima trase

‐ Preglednosti kod pretjecanja

‐ Prioriteta na križanjima.

7.2 Projektiranje na gradskim prometnicama

Sadrži rješavanje prometnih zadataka na gradskim autocestama, gradskim i prigradskim

arterijama, glavnim, sabirnim i ulicama lokalnog karaktera, kao i ulicama s posebnom

namjenom (biciklističke i pješačke staze, pješačke ulice i ulice za rezervirane za javni prijevoz)

i odgovarajućim križanjima na spomenutim prometnicama.

Na gradskim prometnicama upotrebljavaju se sve vrste prometne signalizacije i opreme te

uređaji za upravljanje prometom. Njome se rješavaju problemi:

‐ Regulacije i organizacije uličnih raskrižja statičkom i/ili svjetlosnom signalizacijom

‐ Povezivanje signaliziranih raskrižja na glavnim pravcima (koordinacija)

‐ Upravljanje prometom na gradskoj prometnoj mreži

‐ Regulacija i organizacija pješačkog i javnog gradskog prometa.



7.3 Projektiranje na čvorovima i raskrižjima

Sadrži rješavanje prometnih zadataka na čvorovima, raskrižjima u razini i izvan razine,

kružnim raskrižjima te složenim raskrižjima. Ta problematika vezana je uz gradska i

vangradska raskrižja, a posebno kad opterećenje prometnice postane ograničavajući

element kapaciteta mreže, što je često slučaj u većim gradovima. Zbog toga se kod

projektiranja na čvorovima i raskrižjima upotrebljavaju posebne metode i radni postupci, a

podijeljeni su u dvije podskupine:

a) Projektiranje na cestovnoj prometnoj mreži primjenom statičke prometne signalizacije

b) Projektiranje na cestovnoj prometnoj mreži primjenom svjetlosne signalizacije na

semaforiziranim raskrižjima i koordiniranim pravcima

Prilikom izrade analiza i prijedloga, tehničkih rješenja i projekata za regulaciju prometa na

prometnoj mreži primjenom statičke signalizacije, određene vrste zadataka mogu se

kladsificirati na sljedeći način:

1) Projekti prometne signalizacije i opreme prometnica – autocesta, višetračnih cesta sa

zaštitnim otokom ili bez zaštitnog otoka, dvotračnih prometnica – projektiranje se izvodi za

dionice, dok se pitanje prioriteta prometnica rješava samo preliminarno.

2) Projekti regulacije i organizacije prometa – na dionicama cesta i ulica, na izoliranim

raskrižjima i na prometnoj mreži – bave se pitanjima regulacije i organizacije prometa na

promatranoj mreži ili njenim pojedinim dijelovima i elementima; jedan od polaznih kriterija

pri izradi regulativnih rješenja i projekata prometnim znakovima i informativnom

signalizacijom.

3) Projekti regulacije na čvorovima i raskrižjima – na rampama za ulijevanje i izlijevanje,

prioritetnim raskrižjima i kružnim raskrižjima – pristupa se samo kada pojedina križanja

predstavljaju ograničavajući element prometne mreže i ne mogu se primijeniti tipska

rješenja.



7.4 Prometno‐tehničko projektiranje i regulacija prometa na vangradskim

prometnicama

Problematika rješavanja prometa na vangradskim prometnicama bavi se kontrolom brzine

kretanja na dionicama, kontrolom pristupa na prometnicama nižeg ranga, označivanjem

opasnih mjesta na dionicama i kritičnim elementima trase, preglednošću kod pretjecanja i

prioritetima na križanjima.

Projekt signalizacije i opreme obuhvaća utvrđivanje rasporeda i položaja (lokacije), broja i

vrste prometnih znakova i opreme na promatranoj dionici u skladu s projektnim zadatkom i

usvojenim režimom prometa na dionici.

Takav projekt u pravilu sastoji se od:

‐ Projektnog zadatka – utvrđuje se režim i uslovi odvijanja prometa koji se trebaju izraditi

prema projektu.

‐ Tehničkog izvještaja – sadrži opis i obrazloženje primjenjenih rješenja u projektu.

‐ Prometno‐tehničkog proračuna – obuhvaća analizu postojećeg i prognoziranog prometa na

promatranom putu s usvajanjem mjerodavnog prometnog opterećenja prometnice i

prometne slike na križanjima te proračune kapaciteta i nivoa usluge puta i križanja, duljine

preglednosti za prestizanje i duljine prilaza na križanjima.

‐ Situacijskih planova horizontalne i vertikalne signalizacije – predstavljaju grafički prikaz

rješenja rasporeda i položaja (lokacije) signalizacije i opreme na prometnici i križanjima.

‐ Detalja obilježavanja kolnika i postavljanja prometnih znakova i opreme – daju se uvjeti za

izvođenje radova.

‐ Predjmjera i predračuna radova sa specifikacijom prometne ssignalizacije i opreme –

prikazuju se količine, vrste i dimenzije standardne i nestandardne signalizacije i opreme koja

se primjenjuje u projektu.



Ukoliko su smjerovi međusobno fizički odvojeni (zeleni pojas, zaštitna ograda) regulacija se

obavlja po svakom kolniku posebno ili horizontalnom signalizacijom (središnjom punom

crtom) ukoliko kolnici nisu fizički odvojeni. Na jednosmjernim kolnicima horizontalnom

signalizacijom izvršena je podjela na kolničke trake (bijelom isprekidanom linijom) i

zaustavne trake (žutom punom linijom).

Opasna mjesta koja se označavaju na autocestama i višetračnim cestama su:

‐ kritični konveksni vertikalni zavoji s nedovoljnom preglednošću za prestizanje na kojima se

punom linijom razdvajaju kolničke trake i ne dozvoljava se prestizanje prelaskom na

prometnu traku predviđenu za promet iz suprotnog smjera

‐ kritični uzdužni nagibi (i≥3,5%) veće duljine na kojima se ograničava prestizanje

komercijalnih vozila uz obavezu kretanja desnom kolničkom trakom ili uvodi dodatna traka

za spora vozila, ukoliko se utvrdi potreba na osnovu proračuna kapaciteta i nivoa usluga

‐ križanja na čijim se prilazima ovisno od vrste raskrižja i projektne brzine koja odgovara rangu

prometnice uvodi ograničenje brzine i pretjecanja

‐ dionice ceste i objekti na kojima se prema meteorološkim podacima u određenim klimatskim

razdobljima javlja opasan vjetar, magla, klizav kolnik ili zaleđivanje za vrijeme padalina

‐ horizontalni zavoji s kritičnim radijusom i neodgovarajućim nadvišenjem na kojima je

prohodna brzina manja od projektne i gdje se na prolazu kroz zavoj ograničava brzina na

brzinu koja omogućava prohodnost i zabranjuje prestrojavanje po trakama

Raskrižja na vangradskim cestama u pravilu se označavaju statičkom prometnom

signalizacijom i opremom. Regulacija svjetlosnom signalizacijom primjenjuje se u izuzetnim

slučajevima kada se za to ukaže potreba temeljem analize prometa. Ovisno o projektnoj

brzini za kategoriju prometnice i vrsti raskrižja određuje se lokacija znakova za najavu

križanja.



Uputstvo za izradu projektnog zadatka

Za vrijeme semestra a prije pristupa ispitu student je dužan izraditi projektni zadatak i

seminar.

Projektni zadatak mora obuhvatiti slijedeće:

1) Definirati problem rada (Koji je zadatak, što treba raditi…)

2) Opis projektnog zadatka u kojem se neposredno povezuje teorija i praksa. Student

mora na odgovarajući način opisati, snimiti i analizirati problematiku koja je u vezi s temom

projektnog zadatka (koje su ulazne informacije, koje informacije trebamo dobiti (izlazne

informacije)…)

3) Dati osvrt na postojeće stanje uz kraću elaboraciju predloženog rješenja problema

i zaključna razmatranja.

Seminarski rad, osim projektnog zadatka, mora sadržavati:

4) opširniju analizu postojećeg stanja, prijedloge rješenja i zaključke (definirati

ograničenja, dati nekoliko rješenja ukoliko je moguće i usporediti ih cost‐benefit analizom)

5) fotografije postojećeg stanja, situacijski crtež u mjerilu, kao i crtež predloženog

stanja.



PRIMJERI



PROJEKTNI ZADATAK ZA IZRADU STUDIJE PROMETA GRADA VODICA

Cilj je studije prometa Grada Vodica razrada niza planova i projekata grada za vremenski period

do 2020. godine. Općenito ciljevi studije prometa

- poboljšanje ekonomske učinkovitosti prometnog sustava

- zaštita okoliša od štetnih djelovanja prometa

- povećanje sigurnosti

- povećanje dostupnosti ‐ lakoće dolaska do prometnih objekata

Ciljevi

- opravdanost i potreba razvoja javnog prijevoza

- osiguranje veće dostupnost prometne mreže i prijevoznih sredstava

- smanjiti (zabraniti) korištenje osobnih automobila u centru

- povećati broj parkirališta za automobile

- poboljšati uvjete za ne‐motorizirani promet

- povećati sigurnost prometa

- smanjiti buku i onečišćenje zraka.

Mogućnosti provedbe ciljeva

- vlastita financijskih sredstava

‐ mogućnost dodatnog financiranja iz vanjskih izvora, na primjer, Svjetske banke,

Europske banke za obnovu i razvitak, fondova EU, ministarstva MTPiR itd.

Metode rada

- istraživanje svih raskrižja, uključujući plan raskrižja, broj traka i pobtrebu

uvođenja novih tehnologija za upravljanje prometom (semaforizacije???)

‐ optimizacija prometne signalizacije

‐ ispitivanja potražnje za javnim prijevozom, anketiranjem

- anketiranje vozača i prikupljanje podataka o putovanjima uključujući

polazište, odredište i svrhu putovanja,

- brojenje vozila na odabranim lokacijama i njihovo svrstavanje

po vrsti vozila,



SAŽETAK:

Izrada“studije prometa” grada Vodica, uvažavanje postojeće prostorno‐planske dokumentacije,

infrastrukturnih projekata i revizija istih.

Primjena konkretnih rješenja, podloga za projektiranje i cost benefit analiza za pojedini projekt i

ukupno. Rangiranje projekata po važnosti i načini financiranja.

Digitalna podloga prometnica, prometne opreme i signalizacije za buduće praćenje (GIS preglednik).

Vremenski period za koji se studija izrađuje od minimalno 5 do 10 godina.

Grad Vodice usvojio je prostorni plan, pred usvajanjem je urbanističkog plana, izradio/u izradi je niz

projekata i planova uređenja infrastrukture kao npr. projekt plaže, izmještanje državne ceste,

rekonstrukcija postojeće državne ceste i raskrižja.

Sadašnja državna cesta kroz Vodice postaje središnja gradska ulica koja spaja (razdvaja) dva djela

grada i tu je bitno odrediti karakter ove prometnice u budućnosti.

Kako je je većina bitnih stvari definirana prišlo bi se analizi dokumentacije i na postojećim podlogama

vrednovali bi se pojedini projekti i uklopili u jedinstveni prometni projekt (plan) grada Vodica.

Na temelju analize prometa odredili bi se prioriteti, načini i modeli realizacije pojedinih projekata koji

čine cjelinu.

GRANICE OBUHVATA

Posebno se mora naglasiti obuhvat područja:

‐ na zapadu od granice općine Tribunj,

‐ istoka granice s naseljem Srima i

‐ na sjeveru budućom obilaznicom,

ovaj prostor je obilježen s hotelom Puntom na zapadu i hotelom Imperijal na istoku što se mora

posebno razmatrati iz aspekta pješačkog prometa i ciljnih putovanja.

Hotel Punta i zapadni dio Vodica nema kvalitetno rješen cestovni pristup te je nužno potrebno

pronalaženje optimalnog rješenja prometnog povezivanja iz čega proizlazi:



Projekt spoja Tribunjske ceste ‐ plave plaže – hotela Punta, ovaj je projekt još važniji ako se uzme u

obzir nova turistička i šporsko‐rekreacijska zona Bristak koja se ne može niti razmatrati bez novih

prometnica na ovom djelu.

Istočni dio uglavnom je izgrađen i rješeni su cestovni prisupi za hotele, u ovom dijelu treba razmatrati

vertikalu i spoj na državnu cestu na predio Račice planiranu športsku zonu pred realizacijom.

Sjeverni dio iznad JTC D8 uglavnom je za individualno stanovnje i nema većih i značajnijih objekata od

javnog interesa. Ovim prostorom dominira Zatonska ulica i još niz vertikalnih prometnica dok su

horizontalne veze loše (ne postoje).

Za komunikaciju kao horizontalna veza koristi se D8 što nikako nije dobro i trebalo bi se izbjegavati

potrebno je ispitati trasu horizontalne/ih poveznice/a.

Studija mora utvrditi dva režima prometa sezonski (ljetni) i vansezonski (zimski) zbog karaktera

turističkog središta i velikog broja ležaja u hotelima, apartmanima i privatnim obiteljskim kućama.

Očekivana koncepcija prometa u sezonskom periodu je minimalni i ograničeni cestovni promet,

pojačan javni prijevoz i parkirališta s posebnim naglaskom na pješački promet, dok je vansezonski

manje ograničen, ali isto uvažava pješački promet maksimalno.

Potrebno je naznačiti primjenu novih tehnologija u ostvarivanju ovakvog režima prometa te dati

osnovne karakteristi za nabavku istih. Mogućnost povezivanja postojećih pilomata za ograničavanje

ulaska u uži centar i izrada jedinstvenog sustava za automatsko upravljanje i praćenje.

Ova studija trebala bi dimenzionirati i odrediti položaje raskrižja na sadašnjoj državnoj cesti D8 kroz

Vodice sagledavajući je kao središnju gradsku cestu i poslužiti kao podloga za projektiranje i

dimenzioniranje raskrižja.

Treba odrediti prioritete i u konačnici biti dokument na temelju kojeg bi se kandidiralo i tražilo

bespovratna sredstva iz EU fondova i ministarstva pogotovo iz razloga što je grad Vodice odredio svoj

razvoj na turizmu, a nedostatak prometnica, terminala i javnih parkirališta ozbiljno ugrožavaju daljnji

razvoj i stvaraju poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju osnovnih gradskih funkcija, posebno

tijekom turističke sezone.



I ) ANALIZA URBANISTIČKE – PROSTORNO PLANSKE I PROJEKTNE

DOKUMENTACIJE

1. PROSTORNI PLANOVI VIŠEG REDA

2. PROSTORNI PLAN GRADA VODICA

3. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA VODICA

4. DETALJNI PLANOVI

5. PROJEKT PLAŽE

6. PROJEKT JTC D8 I NOVE OBILAZNICE VODICA

7. IDEJNO RJEŠENJE TRGA KNEZA BRANIMIRA

8. ITD. ……..

II ) ISTRAŽIVANJE PONUDE PROMETNOG SUSTAVA

1. ZAHVAT

2. PROMETNO URBANISTIČKE ZONE

3. UŽE I ŠIRE PODRUČJE

4. FUNKCIONALNA KATEGORIZACIJA CESTOVNE MREŽE

5. MREŽA CESTA I ULICA

6. RAZGRANIČENJE CENTRA

7. TERMINALI

‐ POMORSKOG PROMETA

‐ AUTOBUSNOG PROMETA

‐ TERETNOG – OPSKRBNOG PROMETA

8. ISTRAŽIVANJE PARKIRALIŠNE PONUDE

9. ISTRAŽIVANJE PROMETNE PONUDE – PJEŠAČKI PROMET

10. ISTRAŽIVANJE PROMETNE PONUDE – JAVNI GRADSKI PROMET

III) ISTRAŽIVANJE PROMETNOG SUSTAVA I IZRADA MATEMATIČKOG

MODELA

1. BROJANJE VOZILA NA CESTAMA

2. BROJANJE VOZILA NA RASKRIŽJIMA

3. ODREĐIVANJE PUTNIKA NA LINIJAMA

4. ISTRAŽIVANJE PROMETNE POTRAŽNJE – PJEŠAČKI PROMET



5. ISTRAŽIVANJE PROMETNE POTRAŽNJE ZA PARKIRANJEM

6. PRIKUPLJANJE PODATAKA O PROMETU

7. PRIKUPLJANJE PODATAKA O PROMETNIM NEZGODAMA

IV ) IZRADA PODLOGA ZA NOVE PROJEKTE I COST BENEFIT ANALIZA

POSTOJEĆIH PROJEKATA

1. PROJEKT TRIBUNJSKE CESTE I RASKRIŽJA

2. PROJEKT SPOJA TRIBUNJSKE CESTE I PLAVE PLAŽE

3. SPOJ PLAVE PLAŽE I HOTELA PUNTA

4. SPOJ PLAVE PLAŽE I TRGA KNEZA BRANIMIRA

5. NOVA PROMETNICA LOVETIVO – RAČICE

6. NOVE PROMETNICE NA SJEVERNOM DJELU (ZATONSKA ULICA idr.)

7. ITD. ………

V ) PLANIRANA PROMETNA POTRAŽNJA

1. JAVNI PROMET

1.1.JAVNI CESTOVNI PROMET

‐ AUTOBUSNI PROMET

‐ TAXI PROMET

‐ TURISTIČKI SEZONSKI PROMET

1.2.JAVNI POMORSKI PROMET

‐ LOKALNI GRADSKI PROMET

‐ LOKALNI ŽUPANIJSKI

1.3.PROMETNI TERMINALI

‐ AUTOBUSNI

‐ TERETNI ‐ OPSKRBNI

‐ POMORSKI

2. PARKIRANJE

2.1.POTREBA ZA PARKIRANJEM

2.2.JAVNA PARKIRALIŠTA

2.3.SEZONSKA PARKIRALIŠTA

2.4.POTENCIJALNE LOKACIJE



3.PJEŠAČKI PROMET I BICIKLISTIČKI PROMET

3.1.PJEŠAČKE ZONE

3.2.ZONE OGRANIČENOG PROMETA

3.3.ZONE DVOJNOG REŽIMA PROMETA

VI) KONCEPCIJA PROMETA

1. LJETNI REŽIM

2. ZIMSKI REŽIM

VII) PRIMJENA NOVIH THNOLOGIJA

1. TIP, LOKACIJE, PRORAČUN

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUSVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREBZAGREB

PROMETNO-TEHNOLOŠKO PROJEKTIRANJE

(PRTEHPRO)

Zagreb, 2009.

ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMACESTAMA

temeljna načela međusobnih odnosa i ponašanja sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti

osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa

pravila prometa na cestama

sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe

dužnosti u slučaju prometne nesreće

osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima

vuča vozila

uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometuopterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu

2

ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMAZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

cesta, javna cesta, autocesta, brza cesta, cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila državna županijska i lokalna cesta nerazvrstana

definira

promet motornih vozila, državna, županijska i lokalna cesta, nerazvrstana cesta, zemljana cesta

kolnik, prometna traka, prometna traka za spora vozila, prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi prometna traka za ubrzavanje prometna traka zazaustavljanje vozila u nuždi, prometna traka za ubrzavanje, prometna traka za usporavanje, biciklistička traka, biciklistička staza, nogostup, obilježeni pješački prijelaz, pješački otok, pješačka zona

naselje zona smirenog prometa raskrižje stajalište tramvaja ili autobusanaselje, zona smirenog prometa, raskrižje, stajalište tramvaja ili autobusa

vozilo, vatrogasno vozilo, radno vozilo, motorno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor, traktorski priključak, moped, motocikl, laki četverocikl, četverocikl osobni automobil autobus trolejbus tramvaj teretni automobilčetverocikl, osobni automobil, autobus, trolejbus, tramvaj, teretni automobil, tegljač, kombinirani automobil, bicikl, priključno vozilo, prikolica, poluprikolica, laka prikolica, skup vozila, zaprežno vozilo

nosivost masa vozila ukupna masa najveća dopuštena masa osovinskonosivost, masa vozila, ukupna masa, najveća dopuštena masa, osovinsko opterećenje

sudionik u prometu na cesti, vozač, pješak

3

ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMACESTAMA

zaustavljanje vozila parkiranje vozila mimoilaženje pretjecanje obilaženje

definira

zaustavljanje vozila, parkiranje vozila, mimoilaženje, pretjecanje, obilaženje, polukružno okretanje, prestrojavanje, propuštanje vozila, prometni tok, mijenjanje prometne trake,

ometanje prometa ugrožavanje prometa preglednost kolona smanjenaometanje prometa, ugrožavanje prometa, preglednost, kolona, smanjena vidljivost

prometna nesreća, manja materijalna šteta u prometnoj nesreći

vozačka dozvola, međunarodna vozačka dozvola, inozemna vozačka dozvola, prometna dozvola, knjižica vozila, dopuštenje (licenca)

tahograf, nadzorni uređaj, zapisni listg j p

4

ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMAZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

prometna nesreća je događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili uvozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta

nije prometna nesreća kada je radno vozilo radni stroj motokultivator traktor ilinije prometna nesreća kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zaprežno vozilo krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena šteta

5

CESTECESTEceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u protivnom – kazne

širina ceste, broj prometnih traka, biciklističke staze

obilježavanje radova i zapreka na cesti

PROMETNI ZNAKOVIPROMETNI ZNAKOVIceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih seili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa

znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavijesti i znakoviznakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavijesti i znakovi obavijesti za vođenje prometa, promjenjivi prometni znakovi, prometna svjetla i svjetlosne oznake te oznake na kolniku i drugim površinama

prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju se na temelju

6

prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta

PROMETNA PRAVILAPROMETNA PRAVILAsudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba širina ceste, broj prometnih traka, biciklističke staze

sudionici u prometu dužni su postupati i prema naredbama što ih daju ovlaštene osobe i kad time odstupaju od propisanih prometnih pravila ili značenja prometnih znakova postavljenih na cesti i značenja prometnih svjetala

RADNJE VOZILOM U PROMETURADNJE VOZILOM U PROMETU

vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu

uključivanje u promet

kretanje vozila

mimoilaženje

promet na raskrižjuj

brzina kretanja

skretanje

pretjecanje i obilaženje

zvučni i svjetlosni znaci upozorenja

7

propuštanje vozila i prednost prolaska

upozorenja

zaustavljanje i parkiranje…

KRETANJE SUDIONIKA U PROMETUKRETANJE SUDIONIKA U PROMETU

razmak između vozila u vožnji

t t j i d ih il t č ipromet tramvaja i drugih vozila na tračnicama

promet bicikala, mopeda i motocikala

promet zaprežnih vozila i kretanje stokep p j

kretanje pješaka

obveze vozača prema pješacima

promet na prijelazu ceste preko željezničke pruge

promet na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila

promet u tunelu

vozila pod pratnjom

vozila s pravom prednosti prolaska

teret na vozilu

prijevoz osoba vozilima

8

prijevoz osoba vozilima

DUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NESREĆEDUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

osoba koja se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih osoba dužna je ukazati pomoć osobama ozlijeđenim u prometnoj nesrećinesreći

sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen ili je nastala veća materijalna šteta, dužan je:

1) ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samome potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije

2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesreće i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa

3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid

vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana manja materijalna j j j j jšteta na vozilima, dužni su odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nezgodi ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima

9

PROPISI U SKLADU SA ZAKONOMPROPISI U SKLADU SA ZAKONOM

1. Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (»Narodne novine«, br. NN 33/05, 64/05, 155/05.),2. Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (»Narodne novine«, br. 87/02.),j j g j ( )3. Pravilnik o znacima što ih sudionicima u prometu na cestama daju ovlaštene osobe (»Narodne novine«, br. 9/93.),4. Pravilnik o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati vozači motornih vozila (»Sl. list SFRJ« br 5/82 )list SFRJ«, br. 5/82.),5. Pravilnik o zdravstvenim pregledima o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon (»Narodne novine«, br. 30/70.) i Rješenje o visini naknade za zdravstveni pregled vozača (»Narodne novine«, br. 32/98.),6. Pravilnik o načinu obilježavanja vozila kojim se prevoze djeca (»Narodne novine«, br. 12/93.),7. Pravilnik o ukupnom trajanju vremena upravljanja vozilom, o radu udvojenih posada, odmorima vozača i o individualnoj kontrolnoj knjižici (»Narodne novine«, br. 18/93. i j j j (58/95.),8. Pravilnik o posebnom znaku za obilježavanje vozila invalida (»Narodne novine«, br. 12/93. i 47/94.),9 Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju9. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine«, br. 110/01.),10. Pravilnik o načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja urina za analizu radi utvrđivanja koncentracije alkohola, prisustva opojnih droga i psihoaktivnih tvari (»Narodne novine«, br. 107/99 ) i Rješenje o određivanju zdravstvenih i drugih ustanova za analizu uzoraka krvi i

10

107/99.) i Rješenje o određivanju zdravstvenih i drugih ustanova za analizu uzoraka krvi i urina radi utvrđivanja koncentracije alkohola, prisustva opojnih droga ili psihoaktivnih tvari (»Narodne novine«, br. 2/00., 101/00. i 11/01.),


11. Pravilnik o registraciji vozila na motorni pogon i priključnih vozila (»Narodne novine«, br. 12/93., 22/93. i 149/02.) i Rješenje o određivanju cijene obrazaca i registarskih pločica (»Narodne novine«, br. 22/95., 22/96., 38/96., 101/96. i 89/98.),12. Pravilnik o registraciji i opremi te uvjetima za uprav-ljanje vozila Ministarstva unutarnjih poslova (»Narodne novine«, br. 55/94., 83/94., 57/96. i 142/03.),13. Pravilnik o tehničkim pregledima vozila (»Narodne novine«, br. 9/93., 69/96., 2/01.,149/02. i 150/03.),2/01.,149/02. i 150/03.),14. Pravilnik o vozačkim dozvolama (»Narodne novine«, br. 12/93. i 149/02.),15. Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu izdavanja dozvole instruktora vožnje (»Narodne novine«, br. 8/93. i 103/97.),16. Pravilnik o registraciji vozila Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 79/02.),17. Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (»Narodne novine«, br. 59/98. i 18/04.),)18. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema za pogon motornih vozila plinom (»Narodne novine«, br. 4/00., 57/01. i 91/01.),19. Pravilnik o tehničkim uvjetima i ispitivanju tahografa (»Narodne novine«, br. 65/01.),20 Pravilnik o ispitivanju vozila ( Narodne novine br 17/93 )20. Pravilnik o ispitivanju vozila (»Narodne novine«, br. 17/93.),21. Pravilnik o utvrđivanju mreže i kriterija o dostatnom broju stanica za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98., 105/01., 34/02., 63/02., 130/03., 158/03. i 89/04.),22. Pravilnik o jedinstvenom informatičkom sustavu i obradi podataka tehničkih pregleda i

11

registracije vozila (»Narodne novine«, br. 166/98.),


23. Pravilnik o programu i načinu stručnog usavršavanja i provjeri stručnosti kontrolora i drugih djelatnika koji rade na stručnim poslovima tehničkih pregleda i registracije vozila i Program ispita za kontrolore tehničke ispravnosti vozila (»Narodne novine«, br. 166/98.),24. Pravilnik o stručnom nadzoru nad radom stanica za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98.),25. Pravilnik o normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98. i 34/02.),stanicama za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98. i 34/02.),26. Pravilnik o naknadama za tehnički pregled i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98., 109/01., 34/02., 198/03.),27 P il ik j ti d i ij ki i d i j ti d t i t h ički27. Pravilnik o uvjetima rada, organizacijskim i drugim uvjetima za rad stanica za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98.),28. Pravilnik o odori i oznakama školskih prometnih jedinica i prometnih jedinica mladeži (»Narodne novine«, br. 40/93.),29. Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja i djelovanja školskih prometnih jedinica i prometnih jedinica mladeži (»Narodne novine«, br. 40/93. i 66/93.),30. Pravilnik o odori željezničkih djelatnika i načinu zaus-tav-ljanja prometa na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini (»Narodne novine«, br. 33/97.),ceste preko željezničke pruge u istoj razini ( Narodne novine , br. 33/97.),31. Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače vozila na motorni pogon (»Narodne novine«, br. 89/94., 42/95., 30/98. i 53/98.),32. Pravilnik o osposobljavanju vojnih osoba za vozače vozila na motorni pogon i načinu polaganja vozačkih ispita (»Na rod ne novine« br 22/93 )

12

polaganja vozačkih ispita (»Na-rod-ne novine«, br. 22/93.),


33. Pravilnik o uvjetima i načinu polaganja vozačkog ispita (»Narodne novine«, br. 89/94., 30/98. i 53/98.),34. Pravilnik o organizaciji i provedbi vozačkih ispita (»Narodne novine«, br. 99/98.),g j p p ( )35. Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače vozila na motorni pogon iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi (»Narodne novine«, br. 59/98.),36 Pravilnik o programu i načinu predavanja o posljedicama prometnih nezgoda te36. Pravilnik o programu i načinu predavanja o posljedicama prometnih nezgoda te programu i načinu provjere poznavanja propisa (»Narodne novine«, br. 69/96. i 102/01.) i Rješenje o određivanju visine troškova predavanja o posljedicama prometnih nezgoda i provjere poznavanja prometnih propisa (»Narodne novine«, br. 106/96.),37 N db ič j t t ( N d i b 38/04 i 51/04 )37. Naredba o ograničenju prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 38/04. i 51/04.),38. Naredba o prometu vozila na motorni pogon i priključnih vozila na cestama u zimskim uvjetima (»Narodne novine«, br. 9/93. i 103/95.),39. Propisi o homologaciji vozila i dijelova i o temeljnim zahtjevima za traktore koji su g j j j j jdoneseni na temelju Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96.).

13

STATISTIKA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETASTATISTIKA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

MUP – Bilten o sigurnosti cestovnog prometa (www.mup.hr) – statistika od 1957. godine

u 10 godina – 725.000 prometnih nesreća, 221.000 nastradalih osoba, 6.471 poginulih osoba, 44.537 teško ozlijeđenih, 170.000 lakše ozlijeđeno

ozlijeđeni – u 21% nesreća; 77% lakše ozlijede 20% teže ozljede 3% poginulihozlijeđeni u 21% nesreća; 77% lakše ozlijede, 20% teže ozljede, 3% poginulih (prosječno godišnje 647)

najviše poginulih 1997. godine – 714, a najmanje 2005. godine – 597

općenito najviše poginulih 1979. godine – 1.605

od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba – 5% ostaju trajni stopostotni invalidi (godišnje više od 200 ljudi), dok ih 10% trpi trajne posljedice

izravan gubitak društvenih vrijednosti najmanje u iznosu od 2% BDP-a + posredni gubici

problem – MUP nadzire i upravlja sigurnošču prometaproblem MUP nadzire i upravlja sigurnošču prometa

temeljni pokazatelj sigurnosti – poginulih na 100.000 stanovnika – u najgorim godinama - 34, sada oko - 14, razvijene zemlje - 6, težnja EU - 10

14

Pregled podataka o broju vozila, stupnju motorizacije i razvitku cestovne mreže od 1945. do 2005. godine

GODINABROJ REGISTRIRANIH VOZILA NA MOTORNI STUPANJ MOTORIZACIJE RAZVITAK

CESTOVNE MREŽE

g

GODINA VOZILA NA MOTORNI POGON (STANOVNIKA/VOZILO) CESTOVNE MREŽE

(km)

1945. 9.207 391,0 4611955. 14.977 268,0 1.2001965 113 535 38 0 3 5531965. 113.535 38,0 3.5531975. 491.606 9,0 12.0461984. 905.196 5,0 18.7701988. 1.177.844 4,0 18.7701989. 1.232.547 3,8 18.770,1990. 1.237.953 3,7 18.7701991. 1.170.934 4,1 21.5221992. 1.102.102 4,3 26.9281993. 742.670 6,4 26.9281994 825 852 5 8 26 9281994. 825.852 5,8 26.9281995. 841.167 5,7 26.9281996. 1.008.878 4,7 26.9281997. 1.142.201 4,2 27.8401998. 1.241.522 3,9 27.9191999 1 323 6 3 3 6 28 0091999. 1.323.653 3,6 28.0092000. 1.401.010 3,4 28.1232001. 1.494.745 2,9 28.2742002. 1.571.775 2,8 28.3432003. 1.649.851 2,7 28.400

15

,2004. 1.720.099 2,6 28.5642005. 1.790.971 2,5 28.5642006. 1.866.741 2,4 28.564

God

ina

Prometne nesreće

Prometnenesreće s

nastradalimosobama

Udio prometnih nesreća s nastradalim osobama u

ukupnom brojuPoginule osobe Ozlijeđene osobe Udio poginulih

osoba u nastradalima

1957. 2.716 1.564 57,6 202 2.049 9,01958. 3.113 1.829 58,8 207 2.345 8,11959. 4.370 2.516 57,6 290 3.229 8,21960. 4.957 2.780 56,1 326 3.555 8,41961. 5.626 3.360 59,7 382 4.350 8,11962. 5.683 3.347 58,9 356 4.229 7,81963. 6.649 3.839 57,7 326 5.040 6,11964 8 957 4 962 55 4 433 6 429 6 31964. 8.957 4.962 55,4 433 6.429 6,31965. 11.296 6.071 53,7 543 8.141 6,31966. 12.729 6.721 52,8 645 9.165 6,61967. 13.505 7.179 53,2 674 9.726 6,51968. 24.914 8.002 32,1 844 11.204 7,01969. 31.844 8.933 28,1 941 12.500 7,01970. 39.788 10.382 26,1 1.079 14.748 6,81971. 48.917 10.432 21,3 1.289 16.078 7,41972 51 715 10 936 21 1 1 444 15 530 8 51972. 51.715 10.936 21,1 1.444 15.530 8,51973. 49.611 10.442 21,0 1.303 15.002 8,01974. 45.599 10.262 22,5 1.336 14.243 8,61975. 56.437 10.509 18,6 1.169 15.164 7,21976. 45.984 10.775 23,4 1.111 14.946 6,91977. 35.831 12.924 36,1 1.412 17.947 7,31978. 38.008 13.318 35,0 1.533 18.206 7,81979. 40.504 14.014 34,6 1.605 19.304 7,71980 47 925 15 053 31 4 1 603 20 616 7 21980. 47.925 15.053 31,4 1.603 20.616 7,21981. 46.633 13.716 29,4 1.459 18.640 7,31982. 46.087 13.441 29,2 1.400 18.609 7,01983. 43.096 12.238 28,4 1.322 16.237 7,51984. 46.531 11.896 25,6 1.294 16.121 7,41985. 51.373 12.072 23,5 1.125 16.327 6,41986. 58.866 13.501 22,9 1.256 17.990 6,51987. 62.563 13.985 22,4 1.311 18.850 6,51988 64 300 14 048 21 8 1 312 18 955 6 51988. 64.300 14.048 21,8 1.312 18.955 6,51989. 66.894 13.888 20,8 1.321 18.964 6,51990. 67.952 14.471 21,3 1.360 19.791 6,41991. 53.297 11.559 21,7 1.020 15.845 6,01992. 56.815 12.758 22,5 975 17.517 5,31993. 58.188 11.529 19,8 855 15.596 5,21994. 62.120 12.846 20,7 804 17.679 4,31995. 61.656 12.668 20,5 800 17.707 4,31996 59 420 11 740 19 8 721 16 182 4 31996. 59.420 11.740 19,8 721 16.182 4,31997. 61.685 11.652 18,9 714 16.234 4,21998. 67.982 12.846 18,9 646 18.118 3,41999. 68.798 12.958 18,8 662 18.103 3,52000. 73.387 14.430 19,7 655 20.501 3,12001. 81.911 15.079 18,4 647 22.093 2,82002. 86.611 16.500 19,1 627 23.923 2,62003. 92.102 18.592 20,2 701 26.153 2,62004. 76.540 17.140 22,4 608 24.271 2,4

16

2004. 76.540 17.140 22,4 608 24.271 2,42005. 58.132 15.679 27,0 597 21.773 2,72006. 58.283 16.706 28,7 614 23.136 2,6

UKUPNO 2.267.900 548.088 24,2 45.859 759.061 5,7

100.000

80.000

90.000

60.000

70.000

40.000

50.000

20.000

30.000

0

10.000

1957

.19

58.

1959

.19

60.

1961

.19

62.

1963

.19

64.

1965

.19

66.

1967

.19

68.

1969

.19

70.

1971

.19

72.

1973

.19

74.

1975

.19

76.

1977

.19

78.

1979

.19

80.

1981

.19

82.

1983

.19

84.

1985

.19

86.

1987

.19

88.

1989

.19

90.

1991

.19

92.

1993

.19

94.

1995

.19

96.

1997

.19

98.

1999

.20

00.

2001

.20

02.

2003

.20

04.

2005

.20

06.

Prometne nesreće Prometne nesreće s nastradalim osobama

17

Prometne nesreće Prometne nesreće s nastradalim osobama

1600

1800

1200

1400

800

1000

400

600

0

200

0

1957

.19

58.

1959

.19

60.

1961

.19

62.

1963

.19

64.

1965

.19

66.

1967

.19

68.

1969

.19

70.

1971

.19

72.

1973

.19

74.

1975

.19

76.

1977

.19

78.

1979

.19

80.

1981

.19

82.

1983

.19

84.

1985

.19

86.

1987

.19

88.

1989

.19

90.

1991

.19

92.

1993

.19

94.

1995

.19

96.

1997

.19

98.

1999

.20

00.

2001

.20

02.

2003

.20

04.

2005

.20

06.

Poginule osobe

18

1997 1997 –– 2007 2007

povećao se broj prometnih nesreća (43%) i lakše nastradalih sudionika u prometu (61%), a smanjio broj poginulih (14%) i teško ozlijeđenih (5,5%)

t b j i t i ih č t ih il (28%) b j i t i ihporastao broj registriranih vozača motornih vozila (28%), broj registriranih motornih vozila (57%), cestovna mreža kategoriziranih prometnica (3%) –uzrokovalo povećanje gustoće prometa, a time i povećanje broja prometnih nesrećanesreća

novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama na snazi od 20.08.2004 –pooštrene sankcije za prekršitelje Zakona – znatne pozitivne promjene i povećanje sigurnosti (broj poginulih manji za 25%) – SAMO JEDNU GODINU!!!povećanje sigurnosti (broj poginulih manji za 25%) SAMO JEDNU GODINU!!!

novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama (67/2008) – pooštrene sankcije za prekršitelje Zakona

Prometnenesreće

Prometnenesreće s

nastradalimosobama

Udio prometnihnesreća s

nastradalimosobama u

Poginuleosobe

Ozlijeđeneosobe

Udio poginulihosoba u

nastradalimaosobama ukupnom broju2003. 92.102 18.592 20,2 701 26.153 2,6

2004. 76.540 17.140 22,4 608 24.271 2,4

2005 58 132 15 679 27 0 597 21 773 2 7

19

2005. 58.132 15.679 27,0 597 21.773 2,7

2006. 58.283 16.706 28,7 614 23.136 2,6

2007. 60.997 17.392 25,8 619 24.955 2,5

NACIONALNI PROGRAM SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMANACIONALNI PROGRAM SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

na snazi od 1996-2000, 2001-2005 i novi od 2006-2010

konačni cilj bio je smanjiti broj poginulih na 100 000 stanovnika na 10konačni cilj bio je smanjiti broj poginulih na 100.000 stanovnika na 10

mjere

Broj Oč ki i b j R liksmanjenje brzine i poštivanje j

poginulih na 100.000

stanovnika

Očekivani broj prema

NPSPNC

Razlika stvarnog i

očekivanog

smanjenje brzine i poštivanje nanjvećih dopuštenih brzina

zaštita pješaka, biciklista, mototciklista 1996. 16,0 16,0 0,0

1997. 15,6 15,4 -0,2

1998. 14,4 14,8 +0,4

mototciklista

razvoj prometne kulture

saniranje opasnih mjesta1999. 14,5 14,2 -0,3

2000. 15,0 13,6 -1,4

2001. 14,6 13,0 -1,6

izgradnja, modernizacija i kvalitetno održavanje cesta

povećanje tehničke ispravnosti2002. 14,1 12,4 -1,7

2003. 15,8 11,8 -4,0

2004. 13,7 11,2 -2,5

povećanje tehničke ispravnosti vozila

izgradnja informacijskog sustava s podacima o sigurnosti prometa

20

2005. 13,4 10,6 -2,8

2006. 13,8 10,0 -3,8

s podacima o sigurnosti prometa na cestama

RASPROSTRANJENOST PROMETNIH NESREĆARASPROSTRANJENOST PROMETNIH NESREĆAveća gustoća prometa i nastanjenosti veći broj prometnih nesrećaveća gustoća prometa i nastanjenosti – veći broj prometnih nesreća

rjeđa nastanjenost i slabija gustoća prometa – teže posljedice

zagrebačka, splitsko-dalmatinska, primorsko-goranska, osječko-baranjska i g , p , p g , j jistarska – 60% prometnih nesreća, preko 50% poginulih; 60% motornih vozila i 55% stanovništva

Policijska uprava

PROMETNE NESREĆE NASTRADALE OSOBE

ukupnos materijalnom

štetom s ozlijeđenima s poginulima poginule teže ozlijeđene lakše ukupno štetom s ozlijeđenima s poginulima poginule teže ozlijeđene ozlijeđene

zagrebačka -I. kat. 30,3 33,9 21,9 18,1 18,6 16,7 22,6 splitsko-dalmatinska 10,0 9,2 11,9 10,0 9,7 13,0 10,9 primorsko-goranska 8,1 8,6 6,8 8,8 8,9 6,2 6,3 osječko-baranjska 4,9 4,4 6,1 8,0 8,2 7,4 6,8 istarska 7,0 7,0 7,0 6,6 6,6 5,1 7,2 II. kategorija ukupno 30,0 29,3 31,8 33,4 33,4 31,7 31,1

dubrovačko-neretvanska 2,9 2,6 3,6 3,1 3,6 4,0 3,3

karlovačka 3,7 3,8 3,3 4,6 4,5 4,9 3,6 sisačko-moslavačka 3,8 3,3 5,1 4,4 4,2 5,0 5,1 šibensko-kninska 2,5 2,2 3,2 3,3 3,1 4,7 2,7 vukovarsko-srijemska 2,8 2,2 4,0 4,4 5,0 3,9 4,4 zadarska 5,0 4,9 5,0 4,7 4,7 5,0 5,0 III. kategorija ukupno 20,6 19,0 24,2 24,5 25,0 27,5 24,2 bjelovarsko-bilogorska 2,3 2,3 2,4 3,5 3,2 2,6 2,4 brodsko-posavska 3,2 2,7 4,2 4,2 3,9 4,5 4,5 koprivničko-križevačka 2,1 1,8 2,7 1,8 1,8 2,4 2,8 krapinsko-zagorska 1,9 1,6 2,6 2,9 2,9 3,3 2,6 ličko-senjska 1,9 2,1 1,6 3,3 3,6 1,9 1,7

21

međimurska 2,0 2,0 2,2 2,4 2,1 2,9 1,9 požeško-slavonska 1,4 1,3 1,7 1,8 1,6 1,7 1,7 varaždinska 2,9 2,9 2,9 2,6 2,3 2,7 2,6 virovitičko-podravska 1,4 1,3 1,8 1,6 1,6 2,2 1,9 IV. kategorija ukupno 19,1 17,9 22,0 24,1 22,9 24,1 22,1

Suodnos prometnih nesreća i nastradalih osoba prema stanovništvu, vozačima i registriranim vozilima u 2006. godini

Policijska uprava

Na 100.000 stanovnikaNa 100.000 vozača Na 100.000 motornih vozila

poginulo osoba

ozlijeđeno osoba

nesreće s nastradalim

b

poginulo osoba

ozlijeđeno osoba

nesreće s nastradalim

b

poginulo osoba

ozlijeđeno osobaosobama osobama

zagrebačka 9,5 467,6 692,1 19,0 938,6 730,0 20,0 938,6 splitsko-dalmatinska 9,1 567,9 905,7 20,0 1.255,7 963,4 21,3 1.255,7 primorsko-goranska 15,1 524,1 720,4 26,9 937,0 803,3 30,0 937,0 osječko-baranjska 13,6 507,7 836,5 32,6 1.215,3 1.052,9 41,0 1.215,3 istarska 19,4 772,0 929,1 32,0 1.273,8 922,1 31,7 1.273,8 dubrovačko-neretvanska

20,3 648,7 998,1 41,9 1.337,0 1.121,3 47,1 1.337,0

karlovačka 17,6 546,6 847,4 39,9 1.236,9 968,2 45,6 1.236,9 sisačko-moslavačka 13,5 617,6 1.019,6 31,6 1.446,7 1.230,0 38,1 1.446,7 šibensko-kninska 19,5 681,2 1.121,3 46,1 1.611,8 1.190,8 49,0 1.611,8 vukovarsko-srijemska 12,7 339,4 594,5 31,0 828,0 848,8 44,2 828,0 zadarska 24,7 643,0 1.004,0 54,3 1.415,6 1.121,9 60,7 1.415,6 bjelovarsko-bilogorska 17,3 491,4 804,7 40,2 1.144,1 867,0 43,4 1.144,1 brodsko-posavska 15,3 576,5 956,4 38,1 1.439,5 1.225,1 48,9 1.439,5

koprivničko-križevačka 13,7 490,9 817,7 30,8 1.107,8 860,2 32,4 1.107,8

krapinsko-zagorska 12,6 521,7 812,7 29,8 1.229,8 920,5 33,7 1.229,8 ličko-senjska 26,1 728,4 1.397,0 69,1 1.930,2 1.494,0 73,9 1.930,2 međimurska 16,9 359,7 608,4 35,1 746,9 687,6 39,6 746,9 požeško-slavonska 14 0 516 1 566 6 23 4 862 6 970 7 40 0 862 6

22

požeško slavonska 14,0 516,1 566,6 23,4 862,6 970,7 40,0 862,6 varaždinska 14,6 324,7 580,1 32,6 723,6 625,9 35,1 723,6 virovitičko-podravska 18,2 460,4 847,8 45,3 1.146,4 964,3 51,5 1.146,4 UKUPNO 13,8 521,4 801,1 29,4 1.109,5 894,9 32,9 1.109,5

75-80% nesreća s nastradalim osobama – u naseljenim mjestima; 12%75 80% nesreća s nastradalim osobama u naseljenim mjestima; 12% državne ceste, 4% županijske ceste, 1% lokalne ceste

autoceste – 5% prometnih nesreća, 9% poginulih, 4% ozlijeđenih; oko 3% cestovne mreže razvrstanih cestacestovne mreže razvrstanih cesta

35% poginulih izvan naselja

najveći broj nesreća u ljetnim mjesecima (srpanj-rujan) – turistička zemlja

petak i subota najopasniji dani

37-40% poginulih od 16:00 do 22:00, najkritičnije od 16:00-18:00

i li di i i 56% či 23% t i i 21% j š ipoginuli sudionici – 56% vozači, 23% putnici, 21% pješaci

ozlijeđeni sudionici – 58% vozači, 28% putnici, 14% pješaci

poginuli sudionici – do 14 godina 4,6%, 14-18 godina 3,3%, 18-24 godinepoginuli sudionici do 14 godina 4,6%, 14 18 godina 3,3%, 18 24 godine 19,1%, 25-64 godine 54,4%, iznad 65 godina 18,7%

vozači pod utjecajem alkohola – 16,5% pn ukupno, 28,6% s poginulima, 23,1% s ozlijeđenima; od toga preko 40% s više od 15 g/kgs ozlijeđenima; od toga preko 40% s više od 15 g/kg

2007. – po danu – 167 prometnih nesreća u kojima je bilo 68 ozlijeđenih osoba i skoro 2 smrtno stradale osobe

23

ceste nisu dobro izgrađene, opremljene ni označene, posebno za sigurno g j godvijanje prometa noću uz nepotpunu i neodgovarajuću signalizaciju

velik broj opasnih mjesta i dionica stvaraju otežane uvjete za odvijanje sve intenzivnijeg prometa – više od 100 opasnih mjesta na državnim cestama

zašto se na tzv. crnim točkama, na istim dionicama cestovne mreže, stalno događaju brojne prometne nezgode, a s druge strane postoje izrazito sigurni dijelovi cestovne mreže na kojima se gotovo uopće ne događaju prometne nezgode?

2002. godina - 109 opasnih mjesta na državnim cestama koje se protežu ukupno na 77,1 km. Najviše je zavoja koje treba sanirati, njih 41 na ukupno 12,6 km. Iza njih je 37 dionica ceste ukupne duljine 59,2 km, zatim 30 raskrižja te jedan most. Na tim se lokacijama dogodilo 5.440 nesreća, u kojima je poginulo 79 osoba, 472 osobe su teže, a 1.335 osoba je lakše ozlijeđeno, dok je u 4 274 slučaja zabilježena samo materijalna štetaje u 4.274 slučaja zabilježena samo materijalna šteta

na manje od 5% cestovne mreže događa i više od 60% prometnih nesreća, a na 80% cestovne mreže događa se daljnjih 30% prometnih nesreća

policijska izvješća u RH– više od 95% krivi vozači

istraživanja u Svijetu – više od 20% krivac ceste i okolina

24

3 6

Prometne nesreće prema značajkama ceste u 2006. godini

27,96

3,6raskrižje

zavoj

19 343 3

ravni cestovni smjer

parkiralište19,343,3 ostalo

6 raskrižje

Poginule osobe prema značajkama ceste u 2006. godini

12,10,36 raskrižje

zavoj


37,544,1


parkiralište

ostalo

25

Popis autocesta po županijama, stanje 2006.

ŽUPANIJE DULJINE AUTOCESTA (m)

DULJINE AUTOCESTA IZRAŽENE U

(km)

DULJINE POLUAUTOCESTA

IZRAŽENE U (km)(km) (km)

Grad Zagreb i zagrebačka 157.272 158Dubrovačko -neretvanska 0 0Splitsko-dalmatinska 37.301 38Šibensko-kninska 42 914 43Šibensko kninska 42.914 43Zadarska 72.432 73 1Osječko-baranjska 0 0Vukovarsko-srijemska 49.853 50Virovitičko-podravska 0 0pPožeško-slavonska 0 0Brodsko-posavska 111.979 112Međimurska 19.489 20 2Varaždinska 45.064 45Bjelovarsko-bilogorska 0 0Sisačko-moslavačka 63.504 64Karlovačka 81.504 82Koprivničko-križevačka 0 0K i k k 20 224 21Krapinsko-zagorska 20.224 21Primorsko-goranska 36.496 37 81Istarska 9.996 10 131Ličko-senjska 118.667 119

26

REPUBLIKA HRVATSKA 866.695 872 215

POVEĆANJE SIGURNOSTI PROMETA UPOTREBOM POVEĆANJE SIGURNOSTI PROMETA UPOTREBOM CENTRALNE PROJEKCIJECENTRALNE PROJEKCIJE

problem istraživanja – primjena centralne projekcije pri projektiranju i izmjeni standardne i nestandardne prometne signalizacije ⇒ povećanje i ti t j j i lih i b j t ih dsigurnosti prometa, smanjenje poginulih i broja prometnih nezgoda

dosadašnja praksa – projektiranje prometne signalizacije ortogonalnom (d di i l ) j k ij(dvodimenzionalnom) projekcijom

hipoteza – primjenom centralne projekcije u prometnom projektiranju, većpri izradi projekta moguć je pregled projektirane signalizacije, te su moguće korekcije i otklanjanje nedostataka

argumenti

⇒ ljudsko oko vidi okolinu ceste centralnom projekcijom

i j k li d l j k ij i iji ih⇒ izmjenom okoline metodama centralne projekcije pri sanaciji opasnih mjesta, broj nezgoda, ozlijeđenih i poginulih smanjuje za 30-70%

27

CILJCILJ I DOPRINOSI DOPRINOS ISTRAISTRAŽŽIVANJAIVANJA

cilj je povećanje sigurnosti cestovnog prometa uz najmanje moguće troškove, te ukazivanje na pogreške u dosadašnjem pristupu pri izradi prometnih projekata

rezultati istraživanja su:

k k ij d d š j i t j kti j i t lj j i li ij⇒ korekcije u dosadašnjem pristupu projektiranju i postavljanju signalizacije

⇒ sanacija opasnih mjesta izmjenom vozačeve okoline

znanstveni doprinos istraživanja magistarskoga znanstvenog rada je sljedeći:

⇒ određivanje matematičkog modela pri projektiranju prometne signalizacije metodom centralne projekcijemetodom centralne projekcije

⇒ kroz četiri metode za određivanje položaja znakova razrađena primjena centralne projekcije pri postavljanju prometne signalizacije u praksi

⇒ rezultate istraživanja moguće je definirati zakonskom i podzakonskom regulativom

28

ORTOGONALNA I CENTRALNA PROJEKCIJAORTOGONALNA I CENTRALNA PROJEKCIJA

pprojekcija je rojekcija je ortogonalnaortogonalna ako je ako je pravac projiciranja okomit na pravac projiciranja okomit na ravninu projekcije, pravci se ne ravninu projekcije, pravci se ne

pripri ccentralnojentralnoj projekciji pravci projekciji pravci sijeku ravninu pod kutem, sijeku sijeku ravninu pod kutem, sijeku se u se u žarištuarištu

sijekusijeku

tehnitehniččki projekti se rade u ki projekti se rade u ortogonalnim projekcijamaortogonalnim projekcijama

vozači sevozači se koriste centralnom koriste centralnom projekcijomprojekcijom

pprimjenrimjenaa centralne projekcije u prometnom projektiranju omogucentralne projekcije u prometnom projektiranju omoguććuje pregled uje pregled

29

pp jj p j j p p j j gp j j p p j j g j p gj p gprojektirane signalizacijeprojektirane signalizacije pri izradi projektapri izradi projekta

VIZUALNE INFORMACIJE U PROMETUVIZUALNE INFORMACIJE U PROMETU

vizualne informacije u prometu - standardna i nestandardna prometna signalizacija kao i elementi okoline ceste vidljivi ljudskim okom a kojisignalizacija, kao i elementi okoline ceste vidljivi ljudskim okom, a koji utječu na kvalitetu dobivene informacije

izmjenom okoline prometnice mogu se postići dobri rezultati uz minimalna l julaganja

Bitno

⇒ vidno polje⇒ vidno polje

⇒ prometna signalizacija

30

31

32

33

VIDNO POLJEVIDNO POLJE

vidno polje - prostor u kojemu čovjek uočava predmete, a da pritom ne pokreće glavu i oči ⇒ horizontalno i vertikalno

proces reagiranja detekcija identifikacija procjena reakcijaproces reagiranja – detekcija, identifikacija, procjena, reakcija

vrijeme reakcije (Δt) – ovisno o prometnoj situaciji od 0,7 do 4,5 s; propisi 1,0 do 1,5 s

34

PROMETNA SIGNALIZACIJAPROMETNA SIGNALIZACIJA

Prema Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 34/03) prometne znakove, signalizaciju i opremu cesta čine:

⇒ prometni znakovi,⇒ prometna svjetla i svjetlosne⇒ prometna svjetla i svjetlosne

oznake⇒ oznake na kolniku i drugim

površinama⇒ prometna oprema cesta

Bitno:

d lj ž j k k j il k ž j k⇒ udaljenost opažanja znaka, kutno mjerilo u trenutku opažanja znaka

⇒ oblik znaka, kontrast, srodnost s okolinom

35

VIDLJIVOST HORIZONTALNE I VERTIKALNE SIGNALIZACIJEVIDLJIVOST HORIZONTALNE I VERTIKALNE SIGNALIZACIJE

postavljanjem prometne signalizacije moguće je naglasiti neki element pružanja ceste, posebice oštar zavoj, raskrižje ili suženje ceste

razlika između vidljivosti horizontalne i vertikalne signalizacije

kolika bi trebala biti dimenzija (x) da vozač s različitih udaljenosti vidi pod istim kutem (∆α)?( )

k itič d lj t (l ) 50 100 150 250kritična udaljenost (lk) 50 m 100 m 150 m 250 mhorizontalna poprečna oznaka 1 m 4,08 m 9,39 m 27,16 mvertikalni prometni znak 0,5x0,5 m2 1,0x1,0 m2 1,5x1,5 m2 2,5x2,5 m2

36

ULOGA CENTRALNE PROJEKCIJE U OZNAČIVANJU ULOGA CENTRALNE PROJEKCIJE U OZNAČIVANJU OKOLINE CESTEOKOLINE CESTE

na zavojima u RH događa se svaka peta prometna nesreća, a svaka treća osoba gine ili bude ozlijeđena

prema tim podacima u 2007. godini dnevno se dogodilo 32 prometne g pnesreće u zavoju, ozlijeđeno je 18 osoba, a u tri dana pogine po jedna osoba

Ukupno nezgoda Nastradale osobe Poginule osobe

God UK Zavoj % UK Zavoj % UK Zavoj %God UK Zavoj % UK Zavoj % UK Zavoj %2007 60.997 11.711 19 24.955 6.403 26 619 218 35

j kti j č j d t t k i kl j jprojektiranje ⇒ uočavanje nedostataka i uklanjanje

sanacija opasnih mjesta ⇒ vrlo male investicije ⇒ smanjenje broja prometnih nezgoda, ozlijeđenih, poginulih

37

Prometne nesreće

70 000

80.000

90.000

100.000

Poginuli

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

broj Ukupno

Zavoj

Poginuli

600

700

800

0

10.000

20.000

1996

.19

97.

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05. 300

400

500

broj Ukupno

Zavoj

19 19 19 19 20 20 20 20 20 20

godina

0

100

200

996.

997.

998.

999.

000.

001.

002.

003.

004.

005.

primjenom centralne projekcije sanirano 5 zavoja i 3 raskrižja

199

199

199

199

200

200

200

200

200

200

godine

primjenom centralne projekcije sanirano 5 zavoja i 3 raskrižja

prije sanacije 27 poginulih i znatan broj ozlijeđenih

nakon sanacije 2 poginula i smanjenje broja ozlijeđenih

38

troškovi sanacije opasnih mjesta = cca 100.000 €

REZULTATI ISTRAŽIVANJA IPVREZULTATI ISTRAŽIVANJA IPV--aa

OpasnoPN prije sanacije PN poslije sanacije

Godišnje smanjenje

UK prosj UK prosj UK prosj UK prosjmjesto god UK

PNprosj PN

UK POG

prosj POG god UK

PNprosjPN

UK POG

prosj POG x %

ZAVOJ

BjelovarBjelovar (Rovišće) 2,5 91 39,0 12 5,1 13,0 39 3,0 0 0 13,0 92,3

Bjelovar (Ćurlovac) 2,5 146 62,5 0 0,0 13,0 41 3,2 0 0 19,5 95,0

Zadar (Ljubački stanovi) 1,5 79 52,7 2 1,3 13,0 10 0,8 0 0 65.9 98,0

Klinča sela Ž1042 10,5 77 7,4 4 0,4 3,0 18 6,0 1 0,3 1,2 18,9

Našice – Đakovo 7,0 119 15,2 0 0,0 10,5 22 2,1 0 0 7,2 86,4

RASKRIŽJE

DubrovnikDubrovnik –Sustjepan 3,0 71 23,6 5 1,7 11,5 33 2,9 0 0 8,1 87,7

Nedelišće 1,5 47 31,3 4 2,7 8,0 20 2,4 1 0,1 12,8 92,3

Zagreb (Štoosova

39

Zagreb (Štoosova – Kušlanova) 4,5 36 8,0 0 0,0 2,0 4 2,0 0 0,0 4,0 75,0

UKUPNO 667 247,7 27 11,2 187 22,4 2 0,4 11,6 90,9

IZBOR ZAVOJA ZA POSEBNO OZNAČIVANJEIZBOR ZAVOJA ZA POSEBNO OZNAČIVANJE

označiti ⇒ zavoj na kojem se zbog sigurnog prolaska kroz zavoj, brzinakretanja mora smanjiti za više od 20% te kada se na nekom zavoju dogodi više prometnih nezgoda nego što se događa u uobičajenim uvjetima p g g g j j

kriterij sigurnosti (K) - odnos smanjene brzine kojom se sigurno može proći kroz zavoj s obzirom na kriterij prevrtanja i klizanja i sigurne brzine kretanja ispred zavoja

temeljem broja prometnih nezgoda i njihovih posljedica, prema kriteriju j j p g j p j , p jsigurnosti i brzine prolaska, opasne zavoje moguće je svrstati u četiri skupine

I. K ≤ 0,4 ⇒ oštrina zavoja ili u jednoj godini 5 i više prometnih nezgoda s poginulim osobama ili više ozlijeđenih osoba

II. 0,4 ≤ K ≤ 0,6 ⇒ oštrina zavoja ili u jednoj godini 5 i više prometnih nezgoda s ozlijeđenim osobama R

ZVV

K =p g j

III. 0,6 ≤ K ≤ 0,8 ⇒ oštrina zavoja ili u dvije uzastopne godine 5 prometnih nezgoda s ozlijeđenim osobama

RV

40

IV. 0,8 ≤ K ⇒ oštrina zavoja

PROMETNA SIGNALIZACIJA PRI OZNAČIVANJU ZAVOJAPROMETNA SIGNALIZACIJA PRI OZNAČIVANJU ZAVOJA

Za označivanje zavoja predviđeni su normizirani prometni znakovi i prometna oprema cesta:prometna oprema cesta:

zavoj na lijevo (A08) i zavoj na desno (A09) ⇒ za označivanje horizontalnih zavoja

dvostruki zavoj ili više uzastopnih zavoja (A10) i (A11) ⇒ za označivanje uzastopnih horizontalnih zavoja

neravan kolnik (A17) ⇒ za označivanje vertikalnih zavojaneravan kolnik (A17) ⇒ za označivanje vertikalnih zavoja

ploče za označivanje zapreke za cesti i oštrog zavoja na cesti (K12, K13, K14) ⇒ u osobito opasnim zavojima koje je potrebno dodatno

čiti i k ti j ž j joznačiti i ukazati na smjer pružanja zavoja

smjerokazni stupići (K01) ⇒ za označivanje ruba kolnika

41

42

POSTAVLJANJE PROMETNE SIGNALIZACIJEPOSTAVLJANJE PROMETNE SIGNALIZACIJE

LKT [[mm]] 50 70 90 120 Najmanji broj znakova

Ukupni zahvatni kut

Skupina zavoja:I., ΔαΔα [º][º] 2 2 2 2 4 6II., ΔαΔα [º][º] 3 3 3 3 3 6III ΔαΔα [º][º] 4 4 4 4 2 4III., ΔαΔα [ ][ ] 4 4 4 4 2 4Dimenzije znaka:K14 [[mm]] 0,5x0,5 0,6x0,6 0,8x0,8 1,0x1,0K12, K13 [[mm]] 1,5x0,5 1,8x0,6 2,4x0,8 3,0x1,0

znakovi opasnosti ⇒ ponoviti i postaviti ih s obje strane kolnika

broj i raspored ploča za označivanje oštrog zavoja na cesti i smjerokaznih stupića

smjerokazni stupići ⇒ na sredini između dviju ploča za označivanje oštrog jzavoja

visina ⇒ središte visine znaka iznad ravnine ceste 0,8 – 1,0 m

bolje optičko vođenje vozača kroz zavoj, nego kod postojeće regulative ⇒

43

bolje optičko vođenje vozača kroz zavoj, nego kod postojeće regulative ⇒povećanje sigurnosti prometa

METODE ODREĐIVANJA POLOŽAJA ZNAKOVA PUTEM METODE ODREĐIVANJA POLOŽAJA ZNAKOVA PUTEM CENTRALNE PROJEKCIJECENTRALNE PROJEKCIJECENTRALNE PROJEKCIJECENTRALNE PROJEKCIJE

MatematiMatematiččka metoda za odreka metoda za određđivanje poloivanje položžaja znakovaaja znakova

parametri zavoja + kut Δα = koordinate znaka (xn,yn), udaljenosti među znakovima l0,1, l1,2, l2,3 ... ln-1,n i udaljenost znakova od kritične točke (D1, D2, D3, D4, ... Dn)

44

METODE ODREĐIVANJA POLOŽAJA ZNAKOVA PUTEM METODE ODREĐIVANJA POLOŽAJA ZNAKOVA PUTEM CENTRALNE PROJEKCIJECENTRALNE PROJEKCIJECENTRALNE PROJEKCIJECENTRALNE PROJEKCIJE

GrafGrafiiččka metoda za odreka metoda za određđivanje poloivanje položžaja znakovaaja znakova

potreban jepotreban je situacijski crtesituacijski crtežž zavoja u mjerilu 1:500 ili iznimno 1:1000, a po potrebi zavoja u mjerilu 1:500 ili iznimno 1:1000, a po potrebi i uzdui uzdužžni presjekni presjek

Pot

ok "B

otic

a"

701

Ž 104

15

30KT

3,60

379

379a

379a

379a

379a 37

9a 379a

Ž-104270

22

KT

9a a3

262410,50

150

45

METODE ODREĐIVANJA POLOŽAJA ZNAKOVA PUTEM METODE ODREĐIVANJA POLOŽAJA ZNAKOVA PUTEM CENTRALNE PROJEKCIJECENTRALNE PROJEKCIJEC OJ C JC OJ C J

TerenskaTerenska metoda za odremetoda za određđivanje poloivanje položžaja znakovaaja znakova

kkada se utvrdi stupanj opasnosti zavoja moguada se utvrdi stupanj opasnosti zavoja mogućće je odrediti i najmanji broje je odrediti i najmanji brojkkada se utvrdi stupanj opasnosti zavoja, moguada se utvrdi stupanj opasnosti zavoja, mogućće je odrediti i najmanji broj e je odrediti i najmanji broj znakova kojim znakova kojim ćće se oznae se označčiti zavoj i kut iti zavoj i kut ΔαΔα izmeizmeđđu znakovau znakova

u praksi najprikladnijau praksi najprikladnija, , potrebpotrebaan tran traččni metar i tri štapa za odreni metar i tri štapa za određđivanje poloivanje položžaja aja kk

FotografskaFotografska metoda za odremetoda za određđivanje poloivanje položžaja znakovaaja znakova

znakaznaka

digitalnom fotografijom mogudigitalnom fotografijom mogućća je i elektronska fotomontaa je i elektronska fotomontažža znakova tako da se a znakova tako da se i prije postavljanja uoi prije postavljanja uočči njihov sigurnosni efekti njihov sigurnosni efekt

46

OCJENA EFIKASNOSTI CENTRALNE PROJEKCIJE U OCJENA EFIKASNOSTI CENTRALNE PROJEKCIJE U SANIRANJU OPASNIH MJESTASANIRANJU OPASNIH MJESTASANIRANJU OPASNIH MJESTASANIRANJU OPASNIH MJESTA

istraživanje ekonomičnosti ⇒ Preporuke za istraživanje ekonomičnosti cesta(Njemačka); paušalne stope troškova nezgoda

odnos koristi i troškova (OKT) ⇒ pokazuje kolika je korist na svaki uloženi euro usanaciju zavoja ili raskrižja; mjere ekonomski opravdane ⇒ OKT 1

troškovi (T) ⇒ izdaci nositelja građevinskih poslova u obliku investicijskih troškova, a ( ) j g jpo potrebi i dodatnih godišnjih troškova; korist (K) ⇒ vrijednosti dobivene sanacijom opasnih mjesta

Nesreća s Autocesta (€) Međugradska (€) Glavna ulica (€) Sabirna (€)Nesreća s Autocesta (€) Međugradska (€) Glavna ulica (€) Sabirna (€)Poginulim 295.000 265.000 155.000 130.000

Teže ozlijeđenim 105.000 110.000 44.000 33.000

Lakše ozlijeđenim 30 500 18 000 12 500 10 000Lakše ozlijeđenim 30.500 18.000 12.500 10.000

Teža materijalna šteta 18.000 12.500 11.500 11.000

Lakša materijalna šteta 10.500 6.500 6.500 5.500

O t l d 8 000 6 000 6 000 5 500Ostale nezgode 8.000 6.000 6.000 5.500

Težina ozljede Stopa troška STNS (€/osoba)Poginuli (PG) 1.200.000

47

g ( )

Teško ozlijeđeni (TO) 85.000

Lakše ozlijeđeni (LO) 3.750

REZULTATI ISTRAŽIVANJA IPVREZULTATI ISTRAŽIVANJA IPV--aa

OpasnoPN prije sanacije PN poslije sanacije

Godišnje smanjenje

UK prosj UK prosj UK prosj UK prosjmjesto god UK

PNprosj PN

UK POG

prosj POG god UK

PNprosj PN

UK POG

prosj POG x %

ZAVOJ

BjelovarBjelovar (Rovišće) 2,5 91 39,0 12 5,1 13,0 39 3,0 0 0 13,0 92,3

Bjelovar (Ćurlovac) 2,5 146 62,5 0 0,0 13,0 41 3,2 0 0 19,5 95,0

Zadar (Ljubački stanovi) 1,5 79 52,7 2 1,3 13,0 10 0,8 0 0 65.9 98,0

Klinča sela Ž1042 10,5 77 7,4 4 0,4 3,0 18 6,0 1 0,3 1,2 18,9

Našice – Đakovo 7,0 119 15,2 0 0,0 10,5 22 2,1 0 0 7,2 86,4

RASKRIŽJE

DubrovnikDubrovnik –Sustjepan 3,0 71 23,6 5 1,7 11,5 33 2,9 0 0 8,1 87,7

Nedelišće 1,5 47 31,3 4 2,7 8,0 20 2,4 1 0,1 12,8 92,3

Zagreb (Štoosova

48

Zagreb (Štoosova – Kušlanova) 4,5 36 8,0 0 0,0 2,0 4 2,0 0 0,0 4,0 75,0

UKUPNO 667 247,7 27 11,2 187 22,4 2 0,4 11,6 90,9

Troškovi do sanacijeTroškovi do sanacije

Opasno Nesreća Poginuli Ukupno

mjesto god cijena (€) broj €/god cijena (€) broj €/god godišnjemjesto god cijena (€) broj €/god cijena (€) broj €/god godišnje

ZAVOJ

Bjelovar (Rovišće) 2,5 12.500 91 455.000 1.200.000 12 5.760.000 6.215.000(Rovišće) ,5 500 9 55 000 00 000 5 60 000 6 5 000

Bjelovar (Ćurlovac) 2,5 12.500 146 730.000 1.200.000 0 730.000

Zadar (LjubačkiZadar (Ljubački stanovi) 1,5 12.500 79 658.333 1.200.000 2 1.600.000 2.258.333

Klinča sela Ž1042 10,5 12.500 77 96.250 1.200.000 3 342.857 439.107

Našice Đakovo 7 0 12 500 119 212 500 1 200 000 0 212 500Našice – Đakovo 7,0 12.500 119 212.500 1.200.000 0 212.500

RASKRIŽJE

Dubrovnik –Sustjepan 3,0 11.500 71 272.170 1.200.000 5 4.000.000 4.272.170Sustjepan 3,0 11.500 71 272.170 1.200.000 5 4.000.000 4.272.170

Nedelišće 1,5 11.500 47 360.333 1.200.000 4 3.200.000 3.560.333

Zagreb (Štoosova Kušlanova) 4,5 11.500 36 92.000 1.200.000 0 92.000

49

– Kušlanova)

UKUPNO 2.876.586 14.902.857 17.779.443

Troškovi nakon sanacijeTroškovi nakon sanacije

Opasno Nesreća Poginuli Ukupno

mjesto god cijena (€) broj €/god cijena (€) broj €/god godišnjemjesto god cijena (€) broj €/god cijena (€) broj €/god godišnje

ZAVOJ

Bjelovar (R išć )

13,0 12.500 39 37.500 1.200.000 0 37.500(Rovišće)

3,0 500 39 3 500 00 000 0 3 500

Bjelovar (Ćurlovac) 13,0 12.500 41 39.420 1.200.000 0 39.420

Z d (Lj b čkiZadar (Ljubački stanovi) 13,0 12.500 10 9.615 1.200.000 0 9.615

Klinča sela Ž1042 3,0 12.500 18 75.000 1.200.000 1 400.000 475.000

N ši Đ k 10 5 12 500 22 26 190 1 200 000 0 26 190Našice – Đakovo 10,5 12.500 22 26.190 1.200.000 0 26.190

RASKRIŽJE

Dubrovnik –S tj 11,5 11.500 33 33.000 1.200.000 0 33.000Sustjepan 11,5 11.500 33 33.000 1.200.000 0 33.000

Nedelišće 11,5 11.500 27 27.000 1.200.000 1 104.350 131.350

Zagreb (Štoosova Kušlanova) 2,0 11.500 4 23.000 1.200.000 0 23.000

50

– Kušlanova)

UKUPNO 270.725 504.350 775.075

ZAKLJUČAKZAKLJUČAKusporedbom troškova i koristi na saniranim mjestima dolazi se do zaključka da svaka uložena kuna u sanaciju navedenih opasnih mjesta donosi korist od oko 5.000 kunao o 5 000 u a

usporedbom podataka u predočenim tablicama vidljivo je da se stvarna korist na saniranim mjestima povećala preko 20 puta

t b t l j k ij i j kti j t i li ij župotrebom centralne projekcije pri projektiranju prometne signalizacije može se na opasnim mjestima smanjiti broj prometnih nesreća 30-70%

cilj EU u razdoblju od 2002. do 2010. - smanjenje smrtnih slučajeva za 50% na t či j ih t č k t t lj j i ih t č k tcestama; označivanje crnih točaka te sastavljanje popisa crnih točaka na trans-

europskoj mreži cesta

georeferencirani video

broj poginulih osoba na 10.000 registriranih vozila - Švedska 1,2; Finska 1,9;Danska 2,2; Irska 3,3; Češka 3,7; Hrvatska 5,2; EU 2,2

broj poginulih osoba na 100.000 stanovnika - Švedska 6,6; Finska 8,5; Danska 8,1;j p g , ; , ; , ;Irska 10,8; Slovenija 14,0; Hrvatska 14,6; EU 10,5

51

→→ prijeprijep jp j

lijlij←← poslijeposlije

52



53



54



55

56

Separat predavanja iz kolegija „Prometno tehnološko projektiranje“

Tema: Osnovni koraci u postupku izrade i realizacije prometnog projekta

1

Sadržaj 1. Prometni projekt .................................................................................................................. 2

2. Definiranje projektnog zadatka ........................................................................................... 3

3. Ugovaranje izrade prometnog projekta ............................................................................... 4

4. Izrada prometnog projekta .................................................................................................. 5

5. Isporuka prometnog projekta i pregled ............................................................................. 11

6. Dopuna ili ispravak projekta ............................................................................................. 11

7. Izdavanje suglasnosti ........................................................................................................ 11

8. Realizacija (izvođenje) projekta ....................................................................................... 13

9. Tehnički pregled i puštanje u rad ...................................................................................... 13

2

1. Prometni projekt

Prometni projekt

Prometni projekt je projekt u kojem je obrađena određena tematika iz područja prometa.

Osnovni projekti iz područja prometa su:

• projekt ceste

• projekt raskrižja

• projekt semaforizacije raskrižja

• projekt parkirališta

• projekt garaže

• projekt regulacije prometa

• projekt prometne signalizacije

• projekt vođenja prometa…

3

2. Definiranje projektnog zadatka

Projektni zadatak je zadatak koji naručitelj daje izvršitelju (projektantu). Projektnim

zadatkom su definirani elementi koje mora sadržavati projekt, način izrade projekta, mjerila,

razine obrade te ostale važne karakteristike projekta.

Slika 1. Primjer projektnog zadatka za prometnu analizu raskrižja

4

3. Ugovaranje izrade prometnog projekta

Izrada prometnog projekta dogovara se između naručitelja i izvršitelja

Naručitelj prometnog projekta

Naručitelj prometnog projekta jest naručitelj koji obavlja djelatnosti na području prometa

koji gospodarskom subjektu ima namjeru dati ili ugovorom daje nalog za izvršenje usluge

projektiranja.

Naručitelj može biti javni naručitelj ili privatni naručitelj.

Javni naručitelji prometnih projekata su:

• ministarstva (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture…)

• državne tvrtke (HC, HAC, ARZ…)

• lokalna uprava (Gradovi, Županije….)…

Javni naručitelji su obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi i kod naručivanja poslova

(prometnih projekata) obvezni su primijeniti kriterije propisane Zakonom.

Privatni naručitelji prometnih projekata su:

• trgovački centri,

• poslovni centri,

• hoteli,

• tvornice…

Privatni naručitelji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi i mogu

dodjeljivati poslove projektiranja prema vlastitim kriterijima

Izvršitelj – izrađivač prometnog projekta

Fizička ili pravna osoba koja je osposobljena za obavljanje poslova iz područja

projektiranja u prometu.

5

4. Izrada prometnog projekta

Osnovni elementi prometnog projekta (projekta prometne infrastrukture)

• prometni dio,

• građevinski dio,

• ostali dijelovi ovisno o vrsti projekta.

Podloge na kojima se izrađuju prometni projekti (projekti prometne infrastrukture)

• katastar nekretnina (digitalni i u tiskanom obliku),

• ortofoto podloga

• geodetska podloga

• posebna geodetska podloga

• tehnička karta s vodovima

• hrvatska osnovna karta

• topografska karta

• neposredno u GIS alatima

Slika 2. Katastarska podloga

6

Slika 4. Geodetska podloga

Slika 3. Ortofoto podloga

7

Slika 5. Posebna geodetska podloga

Slika 6. Tehnička karta vodova

8

Slika 7. Hrvatska osnovna karta M 1:5000

Slika 8. Topografska karta M 1:25000

9

Mjerila u kojima se izrađuju prometni projekti (projekti prometne infrastrukture)

• uobičajena (1:25000, 1:5000, 1:1000, 1:500, 1:250, 1:100)

• prilagođena (sva ostala mjerila prema specifičnoj potrebi)

Tehnologija izrade prometnog projekta:

Osnovni elementi prometnih projekata su tekstualni i grafički dio. Tekstualni dio u

pravilu opisuje i upotpunjava grafički dio. Kod izrade prometnih projekata koriste se različiti

računalni programi. Najrašireniji računalni programi za projektiranje u prometu su:

• AutoCAD

• Dodatci AutoCAD-u:

- RASTER DESIGN

- PLATEA

- AUTOTURN

- PARKCAD

- CIVIL 3D

• VISSIM

• VISSUM

• LISA +

Slika 9. Prikaz zaslona GIS aplikacije

10

• SYNCHRO

• TRANSCAD

Slika 10. Prikaz zaslona računalnog programa AutoCAD

Slika 11. Kontrola radijusa skretanja računalnim programom AutoTURN

11

5. Isporuka prometnog projekta i pregled

Nakon završetka projekt se predaje naručitelju. Završeni projekt se pregledava te se

izdaju primjedbe, napomene i mišljenja o projektu:

• pregled od strane naručitelja,

• pregled od strane vlasnika infrastrukture u zoni zahvata,

• pregled od svih zakonom propisanih službi,

• napomene i primjedbe.

6. Dopuna ili ispravak projekta

Ukoliko su pregledom projekta uočeni određeni nedostaci ili propusti u odnosu na

projektni zadatak ili zakonsku regulativu projektant je dužan ispraviti ili upotpuniti projekt te

ga u potpunosti uskladiti s projektnim zadatkom i zakonskom regulativom.

7. Izdavanje suglasnosti

Kad se projekt u potpunosti uskladi s zakonskom regulativom, projektnim zadatkom,

očekivanjima naručitelja i zahtjevima ostalih interesenata u fazi projektiranja i budućeg

izvođenja izdaju se suglasnosti na prometni projekt.

Suglasnosti izdaju:

• Ministarstvo mora prometa i infrastrukture

• Hrvatske ceste (autoceste)

• gradski odjeli za promet

• županijske uprave za ceste

• komunalne službe

• ostali subjekti

12

Slika 12. Primjer suglasnosti na premetni projekt

13

8. Realizacija (izvođenje) projekta

Nakon završetka procesa izrade projekta naručitelj projekta odabire izvođača i počinje

s realizacijom projekta. Uloga projektanta u fazi realizacije može biti projektantski nadzor

tijekom izvođenja.

9. Tehnički pregled i puštanje u rad

Po završetku izvođenja projekta obavlja se tehnički pregled i puštanje objekta u rad.

Projektant je dužan prisustvovati tehničkom pregledu i potpisati zapisnik o sukladnosti

izvedenog stanja s projektom ili dati svoje primjedbe.

Mario Anžek 22.1.2009

Rješavanje projektnog zadatkaGRAĐENJE PROMETNIH OBJEKATA 1

PROMETNOTEHNOLOŠKO PROJEKTIRANJE

dr. sc. Ivo Dadić, redoviti profesor

dr. sc. Mario Anžek, redoviti profesor

dr. sc. Anđelko Ščukanec, izvanredni profesor

dr. sc. Goran Kos, dipl. ing.

mr. sc. Predrag Brlek, dipl. ing.

Marko Šoštarić, dipl. ing.

Sveučilište u ZagrebuFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

® autorizirana predavanja2008/2009

2

Zakon o gradnji - 2003/175

Zakon o prostornom uređenju i gradnji - 2007/76

Propisi, pravilnici, smjernice, napuci, . . .

Autorizirana predavanja (u izradi), legislativa u području izgradnje objekata, studije, projekti, . . .

Literatura:

Kolegiji o tehnologiji prometa, Microsoft Office (W, E, V, PP, ...), ACAD, ..

Prethodna znanja:

Stjecanje vještina i kompetencija izrade projekata (studije, idejni -glavni – izvedbeni projekti, glavnih, izvedbenih, projektni zadaci, elaborati izvodljivosti / opravdanosti, ... ) i izvođenja prometnotehnoloških građevina i sustava u području tehničkih znanosti, grane tehnologije prometa i transporta(PROMETNOTEHNOLOŠKI PROJEKTI )

Misija:

1. Općenito



3

Gdje smo“mi”

u podjeli tehničkih znanosti?

Polja GranePolja

CESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET

POMORSKI I RIJEČNI PROMET

POŠTANSKO-TELEKOM. PROMET

ZRAČNI PROMET

ITS I LOGISTIKA

PRIRODNEZNANOSTI

TEHNIČKEZNANOSTI

BIOMEDICINAI ZDRASTVO

BIOTEHNIČKEZNANOSTI

DRUŠTVENEZNANOSTI

HUMANISTIČKEZNANOSTI

Biologija

Fizika

Geoznanosti

Kemija

MatematikaArhitekturai urbanizam

Brodogradnja

Elektrotehnika

Građevinarstvo

Računartsvo

Strojarstvo

Tehnologija prometa i transport

.......

1. Općenito

4

Što bi rekli da vam netko

povjeriProjekt izgradnje

semafora na ovom raskrižju?

1. Općenito



5

Što bi rekli da vam netko

povjeriProjekt sanacije

semafora na ovom raskrižju?

1. Općenito

6

Kako se projektira u Shangaju:

1. Općenito



7

1930.

2002.

Kako je to nekad bilo u Roterdamu a kako je danas:

1. Općenito

8

- cestovna vozila, brodovi, zrakoplovi, bitovi, …

prometni putovi, čvorišta, objekti i oprema vezana uz određeno mjesto i služi odvijanju prometa tj. proizvodnji prometne usluge.

Prometni entiteti

Prometna infrastruktura

Transport (engl.) širi pojam od Traffic

Promet (hrv.) širi pojam od transporta

Promet se odvija a transport obavlja !

- ljudi, robe, informacija.Adaptiraju se prema odabranom modu i prometnici te prometnom entitetu.

Transportni entiteti

je sustav i proces čija je svrha obavljanje prijevoza i/ili prijenosa transportnih entiteta (ljudi, roba, informacija) u odgovarajućim prometnim entitetima zauzimanja dijela kapaciteta prometnica (prometne mreže) prema utvrđenim pravilima i protokolima.(Ivan Bošnjak)

Promet

1. Općenito - Pojmovi za razumijevanje



9

- skup/množina sudionika u prometu određenog smjera kretanja u prometnom procesu.- je broj vozila ili putnika koji prođu kroz određenu dionicu unutar određenog vremena.

Prometni tok

je sustav koji čine: sudionici (vozači, pješaci i putnici), prijevozna sredstva, infrastruktura (prometnica, terminali, čvorišta, uređaji, ...) i okolina.

Prometni sustav

- je korisnik (vozač, pješak i putnik) prometnog procesa.- je element prometnog toka.

Sudionik u prometu

tijek razvoja (slijed) prometnih tokova upravljanih tehnološkim čimbenicima prometa u prostoru i vremenu.

Prometni proces

su postupci i načela vođenja i informiranja sudionika u prometu.Tehnološki čimbenici


10

- je znanost o procesima, načinima i postupcima proizvodnje prometnih usluga.

- je znanstvena disciplina koja proučava načine i postupke prometne proizvodnje.(Ivan Županović)

- istražuje tehnološke čimbenike (postupke i načela) prometnog procesa (u svrhu učinkovitog svladavanja prostornih i vremenskih razlika pri kretanju sudionika u prometnom procesu).

Tehnologija prometa

je primjena znanstvenih i praktičnih znanja, vještina i sredstva kojima se postižu ciljevi u proizvodnji ili nekoj drugoj djelatnosti.

Tehnologija

je usmjerena na projektiranje, konstrukciju, izgradnju i održavanje prometne infrastrukture i sredstava.

Tehnika prometa

označava sredstvo ili pojedinačni precizni postupak u okviru određene tehnologije.

Tehnika




11

- skup elemenata povezan u funkcionalnu cjelinu: tehnološki ~, prometni ~, politički ~, filozofski ~.(Rječnik hrvatskog jezika, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb 2000.)

- bilo što, što nije kaos. (W. Churchmann)

- bilo što jedinstveno, a da mu je potrebno ime. (P. Weiss)

- hijerarhijska zajednica elemenata (… podsustava) strukturiranih tako da obavljaju zadaće koje su svrha postojanja sustava.(M. Begović)

- je relativno izolirana svrhovita cjelina koju čine komponente i relacije između njih.(I. Bošnjak)

- prirodna, društvena, tehnička ili mješovita cjelovita dinamička tvorevina koja u danoj okolini postoji i djeluje samostalno s određenom svrhom. Svrha je izmjena tvari, energije i informacije s okolinom u kojoj postoji i djeluje.(Juraj Božičević)

• prirodni sustav živa bića i njihove zajednice

• društveni sustav zajednice ljudi (škola, …)

• tehnički sustav ljudska tvorevina (vozilo, …)

• ekološki sustav zajednica navedenih sustava

Što je sustav ?


12

ŽIVOTNI CIKLUS

TEHNIČKOG POSTROJENJA KAO SUSTAVA

(PROJEKT)

građenje,

proizvodnja,

…

projektiranje,

razvoj,

izrada prototipa,

…

tvorba pojma sustava,

svrha i cilj,

funkcijska specifikacija

…

rad,

održavanje,

…

A B C D

potreba za sustavom

puštanje upogon

razgradnjasustava

fail-safe tehnikeredundantcija…

ispitivanjetestiranje…

1. općenito



13

1. Prepoznati partnera (investitora) za razgovor,

2. prezentirati benefite od AUP-a,

3. uvjeriti investitora da mu to treba,

4. predložiti etape u realizaciji,

PRIMJER:

Sustav za automatsko upravljanje

gradskim prometom ?

… .

Licitacija za izbor isporučitelja opreme –60 dana

Tehnički uvjeti

Kvaliteta opreme 30%

Cijena 50%

Reference 20%

Školovanje operatora

Tender dokumentacija za licitaciju – 20 dana

Izgradnja sustava – 120 dana

Kriteriji za izbor !

Projektantski nadzor

Projektni zadatak

Studija prometnotehnološkograzvoja ITS – 90 dana

1. općenito

14

Slijed aktivnosti na izvedbi

Odluka o potrebitosti izgradnje prometnog objekta

Glavni prometnotehnološkiprojekt (GPTP)

Idejni prometni projekt (IPP)

Recenzija – prezentacija –rasprava IPP

Plan aktivnosti na izgradnji sustava

Odluka o izgradnji

Recenzija GPTP

Ugovaranje izvedbe

Operativni plan etapne izgradnje

Izvedba – novelacija – nadzor

Puštanje u rad

☺

Studija opravdanosti –Investicijski elaborat

1. općenito



15

Izvedba

Primjer (AUP) Lokacijska i građevinska dozvola

Građevinski radovi

Kabliranje

Programiranje signalnog uređaja

Puštanje u rad

☺ ☺ ☺

Postavljanje opreme

1. općenito

16

ZagrebArhitektura sustava

A U P

1. općenito



17

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

(Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo)

Nadležno ministarstvo za

gradnju

1. općenito

18

Izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

Rekonstrukcija

Izvođenje radova:– pripremni radovi,

– zemljani radovi,

– radovi na izradi građevinskih konstrukcija,

– građevinsko-instalaterskih radovi,

– građevinsko-završnih radovi,

– radovi na ugradnji građevnih proizvoda,

– ugradnja postrojenja ili opreme,

. . . te drugih radova radi podizanja nove građevine, rekonstrukcije, adaptacije i održavanja uporabljive građevine ili radi promjene stanja u prostoru.

Građenje

Izrada projekata (tehničke dokumentacije).Projektiranje

2. Pojmovi bitni za razumijevanje gradnje



19

Sve što je nastalo građenjem i povezano je s tlom,a sastoji se od građevnog sklopa ili građevnog sklopa i ugrađenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu,kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

Građevina

Izvođenje radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena.

Održavanje

Sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Adaptacija


20


Ona koja sadrži jednostavnu nosivu konstrukciju i za koju je nužna samo provjera ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Jednostavna građevina

Građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

Obiteljska kuća

Skup međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina.Složena

građevina



21

Bilo koja stvar koja je proizvedena, izdvojena ili na drugi način dobivena, neovisno o stupnju prerade, a namijenjena je za građenje.

Građevni proizvod

Skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda uključujući i građevinske instalacije i opremu koja nije izravno povezana s tehnološkim procesom.

Građevni sklop

Građevina izgrađena za potrebe gradilišta,za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja,za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i slično.

Privremena građevina


22

Pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu i služe tehnološkom ili drugom procesu kojemu je namijenjena građevina.

Oprema

Skup svrhovito povezane opreme koja služi obavljanju tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina.

Postrojenje

Norma na koju upućuje tehnički propis, te tehničko dopuštenje,Tehnička specifikacija




23

Prostor, uključujući i privremeno zauzeti prostor, na kojemu se gradi, rekonstruira, adaptira, izvode radovi na održavanju ili uklanjanja građevina, kao i prostor potreban za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,

Gradilište

Građenje privremenih građevina i izvođenje drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja.

Pripremni radovi

Postupak kojim se građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja povezuju i postaju sastavnim dijelom građevine, te se bez izvođenja radova ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu ne mogu ukloniti iz građevine.

Ugradnja


24

. . . je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostronom uređenju i gradnji (NN2007/76).

Lokacijska dozvola

Uvjeti određeni lokacijskom dozvolom, izvodom iz prostornog plana ili na drugi način u skladu s kojima se prema posebnom zakonu provode zahvati u prostoru.

Lokacijski uvjeti

Građevina za koju je izdana uporabna dozvola, građevina za koju se ne izdaje uporabna dozvola ako je izgrađena na temelju i u skladu s potvrđenim glavnim projektom ili drugim odgovarajućim aktom tijela državne vlasti i svaka druga građevina koja je s njom izjednačena.

Uporabljiva građevina

Izvođenje radova kojima se ruši ili rastavlja građevina ili njezin dio, radi njenog uklanjanja s mjesta gdje se nalazi, a koje izvođenje radova uključuje i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, građevinskog materijala i otpada nastalog rušenjem, odnosno rastavljanjem građevine, te dovođenje građevinske čestice odnosno zemljišta na kojemu se je nalazila građevina u uredno stanje.

Uklanjanje građevine




25

Građevina mora biti projektirana i izgrađena da u slučaju požara:

očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,

spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,

spriječi širenje vatre na susjedne građevine,

omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,

omogući zaštita spašavatelja.

Zaštita od požara

Tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja nesmiju prouzroćiti:

rušenje građevine ili njezina dijela,

deformacije nedopuštena stupnja,

oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Mehanička otpornost i stabilnost

3. Bitni zahtjevi za građevinu

26

Građevina mora biti projektirana i izgrađena da ne ugrožava higijenu i zdravlje ljudi (ekologija) zbog:

oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),

opasnih zračenja,onečišćenja voda i tla,neodgovarajućeg odvođenja otpadnih voda, dima, plinova te tekućeg

otpada,nepropisnog postupanja s krutim otpadom,

sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

Higijena, zdravlje i

zaštita okoliša

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude natakvoj razini da ne ugrožava zdravlje te da osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.

Zaštita od buke

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njezine uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od pokliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije.

Sigurnost u korištenju




27

Može se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za građevinu (uz pribavljenu suglasnost Ministarstva) u slučajevima:

– rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u registar kulturnih dobara republike hrvatske,

– građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivostiosigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad.

. . . . . . . . .

Odstupanje od bitnih zahtjeva

za građevinu

Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovoga korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.

Ušteda energije i toplinska

zaštita


28

Tehničkim propisima se razrađuju, odnosno propisuju, u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi, i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama, njihovim građenjem i održavanjem građevine.

Tehnički propisi

Tehnička svojstva građevnih proizvoda moraju biti takva da u predviđenom roku trajanja građevine uz propisanu ugradnju sukladno namjeni te građevine, uz propisano, odnosno određeno održavanje podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

Tehnička svojstva

građevnih proizvoda

Građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju biti projektirane i izgrađene tako da je moguća njihova jednostavna prilagodba za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova.

Nesmetan pristup i

kretanje u građevini




29

utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda za koji nije donesen tehnički propis, niti hrvatska norma sukladna načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno građevnog proizvoda čija tehnička svojstva znatno odstupaju od svojstava određenih tehničkim propisom ili takvom hrvatskom normom,

utvrđuje se i način dokazivanja uporabljivosti građevnog proizvoda, te radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava građevnog proizvoda.

Tehničko dopuštenje


30

investitor,

projektant,

revident,

izvođač,

nadzorni inženjer.

Sudionici u gradnji

4. Sudionici u gradnji



31

projektiranje,

kontrolu i nostrifikaciju projekata,

građenje i stručni nadzor građenja,. . . investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete zaobavljanje tih djelatnosti,

osigurati stručni nadzor građenja građevine,(stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja - ako je investitor i izvođač),

provesti postupke sukladno Zakonu o javnoj nabavi i ostalim zakonima i propisima.

Obveze investitora

Pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.INVESTITOR


32

Fizička osoba ovlaštena za projektiranje.

odgovorna osoba da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu,

ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant (glavnog projektanta određuje investitor),

ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini !

PROJEKTANT




33

graditi u skladu s građevinskom dozvolom i potvrđenim glavnim projektom i pritom:

povjeriti izvođenje radova osobama koje ispunjavaju uvjete,

radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu,

ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s Zakonom,

osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme po posebnom propisu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) izdane od za to ovlaštenih tijela za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku,

propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja nagradilištu ,

sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.

Obveze

osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini, registrirana za obavljanje te djelatnosti.

IZVOĐAČ


34

nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, projektima, zakonima i posebnim propisima,

utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova i ima li izvođač suglasnost za obavljanje poslova građenja,

odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine,

pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosnonepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,

sastaviti završno izvješće.

Obveze

Fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora.

NADZORNI INŽENJER




35

Revident može biti osoba:

koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta,

diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju,

koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti,

koja je na drugi/poseban način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja.

Fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata(ovlaštenje daje ministar)

REVIDENT


36

poštivati odredbe zakona, te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri,

odgovorna je da projekt ili dio projekta kojeg je izradila,odgovara propisanim zahtjevima.

Obveze

Stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

fizička osoba koja nosi strukovni naziv:

»ovlašteni arhitekt«

ili

»ovlašten inženjer«

OBAVLJANJE POSLOVA

PROJEKTIRANJA I STRUČNOG NADZORA

GRAĐENJA




37

Ovisno o namjeni i razini razrade, projekt mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu ispunjava zahtjeve i uvjete prema zakonima, propisima i uvjetima građenja.

Sadržaj

idejni projekt (načelna dozvola),

glavni projekt (građevinska dozvola),

izvedbeni projekt (građenje, inspekcija, ... uporabna dozvola).

Podjela prema razini razrade

5. Projekti

38

se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na

idejni projekt u mjerilu 1: 200,

glavni projekt u mjerilu 1: 100 ,

izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50,

. . . a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.

PROJEKTI

5. Projekti



39

Ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati i druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta, kao što je:

opis tehnološkog postupka i tehnološke sheme,

opis primjena određene tehnologije građenja,

procjena troškova radi provedbe postupaka javne nabave,

i sl.

Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor trajno čuvati !!!

Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine te prikaz smještaja građevine u prostoru.

IDEJNI PROJEKT

5. Projekti

40

Projektant idejnog projekta daje mišljenje o usklađenosti glavnog s idejnim projektom.

Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je investitor trajno čuvati !!!

Napomena:

ovisno o namjeni i tehničkoj strukturi građevine sadrži:

građevinski projekt,

geodetski projekt,

arhitektonski projekt,

elektrotehnički projekt,

strojarski projekt,

troškovnik projektiranih radova.

Sadržaj:

Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine, prikaz smještaja građevine u prostoru i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva iz Zakona o gradnji te ostalih posebnih zakona i propisa.

GLAVNI PROJEKT

5. Projekti

Prometnotehnološki projekt ???



41

Na temelju izvedbenog projekta pristupa se građenju građevine, provodi se inspekcijski postupak i donosi odluka u upravnom postupku izdavanja uporabne dozvole.

Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom !!!

Napomene:

razrada tehničkog rješenja danog glavnim projektom.Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom !

IZVEDBENI PROJEKT

5. Projekti

42

Ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.

Izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova.

Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa propisuje ministar pravilnikom u skladu s posebnim propisima.

OPREMANJE I OZNAČAVANJE

PROJEKTA

5. Projekti



43

gradnja nove javne ceste,

rekonstrukciji javne ceste.

Namjena projekta za javne

ceste:

Složena građevina koja se sastoji od cestovnih građevina i ostalih građevina određenih posebnim zakonom i čini jedinstvenu funkcionalnu cjelinu za odvijanje cestovnog prometa.

Javna cesta:

5. Projekti

44

1. cestovne građevine:– trasa javne ceste,– vijadukti, mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci,– tuneli, galerije,– čvorišta,

2. građevine za odvodnju ceste i pročišćivanje vode

3. cestarinski prolazi

4. prateći uslužni objekti: odmorišta, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladišta i drugo (u daljnjem tekstu PUO)

5. građevine i uređaje za nadzor i sigurno vođenje prometa (centar za daljinsko vođenje prometa, telekomunikacije)

6. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša: (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osolina i nanosa i drugih štetnih utjecaja na okoliš, sigurnosna ograda)

7. građevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu

8. građevine za zaštitu od buke.

* Sastavni dio javne ceste su i dijelovi vodova i instalacija i dio krajobraznog uređenja na kojima je potrebno izvršiti određene radove za potrebe javne ceste.

Sastavni djelovi javne ceste:

5. Projekti



45

Zajednički tvore jedinstvenu tehničko-tehnološku cjelinu !!!

arhitektonski projekt,

projekt instalacija,

projekt ugradnje opreme,

druge vrste projekata – projekt krajobraznog uređenja i dr.

Građevni projekt za javne ceste

sadrži i:

5. Projekti

46

“ u tehničkom opisu u prometnom projektu:

opis prometne signalizacije – horizontalne i vertikalne (statičke i dinamičke ukoliko je predviđena),

opis mjernih i upravljačkih uređaja – sustava za mjerenje značajke prometnog toka, vremenskih uvjeta, lokalnih uređaja, opis opreme ceste – smjerokazni stupići, reflektirajuća tijela, zaštitna odbojna ograda”

Građevni projekt:

“ u projektu instalacija:

funkcionalne sheme sistema i uređaja s teh. podacima,

tlocrtni raspored sistema i dijelova, prostorni prikaz instalacija i priključaka na vanjske vodove.”

Projekt instalacija:

“ u nacrtima u prometnom projektu:

situacija u mjerilu 1:5000,

situacija prometne signalizacije u mjerilu 1:1000.”

5. Projekti



47

Kontrolu projekta obavlja revident

ovisno o karakteristikama građevine, odnosno radova mora se provesti obzirom na:

mehaničku otpornost i stabilnost,

zaštitu od buke,

uštedu energije i toplinsku zaštitu,

higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša.

- sigurnost u prometu ???

KONTROLA PROJEKATA

5. Projekti

48

U legislativi nije dovoljno razrađen projekt u području tehnologije prometa i transporta ! ! !

Prometno-tehnološki projekt ! ! !

ZAKLJUČAK:

5. Projekti



49

• od svih sustava s kojima se čovjek svakodnevno susreće, promet je najkompleksniji i najopasniji,

• 1,2 mil. ljudi pogiba i 50 mil. biva ozlijeđeno/godinu,(50 punih autobusa dnevno),

• Radio Sljeme (24.09.2005.g.):“U protekla 24h poginulo 8 ljudi na našim cestama”

• projekcije ukazuju na 65% povećanja u narednih 20 godina,

• unatoč tome,javnost ne posvećuje dovoljno pažnje ovim činjenicama,

• World Bank+ WHO:

“nesiguran cestovni promet, globalno,ozbiljno ugrožava javno zdravlje i razvoj”

Sigurnost sudionika

5. Projekti

50

The world report on road traffic injury prevention 2004Sigurnost sudionika

HIV (AIDS) Kongenitalne anomalije

“stolica”9. Prometne ozljede

Rat Ospice

Tuberkuloza Tuberkuloza

Infekcije donjih dišnih putevaCerebrovaskularne bolesti

Kronična obstruktivna bolest pluća Ishemička bolest srca

Cerebrovaskularne bolesti Depresija

3. Prometne ozljedePerinatalna stanja

Depresija “stolica”

Ishemička bolest srca Infekcije donjih dišnih puteva

20201990

5. Projekti



51

Ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području namjerava građevina graditi.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uprava za graditeljstvo (građevine prometa i veza):

javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (državne ceste) s pripadajućim građevinama,

željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka, aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjene za

zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase 10,0 tona i više s pripadajućim građevinama ili rekonstrukciju pripadajućih građevina (zgrade, kontrolni toranj, hangari i sl.), građevine međumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih

kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini, morske luke osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za

RH i morske luke posebne namjene od značaja za RH,luke na unutarnjem plovnom putu,granične prijelaze.

TIJELA NADLEŽNA ZA

IZDAVANJE GRAĐEVINSKE

DOZVOLE

5. Projekti

52

Što jeuspješanprometnistručnjak

? ? ?

građevinarstvo

med

icina

ekon

omija

& prav

o

elektrotehnika

promet

Tehnolosko projektiranje ptp-2009_2010.pdf

Documents