VISOKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADMENT U SAOBRAAJU
S A D R A
JUVOD.........................................................31.
TEHNOLOKA SUTINA TRANSPORTNOG
LANCA..............................................5
2. TEHNIKO TEHNOLOKA REENJA KOJA SU OMOGUILA
INTERMODALNOST.......................................................................................................7
3. OSNOVNA OBELEJA INTERMODALNIH TRANSPORTNIH
TEHNOLOGIJA...............................................................................................................10
4.
PRETOVARANJE...........................................................................................................12
4.1. Paletizacija
...............................................................................................................12
4.2.Kontejneri....................................................................................................................155.
KARAKTERISTIKE TRANSPORTNIH
TEHNOLOGIJA....................................... 20 5.1.
Saobraajna sredstva za prevoz saobraajnih
sredstava........................................... 21 5.2. Prevoz
natovarenih drumskih vozila eleznikim vagonima
.................................. 22 5.2.1. Piggy-backa
tehnologija
................................................................................
22 5.2.2. Kangourou
tehnologija....................................................................................23
5.2.3. Huckepack tehnologija
..................................................................................
23 5.2.4. Tehnologija niskih zglobnih
vagona..............................................................
24 5.2.5. Fleks vem tehnologija
..................................................................................24
5.2.6. Kassbokhrer-kirn tehnologija
.........................................................................25
5.3. Liner-trans tehnologija
.............................................................................................25
5.4. Railven-roadreoler tehnologija
.................................................................................26
5.5. Tehnologija prevoza eljeznikih vozila na specijalnoj drumskoj
priloklici............27 5.6. Tehnologija prevoza putnikih
automobila na posebnim eljeznikim vagonima...27 5.7. Fishy-back
tehnologija
..............................................................................................28
5.8. Trgerfischiffe
tehnologija...........................................................................................28
5.9. Tehnologija prevoza rasutih tereta kombinacijom
eljezniko-renim putem...........29 5.10. Feribot sistem
..............................30
6. DOMENI UEA POJEDINIH VIDOVA TRANSPORTA
...................................31
7.
ZAKLJUAK....................................................................................................................32
8.
LITERATURA..................................................................................................................33UVOD
Pojam tehnologija u irem smislu podrazumeva primenu nauke i
uopte primenu znanja i vetina u ostvarivanju izvrenja transportne
usluge.
Prenoenje materijala, robe ili ljudi sa jednog mesta na drugo,
izmeu prostorno razdvojenih mesta proizvodnje i potronje,
predstavlja transport.
Sam transport je deo privrede, sutinski predstavlja skup
saobraajnih sredstava i puteva, kao i prateih sistema, opreme i
ureaja neophodnih za nesmetano obavljanje procesa transporta.
Saobraajna sredstva ine automobili, prikolice, poluprikolice
(drumski saobraaj), lokomotive i vagoni (eljezniki saobraaj),
brodovi, bare (vodeni saobraaj), avioni, helikopteri (vazduni
saobraaj).
Saobraajni putevi i koridori su putevi specijalne namene za
kretanje odgovarajuih vozila.
Prateu saobraajnu infrastrukturu ine: teretne i putnike stanice,
terminali, utovarne i istovarne stanice, servisna i remontna mesta,
sredstva veze, signalizacije i dr.
Sam transportni poces se sastoji iz tri faze i to: -utovar -
priprema voznog sredstva, organizacija utovarnog mesta, sortiranje
tovara i formiranje dokumentacije koja prati prevoz, ulazak putnika
u prevozno sredstvo i utovar prtljaga,-prevoz - osnovna funkcija
transporta, obuhvata prevoz tereta to jest putnika i prtljaga izmeu
otpremnog i odredinog mesta,-istovar sputanje tovara sa
transportnog sredstva, na mesto za istovar i predaja istog sa
prateom dokumentacijom, izlazak putnika i istovar prtljaga na mestu
istovara.
Danas kada ivimo u vreme intezivnog razvoja saobraaja sutinu
tehnologije transportnog
procesa ini skup razliitih operacija sa ciljem da se obezbedi
neprekidni transportni lanac poev od mesta utovara, lica i robe
(tereta) pa sve do momenta njihovog istovara.
Svedoci smo veoma znaajne primene razliitih tehnologija
transporta u ijoj realizaciji uestvuju transportna sredstva vie
vidova saobraaja a pri tome se tovarna jedinica nije menjala. Drgim
reima primenjena je tehnologija formiranja jednog opteg
transportnog lanca sa ciljem, brzog, jeftinijeg, pouzdanaog i
bezbednog prevoza tereta od vrata do vrata. Ovakav vid transporta
nazivamo integralni transport.
esto je koriena definicija : Pod transportnim lancem podrazumeva
se celokupnost svih unutranjih i spoljnih operacija kojima se
moraju podvrgnuti sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi, pri
donoenju, preradi i montai, pakovanju i transportu do mesta prodaje
i potronje ako se pri tome koriste transportne jedinice istih
standardizovanih dimenzija i nosivosti.
Integralni transportni sistem, sa stanovita jedinstvene celine,
deli se na tri osnovna sistema i to:
- Intermodalni transport imamo kada se roba ne tovari neposredno
na transportno sredstvo nego se slae na palete ili kontejnere, tako
da oni zajedno sa robom postaju teret koji efikasno i racionalno
mogu preuzimati sredstva svih oblika transporta. To znai da je to
takva tehnologija kojom se umetanjem pomonih sredstava izmeu tereta
i transportnog sredstva teret ukrupnjava i omoguuje korienje
mehanizacije tako da se bez kontakta sa robom ona transportuje od
vrata do vrata.
- Multimodalni transport imamo kada se u prevozu robe koriste
dva savremena i odgovarajua transportna sredstva pri emu prvo
zajedno sa teretom postaje teret za drugo transportno sredstvo, uz
uslov da se transportni proces odvija uzmeu dve drave.
- Kombinovani transport predstavlja transport robe kojim se u
jednom transportnom lancu od mesta proizvodnje do mesta potronje,
kombinovano koriste najmanje dve vrste transportnih sredstava.
Kombinovani transport je intermodalni transport kod koga se najvei
deo transportnog puta realizuje eleznikim ili vodnim prevozom, a
poetno-zavrne operacije se obavljaju primenom drumskih transportnih
sredstava.
Slika 1. Vidovi saobraaja koji se mogu kombinovati
Kombinovani transport pored transporta kontejnera, delova vozila
ili kompletnih vozila jednog vida transporta (drumskog, eleznikog,
vodenog) drugim vidom transporta (Slika 1.), obuhvata i primenu
paletnih sistema (Slika2.).
Slika 2. Paletni sistemi
Uzroci nastanka i razvoja kombinovanog transporta su:
- bolje iskorienje prednosti vidova prevoza (korienje onog vida
prevoza koji je po svojim eksploataciono-tehnikim odlikama
najpogodniji za konkretan transportni zahtev);
- potreba za povezivanjem velikog broja prostorno
rasprostranjenih poiljaoca i primalaca robe;
- velikih trokova transporta po jedinici (kg robe, preenom
kilometru puta itd) pojedinih vidova transporta (drumski,
vazduni);
- zatite ivotne sredine u prevozu opasnih materija i od
negativnog uticaja drumskog transporta;
- poveanja pouzdanosti isporuke,
- lake obeleavanje, identifikovanje i praenje robe, itd.
1. TEHNOLOKA SUTINA TRANSPORTNOG LANCA
Tehnoloka sutina transportnog lanca posmatrano danas ini
sinhronizovanje prevozno skladinih procesa. Kod prevoza robe od
proizvoaa do potroaa koristi se niz varijanti korienja razliitih
vidova prevoza. Sve te varijante se zasnivaju na zajednikim
elementima:
- korienje razliitih tipova vozila (zavisno od vrste i koliine
robe koja se prevozi), - prostor na spojnim mestima transporta
(izmeu korisnika usluga i prevoznika, kao i izmeu razliitih
prevoznih sredstava), - korienje razliitih pretovarnih sredstava
prilagoenih pojedimim vrstama robe i razliitim vrstama vozila,
- skupa pakovanja neophodna za zatitu robe pri transportovanju i
drugo.
Transportni sistemi koji obuhvataju vie vidova saobraaja
razmatraju se kroz:
- Intermodalnu transportnu mreu koja u sutini je logistiki
povezan sistem koji koristi dva ili vie vidova saobraaja. Ovi
vidovi saobraaja imaju zajednike karakteristike rukovanja teretom
ili preusmeravanja putnika (presedanje) prilikom premetanja sa
jednog na drugi vid za vreme trajanja prevoza od polazita do
odredita.
- Multimodalnu transportnu mreu gde svi vidovi saobraaja
povezuju polazita i odredita. Iako je mogu intermodalni transport,
on ne mora nuno da se deava.
Na Slici 3. su prikazane dve alternative distribucije tereta. Na
levoj strani je prikazana standardna ''od take do take''
multimodalna mrea gde su polazita (A, B i C) nezavisno jedna od
druge povezane sa dolazitima (D, E i F). U ovom sluaju su koriena
dva vida saobraaja i to drumski i elezniki. Na desnoj strani je
prikazana intermodalna integrisana mrea. U ovom sluaju teret, koji
treba da se dostavi iz taaka (A, B i C) u take (D, E i F), se
predhodno dostavlja u eljezniki terminal (1) gde se vri pretovar i
konsolidacija. Posle toga se teret eljeznicom transportuje do novog
eljeznikog terminala (2), gde se dalje roba ponovo pretovara i
otprema u dolazita (D, E i F). Efikasnost ovakve mree najvie zavisi
od mogunosti pretovara u transportnom terminalima.
Slika 3. Multimodalna i intermodalna transportna mreaFaktori
koji utiu na organizaciju intermodalnosti su:
- osobine i koliina robe koja se transportuje;
- vid saobraaja koji se koristi;
- polazite i odredite;
- trokovi i vreme trajanja transporta;
- vrednost robe i uestalost prevoza.
Intermodalni transportni lanac podrazumeva etiri osnovna procesa
i to:
-Spajanje - proces sakupljanja i konsolidacije tereta na
terminalima. Terminal se nalazi na mestu spajanja lokalnog i
regionalnog sistema distribucije i na mestu spajanja nacionalnog i
internacionalnog sistema distribucije. Najbolje bi bilo da teret od
dobavljaa stie u distributivni centar sjedinjen i konsolidovan. Za
obavljanje ovog procesa najbolje je koristiti drumski transport jer
je fleksibilan i najpodesniji je za pruanje od ,,vrata do vrata,,
usluge. Proces spajanja, takoe, ukljuuje aktivnosti koje su blisko
povezane sa proizvodnom funkcijom, a to su pakovanje i
skladitenje.
-Povezivanje predstavlja konsolidovani (utvren) saobraajni tok
(teretni voz, kontejnerski brod ili ak kamionski konvoj) izmeu
najmanje dva terminala, koji se odvija na podruju nacionalnog ili
internacionalnog sistema distribucije tereta.
-Promena vida transporta najbitniji proces u intermodalnom
transportnom lancu. Ovaj proces se odvija u terminalima. Terminali
obezbeuju efikasan kontinuitet unutar transportnog lanca.
-Razdvajanje. Teret koji je stigao u terminal koji se nalazi u
blizini njegovog odredita treba da se rastavi i prenese u lokalni,
odnosno regionalni, sistem distribucije. Ovaj proces je povezan sa
potronjom, i preteno se realizuje u gradskim zonama.
U zavisnosti od geografskog podruja koji se posmatra, tokovi se
ureuju na razliite naine. Na lokalnom nivou oni se ureuju pomou
distributivnih centara obino sastavljenih od pojedinanih
transportnih terminala, dok se na nivou drave reguliu pomou
koncentracionih taaka sastavljenih od najvanijih transportnih
terminala sa slinim aktivnostima.
Regionalna multimodalna mrea stremi pribliavanju ka glavnim
koncentracionim takama doputajui povezivanje sa internacionalnim
transportnim sistemom pomou pomorsko/kopnene veze. Luki gradovi su
glavni izvrilac ove funkcije. Prema konvenciji o intermodalnom
transportu postoje osnovna obeleja intermodalnog transporta:
- prevoz se obavlja uz pomo dva transportna sredstva iz dveju
razliitih saobraajnih grana,
- transportni proces odvija se najmanje izmeu dve drave,
- mora postojati jedinstvena prevozna isprava koja dokazuje da
je ugovor o prevozu zakljuen te da je prevoznik koji je preuzeo
robu na prevoz duan isporuiti preuzetu robu nakon izvrenja
prevoza,
- mora se raditi o jedinstvenom ugovoru za celi prevozni
put.
2. TEHNIKO TEHNOLOKA REENJA KOJA SU OMOGUILA INTERMODALNOST
Tehnika reenja koja su uslovila integraciju (kombinovanje)
saobraaja u sistem, kojima se omoguava to laka promena prevoznog
sredstva u toku puta od polazne do zavrne take putovanja su:
1. Unapreenje pretovarene mehanizacije (Slika 4. i 6.),
2. Koncentracija pretovarnog rada,
3. Prilagoavanje tereta savremenom nainu rada u prevozu i
pretovaru i
4. Razmena podataka elektronskim putem
.Slika 4. Pretovarna mehanizacija
Unapreenje pretovarene mehanizacije. Prva pretovarna "sredstva"
svakako su bile ruke i lea ljudi bez ikakvih pomagala. Pojam runi
pretovar obuhvata i pretovar uz pomone ureaja koje pokree ljudska
snaga. U takve ureaje, koji su se pojavili u vrlo davnoj ili manje
davnoj prolosti, ali se i danas koriste za pretovar manjih koliina
tereta ubrajamo: prostu polugu, lopatu, kolica, koturae, vitla,
ekrke i rune dizalice (Slika 5.). Parna dizalica konstruisana je
vrlo brzo posle pronalaska parne maine a elektrina posle pronalaska
elektromotora.
Slika 5. Pomoni ureaji za runi pretovar
Pokretne dizalice (autodizalice) sa pogonom na tena goriva
pojavile su se neto kasnije. Istovremeno, kao i prevozna sredstva,
i pretovarni ureaji se sve vie specijalizuju za rad sa odreenim
vrstama tereta (Slika 6.). Slika 6. Pokretne-auto dizalice za
posebne vrste pretovara tereta
Koncentracija pretovarnog rada. Smanjivanjem broja pretovarnih
mesta, kako u eleznikom tako i u vodnom saobraaju,pa i u drumskom
saobraaju za pretovar tereta iz tekih u manja distributivna vozila,
pretovarni rad se koncentrie na manji broj mesta koja se mogu
opremiti monom pretovarnom mehanizacijom specijalizovanom za terete
sa kojima takav pretovarni centar radi (Slika 7.). Slika 7. Mona
pretovarna mehanizacija
Prilagoavanje tereta savremenom nainu rada u prevozu i pretovaru
pakovanje i ambalairanje, robe (Slika 8.) ima viestruku ulogu.
Najznaajnija je, svakako, zatita od oteenja pri rukovanju u toku
puta od proizvoaa do krajnjeg korisnika. Estetski izgled, dizajn,
ambalae, uz naravno izgled same robe, poveava konkurentsku
sposobnost, odnosno prodaje robu.
Slika 8. Prilagoavanje tereta savremenim uslovima rada u
pretovaru i prevozuPrilagoavanje pakovanja tereta zahtevima prevoza
uglavnom se ostvaruje kroz
tri pravca:
-Prvo, ukrupnjivanje pretovarnih i prevoznih jedinica, to se
postie pakovanjem vie manjih jedinica (kutija, na pr.) u vee
jedinice (velike kutije) i sl. Time se omoguava mnogo bri pretovar,
jer se jednim zahvatom pretovarnog ureaja pretovari vie osnovnih
jedinica.
-Drugo, standardizacija, kako oblika tako i dimenzija ambalae:
tetrapak ili brikpak kutije za tenosti slau se u krupnije pakete
mnogo bolje i bez praznog prostora nego klasina staklena ambalaa;
skraivanjem grlia pivske boce na evropski standard smanjena je
visina sanduka za pivo; i sl. Dimenzije modula se tako
standardizuju da prilikom njihovog slaganja u vozila (vagone,
kamione) ili krupnije module (palete, kontejnere), takoe
standardizovanih dimenzija ne ostaju prazni prostori.
-Tree, obeleavanje, odnosno oznaavanje proizvoda. Kod
standardizovanih, ujednaenih oblika i dimenzija pakovanja
raznovrsnih tereta, neophodno je da se obezbedi lako prepoznavanje
svake poiljke da bi se ona dopremila na eljeno mesto.
Razmena podataka elektronskim putem (Electronic Data Interchange
EDI) jer je najvanija karakteristka intermodalnosti obezbeivanje
usluge prevoza kupovinom karte za prevoz od ,,vrata do vrata,, bez
obzira koliko vidova prevoza i na koji nain e biti ukljueno.
Osnovna unapreenja se sastoje u pribavljanju podataka o korisnicima
i njihovim zahtevima, kao i mogunou brze razmene istih elektronskim
putem (Slika 9.).
Slika 9. Razmena podataka elektronskim putem
Imajui u vidu presudan uticaj vidova transporta u transportnom
lancu, s jedne, i prostornog poloaja mesta otpreme i dopreme, s
druge strane, na izbor odgovarajue tehnoligije integralnog
transporta, one se mogu podeliti na: - tehnologije kopnenih
sistema, - tehnologije kopneno-pomorskih sistema, - tehnologije
kopnenih mostova, - tehniologije kopneno-vazdunih sistema.
Svaka od ovih tehniologija ima svoje specifinosti u pogledu
mogunosti i opravdanosti oblika organizacije i prevoza i
realizacije transportnih lanaca, tehnike baze i ekonomskih efekata
i dr.
Daljim razvojem integralnog sistema transporta daje se primat
merama racionalizacije procesa transporta, manipulisanja,
skladitenja, i tehnike ambalae sprovoenjem sledeih mera: u oblasti
transporta racionalizacijom kombinovanog (integralnog) prevoza robe
uvoenjem savremenih tehnologija, - kod korisnika, stvaranjem
odgovarajuih tehnikih, tehnolokih i ekonomskih uslova za uvoenje
savremene transportno manipulativne tehnologije.
3. OSNOVNA OBELEJA INTERGRALNIH TRANSPORTNIH TEHNOLOGIJA
Integralni transport realizuje sledee tehnoloke funkcije:
- sakuplja robu i formira razliite tovarne jedinice,
- obezbeuje mehanizovan, tj. automatizovan, pretovar robe u
skladitu, izmeu skladita i transportnih sredstava, kao i izmeu
transportnih sredstava.
- realizuje neprekidne transportne lance od poiljaoca do
primaoca bez ikakve diferencijacije izmeu idustrijskog i spoljnog
transporta,
- za svaku deonicu prevoza obezbeuje odgovarajua transportna
sredstva.
Kombinovanje prevoza se vri da bi se izvrio direktan prevoz robe
od poiljaoca do primaoca, odnosno od vrata do vrata a pri pomeni
eliminisali nedostaci zbog pretovara robe.
Kombinovanje saobraaja u jedinstveni funkcionalan sistem, nova
naela podele rada izmeu saobraajnih sredstava i nastojanja da
razliita sredstva razvijaju meusobnu saradnju u jedinstvenom
prevoznom toku od polazne take A do zavrne take B putovanja tereta,
putnika i poruka, doveli su do krupnih promena u stavovima prema
nekim delovima prevoznog procesa i u tehnikim sredstvima neophodnim
za realizaciju ovih procesa.
Sutina unapreenja funkcionisanja transportnog lanca je:
- poveanje brzine dostave robe,
- smanjenje broja manipulacija robom,
- smanjenje trokova distribucije robe,
- standardizacija tovarnih jedinica.
- smanjenje oteenja, rastura i otuenja robe,
- poveanje stepena iskorienja kapaciteta i transportnih
sredstava,
- poveanje stepena mehanizacije i primena automatizacije,
- poveanje humanizacije rada i
- zatita ovekove okoline.
Zajednika osnova svih ovih stavova i tehnikih reenja jeste
omoguavanje to lake promene prevoznog sredstva, odnosno to laki
prelazak sa jedne na drugu vrstu prevoznih puteva. U teretnom
saobraaju, to znai olakavanje pretovara. Utovar i istovar sastavni
su delovi prevoznog procesa od kad on postoji. Pri promeni vrste
puta ili karakteristika zahteva za prevozom (razlaganje velike
poiljke na vie malih i obratno) potrebno je izvriti i pretovar sa
jednog na drugo prevozno sredstvo. Pretovar, uopte, zahteva odreeno
vreme i izaziva odreene trokove. Problem vremena i trokova
pretovara, po ranijim shvatanjima, najefikasnije se reava
izbegavanjem pretovara kada god je to mogue: kada se ne prelazi sa
vodenog na kopneni put ili obratno; kada se ne prelazi sa dela puta
na kome postoji samo pruga na deo na kome postoji samo drum i
obratno; itd. Pretovar se ne posmatra samostalno nego kao sastavni
deo celokupnog transportnog lanca, a vreme i trokove pretovara kao
sastavni deo ukupnog vremena i trokova prevoza. Ako se, poveanjem
broja pretovarnih operacija postigne da se na svakoj deonici puta
koristi prevozno sredstvo koje je najjeftinije i najefikasnije za
tu deonicu i time skrati ukupno vreme putovanja i snize ukupni
trokovi prevoza, mogu se postii vei efekti nego izbegavanjem
pretovara. Naravno, ovakav ukupan bilans je mogu samo ako je sam
pretovar dovoljno brz i jeftin.
Unapreenje, kako u smislu shvatanja pretovara kao sastavnog dela
procesa prevoenja, tako i u smislu razvoja tehnike i tehnologije
koja olakava pretovar dalo, je podstrek razvoju kombinovanog
saobraajnog sistema. Kombinovani saobraajni sistem podrazumeva
iskorienje prednosti svih vidova transporta u toku transportnog
lanca konceptom intermodalnosti, odnosno intermodalnog
transporta.4. PRETOVARANJEPod pretovarom robe se podrazumeva utovar
robe na prevozno sredstvo, istovar robe sa prevoznog sredstva i
direktan pretovar sa jednog prevoznog sredstva na drugo. U irem
smislu, u pretovar robe ukljuuje se i premetanje robe u skladitima
zbog uvanja, pakovanja i dr. pored automatizacije i mehanizacije
pretovara vano unapreenje u kontekstu intermodalnosti je i
prilagoavanje tereta pretovarnoj mehanizaciji. Promena vida
trasnporta u okviru intermodalnog transportnog lanca zahteva da
teret bude prilagoen kako menahizaciji na razliitim transportnim
terminalima, tako i tovarnom prostoru razliitih prevoznih
sredstava. Osnovni cilj je da efikasnost prevoza od,,vrata do,,
vrata ne bude ugroena vremenskim gubicima u prelasku sa jednog na
drugi vid prevoza (pretovaru).
Najvanije tehnike koje su unapredile pretovar u intermodalnom i
transportu uopte su:
-paletizacija;
-kontejnerizacija;
-tehnike kombinovanja vidova prevoza (saobraajna sredstva za
prevozdrugih saobraajnih sredstava);
4.1. Paletizacija Paletizacija je nain ukrupnjavanja jedinica
manipulisanja robom u pretovaru i prevozu (Slika 10.).Paleta je
transportno sredstvo na koju se slau komadne poiljke radi
ukrupnjavanja teretne jedinice za laku i brzu manipulaciju.
Slika 10. Primer paletizacije robe
Paleta omoguava da se umesto manipulisanja (pretovara, prevoza,
skladitenja) sa svakom pojedinanom vreom, sandukom, buretom i sl,
manipulie se grupom ovih predmeta odjednom.
Paleta je tovarna podloga koja se uglavnom sastoji od dva poda
razdvojena meupodnicima ili jednog poda oslonjenog na noice, visine
svedene na minimum, tako da se njome lako rukuje viljukom viljukara
ili paletnim kolicima.
Palete se dele na:
- ravne palete,
- boks palete i
- specijalne palete.
Ravne palete se izrauju od drveta (Slika11.) i konstruisane su
tako da su pogodne za slaganje svih vresta tereta. Najvie se
koriste jer su jednostavne, lako se izrauju i imaju nisku cenu. Za
povezivanje natovarenih stvari na paleti koriste se eline trake,
uad ili plastina folija.
Slika 11. Ravne palete
Dimenzije ravnih paleta su sledee: - 800 x 1200 mm (EUR palete),
- 1000 x 1200 mm (industrijske palete).
Boks paleta je konstruisana tako (Slika 12.) da se na ravnu
palete postavlja puna ili reetkasta ograda visine do 1000mm. Boks
paleta moe biti: - otvorema ili zatvorena, - sa ili bez poklopca, -
izraena od metala ili kombinacija metal i drvo.
Koriste se za prevoz srednjih i manjih delova maina, komadnih
stvari veih vrednosti. Slika 12. Boks palete (plastine i
metalne)
Specijalne palete (Slika 13.) koriste se za prevoz stvari koje
se ne mogu prevoziti na drugim vrstama paleta, a da se ne ugrozi
bezbednost saobraaja i kvalitet prevoza. Uglavnom se koriste za
prevoz keramikih cevi, buradi, metalnih profila. Izrauju se od
drveta, metala, plastike i drugo.
Slika 13. Specijalne palete
Postoje razne vrste paleta: ravne, sanduaste (bokspalete) i
stubne; jednoulazne, dvoulazne i etvoroulazne palete; drvene
(najee), metalne, plastine, kartonske i dr. palete; palete raznih
dimenzija i nosivosti; zamenjive palete koje se koriste vie puta i
nezamenljive koje kao sastavni deo ambalae ostaju sa robom; itd .
Zajedniko svim vrstama paleta jeste da se na njih moe natovariti
vei broj sanduka, vrea, buradi, cigala ili nekih drugih komada
tereta. Palete se, po pravilu,tovare na mestu proizvodnje i tako
natovarene prenose se u fabriko skladite, tamo uvaju koliko je
potrebno, iznose iz skladita, utovaruju u prevozno sredstvo,
pretovaruju u drugo (tree...) prevozno sredstvo, prevoze,
istovaruju na konanom mestu potronje, ili u prodavnici, gde se
teret slae u rafove (gondole) ili prodaje direktno sa palete.
Prednosti paletizacije su: - smanjenje oteenja i gubitaka na
robi, - vremensko skraenje utovara i istovara paletizovane robe, -
vremensko skraenje kod pretovara robe, - rune operacije sa
paletizovanom robom svode se na minimum, - smanuje se broj potrebne
radne snage, - vei stepen iskorienja prevoznog sredstva, - velika
uteda skladinog prostora i - poveanje bezbednosti prevoza
robe.Sastavni deo paletnog sistema su i odgovarajui pretovarni
ureaji: viljukari (Slika 14.), koji mogu biti na runi (hidraulini)
ili motorni (elektromotorni, benzinski, dizel, tng) pogon.
Slika 14. Pretovarni ureaji-viljukari
4.2. KontejneriKontejner predstavlja veliki sud, sanduk ili
slian predmet u koji se teret, prethodno paletizovan ili ne, moe
utovariti (spakovati) radi prevoza i koji se moe koristiti vie
puta.
Kontejneri imaju sledea svojstva: - trajnu strukturu i dovoljnu
otpornost za viestruku upotrebu, - slue za prevoz robe jednim ili
razliitim saobraajnim sredstvima, - opremljeni su ureajima za
olakanje manipulacije, - njihove dimenzije i konstrukcija
odgovaraju propisima UIC-a.
Prema nekim procenama smatra se da ima preko 20.000 tipova
kontejnera koji se razlikuju prema svojim karakteristikama.
Kontejneri mogu biti: - univerzalni-namenjeni su za prevoz
upakovanih ili neupakovanih poiljki koje ne zahtevaju posebne
uslove prevoza,
- specijalni-namenjeni su za prevoz stvari koje zahtevaju
posebne uslove prevoza (tenosti, gasovi, lako kvarljive robe
...).
Prema veliini (zapremini) kontejnere moemo podeliti na: - male -
zapremine 1-3m3 i nosivosti od 1-3 t, - srednji zapremine 3-10m3 i
nosivosti 3-5 t, - veliki zapremine 10-60m3 i nosivosti 5-30 t.
Prema vrsti robe za koje su namenjeni postoje kontejneri: - za
suvi teret, - za rasuti teret, - za tenosti, - izotermiki
kontejneri, - kontejneri za gasove.
Kontejneri imaju oznake koje omoguavaju prenos informacija o
kontejnerima i njihovom kretanju, a mogu se svrstati u tri grupe: -
oznaka vlasnika, serijski broj i kontrola oznaka koja je uokvirena,
- oznaka drave vlasnice, dimenzije i vrste kontejnera, - oznaka
bruto mase i tare kontejnera.
Kontejneri se pune u polaznim takama prevoznog puta, u samim
halama proizvoaa ili u posebno organizovanim i opremljenim
kontenerskim terminalima, utovaruju se u jedna prevozna sredstva,
pretovaruju u druga prevozna sredstva i prevoze do konanog
odreditahale potroaa (delova, sklopova), magacina veletrgovine ili
njima najblieg kontejnerskog terminala. U prevozu i pretovaru,
dakle, ne pojavljuje se roba, nego ceo kontejner.
Osim prevoznih sredstava, kontejneri, naroito veliki, trae i
specijalne pretovarne ureaje: stabilne ili mobilne dizalice kojima
mogu biti opremljeni krajnji korisnici: poiljaoci ili primaoci
kontenerizovanog tereta ili krupni kontenerski terminali u kojima
se vri: utovaristovar robe u (iz) kontenera; utovaristovar
kontenera na (sa) prevoznih sredstava; pretovar kontejnera sa
jednog na drugo prevozno sredstvo. Kontejnerski prevoz je znatno
efikasniji od klasinog; teret je bolje zatien, te su oteenja manja;
poiljke su, nezavisno od razliitih sadraja unutar kontejnera,
jednoobrazne; itd. Ali sve ove znaajne prednosti kontejnerizacije
mogu doi do izraaja samo ako su prethodno uloena ne mala,
finansijska sredstva potrebna za izgradnju i nabavku samih
kontejnera, odgovarajuih prevoznih sredstava i odgovarajuih
pretovarnih ureaja.
Kontejner (Slika 15.) je transportno manipulativna jedinica koja
se moe koristiti u razliitim vidovima prevoza (vodenom, eleznikom,
drumskom, vazdunom). Postoje razne vrste kontejnera: metalni
(najee), drveni, plasti gumeni; vrsti, elastini; nesklopivi,
sklopivi; pravougaoni (najee), cilindrini, loptasti i dr; mali,
srednji, veliki i univerzalni.
,,Preporuena veliina kontejnera je 20stopni (1stopa=30,48cm)
kontejner (Twenty#foot Equivalent Unit-TEU). Kontejner od 1 TEU je
visok 2,5 metara, irok 2,4 metra i dug 6 metara (20 stopa).
Generalno duina kontejnera varira izmeu 1,5 i 18 metara, ali najee
korien kontejner je dugaak 40 stopa (1 stopa=30,48cm). Ovaj
kontejner proseno nosi oko 22 tone tereta. (Slika 8.). TEU
predstavlja refernetnu jedinicu kontejnerskog transporta.
Kontejneri su napravljeni ili od elika ili od aluminijuma i njihova
struktura obezbeuje fleksibilnost i otpornost. Svake godine se
proizvede oko 1.5 miliona TEU kontejnera. Prema podacima iz 2002.
godine u svetu je postojalo 15.9 miliona TEU kontejnera (od ega je
15.1 milion kontejnera korieno u pomorskom transportu).,,
Slika 15. Kontejner
Prednosti kontejnerizacije u kontekstu intermodalnosti su:
- Standardna transportna jedinica. Sa kontejnerom se moe
rukovati bilo gde u svetu ako su njegove dimenzije u skladu sa ISO
standardom. Infrastruktura za pretovar dozvoljava svim elementima
transportnog lanaca da manipulie sa njima i to na vrlo jednostavan
nain.
- Fleksibilnost upotrebe. Pomou kontejnera je mogue
transportovati razliite vrste tereta: rasute terete (ugalj,
itarice); komadne terete (automobili); lako kvarljivu robu
(smrznute proizvode. Postoje specijalni kontejneri-cisterne (Slika
16.) za prevoz tenosti (ulje i hemijski produkti) i kvarljivih
prehrambenih proizvoda (nazivaju se "reefers" i pomou njih se
transportuje oko 50% od smrznutog tereta
Slika 16. Kontejner cisterne
U mnogim razvijenim zemljama, otpisani kontejneri se esto
koriste za skladitenje robe, a nije redak sluaj i da se koriste kao
kancelarije ili maloprodajni objekti.
- Bolje oznaavanje. Kontejner, kao nedeljiva jedinica, nosi
jedinstveni identifikacioni broj i oznaku za veliinu.
Specijalizovani informacioni sistemi omoguavaju smanjenje
vremenskih gubitaka; poznavanje tane lokacije kontejnera u bilo kom
trenutku (fazi transporta), kao i rasporeivanje kontejnera prema
prioritetu, poloaju i postojeem transportnom kapacitetu.
- Nii transportni trokovi. Kontejnerski transport znaajno
smanjuje transportne trokove, i ovi trokovi su oko 20 % manji nego
kod drugaijih naina transporta robe. Korienjem kontejnera, se pored
smanjivanja trokova, postie i vea brzina i fleksibilnost
transporta.
Trokovi transporta kontejnera se mogu podeliti u pet kategorija
i to:
1. trokovi prevoza brodom (procentualna zastupljenost u ukupnim
trokovima : 23%) ukljuuju operativne i trokove skladitenja
kontejnera;
2. trokovi kontejnera (18%) ukljuuju i trokove odravanja;
3. naknade za korienje luka i terminala (21%);
4. trokovi prevoza kopnom (25%);
5. ostali trokovi (13%) ukljuuju i premetanje kontejnera.- Bolje
iskorienje tovarnog prostora. Ova karakteristika (prednost)
kontejnerizacije je u tesnoj vezi sa trokovima. Kontejner kao forma
tereta (slobodnije reeno oblik kutije) omoguava da se bolje
iskoriste tovarni kapaciteti prevoznog sredstava i samim tim smanje
trokovi prevoza po jedinici tereta. Ekonominost kontejenrskog
prevoza se u najveoj meri ostavaruje u pomorskom prevozu kroz
velike kapacitete kontejenerskih brodova (kontejnerski brod
kapaciteta 5000 TEU ima 50% nie operativne trokove po kontejneru u
odnosu na brod kapaciteta 2500 TEU).
,,Razvoj kontejnerskih brodova je proao kroz nekiloko faza i
mogue je identifikovati tzv. pet generacija konejnerskih brodova .
Prvi kontejnerski brodovi koji su se pojavili mogli su da
transportuju preko 1000 TEU, a dobijeni su modifikacijom postojeih
plovila i tankera. Poetkom ezdesetih godina prolog veka, kontejneri
su bili samo ''eksperimentalna tehnologija'' i modifikacija
postojeih brodova je zahtevala visoka finansijska sredstva.
Kada je 1970-ih i zapoela masovna upotreba kontejnera poela je i
izgradnja prvih ''pravih'' kontejnerskih brodovi (druga
generacija). Ovi brodovi imaju tzv. elije, a u svakoj eliji se moe
sloiti 12 kontejnera. Kasnije su graeni sve vei kontejnerski
brodovi. Panamax brod (trea generacija) koji je napravljen 1985
mogao je prevoziti 4000, a Post Panamax (1988) 5000 TEU.
Najpoznatiji Post Panamax (etvrta generacija) brod je Regina Maersk
admiralski brod, Maersk Sea Land flote, koji je moe se rei sruio
nautiku arhitektonsku barijeru 1996 i postao prvi brod koji moe da
prevozi preko 6000 kontejnera (TEU). Dugaak je 318 metara i moe da
se kree brzinom od 26 vorova. Do 2000 godine su napravljeni brodovi
koji mogu prevoziti 6600 TEU. Peta generacija (Post Panamax Plus) e
moi da prevozi izmeu 5000 i 8000 TEU. Mali broj luka e moi da primi
i opslui ove brodove zbog toga to oni imaju dubok gaz i zahtevaju
veoma skupu pretovarnu infrastrukturu. Brzine kontejnerskih brodova
se kreu od 20 do 25 vorova, a poveanjem brzine kretanja poveava se
potronja energije. Ve 2005. i 2006. godine se pojavljuju
kontejnerski brodovi koji po kapacitetima prevazilaze Post Panamax
Plus generaciju.,,
- Vea brzina pretovara. Pretovarne operacije su minimalne i brzo
se mogu obaviti. Bitno je napomenuti da dizalica moe da ostvari oko
30 pokreta (utovara ili istovara) za samo sat vremena. Ovako je
luko obrtno vreme smanjeno sa 3 nedelje na samo 24 asa. Proseno je
potrebno izmeu 10 i 20 sati da se istovari 1000 TEU, dok je za istu
koliinu tereta koja nijekontejnerizovana potrebno od 70 do 100
sati, to je ogroman napredak.
- Lake skladitenje. Upotrebom kontejnera rizici oteanja tereta
se smanjuju jer njihova struktura teret ini otpornim na udare i
vremenske promene. Za skladitenje kontejnera nisu potrebni
zatvoreni skladini objekti, i sam kontejner predstavlja mali
skladini prostor za teret koji se u njemu nalazi.
-Vea sigurnost. Kontejner se moe otvoriti i pregledati samo u
taki polaska, kod korisnika usluge prevoza ili na odreditu, pa
samim tim sadraj kontejnera ostaje nepoznat licu koje obavlja
pretovar. Kraa i gubici, posebno vredne, robe su time znatno
smanjeni.
Pored brojnih prednosti koje upotreba kontejnera prua, postoje i
nedostaci korienja
kontejnera, a to su:
- Zauzimanje prostora. Kontejnerski brod nosivosti 25000 tona
zahteva najmanje 12 hektara prostora za istovar. Uobiajeno luki
prostor esto nije adekvatan za smetanje infrastrukture za pretovar
kontejnera i stoga se veina luka mora modifikovati i prilagoditi
opremi za rukovanje kontejnerima.
- Visoki trokovi infrastrukture. Infrastruktura za rukovanje
kontejnerima kao to su ogromne dizalice, skladini objekti i
povezivanje sa drumom i eleznicom, predstavljaju veoma vane
investicije za luke vlasti. Veina zemalja u razvoju nema dovoljno
sredstava za ovu infrastrukturu, to predstavlja prepreku
ukljuivanju u meunarodnu trgovinu.
- Sloenot slaganje. Prilikom pretovara mora se voditi rauna i o
redosledu slaganja kontejnera. Na primer, u sluaju da je potrebno
utovariti tano odreen kontejner, esto je potrebno pomeriti veliki
broj kontejnera koji su skladiteni zajedno sa njim.
- Sloeno upravljanje informacijama. Kontejnerski logistiki
menadment je veoma sloen i komplikovan i zahteva praenje svakog
kontejnera pomou informacionog sistema. Potrebno je raspolagati
informacijama u relanom vremeno o sadraju, lokaciji i odreditu
velikog broja kontejnera.
- Prevoz praznih kontejnera. S obzirom na injenicu da se
proizvodnja odreenih proizvoda obavlja u jednom mestu i da se oni
moraju transportovati u kontejnerima do drugog mesta, dolazi do
nakupljanja kontejnera u mestu dostave. Da bi se izvrila ponovna
dostava proizvoda kontejneri se moraju vratiti u mesto prizvodnje.
Nije redak sluaj da se u mesto dostave kontejneri moraju vratiti
prazni. I puni i prazni, kontejneri zauzimaju isti prostor na
kamionima, eleznikim kolima, brodovima ili u skladitima i potrebno
je jednako vreme da se oni pretovare. Kao posledica toga, kompanije
koje koriste kontejnere utroe vreme i sredstva i za rukovanje
praznim kontejnerima. Ovi trokovi se ukljuuju u cenu pretovar
kontejnera. Da bi se ovaj problem delimino reio vri se ''izmena
roba'', tj. da se kontejneri ne bi vraali prazni u njih se smeta
roba koje nema u mestu odakle su kontejneri krenuli puni.
- Nelegalna trgovina. Zbog poverljivosti sadraja kontejnera, oni
se esto koriste za nedozvoljenu trgovinu opijata ili oruja kao i za
prevoz emigranata.
5. KARAKTERISTIKE TRANSPORTNIH TEHNOLOGIJAPrevoz primenom
kontejnera podrazumeva dobro organizovano rukovanje teretom kao i
transport, uz posebnu primenu zatvorene posude za stvaranje velikih
i najveih teretnih jedinica, koje nazivamo kontejnerima.
Kombinovanje saobraaja i transport kontejnera moe se vriti:
-prevoz tekih kontejnera, poluprikolica i prikolica eljeznikim
vagonima,
-prevoz tovarnih drumskim teretnih vozila eljeznikim
vagonima,
-drumski-eljezniki prevoz robe, potanskih poiljki i
prtljaga,
-transport eljeznikog vagona drumskim vozilima,
-prevoz kontejnera i poliprikolica brodovima,
-reno-eljezniki kombinovani transport primenom kontejnera za
rasute terete,
-prezov eljeznikih vagona i drumskih vozila specijalnim
brodovima feribotima i
-prevoz paletizovanih tereta i kontejnera sredstvima vazdunog
transporta.
Sredstva koja uestvuju u pretovaru robe i tereta su: - vozila
(drumska i/ili eljeznika),
- plovni objekti i
- vazduhoplovi.
Same tehnologije transporta mogu biti: - saobraajna sredstva za
prevoz saobraajnih sredstava, - prevoz natovarenih drumskih vozila
eleznikim vagonima, - piggy-backa tehnologija, - kangourou
tehnologija, - huckepack tehnologija, - tehnologija niskih
lankastih vagona, - fleks vem tehnologija, - kassbokhrer-kirn
tehnologija, - liner-trans tehnologija, - railven-roadreoler
tehnologija, - tehnologija prevoza eljeznikih vozila na specijalnoj
drumskoj priloklici, - tehnologija prevoza putnikih automobila na
posebnim eljeznikim vagonima, - tehnologija fishy-back, -
tehnologija trgerfish, - tehnologija prevoza rasutih tereta
kombinacijom eljezniko renim putem i - feribot tehnologija.
5.1. Saobraajna sredstva za prevoz saobraajnih sredstava U
savremenim uslovima racionalizacije transporta ova tehnologija
(kombinovani prevoz vozilo na vozilo) dobija drugi znaaj i odnosi
se na prevoz vozila natovarenih robom, vozilima ili plovilima druge
grane saobraaja (Slika 17.).
Slika 17. Kombinovani prevoz vozilo u vozilo
Ovim nainom prevoza postie se jedinstvenost transportnog procesa
izmeu pojedinih grana saobraaja.
Znaajno je istai vrstu kombinacije, odnosno na koji nain se
ovakav transport obavlja, kojim sredstvima i kako se vri premetanje
robne jedinice koju ini roba zajedno i vozilo, s jedne grane
saobraaja na drugu.
"Vrste kombinacija" su svakako raznovrsne: drumska vozila na
inskim ili vodnim; inska vozila na drumskim; manji reni brodovi na
(u) pomorskim brodovima; itd. Govorei o nainu transporta moe se
istai da imamo mogunosti transporta kopnenim, vodenim ili vazdunim
sredstvima transporta. Kada je re o premetanju robne jedini (kod
ove tehnologije transporta robu ini robna jedinica zajedno sa
vozilom) imamo mogunosti premetanja pomou vozila (drumska i/ili
eljeznika), pomou plovila i pomou vazduhoplova. 5.2. Prevoz
natovarenih drumskih vozila eleznikim vagonima Prevoz natovarenih
drumskih vozila eleznikim vagonima ima opti naziv je pigibek
tehnologija (Slika 18.),i ima veliki broj varijanti. Jedna od
varijanti je prevoz kompletnog drumskog vozila natovarenog na
eljezniki vagon, druga je prikolica ili poluprikolica drumskog
vozila natovarena na eljezniki vagon,a trea kada se sanduk drumskog
vozila tovari kao kontejner na eljezniko vozilo.Osnovne prednosti
ovih tehnologija su u tome to se utovar drumskih voznih jedinica,
najee poluprikolica, vri horizontalno a ne vertikalno kao kod
kontejnera,(a poznato je da je "vertikalni transport skuplji od
horizontalnog"). Nedostatak moe biti u tome to se natovarenim
poluprikolicama na elezniku platformu ne moe prei dozvoljena visina
vozila na eleznici (tuneli, trolna mrea...). Korienje niih drumskih
vozila bi znailo smanjenje kapaciteta celog sistema, pa se
pribegava konstrukciji eleznikih vagona sa vrlo niskim platformama
ili sa udubljenjima u koja staju tokovi poluprikolice. Imamo i
varijantu kada su poluprikolice sa demontanim tokovima, pri emu se
poluprikolica, za vreme putovanja eleznicom, praktino pretvara u
kontejner.
Primenom ovog sistema omogueno je da poluprikolica postane
kontejner te na veim udaljenostima transporta dolazi do izraaja
jeftiniji transport eljeznicom, a drumski transport je koristi kao
dovoz do stajalita. Slika 18. Prevoz natovarenih drumskih vozila
eljeznikim vagonima
5.2.1. Piggy-backa tehnologijaPigi-bek sistemom se omoguuje
jedinstvo transportnog procesa izmeu eljeznikog i drumskog
saobraaja. eljezniki prevoz se koristi tako da se na poseban
etvoroosovinski plato vagon utovare po dve drumske prikolice.
Primenom pigi beg sistema (Slika 19.) omogueno je da
poluprikolica postane kontejner tako da na veim udaljenostima
transporta je mogue izvriti transport eljeznicom to pojeftinjuje
prevoz, a drumski transport se koristi kao dovoz do stajalita.
Slika 19. Pigi beg tehnologija transporta
5.2.2. Kangourou tehnologijaKengur sistem (Slika 20.) ostvaruje
jedinstvenost transportnog procesa izmeu eljeznikog i drumskog
saobraaja. Sistem koristi posebne vagone koji imaju na jednoj
strani uputenu platformu. Na vagone se utovaraju poluprikolice ije
osovine ulaze u uputeni deo platforme ime se postie manji visinski
gabarit poiljke.
Slika 20. Kengur tehnologija transporta
5.2.3. Huckepack tehnologijaPodrazumeva prevoza drumskih vozila
natovarenih teretom na eljeznikim vozilima. Ova tehnologija ima tri
varijante:
Hackpak tehnologija (Slika 21.) koristi jedinstvo transportnog
procesa izmeu eljeznikog i drumskog saobraaja. Koristi kao
transportno sredstvo obine plato vagone ili vagone sa niskim
stranicama na koje se ukrcavaju posebne prilukice ili poluprikolice
sa osovinama koje je mogue izvui ispod teretnog sanduka.
Slika 21. Huckepack tehnologija transporta
5.2.4. Tehnologija niskih zglobnih vagonaOvom tehnologijom se
ostvarujue jedinstvenost transportnog procesa izmeu eljeznikog i
drumskog saobraaja. Sistem koristi posebne vagone (Slika22.) sa
niskim podom koji se sastoje od vie zglobova. Na ovakve vagone ija
je visina poda platoa 650mm utovaraju se prikolice i poluprikolice
na svaki zglob po jedna.
Slika 22. Niski zglobni vagoni
5.2.5. Fleks-ven tehnologijaFleksivan tehnologijom vri se
kombinovanje transporta izmeu drumskog i eljeznikog saobraaja
(Slika 23.) uz primenu kontejner poluprikolice. Koristi standardni
kontejner koji se prevozi na posebnom platou vagona sa okretnicom
na drumskom motornom vozilu koje ima samo osovine. Kontejner se
doveze na plato vagona zatim se okrene okretnicom vertikalno na
vagon. Ispod kontejnera dolazi teglja koji ga privezuje na svoj
prednji deo i povlai kontejner tako da na njegov zadnji kraj dou
osovine.
Slika 23. Fleksivan tehnologija transporta
5.2.6. Kassbohrer-kirn tehnologijaKirn tehnologija (Slika 24.)
je sistem kombinovanog transportnog procesa izmeu eljeznikog i
drumskog saobraaja. Koristi zatvoreni kontejner i kontejner sa
pokrivaem. Prednost sistema je u tome to se mogu koristiti normalni
vagoni sa niskim preklopnim stanicama i nisu potrebna sredstva
pretovara za prevoz kontejnera.
Slika 24. Kirn sistem transporta5.3. Liner - trans tehnologija
Ova tehnologija je kombinovani transportni proces izmeu eljeznikog
i drumskog saobraaja.
Upotrebljava velike kontejnere iji se pretovar ostvaruje pomou
dvokrake portalne dizalice (Slika 25.). Prednost ovog naina je da
se iskoriava prednost eljeznikog saobraaja u odnosu na drumski za
due relacije.
Slika 25. Liner trans tehnologija
5.4. Railven-roadreoler tehnologijaTakoe je tehnologija
kombinovanog transportnog procesa izmeu eljeznikog i drumskog
saobraaja koristi posebne poluprikolice koje imaju osovine sa
gumenim tokovima i bandaom koje se po potrebi aktiviraju za prevoz
u eljeznikom odnosno drumskom saobraaju (Slika 26.). Konstrukcijski
ova tehnologija podsea na drumsko vozilo nema ni vuni ni odbojni
ureaj kao vagon, ove poluprikolice se moraju sastavljati u poseban
sistem voza a ne u redovan eljezniki voz. Ovaj tehnologija je vrlo
pogodan za prevoz potanskih poiljki i paketa.
Slika 26. Railven-roadreoler tehnologija
5.5.Tehnologija prevoza eljeznikih vozila na specijalnoj
drumskoj prikoliciOvde je primenjen princip da utovaramo eljezniki
vagon na posebnu drumsku poluprilolicu ili prikolicu (Slika 27.).
Prednost ovog sistema je to se vagon sa teretom ne utovara /
istovara na eljeznikoj stanici ve direktno kod korsnika ime se
smanjuju trokovi pretovara.
Slika 27. Sistem prevoza eleznikih vozila na drmskm vozilima
5.6. Tehnologija prevoza putnikih automobila na posebnim
eljeznikim vagonimaKod ove tehnologije (Slika 28.) koristi se
poseban tip spratnih vagona na koje se tovare putniki automobili.
Ovaj sistem omoguava utedu u potronji goriva na duim relacijama kao
i smanjenje zamora vozaa.
Slika 28. Prevoz putnikih automobila eljeznikim vagonima
5.7. Fishy-back tehnologijaPredstavlja kombinovani transportni
proces izmeu pomorskog i drumskog saobraaja (Slika 29.) koristi
kontejner, poluprikolicu ili prikolicun koja se utovara u posebno
izvedene brodove. Ova tehnologija ima prednost to se teret dovozi
neposredno uz bok broda sa drumskim vozilima, a smanjuje se vreme
zadravanja broda primenom odgovarajuih sredstava pretovara i uz uee
malog broja ljudi.
Slika 29. Fishy-back tehnologija transporta
5.8. Tragerschiffe tehnologijaOvo je tehnologija posebnog
transportnog procesa u pomorskom, odnosno kombinovanog
pomorsko-renog sobraaja (Slika 30.). Sistem brodova nosaa je
izgraen tako da su brodovi posebne konstrukcije koji u sebi nose
poseban tip plovnog kontejnera. Brod poseduje posebnu dizalicu
velike nosivosti koja utovara odnosno istovara plovne
kontejnere.
Po istovaru plovnih kontejnera na vodenu povrinu, tegljai
odnosno gurai sloene kontejnere odvoze iz pomorskih luka unutranjim
plovnim putevima, odnosno kanalskim putevima do odredita u
unutranjosti.
Slika 30. Sistem brodova nosaa
5.9. Tehnologija transporta rasutih tereta konbinacijom
eljezniko renim putemZa transport rasutih tereta u kombinovanom
transportnom procesu eljeznice i renog saobraaja (Slika 31.)
koristi se:
- tehnologije sa posebnim kontejnerima zapremine od 10-12,5 m3
koji se transportuju rekom, posebno izvedenim leperima sa
pregradama, odnosno na vagonu asiji,
- tehnologija koji koristi plovni kontejner ija je zapremina i
do 75 m3 a njegova nosivost i do 50 t.
Kod ove tehnologije pri transportu rekom plovni kontejneri
organizuju se u jedinstveni plovni objekat sa brodom guraem.U luci
se plovni kontejneri utovaraju na posebne eljeznike vagone-asije i
prevoze dalje eljeznicom. Slika 31. transporta rasutih tereta
konbinacijom eljezniko renim putem
5.10. Ferry-boat tehnologijaOvo je tehnologija kombinovanog
transportnog procesa u pomorskom i eljeznikom saobraaju (Slika
32.). Pomorski brodovi su izvedeni tako da se u njima nalazi celi
splat koloseka na koje dolaze celi putniki i teretni vozovi.
Prednost ove tehnologije je u tome to je vreme utovara/istovara
broda vrlo kratko, a esto se pod ovom tehnologijom podrazumeva
jedinstveni transportni proces izmeu pomorsko-jezerskog i drumskog
saobraaja.
Ovde postoji i utovar/istovar kompletnih drumskih vozila (kamion
sa prikolicom, teglja sa prikolicom, autobus, putniko vozilo) u
brod. Za ove brodove se esto koristi naziv trajekt.
Slika 32. Ferry-boat tehnologiji6. DOMENI UEA POJEDINIH VIDOVA
TRANSPORTA Trokovi transporta uzimaju uee i do 20% od ukupne cene
proizvoda. Koji emo vid izabrati da bi putnike ili teret prevezli
od jednog do drugog mesta zavisi od niza faktora kao to su vrsta
robe, raspoloiva infrastruktura, mesto polaska i dolaska,
tehnologija, i posebno rastojanja koja treba da se preu.
Drumski transport je pogodan na kraim relacijama (za rastojanja
do 500-750 km), eljezniki transport na srednjim relacijama (do 1500
km), a pomorski transport na dugim relacijama (preko 1500 km).
U Evropi se tei preusmeravanju robnih tokova sa drumskog na neki
drugi vid (na primer u vajcarskoj se sav teret koji prolazi kroz
dravu mora transportovati eljeznicom). Evropska unija pokuava da
unapredi intermodalne alternative ulaui u eljeznicu i njenu
infrastrukturu, istovremeno poveavajui naknadu za korienje drumskih
saobraajnica.
Trokovi intermodalnog transporta izmeu polazita i dolazita se
sastoje od : - trokova spajanja tereta, - trokova prevoza od i do
mesta promene vida prevoza, - trokova pretovara sa jednog na drgi
vid prevoza, - trokova razdvajanja tereta u dolazitu.
Osnovne tenje su usmerene ka postizanju vee uravnoteenosti
pojedinih naina transporta (regulisanja konkurencija, povezivanja
saobraajnih grana), zatim ka uklanjanju uskih grla u okviru sistema
(rastereenje glavnih pravaca i tekoe finansiranja) i ka
postavljanju korisnika u sredite saobraajne politike (nebezbedni
putevi, istina o trokovima korisnika i saobraaj po meri oveka).
Osnovni red sobraajne politike EU je garantovanje kontinuiteta:
poveanje ukupne transportne efikasnosti, smanjenje trokova, via
ekoloka prihvatljivost transportnog sistema. Srednjorono i dugorono
je definisano plansko ureenje infrastrukture (sistem Pan-evropskih
intermodalnih koridora) kao elementa integralnog prevoznog puta,
uvoenje principa slobodnog pristupa do nje pod istim uslovima za
sve uesnike, uvoenjem naela plaanja svih trokova za sve uesnike,
unifikacija opreme i sredstava, standardizacija kvaliteta usluge uz
ubrzano uvoenje telematskih sistema za podrku.
Moe se rei da je glavna tendencija na podruju EU, kada je u
pitanju definisanje koncepta budueg transportnog sistema, stvaranje
uslova za ubrzani razvoj intermodalizma, gde se pod tim pojmom
podrazumeva sistematina dva ili vie naina prevoza sa ciljem
poveanja ukupne efikasnosti transportnog sistema te tako utiui na
promenu postojeeg ka eljenim vrednostima, umanjiti negativno
delovanje saobraaja na ivotnu sredinu.
7.ZAKLJUAK
Znaajno je istai da danas kada praktino doivljavamo saobraajno
transportnu revoluciju za korisnike transporta i usluga geografski
prostor postaje nebitan dok za nosioce tih usluga prilikom
odreivanja putnih pravaca, trokova i frekvencije usluga geografski
prostor postaje veoma bitan.
Ubrzan i dinamian razvoj transportnih tehnologija doprinosi
veoma ubrzanom razvoju saobraaja i drutvenih odnosa u celini.
Sam transport je veoma znaajan za privredu. Troi 60% naftnih
derivata, 20% elika, 80% olova, 70% plastike, 40% liva od lakih
metala a vie od 30% je zaposleno u oblast transporta. Zbog svega
navedenog njegov znaaj se ogleda kroz:
- ekonomiju, - kulturu,
- politiku, - odbranu, -socioloke odnose i -nauku u celini.U
dananje vreme svaka od saobraajnih grana nastoji da za sebe
pridobije to vei udeo u transportu. Kako to uvek nije isplativo
odsnosno ekonomski opravdano sve vie se pribegava kombinovanju
transporta u okviru jedne ili vie grana saobraaja.
Najvea slabost sadanjeg transportnog sistema EU je nedostatak
veza izmeu pomorskog, kopneno-vodenog i eljeznikog transporta.
Vie od 70% celokupne trgovine koja se obavlja izmeu EU i ostalog
sveta obavlja se posredstvom brodskog prevoza.
Pomorski prvoz i prevoz unutranjim plovnim putevima su dve
osnovne komponente intermodalnog transporta koje bi danas morale da
budu alternativa prevozu po zasienim infrastrukturama drumova i
eljeznice.
Ubrzani razvoj kombinovanog saobraaja dovodi do:
- racionalne upotrebe kapaciteta grana i vorova, saobraajnih
mrea i voznih sredstava,
- poveanja ukupne efikasnosti transportnog sistema,
- iskazivanja i povezivanja najboljih osobina pojedinih vidova
prevoza,
- smanjenja negativnog delovanja na ivotnu sredinu i dr.
8.LITERATURA:1. Lali, Z: Saobraajna sredstva i infrastruktura,
Visoka kola strukovnih studija za menadment u saobraaju, Ni
2011.
2. Opsenica, M: Saobraajni sistemi-drugo dopunjeno i izmenjeno
izdanje, Visoka kola strukovnih studija za menadment u saobraaju,
Ni 2010.
3. Opsenica, M., Mladenovi, V: Osnovi saobraaja i transporta,
Visoka kola strukovnih studija za menadment u saobraaju, Ni
2010.
4. Perii, R: Savremena tehnologija transporta I (integralni
sistemi transporta), Saobraajni Fakultet,Beograd 1994.
5. Opsenica, M: materijali sa platforme (iubd.org. moodle)6. Boi
Vladan, Aimovi Slobodan Marketing i logistika,Ekonomski fakultet,
Beograd 2006.
7. Boi Vladan, Novakovi Stojan Ekonomija saobraaja, Ekonomski
fakultet, Beograd 2004.
8. Markovi Ivo Integralni transportni sustavi i robni tokovi,
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1990.
9. Perii Risto Savremene tehnologije transporta II, Saobraajni
fakultet, Beograd 1995. Rodrigue Jean Paul The geography of
transport systems, Comtois Claude, Slack Brian, New York 2006.
10. Institute of shipping economics and logistic ISL Isl monthly
container port monitor , volume I / 2007.Internet izvori:1.
http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&um 2.
http://www.google.com/imgres?q=Pretovarna+Mehanizacija&um 3.
http://www.jugoagent.net/index.php?page_id=288 4.
http://www.google.com/imgres?q=Manipulacija+robom+i+kontejne5.
http://www.google.com/imgres?q=Paletizacija&hll 6.
http://www.google.com/imgres?q=Viljukari&hl=en&biw=1024&
7.
http://www.google.com/imgres?q=Viljukari&start=335&hl=en&bi
8.
http://www.google.com/imgres?q=KOntejner+cisterne&um=1&hl
9.
http://www.google.com/imgres?q=Cargo+transport&um=1&hl=e10.
http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&um 11.
http://www.google.com/imgres?q=piggyback 12.
http://cgi.ebay.fr/Roco-wagon-a-bogies-type-poche-kangourou 13.
http://www.google.com/imgres?q=Huckepack+sistem&start=116&14.
http://www.legios.eu/hr/vagoni/plato-vagoni/zglobni-plato-vagon15.
http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&start
HYPERLINK
"http://www.motorna-vozila.com/"http://www.motorna-vozila.com
http://uvod u
transport.info/ust-materijali/12.%20intermodalni%20transport.pdf
HYPERLINK
"http://www.google.com/images?q=Pretovarna+Mehaniyacija"http://www.google.com/images?q=Pretovarna+Mehaniyacija
HYPERLINK
"http://www.google.com/images?q=ru;na+kolica"http://www.google.com/images?q=ru;na+kolica
HYPERLINK "http://www.knezljubo.hr/"http://www.knezljubo.hr
HYPERLINK
"http://www.jugoagent.net/index.php?page"http://www.jugoagent.net/index.php?page
i HYPERLINK
"http://www.google.com/images?q=Manipulacija+robom+kontejnerima"http://www.google.com/images?q=Manipulacija+robom+kontejnerima
http://www.google image result dc2o2.4 sharet.com
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=Paletizacija&hll"http://www.google.com/imgres?q=Paletizacija&hll
HYPERLINK "http://www.to-ma.rs/palete
27.05.2012"http://www.to-ma.rs/palete 27.05.2012.
HYPERLINK "http://www.rockspalet.net/"http://www.rockspalet.net
i HYPERLINK "http://www.w-und-h.de/"http://www.w-und-h.de
HYPERLINK "http://www.continer.si/"http://www.continer.si
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=Viljukari&hl=en&biw=1024&bih=673&gb"http://www.google.com/imgres?q=Viljukari&hl=en&biw=1024&bih=673&gb
i HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=Viljukari&start=335&hl=en&biw=1024&bi"http://www.google.com/imgres?q=Viljukari&start=335&hl=en&biw=1024&bi
Isto kao 2
HYPERLINK
"http://www.transportrobe.com/kontejnerski-transport.php
31.03.2012"http://www.transportrobe.com/kontejnerski-transport.php
31.03.2012.
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=KOntejner+cisterne&um=1&hl=en&sa=N&biw=1024&bih=673&tbm=isch&tbnid=-Bb-ZPb3slBD1M:&imgrefurl=http:/"http://www.google.com/imgres?q=KOntejner+cisterne&um=1&hl=en&sa=N&biw=1024&bih=673&tbm=isch&tbnid=-Bb-ZPb3slBD1M:&imgrefurl=http:/
Isto kao 2
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=Cargo+transport&um=1&hl=en&biw=1024"http://www.google.com/imgres?q=Cargo+transport&um=1&hl=en&biw=1024
HYPERLINK
"http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&um"http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&um
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=piggyback"http://www.google.com/imgres?q=piggyback
HYPERLINK
"http://cgi.ebay.fr/Roco-wagon-a-bogies-type-poche-kangourou"http://cgi.ebay.fr/Roco-wagon-a-bogies-type-poche-kangourou
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=Huckepack+sistem&start=116&"http://www.google.com/imgres?q=Huckepack+sistem&start=116&
HYPERLINK
"http://www.legios.eu/hr/vagoni/plato-vagoni/zglobni-plato-vagon-serije-sggmrss-90/"http://www.legios.eu/hr/vagoni/plato-vagoni/zglobni-plato-vagon-serije-sggmrss-90/
HYPERLINK
"http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&start"http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&start
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=kontejnerski+transport&um=1&hl=en&biw=1024&bih=630&tbm=isch&tbnid=wn3qns3BluZyxM:&"http://www.google.com/imgres?q=kontejnerski+transport&um=1&hl=en&biw=1024&bih=630&tbm=isch&tbnid=wn3qns3BluZyxM:&
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=Ravenroadrailer&um=1&hl=en&sa=N&biw=1024&bih=673&tbm=isch&tbnid"http://www.google.com/imgres?q=Ravenroadrailer&um=1&hl=en&sa=N&biw=1024&bih=673&tbm=isch&tbnid
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=Multimodalni+transport&um=1&hl=en&biw=1024&bih=673&t"http://www.google.com/imgres?q=Multimodalni+transport&um=1&hl=en&biw=1024&bih=673&t
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=prevoz+automobila+zeleznicom"http://www.google.com/imgres?q=prevoz+automobila+zeleznicom
HYPERLINK
"http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&start"http://www.google.rs/imgres?q=Intermodalni+transport&start
HYPERLINK
"http://www.google.rs/imgres?q=lighter+aboard+ship+lash&start=191&um=1&hl=sr&sa=N&biw=1024&bih=673&tbm=isch&tbnid=jqhRS8"http://www.google.rs/imgres?q=lighter+aboard+ship+lash&start=191&um=1&hl=sr&sa=N&biw=1024&bih=673&tbm=isch&tbnid=jqhRS8
i HYPERLINK
"http://uglyships.wordpress.com/2009/01/30/baco-liner-1/"http://uglyships.wordpress.com/2009/01/30/baco-liner-1/
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=Pretovar+robe&h"http://www.google.com/imgres?q=Pretovar+robe&h
HYPERLINK
"http://www.google.com/imgres?q=ferry+boat+system"http://www.google.com/imgres?q=ferry+boat+system