TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE - cobasystems.com · kako radi moj program za obračun zarada dat je u knjizi PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADE - TEHNOLOGIJA IZRADE PROGRAMA. Chapter 2
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
CSYSTEMS™ Programski Paket za Knjigovodstvo sadrži u sebi program (aplikaciju) zaobračun zarada i naknada zaposlenih lica u firmi klijentu programa (firma za koju se vodiknjigovodstvo putem programa). Program za obračun zarada i naknada urađen je u skladusa postojećim propisima od 01.01.2014 godine a na osnovu tehnologije obračuna koja jeprikazana i analizirana u ovoj knjizi.
BAST Open Source Project - je Projekat na izradi besplatnog knjigovodstvenog
softvera za propise Srbije Crne Gore i BiH po tehnologiji BAST, pokrenut od strane
firme COBA Systems a aktivan je od 01.01.2010 godine. Svi programi ili delovi
programa urađeni u okviru Open Source Projekta, dati su na ovom sajtu za
besplatno preuzimanje svakome ko želi da u projektu učestvuje i dalje razvija i
koristi ovaj softver
4 Chapter 1 PROGRAM
1PROGRAM
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADE
Alaska Xbase++
TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE
COBA Systems Bliblioteka dokumentacije softvera
Svaki programer može da kodira dobar program za obračun zarada u bilo kom
programskom jeziku, ako zna koji to problem treba da reši, na koji način može da ga reši i
kojim redosledom operacija će ga rešavati. Ovaj materijal bavi se odgovorima na ova tri
pitanja: koji problem se rešava u poslu obračuna zarade, na koji način se taj problem
rešava i kojim sledom operacija se on može najlakše rešiti. Iskustvo za pokušaj
osvetljavanja i dokumentovanja ova tri pitanja radi izrade softvera sakupljano je zadnjih
20 godina od kada intezivno radim na izradi, izmenama, dopunama, i održavanju softvera
za obračun zarada koji je za sve to vreme prisutan na tržištu knjigovodstvenog softvera u
Srbiji. Smatram da je ovo sasvim dovoljan materijal da bilo ko može na osnovu njega
napraviti svoj program za obračun zarada. Nastavak ove priče time kako je kodiran i
kako radi moj program za obračun zarada dat je u knjizi PROGRAMIRANJE OBRAČUNA
ZARADE - TEHNOLOGIJA IZRADE PROGRAMA
5Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
Koji to problem treba rešiti ?
BRUTO ZARADA i NETO ZARADA
Zaposleni zna da treba da primi zaradu (platu) na ruke u iznosu 50.000 dinara. Ova
zarada naziva se NETO ZARADA. Poslodavac zna da treba da zaposlenom isplati iznos od
50.000 ali takođe zna da za taj iznos mora da plati državi porez i doprinose i druge
dažbine pa njega zarada zaposlenog košta, na primer: 80.000 dinara. Ova zarada naziva
se BRUTO ZARADA.
Zaposlenog ne zanima BRUTO ZARADA niti hoće da se njome zamara, jer u našem
sistemu poslodavac plaća iz bruto zarade sve poreze, doprinose i druge dažbine, a ne
zaposleni. Zaposleni samo dobija ono što preostane iz bruto zarade, odnosno svoju neto
zaradu pa je i normalno što ga ostalo ne zanima. Normalno je i što zbog toga traži da se
sve u vezi njegove zarade prikazuje u neto iznosima kako bi mu stvari bile jasne.
Poslodavca i te kako zanima bruto zarada jer to su realne pare koje on daje iz džepa, a ne
nekakva neto zarada. Njemu je interes da se sve u vezi zarade (cena radnog sata, dodaci
na zaradu, odbici od zarade, i ostalo) prikazuje u bruto iznosima odnosno u iznosima koji
sadrže i pare za porez i doprinose. Zbog ovoga i čudi praksa mnogih poslodavaca da i
dalje razumeju neto i rade sa neto iznosima. Najčešće su to bivši zaposleni koji sada imaju
svoje firme i nastavljaju da se ponašaju kao nekadašnji zaposleni sa neto opredeljenjem -
koje je sada pogrešno.
Da je naš sistem odlučio da poslodavac zaposlenom isplaćuje BRUTO ZARADU pa da
zaposleni sam iz nje plaća državi poreze, doprinose i ostale dažbine, zaposleni bi imao isti
interes kao i poslodavac, da sve u vezi zarade sagledava kroz bruto iznose, i ne bi bilo
sadašnjih suprotnosti.
Naš sistem je vrlo mudro odlučio da od poslodavca odmah ubere pare od poreza i
doprinosa (uzete od zaposlenog) kako ne bi čekao na uplate zaposlenog, ali je zato
odlučio da ako poslodavac nikada ne isplati zaposlenom onu preostalu NETO ZARADU
sistem se tu više ne meša, nego neka zaposleni vodi dugogodišnju parnicu sa
poslodavcem - pa možda će nešto i dobiti - što se najčešće ne desi. Nema šta, sistem nam
je "ko' nigde više".
6 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
Na koji način rešavati problem ?
Ako je našem poslodavu jasno da je na pijaci kilo krompira 50 dinara, da je dnevnica za
kopanje 2000 dinara (sve su to NETO iznosi) tada mu je jasno da njegovom zaposlenom
treba da isplati na sat na primer 100 dinara (takođe NETO iznos), onda treba da mu je
jasno da u najprostijem slučaju njega taj sat ne košta 100 dinara već ga košta u bruto
iznosu:
1)
N = 100 din
SP = stopa poreza = 12% = 12/100 = 0,12
SD = stopa doprinosa = 18% = 18/100 = 0,18
pa je tada
N = 100 din x 176 sati rada u mesecu = 17.600
i sada je bruto sat B = (17600) : 0,7 : 176 = 25.143 : 176 = 143 dinara
Obračun zarade bi bio:
B = 25.143
POREZ = ( 25.143 ) * 0,12 = 3.017
DOPRINOSI = ( 25.143 ) * 0,18 = 4.526
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
2)
E da, ali ako zaposleni ima pravo na poreske olakšice, tada se stvar malo komplikuje
pa njega taj sat košta:
7Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
gde je
X = 5.000 dinara (na primer) i predstavlja poresku olakšicu (umanjenje osnovice za
obračun poreza na zaradu)
Sada se već ne može raditi sa cenom sata već sa ukupnom neto zaradom za na primer
176 sati u mesecu:
pa je tada
N = 100 din x 176 sati rada u mesecu = 17.600
XSP = 5000 x 0,12 = 600
i sada je bruto sat B = (17600-600) : 0,7 : 176 = 24.286 : 176 = 138 dinara
Obračun zarade bi bio:
B = 24.286
POREZ = ( 24.286 - 5.000 ) * 0,12 = 2.314
DOPRINOSI = ( 24.286 ) * 0,18 = 4.371
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
Dakle, ovo se radi ako poslodavac planira da zadrži datu poresku olakšicu od 143 - 138 =
5 dinara po satu a radniku kakva ispadne neto zarada (naravno manja jer i bruto zarada
je manja).
A ako poslodavac planira da za poresku olakšicu od 600 dinara uveća neto zaradu
zaposlenog, tada cena bruto sata ostaje ista 143 dinara, dakle primenjuje se prva
formula, a time se kroz obračun zarade dešava sledeće: smanjuje se porez za 600
dinara i uvećava se neto zarada za 600 dinara, što će se desiti u momentu
izračunavanja poreza i neto zarade i zbog toga to ne treba raditi ovde preko druge
formule.
3)
8 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
U ovom kontekstu priča da poslodavac želi da zada neto zaradu a da mu program za
obračun zarade uradi bruto zaradu, porez, doprinose, ostale dažbine i da se na kraju
dobije ista zadata neto zarada, ima svrhu koja se ovde objašnjava. Tim načinom rada
poslodavac Poreze i doprinose i druge dažbine mora da plati koliki jesu a za njihov iznos
biće formirana bruto zarada da bi se očuvala zadata neto zarada zaposlenog. U ovom
slučaju poreske olakšice i olakšice na doprinose prelivaju se poslodavcu a neto zarada
zaposlenog ostaje ista. Ovakav obračun se može bez problema realizovati putem formule
2) ili 3):
koja je objašnjena u naslovu FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE
Vidi objašnjenje
Primer je isti kao u tački 2 samo što još imamo dodatke na bruto zaradu:
U = 3000
i sada je bruto sat B = ((17600-600) : 0,7)-3000 : 176 = 21.286 : 176 = 110 dinara
Obračun zarade bi bio:
B = 21.286
POREZ = ( 21.286 + 3.000 - 5.000 ) * 0,12 = 2.314
DOPRINOSI = ( 21.286 + 3.000 ) * 0,18 = 4.371
NETO = B + 3.000 - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
Ovde se jasno vidi da ako u jednom BRUTO sistemu obračuna koristimo NETO zaradu koju fiksiramo kaonepromenljivu i zahtevamo da se ona obračunom zarade očuva u zadatom iznosu, dolazi do sledećeg:
- sa dodacima na bruto zaradu (sa kojima bi trebalo da se uveća i neto zarada) dolazi do smanjivanja brutozarade, - sa umanjenjem poreza na bruto zaradu (za koje bi trebalo da se uveća neto zarada) dolazi do smanjivanjabruto zarade.
Dakle, i u jednom i u drugom slučaju, umesto odgovarajućeg uvećanja neto zarade smanjuje se brutozarada a neto ostaje isti - i poslodavcu je potrebno manje novca da isplati zarade.
21
9Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
Kojim redosledom operacija rešavati problem ?
Redosled operacija i sadržaj operacija kojim se rešava problem obračuna zarada naziva
se Tehnologija obračuna zarada i ova tehnologija je detaljno razrađena u ostalim
naslovima ove knjige.
10 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
Napomena autora:
U zemlji Srbiji ništa nije jednostavno, prosto i elegantno. Sve mora da bude komplikovano
i zamršeno (čitaj: jadno). Obračun zarade je tehnika koju bi svaki zaposleni morao da zna
da izvede, ako je ta tehnika jasna i efikasna što bi i morala da bude. Obračun zarade po
bruto sistemu koji je ozakonjen imao je tu ideju i bio je stvarni napredak u odnosu na
prethodne načine obračuna. U toj priči glavnu ulogu je trebala da igra Formula 1 i ništa
više.
Nije trebalo da bude nikakvih uvećanja ili umanjenja osnovica poreza i osnovica
doprinosa. Osnovica za porez i doprinose trebala je da bude bruto zarada. Nije trebalo
ništa iskazivati u neto iznosima i u skladu sa tim je trebalo organizovati i ugovaranje
zarade i obračun zarade i objavljivanje parametara zarade u propisima. Ali odmah se
odstupilo od toga. Ministarstva su za zaposlene koji se plaćaju iz budžeta (iz trezora)
propisala Neto zaradu kao ulazni podatak za obračun zarade. Zatim su umanjenje poreza
koje je trebalo da uveća neto zaradu zaposlenog „naterali“ da umanji bruto zaradu (dato
je poslodavcu) – čime je to umanjenje obesmišljeno a obračun zarade iskomplikovan do
neba. Većina firmi i danas ima stari sistem obračuna neto zarade koji na kraju na silu
podešavaju da bi ga mogli ugurati u obrasce za bruto zaradu – kažu da im je tako jasnije
šta rade. Sama država objavljuje ZAGARANTOVANU NETO ZARADU PO SATU (propisana
je zakonom, objavljuje se kao neto cena radnog sata, i menja se svaki mesec, pa je na
primer u oktobru 2011 = 102,00 din/sat). I sada ovo treba preračunavati na bruto ili
ne ? Ako se preračunava po kojoj formuli se to radi ? Ako se ne preračunava već se
„čeka“ da se iz urađenog obračuna zarade dobije neto zarada pa da se uporedi da li je
manja ili veća od zagarantovane, tada nas država tera da u doba računara zaradu radimo
primitivnom iteracijom iz više pokušaja, pa kada „ubodemo“ tada stanemo.
Dakle, od jasnog i jednostavnog BRUTO sistema obračuna zarade napravljen je
zastrašujući kvazimodo obračun za koji je prosečnom knjigovođi potrebna obuka od
mesec dana za najprostiju zaradu. A kada se uleti u sistem poreskih olakšica i olakšica za
doprinose tada nikakva obuka ne pomaže, već treba kupiti gomilu priručnika sa
primerima i tumačenjima i treba svakodnevno iščitavati službene listove – možda je neki
novi ministar dobio genijalnu ideju kako da namakne pare preko zarada ili kako da uvede
neku novu minornu olakšicu na zarade još većim komplikovanjem obračuna zarada i
dodatnom papirologijom, pa zbog toga najveći broj poslodavaca te olakšice nikada i ne
koristi – bukvalno ih ignorišu i izbegavaju.
11Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
To je otprilike sadašnje stanje. Videćemo, kad ne budemo ušli u EU, možda će se nešto
poboljšati. Možda i neće, a možda će nam ovi iz EU narediti da se poboljša, ako ih tada još
budemo slušali.
12 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADEFORMULE ZA PRERAČUNAVANJE NETO U BRUTO ZARADU
OZNAKE U FORMULI:
B = BRUTO (nepoznato treba ga izračunati),
U = Zbir svih Uvećanja ili Umanjenja bruto zarade (poznato)
B+U = osnovica za porez i osnovica za doprinose na zaradu
N = NETO (poznato)
SP = stopa poreza/100 (poznato),
X = propisano umanjenje osnovice poreza B+U (poznato)
SD = stopa doprinosa/100 (poznato),
Y = umanjenje ili uvećanje osnovice doprinosa B+U (poznato)
P = POREZ (treba izračunati),
UP = Umanjenje poreza (treba izračunati)
D = DOPRINOSI (treba izračunati),
UD = Umanjenje doprinosa (treba izračunati)
FORMIRANJE FORMULE:
B+U = N + (P - UP) + (D - UD)
P = (B+U) * SP
UP = X * SP
D = (B+U) * SD
UD = Y * SD
B+U = N + ( (B+U) * SP ) - ( X * SP ) + ( (B+U) * SD ) - ( Y * SD )
13Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
B+U = N + (B+U)*(SP+SD) - X*SP - Y*SD
B+U - (B+U)*(SP+SD) = N - X*SP - Y*SD
B+U * (1-SP-SD) = N - X*SP - Y*SP
N - X*SP - Y*SD
B+U = -------------------
1-SP-SD
N - X*SP - Y*SD
B = ------------------- - U
1-SP-SD
14 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
VARIJANTE FORMULE:
ako ima dodataka na bruto U i ako ima korekcije
osnovice poreza X i osnovice doprinosa Y što je
opšti slučaj, tada je
Formula 3:
N - X * SP - Y * SD
B = ----------------------- - U
1 - SP - SD
ili
ako nema dodataka na bruto U i ako nema korekcije
osnovice doprinosa Y što je najčešći slučaj, tada je
Formula 2:
Y * SD = 0 * SD = 0,
U = 0
N - X * SP
B = -----------------------
1 - SP - SD
ili
15Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
ako nema ni umanjenja poreza tada je formula najprostija:
Formula 1:
X * SP = 0 * SP = 0,
Y * SD = 0 * SD = 0,
U = 0
N
B = -----------------------
1 - SP - SD
ili
16 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
ANALIZA RADA FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE NETO U
BRUTO ZARADU
FORMULA 1
(zaposlenom se uvećava neto zarada za date olakšice)
N
B = --------------
1 - SP - SD
Kod preračunavanja NETO na BRUTO ako se koristi FORMULA 1
poreska olakšica i olakšica za doprinose smanjuju POREZ i
smanjuju DOPRINOSE pa uvećavaju NETO ZARADU a BRUTO ZARADA
ostaje ista kao da nema olakšica:
SP = 0,12 - stopa poreza/100
SD = 0,18 - zbirna stopa doprinosa/100
X = 5.000 - zakonom propisano umanjenje osnovice za porez
zbirno umanjenje za sva propisana umanjenja
Y = 6.000 - zakonom dozvoljeno a sračunato umanjenje ili
uvećanje osnovice za doprinose
NetoSat = 100 din - zagarantovana neto cena radnog sata
zakonom propisana i objavljena
N = 100 x 176 = 17.600 (neto zarada za mesec sa 176 sati rada)
B = 17.600 / 0,7 = 25.143 (formula 1 za preračunavanje)
Kada se ova NETO ZARADA od 17.600 uzme kao startni podatak za obračun BRUTO
17Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
ZARADE od 25.143 dinara, tada se bruto zarada može izračunati na tri načina,
a u zavisnosti od toga da li postoje olakšice za porez i za doprinos na bruto
zaradu i da li postoje dodaci ili odbici na bruto zaradu.
I. NAČIN
O B R A Č U N B R U T O Z A R A D E B E Z O L A K Š I C A
NA POREZ I DOPRINOS I BEZ DODATAKA/ODBITAKA NA BRUTO ZARADU DAJE ULAZNI NETO
JEDNAK IZLAZNI NETO: N = NETO
B = 25.143
POREZ = ( 25.143 ) * 0,12 = 3.017
DOPRINOSI = ( 25.143 ) * 0,18 = 4.526
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
II. NAČIN
O B R A Č U N Z A R A D E S A O L A K Š I C A M A
NA POREZ I NA DOPRINOSE A BEZ DODATAKA/ODBITAKA NA BRUTO DAJE IZLAZNI NETO
KOJI JE UVEĆAN ZA OLAKŠICE
B = 25.143
POREZ = ( 25.143 - 5.000 ) * 0,12 = 2.417
DOPRINOSI = ( 25.143 - 6.000 ) * 0,18 = 3.446
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 19.280
OLAKŠICE:
Umanjenje poreza = 5.000 * 0,12 = 600
Umanjenje doprinosa = 6.000 * 0,18 = 1.080
Ukupno = 1.680
Neto bez olakšica = 17.600 + olakšice 1.680 = 19.280
18 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
III. NAČIN
O B R A Č U N Z A R A D E S A O L A K Š I C A M A
NA POREZ I NA DOPRINOSE I SA DODACIMA-ODBICIMA NA BRUTO ZARADU KOJI UVEĆAVAJU
OSNOVICU ZA POREZ I OSNOVICU ZA DOPRINOSE DAJE IZLAZNI NETO KOJI JE UVEĆAN ZA
OLAKŠICE A ZATIM IZLAZNI NETO JE UMANJEN ZA IZNOS POREZA I DOPRINOSA IZ
ODBITAKA NA BRUTO:
U = 3.000 - zbirni dodaci ili odbici na bruto zaradu
MESECNA_BRUTOZARADA Ugovorena mesečna bruto zarada u dinarima Ugovorena mesečna zarada u dinarima ili propisanaminimalna mesečna zarada ili nekadašnja garantovanacena rada.
Ugovor o radu 100.000,00
L
UGOVORENI_KOEFICIJENTZARADEUgovoreni koeficijent na zaradu od 1 pa na više Ugovor o radu 1,4
U UGOVORENA_BRUTOZARADAM = K x L
Izračunava se140.000,0
0
N1B_SATIEFEKTIVNOGRADA (sati redovnog rada)Zbir N1+N2+N3+N4+N5 mora biti = A
Broj sati 96
N2B_SATIBOLOVANJA (sati naknade zarade)Bolovanje do 30 dana – plaća poslodavac
Broj sati 24
N3B_SATIRADANAPRAZNIK (sati rada)Rad na državni praznik
Broj sati 8
N4B_SATINOĆNOGRADA (sati rada)Rad noću
Broj sati 24
N5B_SATIRADAUSMENAMA (sati rada)Rad u smenama
Broj sati 24
N6B_SATIPREKOVREMENOG RADA (sati rada)Prekovremeni rad
Broj sati 16
N7B_SATIPLACENOGODSUSTVASati godišnjeg odmora i plaćenog odsustva tretiraju sekao sati efektivnog rada N1 i tako se plaćaju i prikazuju u
Broj sati
31Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
obračunu zarade
OPLACENI_BROJSATIRADAZbir svih plaćenih sati rada i sati bolovanja
Izračunava se 192
SSATNICA bruto cena radnog sata za obračunski mesecSATNICA = K x L / A = 100000 x 1,4 / 176 = 795,45 din
Izračunava se 795,45
R1STOPA_MINULIRAD izračunava se po zakonu i formuli:stopa = broj godina staža 20 god x 0,5 % = 10%
Izračunava se 10 %
R2OSNOVICA_MINULIRAD Dobija se kao: O x S = 192 x 795,45 = 152.726,40 din
Izračunava se 152.726,40
P1DODATAK_MINULIRAD Dobija se kao: R2 x R1 % / 100 = 152.726,40 x 0,1 = 15.272,64
Izračunava se 15.272,64
P2DODATAK_TOPLIOBROK (isto za sve zaposlene)Dodatak u fiksnom iznosu u din. na bruto zaradu
Odluka firme 1.000,00
P3DODATAK_REGRES (isto za sve zaposlene)Dodatak u fiksnom iznosu u din. na bruto zaradu
Odluka firme 2.000,00
P4DODATAK_TERENSKIRAD (posebno za svakog)Dodatak u fiksnom iznosu u din. na bruto zaradu
Odluka firme 5.000,00
P5DODATAK_KASH (posebno za svakog)Dodatak/Odbitak u dinarskom iznosu na bruto zaradu
Odluka firme - 1.500,00
PDODATAK_NABRUTOZARADUdodaci na bruto zaradu – zbirno P1+P2+P3+P4+P5
Izračunava se 21.772,64
OBRAČUN ZARADE ZAPOSLENOG
UUGOVORENA_BRUTOZARADAM = K x L
Izračunava se140.000,0
0
V1B_SATIEFEKTIVNOGRADA (sati redovnog rada)Plaćen Redovan efektivni rad u radno vreme
U1 = N1 x S x J196 x 795,45x 1
76.363,20
V2B_SATIBOLOVANJA (sati naknade zarade)Plaćeno Bolovanje do 30 dana – plaća poslodavac
U2 = N2 x S x J224 x 795,45x 0,7
13.363,56
V3B_SATIRADANAPRAZNIK (sati rada)Plaćen Rad na državni praznik
U3 = N3 x S x J38x 795,45x 2,1
13.363,56
V4B_SATINOĆNOGRADA (sati rada)Plaćen Rad noću
U4 = N4 x S x J424x 795,45x 1,4
26.727,12
V5B_SATIRADAUSMENAMA (sati rada)Plaćen Rad u smenama
U5 = N5 x S x J524x 795,45x 1,25
23.863,50
V6B_SATIPREKOVREMENOG RADA (sati rada)Plaćen Prekovremeni rad
U6 = N6 x S x J616x 795,45x 1,3
16.545,36
32 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
VBRUTOZARADA_ZASATERADAPlaćena bruto zarada za sate rada i sate bolovanja
Izračunava seZbir V1 doV6
170.226,30
Z
OBRAČUNATA_BRUTOZARADAPlaćena brutozarada za rad i dodatke na zaraduZ = V + P
Izračunava se 192.000,00
X1Umanjenje poreske osnovice za sve zaposlene po osnovupropisane poreske olakšice
izračunava sePRILOG 1
5.000,00
X2Umanjenje poreske osnovice po osnovu uplatepropisanog iznosa dobrovoljnog PIO
izračunava sePRILOG 2
0,00
X3Umanjenje poreske osnovice za invalidna lica po osnovupropisane poreske olakšice
Izračunava sePRILOG 3
0,00
X
POREZ_NABRUTOZARADUX = ( Z - X1 - X2 - X3 ) x ( F/100)( 192.000,00 – 5000 ) x 12%/100 = 23.699,87
Izračunava se 22.440,00
Y0OSNOVICA_DOPRINOSA - Osnovica doprinosa jeobračunata bruto zarada ili drugi propisani iznos
Izračunava sePRILOG 4
192.000,00
Y1
DOPRINOSI_NABRUTOZARADUY1 = Y0 x ( G1 + G2 + G3 ) / 100 192.000,00 x (11+6,15+0,75)/100 = 34.368,00
Izračunava se 34.368,00
W
NETO ZARADAW = Z – X – Y1192.000,00 - 22.440,00 - 34.368,00 = 135.192,00
Y3DOPRINOSIOSTALI_NABRUTOZARADUY3 = Z x ( I1 + I2 ) / 100 = 192.000,00 x 2/100
Izračunava se 3.840,00
Z1ZAISPLATU_BRUTOZARADEZ1 = Z + Y2 + Y3
Izračunava se 230.208,00
PRILOG1
33Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
X1Umanjenje poreske osnovice za sve zaposlene po osnovu propisane poreske olakšice,umanjenja poreza: PORESKO OSLOBODJENJE - Član 15.a stav 2. Zakona Osnovica poreza je bruto zarada umanjena za objavljeno umanjenje = E, ali za pun broj satirada ( za mogući broj sati rada u mesecu = A ), odnosno umanjena za proporcionalni iznosobjavljenog umanjenja za manji broj radnih sati. Za veći broj radnih sati limit je objavljenoumanjenje.Iznos umanjenja poreske osnovice propisan zakonom za pun broj sati rada u mesecuobjavljuje se kao na primer: E = 5.000,00Iznos koji sme da se upotrebi za umanjenje poreske osnovice :1. Ako je broj plaćenih sati rada O, jednak broju mogućih sati rada u mesecu A O = A, umanjenje poreske osnovice = E2. Ako je broj plaćenih sati rada O, veći od broja mogućih sati rada u mesecu A O > A, umanjenje poreske osnovice = E3. Ako je broj plaćenih sati rada O, manji od broja mogućih sati rada u mesecu A O < A, umanjenje poreske osnovice se proporcionalno umanjuje: umanjenje poreske osnovice = ( E/A ) x O
PRILOG2
X2Umanjenje poreske osnovice za zaposlenog po osnovu uplate dobrovoljnog PIO PORESKO OSLOBODJENJE - Član 21.b Zakona Osnovica poreza je bruto zarada umanjena za objavljeno umanjenje = E, Iznos umanjenja poreske osnovice propisan zakonom, po osnovu uplate dobrovoljnog PIOosiguranja objavljuje se kao na primer: E = 3.000,00Zaposleni vrši u obračunskom mesecu zarade uplatu dobrovoljnog PIO na primer u iznosuod PIO = 4.000,00 din. Ova uplata se kroz zaradu prikazuje i obračunava kao odbitak odneto zarade – kao kredit.Iznos koji sme da se upotrebi za umanjenje poreske osnovice :1. Ako je uplata PIO , jednaka objavljenom iznosu umanjenja poreske osnovice E PIO = E, umanjenje poreske osnovice = E2. Ako je uplata PIO , veća od objavljenog iznosa umanjenja poreske osnovice E PIO > E, umanjenje poreske osnovice = E3. Ako je uplata PIO , manja od objavljenog iznosa umanjenja poreske osnovice E PIO < E, umanjenje poreske osnovice = PIO
PRILOG3
X3Umanjenje poreske osnovice za zaposlenog po osnovu zarade invalidnih lica PORESKO OSLOBODJENJE - Član 21 Zakona Osnovica poreza je bruto zarada umanjena za objavljeno umanjenje = E, Iznos umanjenja poreske osnovice propisan zakonom, po osnovu zarade invalidnih licaobjavljuje se kao na primer: E = 6.000,00Iznos koji sme da se upotrebi za umanjenje poreske osnovice :1. Ako je broj plaćenih sati rada O, jednak broju mogućih sati rada u mesecu A O = A, umanjenje poreske osnovice = E2. Ako je broj plaćenih sati rada O, veći od broja mogućih sati rada u mesecu A
34 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
O > A, umanjenje poreske osnovice = E3. Ako je broj plaćenih sati rada O, manji od broja mogućih sati rada u mesecu A O < A, umanjenje poreske osnovice se proporcionalno umanjuje: umanjenje poreske osnovice = ( E/A ) x O
PRILOG4
Y0OSNOVICA_DOPRINOSA Osnovica za izračunavanje doprinosa na bruto zaradu, je bruto zarada. Osim u dva slučaja:1. kada je bruto zarada manja od propisane bruto minimalne osnovice doprinosa = B 2. kada je bruto zarada veća od propisane bruto maksimalne osnovice doprinosa = D
1. Prvi slučaj: Bruto zarada Z ne može nikada da bude manja od iznosa propisane brutominimalne osnovice doprinosa B, jer bruto zarada ne sme da bude manja od propisanezagarantovane bruto zarade ZBZ koja se svakog meseca objavljuje i koja je uvek veća odiznosa B. Ali može se desiti da poslodavac nema sredstava da isplati neto zaradu, već onsamo obračuna zaradu, a obračuna i isplati doprinose za svakog zaposlenog na brutominimalnu osnovicu doprinosa B. Kada poslodavac bude imao sredstva, tada mora daponovo obračuna istu zaradu i doprinose na zaradu na osnovicu doprinosa koja je brutozarada i da doplati razliku doprinosa. Dakle, bruto minimalna osnovica doprinosa ima tusvrhu (vidi PRILOG 6) Dok nije uvedena ZBZ, bruto zarada je mogla biti manja od B, pa je u tom slučaju osnovicaza obračun doprinosa bila propisana bruto minimalna osnovica doprinosa B.
2. Drugi slučaj: Kada je bruto zarada Z veća od propisane bruto maksimalne osnovicedoprinosa D, tada je osnovica za obračun doprinosa = D.
U starom napuštenom sistemu obračuna zarade u programu CSYSTEMS postoj ala j e tabelaMinimalnih Osnovica Doprinosa koj a j e sadržala propisane Naj manj e Osnovice Doprinosaza poj edine grupe stručne spreme odnosno grupe poslova. Pa su čak i tako propisaneosnovice doprinosa na dalj e bile podložne korekcij ama u zavisnosti od drugih uslovaobračuna zarade, što j e komplikovalo obračun i zahtevalo j e posebno utvrđivanj edinarskog iznosa osnovice na koj u će se obračunati doprinosi zaposlenog i poslodavca, akoj a u f inalu može biti: osnovica = zakonska propisana osnovica za GRUPU zaposlenih osnovica = izračunata bruto ZARADA zaposlenog osnovica = UMANJENA zakonska propisana osnovica za GRUPU zaposlenih
U novom važećem sistemu obračuna zarade u programu CSYSTEMS postavljena susledeća 3 sistema izračunavanja i usvajanja osnovice doprinosa koje bira sam korisnikprograma odnosno obrađivač zarade SISTEM O, SISTEM P i SISTEM N:
SISTEM OOsnovica za obracun doprinosa je Propisana BrutoMinimalna Osnovica Doprinosa = B 1. Ako je bruto zarada manja od B osnovica za obracun doprinosa je B (upotreba samo kod obračuna prve akontacije, tamo gde se rade dve ili više akontacija) 2. Ako je bruto zarada veća od B osnovica za obračun doprinosa je bruto zarada 3. Ako je bruto zarada veća od D osnovica za obračun doprinosa je D
35Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
SISTEM POsnovica za obračun doprinosa je proporcionalno umanjena propisana bruto minimalnaosnovica doprinosa B na ukupan broj plaćenih sati koji se obračunava O.Upotrebljava se samo kad neko počne ili završi zaposlenje u firmi na polovini obračunskogmeseca: Ako zaposleni radi 12 sati + 10 sati bolovanje = ukupno 22 sata, od mogucih 176sati rada u mesecu, pa da otkaz i ode, tada je osnovica za obračun doprinosa za njegovuzaradu: PROPORCIONALNO UMANJENA OSNOVICA = ( B : 176 sati ) x 22 sataSISTEM NOsnovica za obračun doprinosa je uvek samo izračunata bruto zarada Z bilo kakva da je.
PRILOG5
W1ODBICI_NANETOZARADUOdbici od neto zarade mogu biti u procentu na neto zaradu ili u fiksnom dinarskom iznosuod neto zarade:
1. MESNI DOPRINOS po stopi 2% = W * 2% / 100 = 135.192,00 * 0,02 = 2.704,002. ALIMENTACIJA po stopi 20% = W * 20% / 100 = 135.192,00 * 0,20 = 27.038,003. ZAJAM IZ FONDA FIRME u dinarskom iznosu = 2.000,00 3. RATA KREDITA u dinarskom iznosu = 8.500,00UKUPNO ODBICI NA NETO ZARADU = 40.242,00
PRILOG6
M1ZNZsatZAGARANTOVANA NETO ZARADA PO SATU propisana je zakonom, objavljuje se kao netocena radnog sata, i menja se svaki mesec, pa je na primer ZNZsat = 102,00 din/sat
Poslodavac ne sme da isplati neto zaradu po satu manju od ZNZsat
M2ZNZZAGARANTOVANA NETO ZARADA Izračunava se na osnovu objavljene ZNZsat po sistemu:Zagarantovana neto zarada ili ZNZ = A * ZNZsat = 176 * 102 = 17.952,00 din
Poslodavac ne sme da isplati neto zaradu manju od ZNZ
MZBZZAGARANTOVANA BRUTO ZARADA Izračunava se na osnovu izračunate ZNZ po sistemuprevođenja, gde se prevođenje u bruto zaradu vrši po formuli za izračunavanje bruto izneto kod koje je neto korigovano (umanjeno) samo za umanjenje poreske osnovice kojeiznosi: umanjenje = (E * F/100)ZBZ = ( ZNZ – (E * F/100) ) / ( 1 –( F/100) – (G/100) )ZBZ = (17.952,00 – (5000*12/100) / (1 – (12/100) – (17,9/100)ZBZ = 17.352,00 / 0,701 = 24.753,00 din.
Poslodavac ne sme da isplati bruto zaradu manju od ZBZ
1. Izgled programa za obračun zarada 2. Upis podataka o porezima i doprinosima
40 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
3. Statusi rada, stope poreza i doprinosa, stope vrste sati zarade, stope za odbitke
Šta su statusi:
41Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
U zavisnosti od statusa kojim se označi zaposleni, program za tog zaposlenog iz ove tabelepreuzima podatke i upisuje ih u registar karticu sa podacima o zaposlenom, kako se svakomzaposlenom ne bi iznova upisivali isti podaci.
42 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
4. Upis podataka za jedan od statusa – za status R
P vrednosti se propisuju zakonom
A i B vrednosti se propisuju zakonom
C vrednosti se propisuju i objavljuju na nivou republike i regiona
43Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
S i O vrednosti se donose aktima firme a na osnovu zakona
Korekcija vrednosti radnog sata bruto zarade vrši se tako što se cena sata Bolovanje postavlja nacenu SATNICE umanjenu za 30%, cena prekovremenog sata rada postavlja se na cenu SATNICEuvećanu za 30%, cena rada na praznik je cena SATNICE uvećana za 110% i tako dalje kako jeprikazano.
SATNICA je izračunata bruto cena radnog sata za obračunski mesec , a u ovom primeru je:SATNICA = K x L / A = 100000 x 1,4 / 176 = 795,45 din
44 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
5. Osnovica za obračun poreza na zaradu - Poreska oslobođenja (umanjenja osnovice)
Osnovica za obračun poreza na bruto zaradu je BRUTO ZARADA
6. Osnovica za obračun doprinosa na bruto zaradu – propisana minimalna osnovica
Osnovica za obračun doprinosa na bruto zaradu je BRUTO ZARADA
45Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
7. Osnovica za obračun doprinosa na bruto zaradu – propisana maksimalna osnovica
8. Brzi prikaz trenutno važećih i postavljenih opštih podataka o zaradi
Napomena:
Bez obzira što firma nema zarade koje prelaze iznos maksimalne osnovice doprinosa, u programse kao na slici 9 mora upisati maksimalna osnovica doprinosa, koja je propisana kao petostrukiiznos prosečne bruto zarade u republici. U protivnom neće doći do obračuna zarade.
46 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
9. Zadnji propisi i Poreska oslobođenja
47Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
10. Program za obračun zarade po obračunskoj listi: 2001-11 ( za godinu 2001 i za 11 mesec )
48 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
11. Podaci o obračunskoj listi 12. Boks za upis elemenata 13. Displej za prikaz obračuna
Prikazuje za koji mesec jeobračun zarade na ovoj listi, dali postoji prethodno dataakontacija, koliko na listi imapojedinačnih obračuna – zakoliko zaposlenih, i kojimsistemom obračuna je ova listaobračunata.
Pre obračuna svake zarademora se ovde prvo upisati:Naziv za obračun ili brojobračuna zarade, Ugovorenazarada (Bruto ili Neto) kaoCena za obračun, i Sati zaobračun odnosno mogući brojsati rada u mesecu obračuna.
Posle izvršenog obračunazarade u ovom displeju seprikazuje rezultat obračuna.
49Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
14. Obračunska Lista sa pojedinačnim obračunima za svakog zaposlenog – upis podataka
Podaci se na Listu mogu upisivati tako što se stane u kolonu u polje kolone i pritisne se tasterEnter. Ovde je to kolona koja nosi naziv (Ugovorena bruto zarada) a polje pripada zaposlenomSTANOJEVIĆ SLOBODAN. Posle pritiska na Enter pojavi se u polju plavi KURSOR i u polje se možeupisati željeni iznos bruto zarade. Po upisu iznosa, pritisne se taster Enter da se upis potvrdi i poljese zatvori. Ugovorena bruto zarada je Cena za obračun zarade i može se upisivati ovde ili uboks za upis: Elementi prikazan na slici 12.
15. Obračunska Lista sa pojedinačnim obračunima za svakog zaposlenog – sati rada i bolovanja
Tabela je velika i radi upisa podataka mora se skrolovati (pomerati ili klizati) sa desna u levo. Tose vrši klizačem za horizontalno pomeranje ili kursorskim strelicama: strelica desno i strelicalevo.
Broj sati redovnog rada, sati bolovanja, sati prekovremenog rada, sati rada na praznik i smenskog
50 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
rada, za svakog zaposlenog, može se upisati samo na ovaj način. Zbir svih ovih sati rada ibolovanja (osim sati prekovremenog rada) mora da bude isti kao i broj sati upisan u polje Sati zaobračun na slici 12, odnosno mora da bude jednak mogućem broju sati rada za aktuelniobračunski mesec zarade.
51Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
16. Obračunska Lista sa pojedinačnim obračunima za svakog zaposlenog – dodaci na zaradu
Na desnom kraju tabele nalaze se polja za upis dodataka na bruto zaradu. Dodaci B,C,D i E upisujuse u fiksnim dinarskim iznosima. Dodatak za ostalo – keš, može se upisivati i kao negativan pa jetada odbitak od bruto zarade – odnosno umanjenje zarade ( kazna, plaćanje štete i slično)
17. Dodatak na bruto zaradu za minuli rad 18. Obustava na neto zaradu za kredite
Ovaj dodatak se ne upisuje ručno u Listu, već gaizračunava i u Listu upisuje program na osnovuizračunate bruto zarade i ručno upisane stopeminulog rada kao na slici 14.
Ovaj odbitak od neto zarade ne može se ručnoupisati u Listu, jer se vodi specifikacija kreditaza zaposlenog slika 20.4, i program će ga samupisati u Listu uvek kao zbir te specifikacije.
52 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
REDOSLED OPERACIJA
Pre upisa podataka za svakog zaposlenog u obračunsku listu, a kako je prikazano na
slikama 14,15,16,17 i 18 treba upisati podatke u Boks za Elemente zarade kako je
prikazano na slici 12 (radi se uvek iznova za svaku zaradu), treba uključiti sistem
obračuna zarade komandnim dugmetom Uključen Bruto-Neto obračun, kako je
prikazano na slici 19. (ovo se radi samo kod prve instalacije programa i nikada više), i što
je najvažnije, treba uneti podatke o zaposlenom kao na slikama 20 (ovo se radi samo kod
prve instalacije programa, a zatim se radi samo tada kada dođe do izmena u ovim
podacima).
19. Obračun zarade po jednom od tri sistema obračuna
53Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 1. Podaci o zaposlenom – Matični podaci i Ugovorena bruto zarada i koeficijent na zaradu
54 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 2. Podaci o zaposlenom – Odbici od neto zarade koje plaća radnik
55Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 3. Podaci o zaposlenom – Odbici od bruto zarade koje plaća poslodavac
56 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 4. Podaci o zaposlenom – Specifikacija kredita kao odbitak od neto zarade zaposlenog
57Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 5. Podaci o zaposlenom – Poreske olakšice i oslobođenja koje uvećavaju neto zaradu
58 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 6. Podaci o zaposlenom – Doprinosi na bruto zaradu koje plaća radnik i poslodavac
59Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 7. Podaci o zaposlenom – Status Doprinosa
Na karticu zaposlenog u Podaci zaposlenog i usekciju Doprinosi treba upisati Statusdoprinosa tog zaposlenog R, B, T ili D. Status seupisuje preuzimanjem iz list-boksa u polje zastatus. Status je objašnjen na slici 3 i bez oznakeza status program ne može za tog zaposlenogpreuzeti podatke o stopama za status Raktiviranjem komandnog dugmeta:
Kada se Status preuzme treba na polje za status:
Kliknuti dva puta levim tasterom miša, ili trebapritisnuti taster na tastaturi F2 da se preuzetavrednost prihvati i da se pojavi sledeća poruka otome:
60 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 8. Podaci o zaposlenom – Izbor Načina usvajanja osnovice za obračun doprinosa
Na karticu zaposlenog u Podaci zaposlenog i usekciju Doprinosi treba upisati oznaku zanačin usvajanja osnovice doprinosa za togzaposlenog O, P, ili N. Oznaka se upisujepreuzimanjem iz list-boksa u polje za Osnovicudoprinosa. Oznaka je objašnjena na priloguPRILOG 4 i bez oznake za osnovicu program nemože za tog zaposlenog izvršiti ispravanobračun zarade
Kada se oznaka za osnovicu preuzme treba napolje Osnovica :
Kliknuti dva puta levim tasterom miša, ili trebapritisnuti taster na tastaturi F2 da se preuzetavrednost prihvati i da se pojavi sledeća poruka otome:
61Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 9. Podaci o zaposlenom – Izbor opštine radi usvajanja poziva na broj za uplatu doprinosa tojopštini i izbor banke radi formiranja spiskova za isplatu zarada za određenu banku
Na karticu zaposlenog u Podaci zaposlenog i usekciju Zaposleni treba upisati šifru opštine radiusvajanja broja – poziv na broj za tog zaposlenog aradi uplate doprinosa na taj poziv na broj koji pripadaizabranoj opštini. Šifra opštine se upisujepreuzimanjem iz list-boksa u polje za šifru opštine.Šifre opština formiraju se, vidi sliku 2, iz operacije:
Kada se šifra opštine preuzme treba napolje Šifra Opštine za doprinose:
Kliknuti dva puta levim tasterom miša, ilitreba pritisnuti taster na tastaturi F2 da sepreuzeta vrednost prihvati i da se pojavisledeća poruka o tome:
Sve rečeno i prikazano za izbor šifre opštine važi istovetno i za izbor Naziva poslovne banke.
62 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
OBRAČUN
Kada su svi parametri zarade upisani počevši od slike 3 do slike 20.9. aktivira se obračun
zarade klkom na komandno dugme:
Ili na komandno dugme
Ili se pritisne taster F5 na tastaturi i dobije se poruka za start. Odgovorom sa Da
zapoćinje obračun i treba sačekati njegov kraj:
63Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
21. Posle završetka obračuna došlo je do izmene podataka u podacima: Obračunska lista i uDispleju za prikaz rezultata obračuna za zaposlenog:
64 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
22. Obračunska lista zarade za jednog zaposlenog – dokument se daje zaposlenom
65Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
66 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
23. Rekapitulacija obračuna zarade za sve zaposlene – dokument se daje knjigovodstvu firme
= Bruto zarada za plaćene sate – (Bruto + Uvećanje_za_koeficijent)
Bruto zarada za plaćene sate = zarada za sate rada + naknada za sate bolovanja + zarada za sate rada na praznik +zarada za sate rada noću + zarada za sate rada po smenama + zarade za sate prekovremenog rada
zarada za sate redovnog rada = broj sati redovnog rada * cena sata redovnog rada
naknada za sate bolovanja = broj sati bolovanja * cena sata bolovanja
zarada za sate rada na praznik = broj sati rada na praznik * cena sata rada na praznik
zarada za sate rada noću = broj sati rada noću * cena sata rada noću
zarada za sate rada po smenama = broj sati rada po smenama * cena sata rada po smenama
zarada za sate prekovremenog rada = broj sati prekovremenog rada * cena prekovremenog sata rada