Pitanja iz Tehnologije multimedije
1. .Primena multimedije na javnim mestimaMultimedija na javnim
mestima
U hotelima, eleznikim stanicama, trgovinskim centrima, muzejima
i piljarnicama multimedija e biti na rspolaaganju na samostalnim
terminalima, ili kioscima za davanje informacija ili pruanje
pomoi.
Mo multimedije postojala je deo ljudskog iskustva tokom mnogih
hiljada godina; ve dugo je poznato da mistina zapevanja monaha,
kantora i amana, uz mone vizuelene podsticaje, podignute ikone i
sugestivan tekst, izazivaju ubedljive efekte na javnim mestima.
2. Tim multimedijeTipian tim za stvaranje multimedije za CD ROM
ili web sastoji se od ljudi koji poseduju razliite sposobnosti.
esto e se pojedini lanovi proizvodnog tima pojavljivati u razliitim
ulogama: grafiki dizajner, upravnik projekta, ili producent, moe
biti i video-producent, ili scenarista. proizvodni tim za
multimediju moe zahtevati ak 18 razliitih uloga:
Izvrni producent
Producent/upravnik projekta
Kreativni direktor/dizajner multimedije
Umetniki direktor/vizuelni dizajner
Grafiki umetnik
Dizanjer interfejsa
Dizajner igara
Ekspert za konkretnu materiju
Dizajner obuke/specijalista za obuku
Scenarista
Animator (2D/3D)
Producent zvuka
Kompozitor muzike
Video producent
Programer multimedije
Strunjak za kodiranje u HTML-u
Pravno/medijski akvizitor
Direktor marketinga
Upravnik projekta: njegova uloga u centru akcije. Odgovoran je
za sveukupni razvoj, implementaciju projekta i svakodnevne
operacije.
Dizajner multimedije: trebalo bi da izgled multimedijalnog
projekta proizvode zadovoljstvo i estetski ugodan oseaj, da poziva
i angauje, ekrani da predstavljau privlanu meavinu boje, oblika i
slova. Naznake za navigaciju treba da budu proste i pravolinijske.
Dizajn za edukativne programe moraju biti prilagoeni potrebama i
stilu uenika. Da bude jasno i ispravno prikazana.
Dizajner interfejsa: najbolje uraeni posao dizajnera interfejsa
korisnik nikada i ne vidi providan je. Intervejs daje kontrolu
ljudima koji ga koriste. Omoguava pristup medijima iz multimedije
(tekstu, grafici, animaciji, zvuku i videu), a da na sebe ne
privlai panju.
Elegantna jednostavnost naslovnog ekrana multimedije, lakoa sa
kojom se korisnik moe kretati unutar projekta, efikasna upotreba
prozora, pozadine, ikona, panela
Pisac: multimedijalni pisci prave likove, akciju i taku gledita,
ali kreiraju i interaktivnost. Piu predloge, razvijaju likove
dizajnirane za interaktivnu okolinu.
Specijalista za video: u multimedijalnom projektu moe biti samo
jedna osoba.
Video-specijalista je odgovoran za itav tim videografa, tehniara
za zvuk, dizjnera svetla, scenografa, glumaca itd.
Moe biti iskusan profesionalac, vet u voenju svih faza
projekta.
Timska proizvodnja videa moe biti veoma skupa, ak skuplja od
celog projekta.
Specijalista za audio: kvalitet audio elemenata moe popraviti,
ili pokvariti multimedijalni projekat. Audio specijalisti su
arobnjaci koji naprave ivi multimedijalni program, dizajnirajui i
proizvodei muziku, naracije i zvune efekte. Odgovni za izbor muzike
i izvoaa, digitalizovanje i montau snimljenog materijala.
Programer multimedije: ili softverski inenjer integrie sve
multimedijalne elemente projekta u neraskidivu celinu kroz atorski
sistem ili programski jezik. Najvanija osobina koju programer moe
uneti u tim je sposobnost da brzo naui i razume sisteme ne samo da
razume pojedine pozive, ve da zna zato su ti pozivi potrebno.
Multimedijalni sistemi se prikazuju na razliitm sistemima i
ureajima.Multimedijalni sistemi se stalno poboljavaju. Mnogi lanovi
multimedijalnog tima su u raunarstvo doli zahvaljujui poznavanjju
neke druge discipline (urnalizam, grafika umetnost).
Producent, multimedija za Web: je novo zanimanje, ali
sastavljanje koordinisanog skupa stranica za World Wide Web zahteva
isti kreativni proces, skupove vetina, a esto i timski rad i
pravljenje bilo koje multimedije. Web sajt nikad nije zavren, treba
da ostane dinamian, iv. Uspeni multimedijalni projekti poinju
izborom timskih igraa, ali selekcija je samo poetak izgradnje tima.
Izgradnja podrazumeva aktivnosti koje pomau grupi i njenim lanovima
da funkcioniu.
3.Alati za bojenje i crtanjeAplikacije za izmenu slika su
specijalozovani moni alati za poboljanje i retuiranje postojeih
bitmapiranih slika.
Ove aplikacije pruaju i mnoge osobine i alate iz programa za
bojenje i crtanje i mogu se koristiti za pravljenje slika od nule,
ali i za slike digitralizovane skenerima, uhvaene sa ekranima ili
snimljene digitalnim kamerama
Neke od osobina tipinih za aplikacije za izmenu slike, od
interesa za multimedijalne stvaraoce:
Viestruki prozori koji omoguavaju pogled na vie od jedne slike u
jednom trenutku,
Konverzija glavnih formata slika i odgovarajuih datoteka,
Direktan unos slika iz skenera i video resursa,
Upotreba virtualne memorijske eme koja koristi prostor na disku
kao RAM za slike koje zahtevaju velike koliine memorije,
Kvalitetni alati za biranje delova bitmape, kao to su
pravougaonik, laso i magini tapi,
Podeavanje osvetljenosti, kontrasta i balansa boja,
Alati za retuiranje, zamagljivanje, izotravanje, osvetljavanje,
zatamljivanje, prskanje i tinting,
Geometrijske transformacije, kao to su obrtanje, ukoavanje,
rotiranje, distorzija i izmena perspektive,
Mogunost da se slika ponovo uzorkuje i da joj se promeni
veliina,
Mogunost da se slike prave od nule, koristei alate za liniju,
pravougaonik, kvadrat, krug elipsu, poligon, erbra, etkicu za
bojenje, olovku i gumicu sa prilagodljivim oblicima etkice,
Viestruki fontovi, stilovi i veliine, tipografske manipulacije i
maskiranje,
Filteri za specijlane efekte, kao to su kristalizacija, suva
etkica, graviranje, freska, grafika olovka, vodene boje, talasi i
vetar,
Mogunost dizajna u slojevima, koji mogu biti kombinovani,
skriveni i sortirani.
Aplikacije za izmenu slika obino podravaju dodatne module, koje
proizvode nezavisni stvaraoci, a omoguavaju istezanja, senenja,
isecanja, difuziju, ili neki drugi filter, radi specijalnih
efekata.
hotTEXT firme Vertigo omoguava da se tekst pretvori u 3D
objekte.
photoTools firme Extensis omoguava brzo dodavanje senki,4.
Terminologija fontova(fontovi)
O fontovima i likovima (fontovi)Pismo (typeface) je porodica
grafikih znakova, koja obino sadri mnoge tipove veliina i stilova.
Font je zbirka znakova jedne veliine i stila koja pripada
konkretnoj porodici likova. Tipini stilovi fontova su polucrno
(boldface) i kurziv (italic). Druge stilove (podvlaenje) moe dodati
va softver za raunar. Veliine pisma obino se izraavaju u pointima.
1 point je 0,138 ina, ili oko 1/72 ina. Veliina slova je razlika od
vrha velikog slova do dna donjeg dela malog slova ( u slovima kao
to su g i y). Helvetica, Times i Courier su pisma; Times 12 pointa
italic je font. U raunarstvu se koristi termin font, mada bi bilo
uputnije upotebiti izraz vrsta pisma, ili lik fonta. U vremenu kada
se slagalo runo slova za pojedinani font su uvek bila uvana u dva
posluavnika, ili kutije (case); gornja kutija je sadrala velika
slova a donja mala slova. Danas se u engleskom jeziku veliko slovo
zove uppercase, a malo lowercase, a kod nas je odomaeno verzal i
kurent.
Studije su pokazale da je lake itati rei i reenice sa izmeanim
malim i velikim slovima, nego rei i reenice samo napisanim velikim
slovima. U nazivima koji se koriste za direktorijume i datoteke u
URL adresama na Internetu pravi se razlika izmeu malih i velikih
slova. Postali su popularni nazivi kompanija sa velikim slovom u
sredini rei: FileMaker, WebStar, AirWorks. Pisma mogu bit oglaavana
na vie naina, ba kao kua koju oglaava agencija za nekretnine, vino
ili platforma politikog kandidata.
Pisma su bila opisivana kao enska, muka, delikatna, formalna,
kapriciozna, duhovita, komina, srena, tehnika, novinska Serif je
mali ukras ( na francuskom sans znai bez) na kraju poteza kojim se
ispisuje slovo. Pismo ili ima serife ili nema. Times, New Century
Schoolbook, Palatino su primeri serifnih fontova. Helvetica, Arial
su sans serif. Serifni fontovi se koriste za osnovni tekst, a sans
serif se koristi za naslove i vane ciljeve.
5. - sampling (pojam u uzorkovanja) predstavlja proces tokom
kojeg se izkontinualnog video signala, u odreenom vremenskim
intervalima, periodima odabiranja, izdvajaju trenutne vrednosti
signala, odbirci uzorci u ciljudiskretizacije video signala i
konverzije iz analognog u digitalni oblik. Diskretizacijom se
oslobaaju vremenski intervali izmeu uzimanja odbiraka za formiranje
viestrukog prenosa signala vremenskog multipleksa. Prevoenje
signala iz analognog u digitalni oblik A/D konverzija omoguava
sloene obrade signala slike.II grupa
1. Primena multimedije u kuci
Multimedija u kui
Od ureivanja bate, preko kuvanja, do dizajnirana kue,
remodeliranja, popravki i genealokog softvera (omoguava porodicama
da dodaju tekst, slike zvuk dok prave svoja porodina stabla).
Igranje Internet igara postalo je popularno to donosi
multimediju u domove.2. Multimedijalne vestine
Raunarski naunici, lekari i zubari, prema jednoj jednoj studiji
o zanimanjima najveu poast kao najpotovanije profesije u SAD. Da li
su stvaraoci multimedije raunarski naunici? Ili su oni programeri,
grafiki umetnici, muziari, animatori, pisci scenarija, specijalisti
za informacije? Kako god da ih definiete niu iz svih delova
raunarskog, umetnikog, knjievnog, filmskog i audio sveta.
Video-producenti postaju eksperti za raunarski generisane
animacije i MIDI kontrole u svojim montanim programskim paketima.
Arhitektima postaje dosadno da crtaju u dve dimenzije pa stvaraju
3D kroz objekte.
Klasini slikari ue elektronske elemente crvene, zelene i plave
boje i stvaraju fantastinu umetnost na raunaru. Stvaralac
multimedije moe biti bilo koji od nabrojanih i, tipino ne uklapa se
u tradicionalni upravljaki informacioni sistem (MIS) ili kalupe
raunarske nauke; mnogi nisu nikad ni videli red programa u COBOL-u,
niti su ukljuili IBM 3090.
U najirem smislu stvaraoci multimedije mogli bi se prosto
nazvati poslenici informacione tehnologije.
Primer Leonarde da Vinija, renesansnog oveka koji je bio naunik,
arhitekta, graditelj, kreativni dizajner, zanatlija i pesnik. Da
napravite dobru multimediju potreban vam je slian razgranat raspon
vetina detaljno poznavanje raunara, teksta, grafike umetnosti,
zvuka i videa.
Ovaj skup vetina za multimediju moe postojati u pojedincu, ili,
verovatnije u sprezi pojedinaca koji rade kao tim.
Realizacija kompleksnih multimedijalnih projekata esto se
poverava timovima umentika i raunarskih zanatlija, u kojima se
zadaci daju najvetijima i najkompetentnijima za konkretnu
discilinu, ili zanat.
Nazivi mnogih poslova i uloge saradnika za razvoj multimedije
prilagoavaju se po uzoru na TV ind.filma, radija.
Multimedijalni ekspert kojii radi sam teko e moi da se takmii sa
timovima eksperata i mnoge moe iznenaditi koliina napora koji se
zahteve da se kompleksan projekat svojeruno napravi.
3. OCR softver
esto e biti potrebno da tampani materijal i drugi tekst unesete
u projekat,
Sa softverom za optiko prepoznavanje znakova (OCR), ravnim
skenerom i raunarom, moete utedeti mnoge sate ponovnog ukucavanja
tampanih rei i posao ete zavriti bre i tanije. OCR softver pretvara
bitmapirana slova (slova zadata takicama) u elektronski
prepoznatljiv ASCII tekst. Obino se bitmape prave skenerom. Potom
softver lomi bitmapu na parie, zavisno da li sadri tekst, ili
grafiku, kao to ispituje teksturu i gustinu oblasti po bitmapi i
odreuje ivice. Tekstulna podruja slike se tada pretvaraju u ASCII
znakove korienjem verovatnoe i algoritama za ekspertske sisteme.
Vie OCR aplikacija tvrde da imaju tanost od 99% kada itaju slike
znakova u veliinama od 8 do 36 pointa, tampano u rezoluciji 300 dpi
i da dostiu brzinu obrade veu od 150 znakova u sekundi. Ovi pogrami
imaju tekoe da prepoznaju loe kopije originala, tamo gde se ivice
slova prelivaju i loe primljeni faksovi, sa malim slovima.4.
UNICODEUnicode organizacija podrava standarde za upravljanje
znakovima svih poznatih jezika na svetu.
Od 1989. godine koncentrisan napor lingvista, inenjera i
informatikih profesionalaca iz mnogo dobro poznatih raunarskih
firmi usmeren je na 16-bitnu arhitekturu za enkodiranje viejezikog
teksta i znakova.
Nazvan Unicode, originalan standard sadri 65.000 znakova da bi
bili ukljueni svi znakovi iz svih poznatih jezika i alfabeta u
svetu.
Dok je 65.000 znakova dovoljno za enkodiranje veine od mnogih
hiljada znakova u upotrebi u najvanijim svetskim jezicima.
Unicode standard i ISO/IEC 10646 sada podravaju tri oblika
enkodiranja, kojim se koristi uobiajen repertoar znakova, ali se
omoguava enkodiranje do ak 1000.000 dodatnih znakova.
Kada nekoliko jezika ima zajedniki skup simbola sa istorijski
povezanom podlogom, zajedniki simboli istog svakog jezika se
ujedinjuju u kolekciju simbola (nazvanu skript).
Pojedini skriptovi mogu raditi za desetine pa i stotine jezika
(primer, Latin skript koji se koristi za engleski i veinu evropskih
jezika).
5 Kvantizacija je proces odmeravanja to znai procenu brojne
vrednosti svakogodbirka. Odbircima se dodeljuju vrednosti iz
konaanog skupa vrednosti koje su odreene kvantnim zonama. Vrednosti
svih odbiraka koji pripadaju jednoj kvantnoj zoni uzimaju vrednost
kvantnog simbola koji reprezentuje datu zonu.1. Pojam multimedije,
definicije.
Multimedija je bilo koja kombinacija teksta, grafike umetnosti,
zvuka, animacija i videa koja dolazi pomou raunara, ili na neki
drugi elektronski nain. To je bogato prezentiran oseaj.Kada
isprepletete senzualne elemente multimedije oaravajue slike i
animacije, zanimljive zvukove, privlane video spotove i neposrednu
tekstualnu informaciju, moete naelektrisati misaone i akcione
centre ljudskog uma. Kada oveku date interaktivnu kontrolu procesa,
bie oaran. Multimedija uzbuuje oi, ui, vrhove prstiju i najvanije
glavu.Implementacija multimedijalnih mogunosti u raunarima je samo
najnovija epizoda u dugakom nizu: crtei u peinama, rukom pravljeni
rukopisi, tamparska presa, radio i TVOva napredovanja odraavaju
uroenu elju oveka da obezbeuje mogunosti za stvaralako izraavanje,
da koristi tehnologiju i matu da bi osnaio i oslobodio ideje. Kada
omoguite krajnjem korisniku gledaocu multimedijalnog projekta da
odluuje koji se elemetni izvode i kada, to je interaktivna
multimedija.Kada date i strukturu povezanih elemenata kroz koje
korisnik moe da se eta interaktivna multimedija postaje
hipermedija.Morate znati kako da upotrebite sredstva i tehnologije
multimedijalnog raunara da ih isprepletete.Ljudi koji prepliu
pretapaju multimediju u osmiljene slike su multimedijalni
stvaraoci.
Softverska sredstva, poruke i sadraj prikazan na raunarskom, ili
TV ekranu zajedno ine multimedijalni projekat.Va projekt moe biti i
stranica ili sajt na Worl Wide Webu, gde se elementi multimedije
povezuju dokumentima tipa HTML (Hypertext Markup Language), ili
DHTML (Dynamic Hypertext Markup Language) i koriste dopunske
programe, kao to su Flash firme Macromedia, LiveMotion firme Adobe
i QuickTime firme Apple, da bi prikazali multimedijalni rad u
browseru, kao to su Intenet Explorer, ili Netscape
Navigator.Projekat ne mora biti interaktivan da bi bio nazvan
multimedijalnim: korisnici ga gledaju kao to gledaju film i TV. U
takvim sluajevima projekat je linearan, startue se na poetku i
izvrava na kraju.Kada korisnici imaju mogunost navigacije kontrole
i idu po sadraju po svojoj volji, multimedija postaje nelinearna i
interaktivna.Mora se posvetiti velika panja poruci, izradi
scenarija ili prii, prelomu i programiranju.Multimedijalni elementi
se obino uvezuju u celini projekta autorskim alatima.Veina alata
omoguava i stvaranje i izmenu teksta i slika i ima dodatke za rad
vido-diskova, video-rikordera i ostalih hardverskih periferala.
Zvukovi i filmovi se prave editorskim alatima. Zbir onoga kako se
reprodukuje i predstavlja gledaocu grafiki korisniki interfejs GUI
(Graphical User Interface).CD ROM i multimedija Multimedija zahteva
ogromne koliine digitalne memorije. CD ROM (kompakt disk sa koga se
moe samo oitavati) u zadnje vreme je jedan od najefektivniji medij
za multimedijalne projekte. Moe da sadri 84 minuta zvuka ili videa,
ili jedinstvene kombinacije slika, zvukova, teksta, video snimaka i
animacija.Diskovi mogu biti tampani na polikarbonskoj plastici kao
kolaii na pekarskoj proizvodnoj traci. Najvei deo linih raunara
danas u prodaji sadri ita za CD ROM.Softver koji pokree ove raunare
esto se nalazi na CD ROM-u.DVD diskovi (Digital Versatile Disc), sa
tehnologijom upisa na vie nivoa, uveali su kapacitet i
multimedijalne mogunosti.CD pisai se koriste za itanje CD-a. 2.
Primena multimedije.
Multimedija je pravi izbor kad god ljudski interfejs povezuje
oveka i elektronsku informaciju bilo koje vrste.Multimedija je vrlo
efikasno sredstvo za prodaju i prezentaciju. Ako vas neko vozi na
zadnem seditu, moda se neete seati kako ste stigli na cilj, ali ako
ste sami vozili verovatn oje da biste mogli tamo ponovo da
stignete. Studije pokazuju da ete se za 20% bolje seati neega ako
ste bili stimulisani zvukom, za 30% ako ste imali audiovizuelni
podsticaj, a do 60% posle interaktivnih multimedijalnih
prezentacija u kojima ste stvarno angaovani. Jay Sandom, Einstein
& Sandom Multimedija u biznisu Poslovne aplikacije za
multimediju su prezentacije, obuka marketing, reklama, demo verzije
proizvoda, baze podataka, katalozi i mree komunikacije. Tu su
svakako i glasovna pota i video konferencije na lokalnim i irim
mreama (LAN i WAN). Najvei broj programa za prezentacije omoguava
da se dodaju audio i video spotovi.Multimedija se nairoko koristi
za obuku. Stjuarti pomou simulacije ue kako da se brane od
meunarodnog terorizma. Mehaniari ue da opravljaju motore. Piloti
lovakih aviona se bore kao na pravom terenu, pre nego to im se to
desi u stvarnosti.Multimedija na poslu je postala
uobiajena.Multimedija u kolama U kolama je multimedija moda i
najpotrebnija.U martu 1995. godine Bela kua je izazvala
telekomunikacionu industriju da povee svaku uionicu, biblioteku,
kliniku i bolnicu na informacioni autoput u narednih pet
godina.Tehnoloka pismenost mora postati standard u naoj zemlji.
Pripremati decu da ceo ivot koriste raunare danas je isto tako
bitno kao i uiti ih osnovama uenja, pisanja i aritmetike. Bill
Clinton, bivi predsednik SAD.Multimedija e provocirati radikalne
izmene u nastavnom procesu u sledeim decenijama. U nekim sluajevima
nastavnici mogu postati vie vodii i mentori tokom uenja.
Multimedija za uenje se pojavljuje u mnogim oblicima. Vetina itanja
raste kroz prepoznavanje rei: aci sastavljaju interaktivne biltene
i magazine. Obrazovane nalazi svoje mesto na World Wide Webu, poev
od pomoi u izradi domaih zadataka.Multimedija u kui Od ureivanja
bate, preko kuvanja, do dizajnirana kue, remodeliranja, popravki i
genealokog softvera (omoguava porodicama da dodaju tekst, slike
zvuk dok prave svoja porodina stabla).Igranje Internet igara
postalo je popularno to donosi multimediju u domove.Multimedija na
javnim mestima U hotelima, eleznikim stanicama, trgovinskim
centrima, muzejima i piljarnicama multimedija e biti na
rspolaaganju na samostalnim terminalima, ili kioscima za davanje
informacija ili pruanje pomoi.Mo multimedije postojala je deo
ljudskog iskustva tokom mnogih hiljada godina; ve dugo je poznato
da mistina zapevanja monaha, kantora i amana, uz mone vizuelene
podsticaje, podignute ikone i sugestivan tekst, izazivaju ubedljive
efekte na javnim mestima.Virtuelna stvarnost U taki stapanja
tehnologije i kreativne invencije u multimediji je virtuelna
realnost, ili VR. VR zahteva strahovitu raunarsku snagu da bi bio
realistian.U VR kibernetski prostor je sastavljen iz mnogo hiljada
geometrijskih objekata nacrtanih u 3D svetu: to je vie objekata i
to je vie taaka koje opisuju objekte, to je vea rezolucija i prikaz
biva realniji.VR je produetak multimedije koristi osnovne
multimedijalne elemente slika, zvukova i animacije.VR je,
verovatno, interaktivna multimedija u najdoslovnijem smislu tog
pojma.Koristei veoma brze raunare firme Singer, RediFusion i druge
napravile su simulatore letenja, vredne po nekoliko miliona dolara,
ime su postale predvodnici u komenrijalnoj primeni VR. Piloti
aviona F-16 i Boeing 777 proli su mnoge letove na suvo pre leta u
stvarnosti.Ljudi koji rade u VR ne vide sebe kao deo multimedije.
VR se bavi naoarima i rukavicama i jo uvek je polje istraivanja gde
autorski proizvodi ne postoje, a treba nam avolski jak raunar da
razvijemo 3D grafiku u realnom vremenu. Takis Metaxis, asistent
raunarstva, Wellesley College. 3. Faze multimedijalnog
projekta.
Najvei broj multimedijalnih i web projekata mora se izvesti po
fazama.1. Planiranje i izraunavanje trokova: projekat uvek poinje
idejom, koju razraujete skicama poruka i ciljeva. Napravite kratak
prototip ili koncept, procenite vreme, pripremite budet itd.2.
Dizajniranje i proizvodnja: izvrite svaki planirani zadatak da
biste napravili finalni projekat.3. Testiranje: uvek testirajte
programe da biste osigurali da ispunjavaju ciljeve projekta, da
ispravno rade na nameravanim platformama za distribuciju i da
ispunjavaju potrebe klijenta, ili krajnjeg korisnika.4. Isporuka:
Upakujte i predajte projekat krajnjem korisniku.ta vam treba?Da
biste napravili multimediju, potrebni su vam hardver, softver i
dobre ideje.Da biste napravili dobru multimediju potrebni su vam
talenat i vetina.Morate ostati organizovani.Bie vam potrebni vreme
i novac (za potrone resurse kao to su diskovi i druge memorije, za
telefoniranje, potarinu ).Moda e vam biti potrebna pomo drugih
ljudi. Multimedija je esto timski rad: slikovni umetniki deo prave
grafiki umetnici, video snimke video producenti, a programeri
programiraju itd.Morate imati e za komunikacijom, jer multimedija
je u sutini, kreiranje potpuno nove sintakse za komunikaciju.
Morate se interesovati za psihologiju, jer treba da anticipirate
modane talase svih potencijalnih krajnjih korisnika. ta oni oekuju
od programa? ta ele da sada urade sa programom? Kako moete
integrisati sve multimedijalne elemente na stvarno elegentan i moan
nain?Hardver. Osnovni principi pravljenja i montae multimedijalnih
elemenata su isti zaMacintosh i PC.Softver. Multimedijalni softver
nareuje hardveru ta da radi: prikai crvenu boju! Pomeri tigra tri
skoka nalevo!Kreativnost. Pre nego to ponete multimedijalni
projekat, morate prvo da razvijete smisao za njegov opseg i
sadraj.Pustite da se projekat uoblii vaoj glavi dok razmiljate o
razliitim metodama koje stoje na raspolaganju da se vaa poruka
prenese gledaocima. Najdragocenije dobro koje moete doneti u
multimedijalnu radionicu je vaa kreativnost. Evolucija
multimedijalnih projekata je oigledna kada pogledate neke od prvih
multimedijalnih projekta uraenih na raunaru i uporedite ih sa
dananjim naslovima.4. Multimedijalne vetine.
Raunarski naunici, lekari i zubari, prema jednoj jednoj studiji
o zanimanjima najveu poast kao najpotovanije profesije u SAD. Da li
su stvaraoci multimedije raunarski naunici? Ili su oni programeri,
grafiki umetnici, muziari, animatori, pisci scenarija, specijalisti
za informacije? Kako god da ih definiete niu iz svih delova
raunarskog, umetnikog, knjievnog, filmskog i audio
sveta.Video-producenti postaju eksperti za raunarski generisane
animacije i MIDI kontrole u svojim montanim programskim paketima.
Arhitektima postaje dosadno da crtaju u dve dimenzije pa stvaraju
3D kroz objekte.Klasini slikari ue elektronske elemente crvene,
zelene i plave boje i stvaraju fantastinu umetnost na raunaru.
Stvaralac multimedije moe biti bilo koji od nabrojanih i, tipino ne
uklapa se u tradicionalni upravljaki informacioni sistem (MIS) ili
kalupe raunarske nauke; mnogi nisu nikad ni videli red programa u
COBOL-u, niti su ukljuili IBM 3090.U najirem smislu stvaraoci
multimedije mogli bi se prosto nazvati poslenici informacione
tehnologije. Primer Leonarde da Vinija, renesansnog oveka koji je
bio naunik, arhitekta, graditelj, kreativni dizajner, zanatlija i
pesnik. Da napravite dobru multimediju potreban vam je slian
razgranat raspon vetina detaljno poznavanje raunara, teksta,
grafike umetnosti, zvuka i videa.Ovaj skup vetina za multimediju
moe postojati u pojedincu, ili, verovatnije u sprezi pojedinaca
koji rade kao tim.Realizacija kompleksnih multimedijalnih projekata
esto se poverava timovima umentika i raunarskih zanatlija, u kojima
se zadaci daju najvetijima i najkompetentnijima za konkretnu
discilinu, ili zanat.Nazivi mnogih poslova i uloge saradnika za
razvoj multimedije prilagoavaju se po uzoru na TV ind.filma,
radija.Multimedijalni ekspert kojii radi sam teko e moi da se
takmii sa timovima eksperata i mnoge moe iznenaditi koliina napora
koji se zahteve da se kompleksan projekat svojeruno napravi. 5. Tim
za stvaranje multimedije.
Tipian tim za stvaranje multimedije za CD ROM ili web sastoji se
od ljudi koji poseduju razliite sposobnosti. esto e se pojedini
lanovi proizvodnog tima pojavljivati u razliitim ulogama: grafiki
dizajner, upravnik projekta, ili producent, moe biti i
video-producent, ili scenarista.U zavisnosti od obima i sadraja
projekta i zahtevanog spoja ljudi, prema kriterijumima Wesa Bakera,
prof.univerziteta Cedarville, u dravi Ohajo, proizvodni tim za
multimediju moe zahtevati ak 18 razliitih uloga: Izvrni producent
Producent/upravnik projekta Kreativni direktor/dizajner multimedije
Umetniki direktor/vizuelni dizajner Grafiki umetnik Dizanjer
interfejsa Dizajner igara Ekspert za konkretnu materiju Dizajner
obuke/specijalista za obuku Scenarista Animator (2D/3D) Producent
zvuka Kompozitor muzike Video producent Programer multimedije
Strunjak za kodiranje u HTML-u Pravno/medijski akvizitor Direktor
marketinga Upravnik projekta: njegova uloga u centru akcije.
Odgovoran je za sveukupni razvoj, implementaciju projekta i
svakodnevne operacije.Dizajner multimedije: trebalo bi da izgled
multimedijalnog projekta proizvode zadovoljstvo i estetski ugodan
oseaj, da poziva i angauje, ekrani da predstavljau privlanu meavinu
boje, oblika i slova. Naznake za navigaciju treba da budu proste i
pravolinijske. Dizajn za edukativne programe moraju biti prilagoeni
potrebama i stilu uenika. Da bude jasno i ispravno
prikazana.Dizajner interfejsa: najbolje uraeni posao dizajnera
interfejsa korisnik nikada i ne vidi providan je. Intervejs daje
kontrolu ljudima koji ga koriste. Omoguava pristup medijima iz
multimedije (tekstu, grafici, animaciji, zvuku i videu), a da na
sebe ne privlai panju.Elegantna jednostavnost naslovnog ekrana
multimedije, lakoa sa kojom se korisnik moe kretati unutar
projekta, efikasna upotreba prozora, pozadine, ikona, panelaPisac:
multimedijalni pisci prave likove, akciju i taku gledita, ali
kreiraju i interaktivnost. Piu predloge, razvijaju likove
dizajnirane za interaktivnu okolinu.Specijalista za video: u
multimedijalnom projektu moe biti samo jedna
osoba.Video-specijalista je odgovoran za itav tim videografa,
tehniara za zvuk, dizjnera svetla, scenografa, glumaca itd.Moe biti
iskusan profesionalac, vet u voenju svih faza projekta.Timska
proizvodnja videa moe biti veoma skupa, ak skuplja od celog
projekta.Specijalista za audio: kvalitet audio elemenata moe
popraviti, ili pokvariti multimedijalni projekat. Audio
specijalisti su arobnjaci koji naprave ivi multimedijalni program,
dizajnirajui i proizvodei muziku, naracije i zvune efekte. Odgovni
za izbor muzike i izvoaa, digitalizovanje i montau snimljenog
materijala.Programer multimedije: ili softverski inenjer integrie
sve multimedijalne elemente projekta u neraskidivu celinu kroz
atorski sistem ili programski jezik. Najvanija osobina koju
programer moe uneti u tim je sposobnost da brzo naui i razume
sisteme ne samo da razume pojedine pozive, ve da zna zato su ti
pozivi potrebno.
Multimedijalni sistemi se prikazuju na razliitm sistemima i
ureajima.Multimedijalni sistemi se stalno poboljavaju. Mnogi lanovi
multimedijalnog tima su u raunarstvo doli zahvaljujui poznavanjju
neke druge discipline (urnalizam, grafika umetnost).Producent,
multimedija za Web: je novo zanimanje, ali sastavljanje
koordinisanog skupa stranica za World Wide Web zahteva isti
kreativni proces, skupove vetina, a esto i timski rad i pravljenje
bilo koje multimedije. Web sajt nikad nije zavren, treba da ostane
dinamian, iv. Uspeni multimedijalni projekti poinju izborom timskih
igraa, ali selekcija je samo poetak izgradnje tima. Izgradnja
podrazumeva aktivnosti koje pomau grupi i njenim lanovima da
funkcioniu.6. Umreavanje raunara.
U multimedijalnom razvojnom okruenju koje se sastoji od meavine
Macintosh i Windows raunara, potrebno je da oni komuniciraju
meusobno.
Treba da delimo i neke druge resurse, kao to su tampai.
Lokalne mree (LAN) i mree za ira podruja (WAN) mogu da spoje
lanove u radnu grupu.
U LAN-u radne stanice obino su na malom rastojanju jedna od
druge npr. na istom spratu zgrade.
WAN su komunikacioni sistemi kojima se prevazilaze velike
udaljenosti.
Za povezivanje koriste sopstvene tehnologije (Ethernet i
TokenRing).
Mogu se postaviti sa uvrnutim parom telefonskih ica.
WAN-ovi su skupi da se instalraju i odravaju, ali postoje i
drugi metodi za komunikaciju na daljinu bez ozbiljne telefonske ice
i beinog umreavanja: pozivne konekcije na Internet pomou provajdera
(ISP), firmi CompuServe, America Online, MSN, Prodigy, ili MCI Mail
omoguavaju da se poruke i datoteke alju na privatne elektronske
adrese (e-mail).
Ako pravite multimediju za razliite platforme, treba da
instalirate Ethernet sistem tako PC raunari mogu da priaju sa
Macintoshima, a i sa mrenim tampaima.Macintoshima je ethernet odmah
ugraen, a PC raunarima je potrebna jeftina kartica.
Ethernet je samo metod za oiavanje raunara, pa e vam i dalje
trebati klijent/server softver koji omoguava da raunari govore
meusobno i prenose datoteke sa jednog na drugi.
Oprema zavisi od sadraja projekta i od dizajna.
Potreban je najbri raunar, sa mnogo RAM-a i prostora na
disku.
Ako imate sadraj, kao to su zvuni efekti, muzika, animacije,
spotovi, AVI filmove za svoj projekat, nee biti potrebno da sami
pravite dodatne alate.
Stvaraoci multimedije imaju posebnu opremu za digitalizovanje
zvuka sa traka, ili mikrofona, skeniranje fotografija ili drugog
tampanog materijala itd.
SCSI: Skazi (SCSI skraenica od Small Computer System Interface),
interfejs za male raunarske sisteme bio je ugraen za sve modele
MAcintosha, pre nego to se Apply okrenuo ugraivanju jeftinije IDE
magistrale, poev sa G3 Mekovima i iMekovima.
SCSI omoguava da dodate periferijsku opremu kao to su diskovi,
skeneri, itai CD ROM-a i ostali periferali koji podleu SCSI
standardu.
Kada se SCSI povee interfejs karticom na PC, sistem ga vodi pod
jo jednim slovom diska.
Tako moete imati flopi drajvove A: i B:, tvrdi disk kao disk C:,
CD ROM kao disk D:, a SCSI ureaje kao E:, F:, i G: i tako
dalje.
Sa Ultra SCSI, moete povezati do 32 ureaja na raunar.
Moete da poveete ukupno osam ureaja (ID brojevi od 0 do 7) na
SCSI magistrali, ali jedan od njih mora biti sam raunar ID 7, a
jedan je obino interni disk sa ID 0.
SCSI kartice se mogu instalirati u PC raunare, a spoljni
periferijski ureaji, kao to su tvrdi diskovi, itai CD ROM-a, traka
itd., mogu se povezati na instaliranu karticu.
SCSI ureaji mogu biti instalirani (i meusobno zamenjinavani) i
na PC i na Macintoshu: PC nee itati tvrde diskove formatizovane na
Macintoshu i ostalim kertridima, ali e Mek (obino) itati medije
formatizovanje na PC-u. Matina ploa PC-a moe podrati dva IDE
kontrolera, a svaki kontroler za sebe moe podrati dva ureaja
(master i slejv).
Zbog toga sa IDE-om moete instalirati kombinaciju etiri tvrda
diska, itaa CD ROM-a ili drugih ureaja (flopi ureaj se ne broji jer
za njega postoji poseban kontroler).
SCSI veze mogu povezivati i interne ureaje, koji su u kuitu
raunara i iz njega koriste elektrino napajanje, i eksterne ureaje,
koji su van kuita, koriste sopstveni pogon i na raunar se povezuje
kablom.
Veze tipa IDE (Integrated Drive Electronics), poznate i kao ATA
(Advanced Tehnology Attachment), tipino su samo interne, i povezuju
tvrde diskove, CD ROM-ove i druge periferale koji su montirani
unutar PC-a.
Elektronika za IDE je obino jeftinija nego za SCSI.
Kao i kod SCSI-a, postoje varijacije na temu: isti IDE, koji moe
da prenese podatke 2,5 MB u sekundi, EIDE (Enhance IDE proireni
IDE), koji prenose podatke sa 16,6 MB u sekundi i Ultra IDE (poznat
i kao Ultra DMA33), koji prenosi podatke 33 MB u sekundi. Postoje i
veze sa brim prenosom UltraATA/66, Ultra ATA/100 itd.
7. Ureaji za skladitenje podataka.
Vonov Zakon kapaciteta: Nikada nemate dovoljno memorije, ili
prostora na disku.
Kada je 1945. godine John von Neuman, otac raunara, dizajnirao
raunar ENIAC, bilo je rasprave koliko memorije ovaj prvi raunar
treba da ima.
Kolege su ga molile za vie od 2K. On se protivio ali je na kraju
popustio i pristao da instalira 4K, uz komentar: To je vie memorije
nego to e ikad biti potrebno.
Sa dovoljno RAM-a moete izvriti mnogo aplikacija odjednom.
Na Macintoshu minimalna RAM konfiguracija za ozbiljnu
multimedijalnu produkciju je oko 32 MB; ali ak 64 MB ili 256MB
postaju esti (za Photoshop minimum 16 MB)
Brzina procesora je neefikasna ako je ne prati dovoljna koliina
RAM-a.ROM memorija se samo oitava i nije promenljiva. Za razliku od
RAM memorije, kada iskljuite struju ROM ipu on nee zaboraviti ili
izgubiti memoriju.
Sadri mali BIOS program koji inicijalno butuje raunar i koristi
se u tampaima da dri ugraene fontove.
Programibilni ROM-vi (nazvani EPROM) dozvoljavaju da se izvedu
promene koje nee biti zaboravljene.
Flopi diskovi i tvrdi diskovi su ureaji za masovno smetanje
binarnih podataka podataka koji se lako mogu itati u raunaru.
Tvrdi diskovi mnogo vie sadre podataka od flopija.
Flopiji nisu vie ureaji za masovnu memoriju.Prave se diskovi
manjeg profila, veeg kapaciteta, bri i jeftniji.
Uklonjivi mediji (flopi diskovi, kompakt, ili optiki diskovi i
kertridi) obino staju u kovertu za prenos.
Jedna ili vie disketa ili diskova mogu biti potrebni za smetaj i
arhiviranje svakog projekta.
Tvrdi diskovi su najei ureaji za masovno skladitenje.
Za pravljenje multimedije su vam potrebni jedan ili vie tvrdih
diskova velikog kapaciteta.
Syquestovi izmenjivi kertridi od 44 MB bili su najraireniji
prenosni medij meu stvaraocima multimedije i profesionalcima.
Zip drajvovi isto tako jeftinim kertridima od 100MB su u
znaajnoj meri prodrli u Syquestov deo trita izmenjivih medija.
Lomenini Jaz kertridi daju gigabajt prenosnog medija, a transfer
im je dovoljno brz da se mogu koristiti za audio i video
razvoj.
Pinnacle Micro, Yamaha, Sony Philips i drugi nude CD-R spaljivae
za pravljenje kompakt diskova sa jednim upisom.
Magnetno optiki (MO) drajvovi koriste laser visoke snage da
zagreju siune takice na presvlaci diska od metalnog oksida.
Dok je taka vrela, magnet poravnava okside da bi se dobila
orijentacija od 0, ili 1 (ukljueno ili iskljuno).
U decembru 1995. godine devet glavnih elektronskih kompanija
(Toshiba, Matsushita, Sony, Philips, Time Warner, Pionner, JVC,
Hitach i Mitcubishi Electric) su se sloile da promoviu novu
tehnologiju optikih diskova za distribuciju multimedije i
dugometranih filmova pod imenom DVD.
Sa ovim medijem, velikog kapaciteta, sposobnim za video u punom
pokretu (MPEG2), visokokvalitetnim audiom i okruujuem zvuku.
Postoje dva tipa za DVD DVD video i DVD-ROM (re je o marketinkim
kanalima, a ne o tehnologiji).
DVD daje 720 piksela po horizontalnoj liniji, dok sadanja
televizija (NTSC) ima 240 TV slike e biti otrije i detaljnije.
Audio numere mogu biti programirane ak u osam razliitih jezika,
sa grafikim subtitlovima na 32 jezika.
itai kompakt diskova sa memorijom samo za oitavanje (CD ROM)
postali su integralni deo multimedijalne radne stanice i vano
sredstvo za isporuku velikih, masovno proizvedenih projekata.
itai CD ROM- su obino bili vrlo spori u pristupu i prenosu
podataka (150K u sekundi).
Razvoj je doveo do ubrzanja od dva, tri, etiri, 24, 48, i 56
puta.
Ovi bri ureaji se uju slino mainama za pranje vea kad ispiraju i
mogu biti buni.
Sa snimaem kompakt diska, moete napraviti soptsveni CD korienjem
naroith praznih optikih diskova (CD-R) kojima se prave Cd-ovi u
najveem broju formata za CD ROM i audio CD.
Softver poput, Adaptecovog Toast za Macintosh i Easy CD Creator
for Windows, omoguava da se datoteke na disku (ili diskovima)
organizuju u virtualnu strukturu, a zatim ih pie na CD u tom
redosledu.
CD-R diskovi se ne prave kao obini CD-ovi, ali se mogu izvoditi
bilo kom CD Audio, ili CD ROM itau. Ovi CD-ovi sa jednim upisom se
koriste testiranje projekata, naslova. Poto su jeftini koriste se
za niskotirane distribucije zavrenih multimedijalnih projekata.8.
Ulazni ureaji.Veoma razliiti ulazni ureaja mogu biti korieni za
razvoj i isporuku multimedijalnog projekta. U ulazne ureaje se
ubrajaju: tastature, mievi, trekbol, ekrani na dodir, enkoderi i
itai magnetskih kartica, grafiki tableti, ravni skeneri, ureaji za
prepoznavanje teksta (OCR), infracrveni daljinski upravlja, sistemi
za prepoznavanje govora, digitalne kamere.9. Izlazni hardver.
Prikazivanje audio i video-komponenata multimedijalnog projekta
zahteva hardver koji moe, ali i ne mora biti ukljuen u osnovnu
konfiguraciju raunara zvunike, pojaivae, monitore
to je bolja oprema bolja je i prezentacija.
Audio ureaji: svi Macintoshi su opremljeni internim zvunikom i
ugraenim zvunim ipom i sposobni su za audio izlaz.
Da bi najbolje iskoristio ugraeni stereo zvuk, treba imati
spoljne zvunike.
Pojaivai i zvunici: esto zvunici i pojaivai koji se koriste
tokom izrade nisu adekvatni za prezentaciju.
Zvunici sa ugraenim pojaivaima, ili povezani na spoljne pojaivae
su vani ako se projekat predstavlja brojnoj publici ili bunom
okruenju.
Monitori: koji je potreban za razvoj multimedijalnih projekata
zavisi od vrste multimedijalne aplikacije koju pravite, kao i od
raunara koji koristite.
Najraznovrsniji monitori se mogu nabaviti i za Macintosha i za
PC.
Vrhusnki monitori, sa velikim ekranima visoke rezolucije mogu se
nabaviti za obe platforme i skupi su.
Ozbiljni stvaraoci multimedije esto privezuju vie monitora na
svoje raunare.
Video ureaji: nijedan drugi savremeni medij za prenoenje poruka
nema vizuelni uticaj kao video.
Sa kartice za video-digitalizovanje moete na monitoru da
prikaete TV sliku.
Projektori: kada treba da prikaete materijal veem broju
gledalaca nego to moe da stane oko raunarskog monitora, moraete da
ga projektujete na veliki ekran, ili ak na beli zid.
Na raspolaganju su vam projektori sa katodnom cevi (CRT), paneli
sa tenim kristalom (LED) koji su povezani na dijaprojektor,
samostalni LCD projektori i svetlosni projektori.
CRT se dugo koriste oni su originalna TV velikog ekrana.
Koristi tri odvojene projektujue cevi i soiva (crveno, zeleno i
plavo).
LCD paneli su prenosni ureaji koji mogu da stanu u tanu. Panel
se stavi na staklenu povrinu standardnog djaproketora koji postoji
u mnogim kolama, salama za konferenciju i sastanke.
tampai: sa pojavom kolornih tampaa prihvatljive cene, tampani
izlaz je uao na multimedijalnu scenu.10. Komunikacioni ureaji.
Mnoge multimedijalne aplikacije se razvijaju u radnim grupama
sastavljenih od instruktora za obuku, pisaca, crtaa, programera i
muziara smetenih u istom kancelarijskom prostoru ili zgradi.
Raunar klijenta moe biti udaljen hiljadama kilometara to zahteva
druge metode za dobro komuniciranje. Ako ste povezani na Internet,
kombinacija komunikacijom preko elektronske pote i FTP (File
Transfer Protocol- protokol za prenos datoteka).
Modemi: mogu se povezati na raunar spolja preko serijskog porta
ili iznutra kao posebna kartica. Brzina modema, merena u baudima,
je najvaniji parametar.
Za vee brzine prenosa, bie vam potreban ISDN (Integrated
Services Digital Network), Switched-56, T1, T3, DSL, ATM ili neki
drugi servis za mreno digitalno prebacivanje koje nude telefonske
kompanije.
ISDN linije su popularne zbog velike brzine prenosa od 128 Kbps
- etri ili 5 puta bre od znatno eih modema na 28.8 Kbps.
ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) asimetrina digitalna
pretplatnika petlja,
Instalacije kablovske televizije (CATV Cable TV),
Kablovski modemi: rade na brzinama od 100 do 1000 puta brim od
telefonskog modema, primajui podatke do 10 Mbps i aljui ih brzinama
od 2 do 10 Mbps.11. Osnovni softverski alati.
Osnovni skup alata za gradnju multimedijalnog projekta sastoji
se od jednog ili vie autorskih sistema i razliitih editorskih
aplikacija za tekst , slike zvukove i pokretni video. Softver u
multimedijalnoj zbirci alata i vetina da ga iskoristimo odreuju
vrstu multimedije koju moemo da uradimo i koliko fino i matovito je
moemo predstaviti.
Pravljenje dobre multimedije znai biranje dobrog puta kroz
softversku movaru, iz koje aligatori iz tekoe u uenju diu svoje
glave i grickaju nas za noge.
Alati treba da budu naotreni stalnom nabavkom najnovijih verzija
i naredaba, detaljnim studiranjem i prouavanjem svakog alata,
praenjem Interneta, posmatranjem prakse i proizvoda drugih
stvaralaca multimedije.
Alati koji se koriste u Windowsu i na Macintoshu, slue za
preradu i izmenu slika, bojenje i crtanje, illustrovanje, 3D i CAD,
OCR i izmene teksta i izmene zvuka, pravljenje videa i filmova i
razne administrativne poslove.12. ta treba da sadri alat za 3D
modelovanje?Dobar alat za 3D modelovanje bi trebalo da sadri sledee
osobine:
Viestruke prozore koji omoguavaju da se isti model razgleda iz
svake dimenzije, iz perspektive kamere i iz izraunatog
pregleda;
Sposobnost da se primitivni oblici prevlae po sceni;
Sposobnost da se od poetka prave i uobliavaju organski objekti
alatima za crtanje Bezijerovih splajnova; Naredbe Lathe i
Extrude;
Preslikavanje boja i tekstura;
Sposobnost da se dodaju realistini efekti, kao to su prozirnost,
senenje i magla;
Sposobnost da se dodaju izvori svetla za mesto, lokalno i
globalno, da se postave bilo gde i manipulie njima radi specijalnih
efekata osvetljenja itd.
13. Alati za izmenu slika.
Aplikacije za izmenu slika su specijalozovani moni alati za
poboljanje i retuiranje postojeih bitmapiranih slika.
Ove aplikacije pruaju i mnoge osobine i alate iz programa za
bojenje i crtanje i mogu se koristiti za pravljenje slika od nule,
ali i za slike digitralizovane skenerima, uhvaene sa ekranima ili
snimljene digitalnim kamerama
Neke od osobina tipinih za aplikacije za izmenu slike, od
interesa za multimedijalne stvaraoce:
Viestruki prozori koji omoguavaju pogled na vie od jedne slike u
jednom trenutku,
Konverzija glavnih formata slika i odgovarajuih datoteka,
Direktan unos slika iz skenera i video resursa,
Upotreba virtualne memorijske eme koja koristi prostor na disku
kao RAM za slike koje zahtevaju velike koliine memorije, Kvalitetni
alati za biranje delova bitmape, kao to su pravougaonik, laso i
magini tapi,
Podeavanje osvetljenosti, kontrasta i balansa boja,
Alati za retuiranje, zamagljivanje, izotravanje, osvetljavanje,
zatamljivanje, prskanje i tinting,
Geometrijske transformacije, kao to su obrtanje, ukoavanje,
rotiranje, distorzija i izmena perspektive,
Mogunost da se slika ponovo uzorkuje i da joj se promeni
veliina,
Mogunost da se slike prave od nule, koristei alate za liniju,
pravougaonik, kvadrat, krug elipsu, poligon, erbra, etkicu za
bojenje, olovku i gumicu sa prilagodljivim oblicima etkice,
Viestruki fontovi, stilovi i veliine, tipografske manipulacije i
maskiranje,
Filteri za specijlane efekte, kao to su kristalizacija, suva
etkica, graviranje, freska, grafika olovka, vodene boje, talasi i
vetar,
Mogunost dizajna u slojevima, koji mogu biti kombinovani,
skriveni i sortirani.
Aplikacije za izmenu slika obino podravaju dodatne module, koje
proizvode nezavisni stvaraoci, a omoguavaju istezanja, senenja,
isecanja, difuziju, ili neki drugi filter, radi specijalnih
efekata.
hotTEXT firme Vertigo omoguava da se tekst pretvori u 3D
objekte.
photoTools firme Extensis omoguava brzo dodavanje senki,
reljefa, sjaja i graviranja.
Specijalni efekti iz dodatnih modula ine sliku zabavnom.14.
Alati za animaciju, video i digitalni film.
Animacije i digitalni video film su nizovi bitmapiranih grafikih
scena (frejmovi), reprodukovani ubrzano.
Animacije se mogu praviti i u okvir autorskog sistema, brzom
promenom mesta objekta ili sprajta da bi se ostavio utisak
pokreta.
Alati za pravljenje filmova obino koriste formate QuickTime za
Macinthos i Windows i Microsoft za Windows (poznat kao AVI Audio
Video Interleaved) i omoguavaju stvaranje, izmenu i prikazivanje
segmenta digitalnog pokretnog videa, obino u malom prozoru u okviru
projekta.
Da biste napravili filmove od videa potreban je poseban hardver
za konvertovanje analognog video signala u digitalne podatke.
audio, ili MIDI datoteka Alati za pravljenje filmova kao to su
Premiere, VideoShop i mediaStudio Pro, omoguavaju izmenu i
sastavljanje video spotova snimljenih kamerom, sa trake, iz
digitalizovanih segmenata, iz animacija, sa skeniranih slika i iz
digitalizovanih Formati i sistemi za smetanje i reprodukciju
digitalizovanog videa iz datoteka i u datoteke na disku su na
raspolaganju za QuickTime i AVI.
Oba sistema zavise od specijalnih algoritama koji upravljau
koliinom informacija po video frejmu koji se alje na ekran, kao i
brzinom kojom se novi frejmovi prikazuju.
Oba daju metodologiju za preplitanje, ili spajanje audio
podataka sa videom i drugim podacima. Obe tehnologije omoguavaju da
podaci teku sa diska ka memoriji kroz bafer i organizovano.
DVD je hardverski format koji definie vrlo gust dvoslojni disk
koji koristi lasersko svetlo i koji se u sluaju usnimljenih
diskova, zagreva da bi se digitalna informacija snimila i
oitala.
Digitalna informacija ili softver na DVD disku je obino
multipleksirani audio, slika, video, tekst i video koji su
optimizovani za prikaz filma.
Format QuickTime podrava digitalni video, digitalizovani zvuk,
raunarske animacije, MIDI podaci, spoljni ureaji kao to su CD
ROM-ovi, tvrdi diskovi.
Srce QuickTimea je softverski zasnovana arhitektura za beavnu
integraciju zvuka, testa, animacije i videa (podaci koji se menjaju
u vremenu) na Windows platformama.
QuickTime se koristi za isporuivanje multimedije na World Wide
Web kao dodatni modul za Netscape i Iternet Explorer.
QuickTime ine tri elementa:
QuickTime filmski format datoteke
QuickTime Media Abstraction Layer (sloj za apstrakciju
medija)
QuickTime medijske usluge.
Filmski format datoteke daje standardne metode za snimanje
videa, audija, pa ak tekstualnih recepata o sastavu medija
Nivo Media Abstraction Layer opisuje kako raunar treba da
pristupa mediju koji je ukljuen u QuickTime film.
Deo za medijske usluge ne samo to ima ugraenu podrku za vie od
35 medijskih formata, ukljuujui najvei broj glavnih formata za
video, nepokretne slike, audio, animaciju i MIDI, ve isto tako
dozvoljava stvaraocima da prikljue svoje nove ili prilagoene
formate medija.
QuickTime sadri ugraenu podrku za 10 razliitih tipova medija
(video, audio, tekst, vremenski kod, muzika/MIDI/
sprajtovi/animacija, tween, MPEG, VR i 3D) i nudi sveukupan skup
usluga, kao to su:
Vremenska kontrola i sinhronizacija
Kompresija i dekompresija audio i slikovnih podataka
Spajanje slika, konverzije formata, sklalranje,
Meanje audio signala,
Audio i video efekti i pretapanja
Snimanje medija,
Uvoz i izvoz medija Microsoft Video for Windows
Audio Video Interleaved (AVI) je format koga je razvio Microsoft
za reprodukciju filma, bez specijalnog hardvera.
AVI format datoteke nije proiriva, otvorena sredina; nedostaju
mu osobine neophodne za ozbiljan video.
Da bi se situacija poboljala kompanije su napravile OpenDML za
datoteke da bi se AVI uinio korisnijim za profesionalno trite.
Sa pronalaskom QuickTime i Videa za Windows, stono video
izdavatvo (DVP) na PC-u je postalo digitalni proces.
Poboljanje tehnike kompresije i dekompresije omoguavaju da se
filmovi u punom pokretu prikazuju preko etvrtine, polovine ili
celog ekrana.
Tehnologije za video editore Premiere firme Adobe i Media studio
Pro firme Ulead omoguavaju meanje video spotova, snimanje zvuka,
animaciju, nepokretne slike i grafiku za kreiranje filmova u
QuickTime ili AVI formatu.15. Povezivanje multimedijalnih
objekata.
Elementi multimedije esto se tretiraju kao diskretni objekti
koji imaju posebne karakteristike, ili svojstva.
DDE (Dynamic Data Exhange dinamika izmena podataka) i
OLE (Object Linking and Embedding povezivanje i ugraivanje
objekata) su dva metoda za povezivanje podataka izmeu aplikacija
pod Windowsom
Na primer, elite da nove miolovke reklamirate blistavom
grafikom, uz neki tekst, koji opisuje njene izuzetne osobine.
Prvo napravite ivopisnu sliku grafikoj aplikaciji, zatim,
napravite histogram za poreenje broja mieva u dinamikoj tabeli, kao
to je Excel, i sve premestite u procesor teksta, kao to je
Microsoft Word.
Kada koristite OLE obezbedite da povezane datoteke ne budu
premetene u druge direktorijume, ili e linkovi pui,
Najbolje je da objekat ugradite u datoteku.16. Kancelarijski
paketi programa.
Kancelarijski paketi programa integriu u jedan paket razne alate
za postizanje produktivnosti, koji su bitni za voenje biznisa.
Kancelarijski paketi nude pogodnost zajednikog interfejsa sa
slinim menijima, naredbama i paletama ikona.
Primer, Microsoft Office sadri Word za obradu rei, Excel,
dinamiku tabelu, Power Point za prezentacije i za Windows bazu
podataka (Access) i raspored asova.
Svaki program je zasebna aplikacija, ali svi su meusobno
povezani kroz OLE i DDE.
Mnogi dokumenti obraeni na raunaru na kraju se tampaju na papir,
isporueni na server, ili CD, u elektronski potanski fah, ili kao
HTML dokumenti na Word Wide Web.
Dokumentu je znaajno prikljuivanje multimedijalnih glasovnih
komentar slika, ili animiranih ilustracija, da neto naglasite ili
da objasnite neto to je teko izraziti reima.Word nudi posebne
multimedijalne osobine.
Moete praviti i uvoziti razliite formate slika: PIC, TIFF, BMP i
EPS.
Moete staviti QuickTime filmove u dokument, upravljati
reprodukcijom filma i sprovoditi jednostavne promene.
U Windowsu se mogu reprodukovati AVI filmovi u okviru Word
dokumenta.
Moete uvesti digitalizovan zvuk, da snimite glasovne kometare sa
internog mikrofona i da to sauvate u cilju reprodukcije.
Mogu se praviti veze na druge programe koji koriste OLE slika
4.2.
WordPerfect - alat koji omoguava crtanje, pravljenje i izmenu
grafike u Macintoshovim alatima.
Koristei DDE, WordPerfect za Windows moe da pristupa podacima
kojima pristupaju i drugi DDE kompatibili programi koji koriste DDE
veze.
Ako se podaci menjaju u povezanom programu, automatski se vri
auriranje u dokumentu WordPerfecta.
Editor slika omoguava lako dodavanje grafike u dokumente.
WordPro poto ima naredbe za Windows DDE i OLE, Lotus Word Pro
moe da se povezuje sa drugim aplikacijama i ugraenim objektima, kao
to su zvukovi i AVI filmovi.
Dinamike tabele su postale okosnica mnogih sistema za
upravljanje informacijama.
organizuju podatke po kolonama i redovima.
Veina aplikacija prua odline mogunosti za dijagrame i tabele,
multimedijalnu reprodukciju zvukova, animacija i video
spotova.Lotus 1-2-3 omoguava preraspodelu grafikih elemenata klikom
i prevlaenjem i korienjem menija da bi se pristupilo informativnim
objektima u spoljanjem svetu.
Excel i u njega moete ugraditi objekte iz mnogih aplikacija,
slike iz Photoshopa, zvuk
Baze podataka program za bazu podataka moe da uva, sortira,
oitava i organizuje mnoge vrste informacija.
Poput dinamikih tabela, baze podataka mogu postojati u
digitalnoj okolini bez potrebe da budu tampane na papir.
Slike, zvukovi i filmovi se tretiraju kao objekti i mnoge baze
podataka ih mogu pamtiti, oitavati i reprodukovati.
FileMakePro, relaciona baza podataka, kotira se visoko zbog
lakoe korienja i meuplatformskih mogunosti i u Windowsu i u
Macintosh verziji.
Access je relaciona baza podataka raspoloiva zasebno ili kao deo
Microsoftove Office svite.
Omoguava da se podaci mogu uneti samo jednom, ali da se mogu
razgledati na razliite naine.
Obrauje slike i druge multimedijalne sadraje.
Prezentacioni softver je na poetku bio pravljen da bi se
kompjuterizovali stvaranje i isporuka prezentacije za publiku i
konferencije, zahvaljujui raznim projektorima, Ili digitalno
praviti na slajdovima u boji od 35 mm.
Ti alati imaju i multimedijalne mogunosti.
PowerPoint firme Microsoft nudi kompletan paket za crtanje i
tekst sa automatskim ili runim prikazivanjem slajdova.
Moete ugraditi razne podatke iz drugih aplikacija i objekte:
datoteke iz Flasha, animirane GIF datoteke itd.
Omoguava multimedijalno povezivanje i ugraivanje.
Autorski alati za multimediju daju vaan radni okvir za
organizovanje i izmenu elemenata multimedijalnog projekta,
ukljuujui grafiku, zvukove, animaciju i video spotove.
Koriste se za dizajniranje interaktivnosti i korisnikog
interfejsa, za predstavljanje projekta na ekran i za sastavljanje
multimedijalnih elemenata.
Autorski softver daje integrisanu okolinu za povezivanje sadraja
i funkcija projekta.
Pomou multimedijalnog autorskog softvera moete napraviti:
Video produkcije
Animacije
Igre
Interaktivne web sajtove,
Demo diskove i ture za razgledanje
Prezentacije
Aplikacije za kioske
Interaktivnu obuku
Simulacije, prototipove i tehnike vizuelizacije.
17. Vrste autorskih alata.Autoriski alati mogu biti:
Alati zasnovani na karticama, ili stranicama
Alati zasnovani na ikonama i dogaajima
Alati zasnovani na vremenu i prezentaciji Alati zasnovani na
karticama, ili stranicama: u ovim autorskim sistemima elementi se
organizuju kao stranice u knjizi, ili kao pilovi karata.
Alati zasnovani na ikonama i dogaajima - u ovim autorskim
sistemima multimedijalni elementi i interakcione naznake (dogaaji),
organizuju se kao objekti u strukturalnom radnom okviru ili
procesu.
Ovi alati pojednostavljuju organizaciju projekta i obino
prikazuju dijagrame po stazama koje se granaju.
Alati zasnovani na vremenu i prezentaciji: elementi i dogaaji se
organizuju po vremenskom redosledu, sa rezolucijom visokom, ili
viom od 1/30 sekunde.Pravi alat za posao Svaki multimedijalni
projekat kojeg se latite imae sopstvenu strukturu i cilj i zahtevae
razliite osobine i funkcije.
U najboljem sluaju morate biti spremni da odaberete alat koji
najbolje pristaje poslu, a u najgorem sluaju morate znati koji alat
e bar omoguiti da se posao obavi.
Elementi multimedije (slike, animacije, tekst, digitalni audio i
MIDI muzika, video spotovi) moraju biti napravljeni, menjani i
konvertovani u standardne formate datoteka i specijalizovane
aplikacije.
Organizacioni, dizajnerski i proizvodni proces za multimediju
zahteva scenario i dijagram toka.
Multimedijski autorski sistemi nude jedan ili vie pristupa, koje
emo objasniti u sledeim pasusima:
Vizuelno programiranje sa naznakama, ikonama i objektima
Programiranje skript jezikom
Programiranje tradicionalnim jezicima, kao to su Basic i C
Alati za razvoj dokumenata
Programiranje sa ikonama i objektima je najednostavniji i
najlaki autorski proces.
Ako elite da repordukujete zvuk ili da stavite sliku u projekat
samo prevucite ikonu elementa u spisak za reprodukciju, ili je
odvucite izvan da bi je obrisali.
Primer ovih alata su Macromedia Direktor, Macromedia Flash
Interaktivnost ini krajnjeg korisnika vaeg projekta monijim, jer
mu dozvoljava da upravlja sadrajem i tokom informacija.Autorski
alati bi trebalo da omogue jedan ili vie nivoa interaktivnosti:
Jednostavno grananje, koje nudi mogunost da se pree na neku
drugu sekciju multimedijalnog proizvoda aktivnou kao to je pritisak
tastera na tastaturi, klikom mia itd),
Uslovno grananje koje podrava direktan prelazak na rezultate
IF-THEN odluka ili dogaaja
Strukturirani jezik, koji podrava kompletnu programsku logiku,
kao to su IF-THEN naredbe jedna u drugoj, potprogrami, praenje
dogaaja i prenos poruka izmeu objekta i elemenata.
Mogunost za fino podeavanje performansi Kompleksni
multimedijalni projekti zahtevaju tanu sinhronizaciju dogaaja na
primer, animacija balona koji eksplodira, uz pratei zvuni
efekat.
Mogunost reprodukcije
Da pravite multimedijalni projekat, stalno ete sastavljati
elemente i testirati kako sastavljeno izgleda i kako se
izvrava.
Mogunost isporuke projekta. Ispruivanje projekta moe zahtevati
pravljenje izvrne verzije projekta korienjem multimedijalnog
softvera.
Izvrna verzija omoguava da se projekta reprodukuje, a da se ne
zahteva prisustvo celog autorskog softvera i svih njegovih alata i
editora.
Unakrsne platforme Treba koristiti alate kojima je prelaz izmeu
platformi lak.
Danas su dosta alata koji daju autorske sisteme kompatibilni sa
Windowsom.
Reprodukcja na Internetu Poto je web postao znaajan isporuioni
medij za multimediju, autorksi sistemi obino daju naina da se
njihovi konvertuje u kontekst HTML-a, pomou posebnih dodatnih
modula, ili ugraivanjem Jave, JavaScripta ili neke druge kodne
strukture.
Autorski alati zasnovani na karticama i stranicama daju
jednostavnu i lako razumljivu metaforu za organizaovanje
multimedijalnih elemenata.Autorski sistemi zasnovani na stranicama
sadre medijske objekte: dugmad, tekstualna polja, grafike objekte,
pozadine, stranice ili kartice.
Alati zasnovani na ikonama voeni dogaajima predstavljaju pristup
vizuelnog programiranja u organizovanju i prezentiranju
multimedije.Prvo izgradite strukturu, ili dijagram toka dogaaja,
zadataka i odluka, tako to ete prevui odgovarajue ikone iz
biblioteke.
Ikone mogu ukljuivati izbor iz menija, slike, zvuke i
proraune.
Kada se izgradi struktura moete dodati sadraj: tekst, grafiku,
animaciju, zvuk video filmove.
Moete tampati navigacionu mapu, ili dijagram.
Alati zasnovani na vremenu - Sistemi zasnovani na vremenu su
popularni multimedijski autorski alati.
Svaki alat koristi svoj razliit pristup za upravljanje dogaajima
u vremenu.
Mnogi koriste vizuelni raspored (Timeline) za sekvenciranje
dogaaja multimedijalne prezentacije.
Director Director firme Macromedia je moan i kompleksan autorski
alat sa irokim skupom osobina za pravljenje multimedijalnih
prezentacija, animacija i interaktivnih multimedijskih
aplikacija.
18. ta se pomou autorskog alata moe uraditi.
Pomou multimedijalnog autorskog softvera moete napraviti:
Video produkcije
Animacije
Igre
Interaktivne web sajtove,
Demo diskove i ture za razgledanje
Prezentacije
Aplikacije za kioske
Interaktivnu obuku
Simulacije, prototipove i tehnike vizuelizacije.
19. Gradivni elementi multimedije.20. Korienje teksta u
multimediji
Korienje teksta i simbola za komuniciranje je zapoelo pre
otprilike 6.000 godina u zemljama Mediterana (u Mesopotaniji,
Egiptu, Sumeru i Vavilonu), kada su prvi simboli ispisivani na
glinene ploice i ostavljani da se sue na suncu.
Nakon nedavne eksplozije Interneta i WWW, tekst je postao vaniji
nego ikad.
Maternji jezik Weba je HTML (Hypertext Markup Language),
prvobitno dizajniran da prikae jednostavne tekstualne dokumente na
ekranu uz poneku sliku.
Akademski lanci, novinski lanci, kompleksni prirunici i sadraji
kompletnih knjiga su dostupni na Internetu.
Dodajte ugraene funkcije koje na klik miem povezuju izabrane rei
i fraze sa drugim slinim i detaljnijim materijalom.
Vie nego TV koja sa svojih 5, 10 ili 100 kanala, Web nudi
istraivaki raj od nekoliko miliona HTML dokumenta
Mo znaenja ak i obina re ima vie znaenja, pa kad poinjete da
radite u nekom mediju vano je da kultiviete preciznost i svest o
konkretnim reima koje koristite.
U multimediji to su rei koje e se pojaviti u naslovima, menijima
i navigacionim pomagalima.
Danas mnogi pesnici i tekstopisci koncentriu tekst, destiliui
prozu u svega nekoliko rei.
Kovai rei u oglasnim agencijama ocrtavaju znaenje itavih
proizvodnih linija u jednu jedinu zapamtljivu re, logotip ili
potapajuu reenicu.
Pojmovi Barbi, zeleno i lako, svaki za sebe mogu da provociraju
niz raznih znaenja.
Samo vi znate rei koje e Vas zaustaviti usred ljutine. To su rei
koje imaju znaenje.
Svi ovi primeri demonstriraju sledei princip multimedije: vano
je dizajnirati oznake za naslove ekrana, menije i dugmad, koristei
rei sa najpreciznijim i najmonijim znaenjem da bi ste izrazili ta
ima da kaete.
Shvatite suptilna znaenja: GO BACK je jae nego Previous; Quit je
jae nego Close.
FANTASTINO - moe biti bolje nego taj odgovor je ispravan?
Eksperimentiite sa reima koje planirate da koristite, tako to
ete ih iskuati na drugima.
Ako vam budet dozvoljava, uspostavite ciljnu grupu da prati kako
korisnici doivljavaju rei. Posmatrajte ih kako rade.
Rei ili simboli u ma kakvom obliku izreeni, ili zapisani, najei
su sistem komunikacije.
Predoavaju najira znaenja najveem broju ljudi precizno i do u
detalje.
Zato su to elementi od vitalne vanosti za multimedijalne menije,
navigacione sisteme i sadraj.
O fontovima i likovima (fontovi)Pismo (typeface) je porodica
grafikih znakova, koja obino sadri mnoge tipove veliina i
stilova.
Font je zbirka znakova jedne veliine i stila koja pripada
konkretnoj porodici likova.
Tipini stilovi fontova su polucrno (boldface) i kurziv
(italic).
Druge stilove (podvlaenje) moe dodati va softver za raunar.
Veliine pisma obino se izraavaju u pointima.
1 point je 0,138 ina, ili oko 1/72 ina.
Veliina slova je razlika od vrha velikog slova do dna donjeg
dela malog slova ( u slovima kao to su g i y).
Helvetica, Times i Courier su pisma; Times 12 pointa italic je
font.
U raunarstvu se koristi termin font, mada bi bilo uputnije
upotebiti izraz vrsta pisma, ili lik fonta.
U vremenu kada se slagalo runo slova za pojedinani font su uvek
bila uvana u dva posluavnika, ili kutije (case); gornja kutija je
sadrala velika slova a donja mala slova.
Danas se u engleskom jeziku veliko slovo zove uppercase, a malo
lowercase, a kod nas je odomaeno verzal i kurent.
Studije su pokazale da je lake itati rei i reenice sa izmeanim
malim i velikim slovima, nego rei i reenice samo napisanim velikim
slovima.
U nazivima koji se koriste za direktorijume i datoteke u URL
adresama na Internetu pravi se razlika izmeu malih i velikih
slova.
Postali su popularni nazivi kompanija sa velikim slovom u
sredini rei: FileMaker, WebStar, AirWorks.
Pisma mogu bit oglaavana na vie naina, ba kao kua koju oglaava
agencija za nekretnine, vino ili platforma politikog kandidata.
Pisma su bila opisivana kao enska, muka, delikatna, formalna,
kapriciozna, duhovita, komina, srena, tehnika, novinska
Serif je mali ukras ( na francuskom sans znai bez) na kraju
poteza kojim se ispisuje slovo.
Pismo ili ima serife ili nema. Times, New Century Schoolbook,
Palatino su primeri serifnih fontova. Helvetica, Arial su sans
serif. Serifni fontovi se koriste za osnovni tekst, a sans serif se
koristi za naslove i vane ciljeve. TekstKorienje teksta u
multimediji Zamislite projekat bez ikakvog teksta. Njegov sadraj ne
bi nikako mogao biti kompleksan, a bilo bi vam potrebno mnotvo
slika i simbola da obuite publiku da se kree kroz projekat.
Svakako bi glas i zvuk mogli voditi publiku, ali korisnici bi se
vrlo brzo odvikli od toga.
Jedan jedini lan tekstualnog menija propraen jednom akcijom
(klik miem, pritisak na taster na tastaturi) zahteva malo obuke, a
jednostavan je i neposredan.
Koristite tekst za naslove i podnaslove, za menije, za
navigaciju i za sadraj.
Raunarski ekrani pruaju vrlo mali radni prostor za razvoj
kompleksnih ideja.
U odreenim trenucima, moraete da isporuite probojne, ili vrlo
koncizne tekstualne poruke.
Ako su vae poruke deo interaktivnog projekta, ili web sajta, gde
znate da korisnik trai informaciju, moete upakovati ogromnu koliinu
tekstualne informacije na ekran, pre nego to to sve postane
napadno.
Ne treba ni mnogo ni malo. Mora se nai mera.
Ako dajete javnu podrku glasom, tekst e se ukljuiti u ivu
prezentaciju i podcrtavae glavnu poruku.
U takvom sluaju koristite velike fontove i malo rei sa mnotvom
praznog prostora. Mnoge standardne stranice su visine 600 piksela
(oko jedan ipo ekran na VGA monitoru). Za tampanje tekstualnih
dokumenta postavite poseban link na kompletan dokument kao na
tekst.
Lake je itati tampan dokument nego skrolovati po ekranu.
Moe ponekad biti teko zbog dizajna.
I ovde morate biti pesnik, reklamni psihologi grafiki
dizajner.
Za mala slova koristite najitljiviji raspoloivi font.
Korisitte to manji broj razliitih pisama u istom radu, ali
menjajte veliinu lika fonta stilovima tipa bold, italic.
U pasusima prilagodite prored (leading) da razmak izmeu redova
bude prijatan.
Menjajte veliinu fonta srazmerno vanosti poruke koju
isporuujete
Istraite efekte primene razliitih boja i postavljanja teksta na
razliite pozadine.
Koristite antializovani tekst gde vam je potreban blag i
stopljen izgled za naslove i podnaslove.
Anti-aliasing stapa boje po ivicama slova da bi se napravio
mekan prelaz izmeu slova i pozadine.
Pokuajte da upotrebite inicijale za pause (kao P na poetku ove
reenice) i poetna velika slova da biste reima dali dodatnu teinu
(slika 5.1).
Grafikom izmenite izobliite tekst, da biste privukli panju.
Eksperimentiite sa sputenim senkama.
Oiviite naslove sa mnogo praznog prostora.
Izabrati fontove koji izgledaju dobri za prenos vae poruke.
Smislite smislene rei i izraze za linkove i elemente menija.
Naglasite tekst da istaknete ideje, ili koncepte, ali ne pravite
tekst da izgleda kao link. Na web strani stavite najvanije
tekstualne elemente i elemente menija u prvih 320 piksela (pokazalo
je istraivanje da samo 10-15 posto surfera ikada prelistava ijednu
stranu nadole).
Interaktivi multimedijalni projekta se obino sastoji od tela
informacije ili sadraja kroz koji se korisnik kree pritiskom na
taster, klikom mia, ili pritiskom na ekran sa detekcijom
dodira.
Najjednostavniji meniji sastoje se od tekstualne liste tema, gde
korisnici odaberu temu i kliknu miem.
Izbegavati vie nivoa naredaba GO BACK (natrag) i RETURN
(povratak) ako ne dajete i mapu.
Dugmad za interakciju U mnogim modernim kulturama zvono na
vratima se prepoznaje po svom kontekstu (do samih vrata, eventualno
osvetljeno). U viespratnici moe biti 50 takvih dugmadi, neka imena
su navrljana
U multimediji dugmad su objekti, kao to su i blokovi teksta, lep
plavi trougao, ili fotografija koji prouzrokuju neku akciju poto
kliknu.
Na webu tekst i grafika mogu biti dugmad.
Za dugmad birajte fontove koji su itljivi, prilagodite veliinu
teksta.
Napravite adekvatan prostor od ivice dugmeta do teksta.
U veini autorskih sistema lako je napraviti sopstvenu dugmad od
bitmapa ili nacrtanih objekata. Dugmad za web moete praviti od GIF
i JPEG bitmapa, koje kad kliknete vode ka drugim stranama. Ako cilj
vaeg multimedijalnog projekta, ili Web sajta nije da prikazujete
velike blokove teksta, pokuajte da prezentirate korisniku samo po
nekoliko pasusa po strani. Upotrebite font koji se lako ita, umesto
lepeg fonta koji je neitljiv. Pokuajte da prikaete cele pasusue na
ekranu.
Uspravno i poloeno Tradicionalno odtampani dokumenti su vii nego
iri, ali nisu itljiv na obinom monitoru. Orijentacija tipa vii nego
iri se oznaava kao portrait.
Orijentacija tipa iri nego vii je tipina za monitore i zove se
landscape.
Standardni format dokumenta koji se koristi za stranice na Webu
zove se Hypertext Markup Language (HTML).
U HTML dokumentu moete zadati likove slova, veliine, boje, i
ostale osobine, tako to ete ih na tekst oznaiti na poseban nain
pomou tagova.
Gde elite da tekst bude polucrn (bold) okruite ga tagovima
i , a tekst izmeu tagova e biti prikazan u browseru u bold
stilu.
Gde je naslov okruite i , a gde je ureena lista (1, 2, 3 ili a,
b, c ) okruite je sa
- i
HTML ne pruza mnogo fleksibilnosti da se prave lepi tekstualni
elementi, ali moete da pravite zadovoljavajue dokumente koristei
uvlaenje blokova, tabele, okvir i hrizontalne lenjire. Lep tekst u
HTML dokumentima se obino pravi u vidu grafikih bitmapa, koje se u
HTML dokument stavljaju u slikovni tag .
Treba voditi rauna u kom e fontu korisnik itati va dokument.
Dinamiki HTML koristi kaskadne stilove (CSS) da definiu
parametre od visine linije preko irine margine do lika fonta.
Pomou CSS moete definisati: teinu fonta, veliinu, porodicu
fonta, prilagoavanje veliine, promenljivost fonta, transformacije
teksta itd.
Simboli prenose smislene poruke.
Simboli kao to su poznata kanta za otpatke ispravnije se
nazivaju ikone, to su simbolike reprezentacije objekata i procesa
koji su zajedniki za korisnike interfejse mnogih OS.
Tekst je efikasniji od slika i crtea kada treba preneti
korisniku preciznu poruku.S druge strane gledaoci veoma lako pamte
i priseaju se slika, ikona, i zvuka.
U multimediji imate mo da stopite i tekst i ikone (boje,
zvukove, slike) da biste uveali ukupan uticaj i vrednost svoje
poruke.
Neki od simbola dati su u prilogu:
Animiranje teksta.
Ima mnogo naina da se zadri panja kada se prikazuje tekst.
Na primer moete da animirate odreene pasuse i naterate ih da
uleu u ekran, da poveate naslov znak po znak, moete kljune rei
staviti na gomilu i fleovati ih po odreenom redosledu (kao u
bilbordima)
Vrlo rano u razvoju monitora za raunar Macintosh Apple je
odabrao rezoluciju od 72 slikovna elementa (piksela) po inu.To se
uporeuje sa standardnom merom u tamparskoj industriji (72 pointa po
inu) i omoguava stonom izdavau i dizajneru da vide na monitoru na
ta e odtampano liiti (zove se ta vidi to dobije What You Si Is What
You Get, skraeno WYSIWYG izgovara se vizivig).Dodatno, Apple je
obezbedio da svaki piksel bude kvadratnog oblika, to daje
ravnomernost u svim pravcima Dok se nije proirio VGA standard za PC
raunare (96 piskela po inu), pikseli su obino bili vii nego iri.Na
primer, na starim EGA monitorima bio je 1.33:1, vii nego iri.VGA
rezolucija je 640 piksela po irini i 480 piksela niz ekran ( to se
zove rezolucija 640x480) a sami pikseli imaju razmeru 1:1
(kvadrat).Apple i raunar Macintosh su 1985. godine predvodili
revoluciju u stonom izdavatvu, u kombinaciji sa obradom rei i
softverom za slaganje teksta po strani, to je omoguilo da laserski
tampa visoke rezolucije 300x300 dpi pomou specijalnog softvera crta
oblike znakova kao grupu siunih kvadratnih piksela sraunatih iz
geometrije znaka.Ovaj softver bio je Adobeov jezik PostScript za
opis strane i konturne fontove.
Apple ga je licencirao i ukljuio u svaki svoj laserskii tampa
tipa LaserWriter.PostScript je zapravo metod za opisivanje slike u
terminima matematikih konstrukcija (Bezijerove krive), tako da se
koristi ne samo da opie pojedinane znakove u fontu, nego i za opis
kompletnih ilustracija i celih strana teksta.Poto je svaki znak u
PostScriptu matematika formula, moe se lako skalirati da bude manji
ili vei tako da izgleda ispravno bilo da se crta u veliini 24
pointa, ili 96 pointa, bilo da je tampa LaserWriter od 300 dpi, ili
tamparska maina (image setter) rezolucije 1200, 2400, ili, ak, 3600
dpi, podesna za najfinije tamparske poslove.PostScript je brzo
postao standard za fontove i tampanje u svetu stonog izdavatva i
odigrao je znaajnu ulogu u prvobitnom uspehu Appleovog raunara
Macintosh.Postoje dve vrste fontova u PostScriptu: Type 3 i Type
1.Type 3 je font tehnologija starija od Type 1 i napravljen je na
izlaz na tampa; stvaraoci multimedije ga retko koriste.Sada je na
raspolaganju oko 6000 Type 1 likova fontova.Fontovi Type 1 sadre
natuknice (hint), a to su specijalne instrukcije za uklapanje u
osnovu strane, kojima se poboljava rezolucija.U maju 1989. godine
Apple i Microsoft razvili tehnologiju brih i boljih kvadratnih
krivih za konturne fontove, nazvanu TrueType.Osim to tampa glatke
znakove na tampau, TrueType crta znakove i na monitoru niske
rezolucije (72 dpi, ili 96 dpi).Danas se TrueType isporuuju sa
raunarima sa Windowsom.Iako rat izmeu PostScript i TrueType fontova
nastavlja da se iri kroz raunarsku i izdavaku industriju, stvaraoce
multimedije treba da interesuje kako e skalirani fontovi izgledati
na monitorima, ne kako e izgledati na papiru.TrueType i PostScript
(sa ATM-Adobe Type Manager) konturni fontovi omoguavaju da se tekst
u bilo kojoj veliini ispie na raunarskom ekranu bez
reckavosti.Reckava slova se izbegavaju antializingom ivica
tekstualnih znakova, pravei ih glatkijim za oko.Adobe Type Manager
(ATM) mora biti prisutan da bi se prikazali PostScript fontovi Type
1 u svim veliinama bez reckavosti.Pod Windowsom ATM softver zahteva
oko 450K prostora na disku, a za svaki konturni PostScript font
tipa Type 1 treba jo 40K. PostScript fontovi su obino u
direktorijumu PSFONTS u osnovnom direktoriojumu tvrdog
diska.TrueType fontovi se snimaju u direktorijum
C:\Windows\Fonts.Dodavanje i oduzimanje ovih fontova je jednostavna
procedura posebnom opcijom u padajuem meniju File ovog
direktorijuma.Na slici 6.1 prikazani TrueType fontovi. Nikad
nemojte pretpostaviti da su isti fontovi instalirani i na vaem i
korisnikovom raunaru.Odaberite sistem za upravljanje fontovima i
ostanite mu verni.Ako se va rad distribuira na sajtove, koji mogu i
da nemaju fontove, koje vi koristite, napravite bitmape za
specijalne fontove koje koristite za naslove, podnaslove, dugmad,
itd.Za tekst koji treba da unese korisnik najsigurnije je ostati na
instaliranim fontovima za Windows, ili Macintosh, jer su oni
univerzalno raspoloivi na svojoj platformi.Uvek osigurajte da
fontovi putuju sa vaom aplikacijom kada isporuujte softver na
hardverskoj platformi koja se razlikuje od one na kojoj pravite
aplikaciju.Skraenica ASCII od American Standard Code for
Information Interchange (ameriki standardni kod za razmenu
informacija) je sedmobitni sistem za kodiranje znakova u najeoj
upotrebi u SAD i u inostranstvu.ASCII pridodeljuje broj ili
vrednost za 128 znakova, ukljuujui i mala i velika slova, znake
interpunkcje, arapske cifre i matematike simbole.Takoe su ukljuena
32 upravljaka znaka za prenos poruka ureajima (nov red, kraj reda,
tabulator i nova strana).Bajt koj se sastoji od 8 bitova,
predstavlja najee korieni gradivni blok u raunarskoj obradi.ASCII
koristi samo 7 bitova za kodiraje svojih 128 znakova, pre nego se
bajt potpuno iscrpi. Osmi bit bajta je neiskorien. On omoguava da
se enkodira jo 128 znakova pre nego se bajt potpuno iscrpi, a danas
raunarski sistemi koriste tih 128 dodatnih vrednosti za proireni
skup znakova.Proireni skup znakova se puni standardnim ANSI
znakovima (American Nacional Standard Institute), ukljuujui i esto
koriene simbole.Ovaj puniji skup od 255 znakova je poznat i kao
ISO-Latin-1 skup znakova; koristi se za programiranje teksta HTML
Web strana.Slika 6.2 predstavlja simbole iz menija Insert.Pravila
za enkodiranje znakova iz proirenog skupa nisu standardizovana.Tako
ASCI vrednost 165 moe bit na primer, grafika oznaka uvuenog pasusa
(*) itd.Poto je raunarsko trite postalo internacionalno u
poslednjoj deceniji, jedan od problema je bio rukovanje razliitim
meunarodnim alfabetima.Bilo je teko prevoditi delove teksta iz
jednog skripta u drugi.Unicode organizacija podrava standarde za
upravljanje znakovima svih poznatih jezika na svetu.Od 1989. godine
koncentrisan napor lingvista, inenjera i informatikih
profesionalaca iz mnogo dobro poznatih raunarskih firmi usmeren je
na 16-bitnu arhitekturu za enkodiranje viejezikog teksta i
znakova.Nazvan Unicode, originalan standard sadri 65.000 znakova da
bi bili ukljueni svi znakovi iz svih poznatih jezika i alfabeta u
svetu.Dok je 65.000 znakova dovoljno za enkodiranje veine od mnogih
hiljada znakova u upotrebi u najvanijim svetskim jezicima.Unicode
standard i ISO/IEC 10646 sada podravaju tri oblika enkodiranja,
kojim se koristi uobiajen repertoar znakova, ali se omoguava
enkodiranje do ak 1000.000 dodatnih znakova.Skript
Kada nekoliko jezika ima zajedniki skup simbola sa istorijski
povezanom podlogom, zajedniki simboli istog svakog jezika se
ujedinjuju u kolekciju simbola (nazvanu skript).Pojedini skriptovi
mogu raditi za desetine pa i stotine jezika (primer, Latin skript
koji se koristi za engleski i veinu evropskih jezika). Posebne
alate za editovanje fontova koristite za pravljenje sopstvenog
fonta, tako da moete da tano prenesete ideju ili grafiki oseaj.Sa
ovim alatima, profesionalni tipografi mogu da prave upeatljive
likove teksta i prikaza.Grafiki dizajneri, izdavai i reklamne
agencije mogu da prave varijacije na temu postojeih likova
fontova.Dizajn kategorije likova fontova spada u kategoriju
industrijskog dizajna i u nekim sluajevima sudski je zatien
patentima.ResEdit je editor resursa. Isporuuje ga Apple, a koristan
je pravljenje i izmenu grafikih resursa, kao to su kursori, ikone,
dijalozi, oblici, preslikavanja tastature i bitmapirani fontovi na
Macintoshu.Moe da se koristi za editovanje, ili pravljenje novih
Font resursa za pamenje bitmapa ekranskih fontova.Da tekst izgleda
lepo, potrebna vam je kutija puna fontova i specijalnih grafikih
aplikacija koje mogu da proire, osene, rafiraju, oboje i
analiziraju rei u prave crtee.Lep tekst se obino nalazi u
bitmapiranim crteima u kojim su znakovi prepravljeni, manipulisani
i spojeni u grafiku sliku. Prosto biranje fonta je prvi korak.Za
najvei broj dizajnera lake je da prave lep tekst pomou
pripremljenih fontova, ali neki e praviti sopstvene prilagoene
fontove, koristei alate za editovanje fonta.Multimedija
(kombinacija teksta, slike i audio elemenata u jedinstvenu
kolekciju, ili prezentaciju) postaje interaktivna multimedija kada
korisniku date neku kontrolu nad tim koja se informacija gleda i
kada se gleda.Interaktivna multimedija postaje hipermedija kada
njen dizajner da strukturu povezanih elemenata kroz koje se
korisnik kree i interaguje.Kada tekst ivi u raunaru, umesto na
tampanim stranama, mo raunara da obrauje moe se upotrebiti tako da
tekst postane pristupaniji i smisleniji.Tekst se onda moe zvati
hipertekst, poto su rei, sekcije i misli povezane, korisnik moe da
se kree kroz tekst na nelinearan nain, brzo i intuitivno.Re moe
biti vrua (kao i dugme), tako to vodi korisnika od jedne refenerce
na drugu.Poto je hipertekst organizovanje unakrsnog ispitivanja rei
ne samo sa drugim reima, nego i na srodne slike, video spotove,
zvukove i ostale vrste prikaza, hipertekst esto postaje tekst
sveukupnog multimedijalnog dizajna.Izraz hiper znai nad. Dve esto
pominjane rei u hipertekstualnim vezama su veza (link) i vor
(node).Veze povezuju konceptualne elemente, tj. vorove koji sadre
tekst, grafiku, zvuk ili informacije povezane sa bazom znanja.Veze
povezuju Cezara Augustusa sa Rimom, ili groe sa vinom, kao i ljubav
sa mrnjom.Umetnost hipermedijalnog dizajna lei u vizuelizaciji tih
vorova i njihovih veza.Veze su navigacione staze i meniji; vorovi
su teme kojima se moe pristupiti, dokumenti, poruke i elementi
sadraja.Najjednostavniji nain da se eta kroz hipermedijalnu
strukturu je pomou dugmadi koja omoguavaju pristup povezanoj
informaciji (tekstu, grafici i zvukovima) u
vorovima.Hipertekstualni sistemi se trenutno koriste za elektronsko
izdavatvo i referentne radove, tehniku dokumentaciju, edukativne
kurseve, interaktivne kioske, elektronske kataloge, interaktivnu
literaturu, tekstualne i slikovne baze podataka.
zvuka, sistemski zvuci.
Zvuk je verovatno najuzbudljiviji deo multimedije.
To je univerzalan govor na bilo kom jeziku, od najtieg apata do
zagluujue buke mlaznog aviona u poletanju.
Prua zadovoljstvo sluanja muzike, utie na nae raspoloenjeKada
neto vibrira u vazduhu, pokreu se napred-nazad (primer konus
zvunika), stvaraju se talasi pritiska.
Ovi talasi ire se kao nabori vode od kamika baenog u nepokretni
bazen, a kada dosegnu vae bubne opne, oseate promene pritiska, ili
vibracije, kao zvuk.
Akustika je grana fizike koja prouava zvuk.
Nivoi zvunog pritiska mere se (glasnoa ili obim) mere se u
decibelima (db).
im instalirate OS bipovi i zvuci upozorenja su raspoloivi.
Pod Windowsom sistemski zvukovi su WAV datoteke, a nalaze se u
direktorijumu WindowsDMedia.
Na raspolaganju su sledei sistemski zvuci: Start.wav, chord.wav,
chimes.wav, itd.
Moete dodeliti zvukove sistemskim dogaajima kao to su
startovanje Windowsa, upozorenja, itd.
Moete dodati svoje zvune datoteke i instalirati ih da se sviraju
prilikom nekog sistemskog dogaaja: stavite wav datoteku u
direktorijum WindowsMedia i sa Sound Control Panel ih
odaberete.
21. Midi i digitalni audio.
MIDI (Musical Instrument Digital Interface) je komunikacioni
standard, razvijen ranih 80-tih prolog veka za elektronske muzike
instrumente i raunare.Dozvoljava da muzika i zvuni sintisajzeri
komuniciraju meusobno du kablova kojima su ureaji povezani.
MIDI daje protokol za predavanje detaljnih opisa muzike
notacije, kao to su note, nizovi nota i koji instrumenti e svirati
te note. Digitalni audio je snimak, MIDI su note prvo zavisi od
vaeg zvunog sistema, a drugo od kvaliteta vaeg muzikog instrumenta
i mogunosti vaeg zvunog sistema.
Nasuprot MIDI podacima, digitalni audio je stvarna
reprezentacija zvuka.
Digitalni podaci predstavljaju trenutnu amplitudu zvuka (ili
zvunost) u diskretnim vremenskim intervalima. Digitalni zvuk se
koristi za muzike CD-ove.
MIDI podaci su za digitalni audio ono to je vektorska, ili
crtana grafika za bitmapiranu grafiku.
MIDI zavisi od ureaja, a digitalni podaci ne zavise.
Kao to se izgled vektorske grafike razlikuje u zavisnosti od
tampaa, ili prikazanog ekrana, tako zvukovi koje prave MIDI muzike
datoteke zavise od konkretnog MIDI ureaja za reprodukciju.
Digitalni podaci, s druge strane, proizvode zvukove koji su
manje, ili vie identini, bez obzira na reprodukcioni sistem.
MIDI standard je kao PostScript, jer omoguava instrumentima da
komuniciraju na standardan nain.
MIDI ima nekoliko prednosti nad digitalnim audiom:
MIDI datoteke su mnogo kompaktnije. MIDI datoteke e biti 200 do
1.000 puta manje od datoteka digitalnog audia CD kvaliteta.Poto su
male, MIDI datoteke ugraene u Web strane uitavaju se i izvode bre,
nego njihovi digitalni ekvivalenti.Ako se koriste kvalitetni
ureaji, ponekad MIDI datoteke mogu zvuati bolje od digitalnog
audia.Moete menjati duinu MIDI datoteke (promenom tempa), bez
promene visine tona, ili gubljenja audio kvaliteta. Moete
manipulisati najmanjim delom MIDI kompozicije, to je nemogue sa
digitalnim audiom.Digitalni audio nee raditi jer nema dovoljno
RAM-a, prostora na tvrdom disku, snage centralnog procesora, ili
irine za prenos.Mane MIDI:
Poto MIDI podaci ne predstavljaju zvuk, nego instrumente, moete
biti sigurni da e reprodukcija biti precizna, samo ako je
reprodukcioni ureaj identian proizvodnom.
MIDI se ne moe lako upotrebiti za reprodukciju govornog
dijaloga.
Uopteno, najvanija prednost digitalnog audia je njegov stalni
kvalitet izlaznog zvuka, a MIDI je tu najmanje pouzdan.
Sa digitalnim audiom moete imati vie samopouzdanja, da e snimak
zvuati isto tako dobro i na kraju kao i na poetku kada ste ga
pravili.
Razlozi za rad sa digitalnim audiom:
Postoji, iri izbor aplikacionog softvera i sistemske podrke za
digitalni audio.
Priprema i programiranje za pravljenje digitalnog audia ne
zahtevaju poznavanje muzike teorije, klavijature, partiture,
note
Generalno moete koristitit MIDI u sledeim sluajevima:
Imate MIDI izvor visokog kvaliteta.
Imate kompletnu kontrolu nad hardverom za reprodukciju.
Nije vam potreban govorni dijalog.
Digitalni audio koristite u sledeim situacijama:
Nemate kontrolu nad hardverom za reprodukciiu.
Imate raunarske resurse i prenosnu irinu, dovoljnu za digitalne
datoteke.
Potrebna vam je izgovorena re.
Digitalni audio
Moete da digitalizujete zvuk iz mikrofona, sintisajzera,
postojeih snimaka na traci, ivih radi TV prenosa, sa popularnih CD
i LP ploa.Moete digitalizovati zvukove iz bilo kog izvora,
prirodnog ili snimljenog.Digitalni zvuk snima se kao digitalna
informacija u bitovima i bajtovima.Priprema digitalnih audio
datoteka je prilino jednostavna.
Ako imate analogne izvore materijala (muziku ili zvune efekte
koje ste snimili na analognom medijumu, poput kasete), prvi korak
je da digitalizuje analogni materijal snimanjem u digitalni medij
koji raunar moe da proita.
Ozbiljniji editor zvuka je program Sound Forge for Windows,
firme Sonic Foundry.
Ovim alatom moete praviti profesionalne zvune snimke i vriti
digitalne miklseve.
Odsecanje uklanjanje mrtvog vazduha, ili praznog prostora sa
poetka i svakog dodatnog nepotrebnog vremena sa kraja snimka je
prvi zadataka u editovanju zvuka.Odsecanja ak i malog broja sekundi
moe napraviti tu i tamo ogromne razlike u veliini
datoteke.Odsecanje se obino postie prevlaenjem kursora mia preko
grafike prezentacije snimka i izborom komandi iz menija (Cut,
Clear, Erase ili Silence).
Korienjem istih alata kao i za odsecanje mogue je odstraniti
dodatnu buku koja neminovno ulazi u snimak.Ovakva intervencija je
potrebna skoro uvek.Osim toga moda e biti potrebno da sastavite dui
snimak isecanjem, upletanjem ili sastavljanjem delova magnetne
trake.
Ako pokuate da sastavite 10 raznih snimaka u jedan, male su anse
da e svi biti iste jaine.
Da biste dobili konzistentan nivo jaine, oznaite sve podatke u
datoteci i povisite, ili snizite ukupnu jainu za izvestan
iznos.Najbolje je upotrebiti zvuni editor da normalizujete
sastavljenu datoteku na odreeni nivo recimo 80 do 90 procenata
maksimuma (bez odsecanja), ili na oko 16 db.
Konverzija formata. U nekim sluajevima softver za digitalno
editovanje moe itati format razliit od onog koji je potreban za
prezentacioni ili autorski program.
Pod Windowsom skoro svi programi piu WAV datoteke.Pravljenje
MIDI audia
Komponovanje originalne muzike moe biti jedan od najkreativnijih
i najzahvalnijih aspekata pravljenja multimedijalnog projekta, a
MIDI je najbri i najfleksibilniji alat za to.Pravljenje originalne
MIDI partiture je teak posao, zahteva poznavanje elemenata muzike,
sposobnost da se svira klavir i pregrt dobrih ideja su tek
preduslovi za pravljenje dobro partiture.Uvek moete unajmiti nekoga
da vam uradi i naravno naplati.
Ima puno mladih kompozitora koji ele da uu u multimediju.Da
biste napravili MIDI ompozicije, potrebanvam je program i
sintetizator zvuka (obino ugraen u zvunu karticu PC raunara).pravo
mesto za MIDI u multimedijalnom radu moe vie biti kao proizvodni
alat, umesto medija za distribuciju.
MIDI je najbolji nain da se kreira originalna muzika za
multimedijalne projekte.22. Formati za audio datoteke.
Kada pravite multimediju verovatno ete se baviti formatima
datoteka i prevodiocima za tekst, zvuk, slike, animacije i
digitalne video spotove. Format zvune datoteke je poznata
metodologija za organizovanje bitova i bajtova digitalizovanog
zvuka u datoteku podataka.
Na Macintoshu digitalizovani zvuci mogu biti simljeni kao
datoteke podataka (AIF ili SDII) li mogu biti smeteni u sistemskoj
kolekciji u obliku SND-ova.Pod Windowsom digitalizovani zvuci se
najee pamte kao WAV datoteke.I MIDI i Macintosh mogu da koriste
MIDI datoteke.Dva su metoda za reprodukciju bilo digitalnog, bilo
MIDI zvuka na Webu.Prvo moete ekati da se cela zvuna datoteka
prenese na raunar i da je onda odsvirate pomonom
aplikacijom.Program Flash firme Macromedia omoguava integraciju
zvunih numera koje se naprave editorom zvuka u multimedijalnu
prezentaciju na Webu, ukljuujui zvukove dogaaja, kao to su klikovi
na dugmad, i protone zvukove, kao to je muzika u pozadini.
23. Dodavanje zvuka multimedijalnom projektu.
Dodavanje zvuka multimedijalnom projektu
Da biste uvezli audio snimak u multimedijalni projekat, morate
proi izvesne korake:
1. Odredite koja vrsta z