7.2.2011 1 1 TIPSKA, RUTINSKA I TERENSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIČKI ODJEL Prof. dr. sc. KREŠIMIR MEŠTROVIĆ 2 ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA - Tipska ispitivanja - Rutinska (komadna) ispitivanja - Ispitivanja na terenu - Razvojna ispitivanja
35
Embed
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIČKI …seminar.tvz.hr/materijali/materijali10/10E06.pdf · MJERENJE OTPORA GLAVNOG STRUJNOG KRUGA Provodise tako da se mjeri pad napona
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
7.2.2011
1
1
TIPSKA, RUTINSKA I TERENSKA ISPITIVANJA
VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBUELEKTROTEHNIČKI ODJEL
Prof. dr. sc. KREŠIMIR MEŠTROVIĆ
2
ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
- Tipska ispitivanja
- Rutinska (komadna) ispitivanja
- Ispitivanja na terenu
- Razvojna ispitivanja
7.2.2011
2
3
TIPSKA ISPITIVANJA
Provode se na prototipu visokonaponskog prekidača kako bi se
potvrdile nazivne karakteristike aparata, te karakteristike njegovih
upravljačkih i pomoćnih ureñaja.
Ova ispitivanja propisuju IEC standardi:
• IEC 60694 (1996): Common clauses for high-voltage switchgear and controlgear
Provodi se izmjeničnim naponom industrijske frekvencije iznosa 2000 V u
trajanju 1 min. Smatra se da je ispitivanje uspješno ako se ne desi proboj
odnosno preskok.
ISPITIVANJE U UVJETIMA UMJETNOG ZAGAðENJA
Provodi se samo na prekidačima za vanjsku montažu, i to na temelju
posebnog dogovora izmeñu proizvoñača i kupca. Ako nije drugačije
specificirano u odgovarajućim standardima, ovo ispitivanje se provodi na
jednom polu prekidača u zatvorenom položaju kako bi se provjerilo
ponašanje izolacije prema zemlji.
7.2.2011
10
19
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČAISPITIVANJE RADIO SMETNJI
Provodi se samo na prekidačima nazivnog napona ≥ 123 kV.
Ispitni napon primjenjuje se:
a) izmeñu priključnica i uzemljenog postolja kod zatvorenog prekidača,
b) izmeñu jedne priključnice i druge uzemljene priključnice kod otvorenogprekidača.
Postupak ispitivanja je slijedeći:
Na prekidač narine se napon 1.1 Un / i drži 5 minuta. Nakon toga napon se u koracima snizi na 0.3 Un / , a zatim ponovo u koracima digne na početnu vrijednost, i konačno u koracima spusti na 0.3 Un / . Amplituda tih naponskih koraka iznosi otprilike 0.1 Un / . Kod svakog koraka mjeri se nivo radio smetnji i može se nacrtati krivulja radio smetnji za dotični prekidač. Smatra se da je prekidač uspješno prošao ovo ispitivanje ako je nivo radio smetnji kod napona 1.1 Un / manji ili jednak 2500 µV.
3 3
3 3
3
20
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJE ZAGRIJANJA
Provodi se na novom prekidaču u zatvorenom položaju sa novim kontaktima. Ispitivanje
se provodi u pravilu na tropolnom prekidaču, ali se može izvesti i na jednom polu,
odnosno po elementima, ako se može dokazati da je utjecaj ostalih polova (elemenata)
na zagrijavanje zanemariv.
Ispitivanje se provodi sa nazivnom strujom prekidača.
Ispitivanje se provodi vremenski dovoljno dugo da nadtemperatura postigne svoju
maksimalnu stacionarnu vrijednost. U pravilu je to postignuto kada temperatura raste
tokom jednog sata manje od 1 K.
Temperatura pojedinih elemenata prekidača mjeri se uz pomoć termometra ili
termoparova koji se postavljaju na najvruću dostupnu toćku.
Smatra se da je prekidač uspješno prošao ovo ispitivanje ako nadtemperatura različitih
dijelova nije veća od vrijednosti propisanih u IEC 60694 (1996).
Ispitivanje se provodi zasebno, prvo sa horizontalnom longitudinalnomsilom, zatim sa dvije horizontalne transverzalne sile primjenjene usuprotnim smjerovima, i konačno sa dvije vertikalne sile (usmjerenejedna prema dolje, a druga prema gore). Za svaki od ovih petispitivanja potrebno je provesti dva sklopna ciklusa.
28
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
DEFINICIJE
Prekidna struja je efektivna vrijednost simetrične komponente struje u
trenutku galvanskog razdvajanja kontakata.
[kA]
Prekidna moć sklopnog aparata je najveća vrijednost prekidne struje Ipkoju on može prekinuti uz odreñeni napon i pod danim pogonskim
uvjetima, a izražava se takoñer u kA.
Prekidna moć predstavlja osnovnu karakteristiku prekidača. Prekidač
mora biti sposoban da isklopi bilo koju struju kratkog spoja sa simetričnom
komponentom manjom od prekidne moći prekidača, i odgovarajućom
istosmjernom komponentom.
I
Ip
sm=2
7.2.2011
15
29
ODREðIVANJE PREKIDNE STRUJE prema IEC-u
AA
BB
'
'
I x
I
DC
AC
100
IAC
2
- anvelopa strujnog vala
BX - nulta linija
CC' - pomak nulte linije strujnog vala u bilo kojem trenutku
DD' - efektivna vrijednost izmjenične komponente struje
Oblik povratnog napona ovisi o strujnom krugu. U nekim slučajevima, praktički u
sistemima s nazivnim naponom ≥ 100 kV, povratni napon je karakteriziran početnom
velikom strminom porasta, a kasnije malom. U takvom slučaju ispitni povratni napon
se definira četveroparametarskom krivuljom (b).
U ostalim slučajevima, praktički u sistemima s nazivnim naponom < 100 kV, ispitni
povratni napon se definira dvoparametarskom krivuljom (a).
a) b)
34
POČETNI PRIJELAZNI POVRATNI NAPON
Uzrokovan je početnom oscilacijom male amplitude zbog refleksije od prvog
većeg diskontinuiteta na sabirnicama.
Da bi se uzelo u obzir i usporavanje početne strmine prijelaznog povratnog
napona, uzrokovano lokalnim kapacitetima na strani izvora, uvodi se i linija
kašnjenja.
7.2.2011
18
35
Faktor prvog pola
Kod prekidanja struje u trofaznom strujnom krugu električni luk se
nikada ne gasi istovremeno u sve tri faze. Da bi se uzelo u obzir veće
naprezanje koje se zbog toga javlja na polu prekidača koji prvi prekida
struju, uvodi se pojam faktor prvog pola. Faktor prvog pola za
prekidače nazivnog napona < 245 kV iznosi 1.5, a za prekidače
nazivnog napona ≥ 245 kV iznosi 1.3.
Faktor snage svakog pola jednak je kosinusu kuta ϕ, koji predstavlja
fazni pomak izmeñu struje i napona u trenutku razdvajanja kontakata.
X - reaktancija strujnog kruga [Ω]
R - djelatni otpor strujnog kruga [Ω]
cosϕ=
arctg
X
R
36
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
Prekidač namijenjen za tropolno sklapanje mora biti sposoban uklapati i prekidati
sve struje kratkog spoja, simetrične i asimetrične, čiji je iznos manji ili jednak
nazivnoj prekidnoj struji kratkog spoja.
- Ispitivanje prekidne i uklopne moći na stezaljkama
- Ispitivanje prekidne i uklopne moći kod kritične struje
- Ispitivanje prekidne i uklopne moći kod jednofaznog kratkog spoja
- Ispitivanje prekidne i uklopne moći kod bliskog kratkog spoja
- Ispitivanje prekidne i uklopne moći kod opozicije faza
- Ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja
- Ispitivanje sklapanja struje magnetiziranja i malih induktivnih struja
7.2.2011
19
37
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
Ispitivanje prekidne i uklopne moći na stezaljkama
O - otvaranje C - zatvaranjet = 0.3 st’= 3 min
Ispitni ciklus Sklopna operacijaIspitna struja u
postotku od nazivne prekidne moći
(i/ili uklopne moći)
Istosmjerna komponenta
T10 O - t - O - t’- O 10% < 20%
T30 O - t - O - t’- O 30% < 20%
T60 O - t - O - t’- O 60% < 20%
T100 O - t - CO - t’- CO 100% < 20%
T100a (umjesto ciklusa
100)T100b
C - t’-C
O - t - O - t’- O
100%
100%
< 20%
38
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
Ispitivanje prekidne i uklopne moći kod kritične struje
Provodi se kao dodatno ispitivanje osnovnim ispitnim ciklusima, a
primjenjuje se na prekidačima koji imaju kritičnu struju manju od 10%
nazivne prekidne struje kratkog spoja.
Ispitivanje se provodi sa strujama u opsegu 4% do 6%, odnosno 2% do
3% nazivne prekidne struje kratkog spoja, i to samo ispitni ciklus T10.
Ispitivanje prekidne i uklopne moći kod jednofaznog kratkog spoja
Provodi se kao dodatno ispitivanje osnovnim ispitnim ciklusima, a
primjenjuje se na tropolnim prekidačima koji se koriste u mrežama sa
kruto uzemljenom nul-točkom, a imaju sva tri pola ili u zajedničkom
kučištu, ili meñusobno mehanički povezana. Ispitni ciklus sadrži samo
operaciju jednofaznog prekidanja (ciklus T100a), i to na jednom od
vanjskih polova.
7.2.2011
20
39
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
Ispitivanje prekidne i uklopne moći kod bliskog kratkog spoja
Provodi se kao dodatno ispitivanje osnovnim ispitnim ciklusima, a
primjenjuje se na tropolnim prekidačima koji se koriste za direktan
priključak sa nadzemnim vodovima i imaju nazivni napon ≥ 52 kV, i nazivnu
prekidnu struju kratkog spoja > 12.5 kA.
Ispitni ciklus Sklopna operacija
Ispitna struja u postotku od nazivne
prekidne moći (i/ili uklopne moći)
Istosmjerna komponenta
L90 O - t - O - t’- O 90% < 20%
L75 O - t - O - t’- O 75% < 20%
40
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
7.2.2011
21
41
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
Ispitivanje prekidne i uklopne moći kod opozicije faza
Provodi se kao dodatno ispitivanje ispitnim ciklusima samo ukoliko
proizvoñač prekidača garantira nazivnu prekidnu struju kod opozicije
faza.
Ispitni ciklus Sklopna operacija Ispitna struja u postotku od nazivne prekidne moći
kod opozicije faza
1 O - O 20 - 40 %
2 O - CO 100 - 110 %
42
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
Ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja
Provodi se na prekidaču za koji proizvoñač garantira jednu ili više slijedećih
nazivnih karakteristika:
- nazivna prekidna kapacitivna struja neopterećenih vodova,
- nazivna prekidna kapacitivna struja neopterećenih kabela,
- nazivna prekidna kapacitivna struja jedinstvene kondenzatorske baterije,
- nazivna prekidna kapacitivna struja složenih kondenzatorskih baterija, i
- nazivna uklopna potezna struja kondenzatorskih baterija.
Ispitni ciklus Sklopna operacijaIspitna struja u postotku od nazivne kapacitivne
struje
1 O 10 do 40 %
2 O i CO ili CO minimalno 100 %
7.2.2011
22
43
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
Ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja
Za sklapanje kondenzatorskih baterija propisuje slijedeći broj ispitnih ciklusa:- Ispitni ciklus 1: 24 O (za trofazno ispitivanje), odnosno 48 O (za jednofazno),
- Ispitni ciklus 2: 80 CO (za trofazno ispitivanje), odnosno 120 CO (za jednofazno).
Prema IEC 62271-100 definiraju se dvije klase prekidača glede ponovnih paljenja električnog luka kod prekidanja (engl. restrike performance):- klasa C2 (vrlo mala vjerojatnost ponovnih paljenja) i - klasa C1 (mala vjerojatnost ponovnih paljenja).
Za prekidače klase A ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja provodi se nakon što je prethodno provedeno ispitivanje prekidne i uklopne moći na stezaljkama prekidača (ispitni ciklus T60). Za ispitivanje prekidača klase B nije potrebno raditi nikakva prethodna predispitivanja.
44
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOĆI
Ispitivanje sklapanja struje magnetiziranja i malih induktivnih struja
Za prekidače nazivnog napona ≥ 100 kV ovo ispitivanje se ne provodi, pošto iskustva iz pogona pokazuju da se pri prekidanju struja magnetiziranja neopterećenih transformatora javljaju vrlo mali prenaponi.
Za prekidače nazivnog napona < 100 kV ovo ispitivanje takoñer nije nužno, meñutim ukoliko ipak postoji nekakva sumnja potrebno je prekidač ispitati ili na mjestu ugradnje ili u trofaznom ispitnom krugu sa stvarnim transformatorom iz pogona. Pri tome strujni krug izvora mora imati što manji kapacitet.
Ispitni krugovi za ispitivanje sklapanja prigušnica i visokonaponskih motora su još uvijek u fazi razmatranja, pa standardi ne propisuju za sada nikakve ispitne procedure.
7.2.2011
23
45
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Ispitne metode za ispitivanje uklopne i prekidne moći
Prema IEC standardima tipska ispitivanja uklopne i prekidne moći provode se kao direktna ili kao sintetska ispitivanja.
Kod direktnog ispitivanja dobijaju se narinuti napon, struja, prijelazni povratni napon i povratni napon industrijske frekvencije iz jednog zajedničkog izvora (npr. iz mreže ili iz generatora udarne snage). Direktna ispitivanja se obično izvode tropolno, a kad to nije moguće jednopolno ili po elementima. Što se tiče naprezanja prekidača tokom ove vrste ispitivanja, ona su najsličnija stvarnim naprezanjima tokom prekidanja struje kratkog spoja u pogonu, pa se direktna ispitivanja provode kad god je to moguće.
Generator udarne snage može odreñenu prekidnu struju I, proizvesti uz relativno nizak povratni napon U, što odgovara direktnoj prekidnoj snazi Pdir.= I U. Tako je npr. kod 145 kV prekidača s prekidnom moći 40 kA potreban trofazni izvor snage ~10000 MVA.
46
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Ispitne metode za ispitivanje uklopne i prekidne moći
DIREKTNO ISPITIVANJE
G – ispitni generator
Z – zaštitni prekidač
K – kratkospojnik
A – ispitivani prekidač
7.2.2011
24
47
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Ispitne metode za ispitivanje uklopne i prekidne moći
SINTETSKO ISPITIVANJE
Osniva se na činjenici da se prekidna struja i povratni napon na prekidaču
nikada ne pojavljuju istodobno. Upravo zbog toga sintetski ispitni krug
sadrži dva odvojena izvora: strujni (npr. generator udarne snage) i naponski
(npr. kondenzatorsku bateriju). Ukupna struja, ili barem njen najveći dio
dobija se iz jednog izvora (strujni krug), a narinuti napon i/ili povratni naponi
(prijelazni povratni napon i povratni napon industrijske frekvencije) dobijaju
se iz jednog ili više odvojenih izvora (naponskih krugova).
Uz istu prekidnu struju I, naponski izvor može proizvesti npr. n puta veći
povratni napon, Uc = n U, pa se time dobija i n puta veća prekidna snaga
u odnosu na direktni ispitni krug, Psin = I Uc = nPdir.
48
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Ispitne metode za ispitivanje uklopne i prekidne moći
SINTETSKO ISPITIVANJE
Ako se naponski krug uključuje neposredno prije prolaza struje kroz nulu
govorimo o ispitivanju na principu injekcije struje, a ako se naponski krug
uključuje neposredno nakon prolaza struje kroz nulu govorimo o ispitivanju
na principu injekcije napona. Sintetska ispitivanja se obično izvode
jednopolno ili po elementima.
7.2.2011
25
49
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Ispitne metode za ispitivanje uklopne i prekidne moći
SINTETSKO ISPITIVANJE – INJEKCIJA STRUJE
50
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Ispitne metode za ispitivanje uklopne i prekidne moći
- Mjerenje parcijalnih pražnjenja (samo u slučaju dogovora korisnika i
proizvoñača!)
58
ISPITIVANJA NA TERENU VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
ISPITIVANJE IZMJENIČNIM NAPONOM
Ispitivanje izmjeničnim naponom industrijske frekvencije je najčešće
primjenjivano ispitivanje koje se provodi na terenu. Tokom ovog ispitivanja
izolacija prekidača opterećuje se na isti način kao i kod trajnog pogonskog
opterećenja. Ispitni izmjenični napon kod ispitivanja na terenu prema IEC
standardu iznosi 80% ispitnog napona kod rutinskih ispitivanja, a ispitni
postupak prikazana je na slici.
7.2.2011
30
59
ISPITIVANJA NA TERENU VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
DIELEKTRIČKA ISPITIVANJA POMOĆNIH KRUGOVA
Svi pomoćni i upravljački strujni krugovi moraju se ispitati izmjeničnim
naponom industrijske frekvencije narinutim izmeñu vodljivih dijelova i metalnog
kučišta.
Radi pojednostavljenja ispitivanja dozvoljeno je sve vodljive dijelove pomoćnih
i upravljačkih krugova meñusobno povezati.
Ispitivanje se provodi sa naponom 2 kVeff u trajanju 1 min (po dogovoru može
se to vrijeme smanjiti na 1 s).
Smatra se da je ispitivanje uspješno ukoliko ne doñe do pojave električnog
izbijanja.
60
ISPITIVANJA NA TERENU VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Mjerenje otpora glavnog strujnog krugaTreba potvrditi karakteristike aparata dobijene za vrijeme tipskog ispitivanja, te ispravno povezivanje strujnog kruga. Sam postupak mjerenja te dozvoljena odstupanja isti su kao i kod rutinskog ispitivanja.
Ispitivanje propusnosti plinaProvodi se nakon montaže samo u cilju provjere brtvljenja spojnih mjesta i radi provjere da nije došlo do oštećenja kučišta tokom transporta.
Ispitivanje funkcionalnostiTreba dokazati funkcionalne karakteristike prekidača, te upravljačkih i pomoćnih ureñaja. Na terenu se obično izvodi isti broj sklopnih operacija na prekidaču kao i kod rutinskih ispitivanja.
Prije puštanja prekidača u pogon potrebno je još provjeriti ispravno funkcioniranje električkih i ostalih blokada, te kontrolnih, mjernih, zaštitnih i regulacijskih ureñaja.
7.2.2011
31
61
ISPITIVANJA NA TERENU VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Mjerenje sadržaja vlage
Mjerenje sadržaja vlage obično se svodi na mjerenje temperature rosišta. To
je u stvari temperatura kondenziranja nečistoća u plinu. Za plin SF6 najviše
dozvoljene temperature rosišta pri pogonskom tlaku, koje odgovaraju
sadržaju vlage iznose:
- Kritična granična vrijednost vlage rosište - 5 oC
- Maksimalno dozvoljena vlaga u pogonu rosište - 7 oC
- Vlaga pri puštanju u pogon rosište -15 oC
62
ISPITIVANJA NA TERENU VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
7.2.2011
32
63
RAZVOJNA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Tijekom svog rada sklopni aparati podvrgnuti su vrlo velikim mehaničkim,
termičkim i električkim naprezanjima koja je vrlo teško matematički opisati, pa
prema tome i vrlo teško točno proračunati.
Upravo zbog toga razvojna ispitivanja još uvijek predstavljaju jedno od
najvažnijih pomagala pri razvoju i konstruiranju novih, odnosno poboljšavanja
postojećih izvedbi sklopnih aparata.
Praktički sva tipska ispitivanja mogu se u fazi razvoja koristiti i kao razvojna
ispitivanja, bilo da se ispitivanje vrši na jednopolnim ili tropolnim modelima,
elementima ili kompletnim prototipovima prekidača, a omogućavaju razvojnim
inženjerima i konstrukterima da potvrde ili korigiraju računski dobijene
vrijednosti.
64
RAZVOJNA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Razvojna ispitivanja zagrijanja pri prolazu nazivne struje pomaže konstrukteru da
korigira računski odreñene presjeke i vrste materijala za vodiče i kontakte. Ova
ispitivanja se vrlo često rade i sa strujama većim od nazivnih kako bi se odredile gornje
granice, odnosno mogućnosti kratkotrajnog ili dugotrajnog preopterećenja.
Kod razvojnih mehaničkih ispitivanja vrlo često se aparat podvrgava mnogo većem
broju sklopnih ciklusa nego što to propisuju standardi za tipska ispitivanja, te se u
meñuvremenu koriste različita maziva i načini podešavanja kako bi se dobio uvid u
način i mogućnosti održavanja aparata u pogonu.
Naponska ispitivanja podnosivim udarnim naponom svakako su korisna i potrebna i
tokom razvoja, meñutim ne daju dovoljno podataka razvojnom inženjeru o stvarnim
dielektričkim karakteristikama aparata. Naime ispitivanja podnosivim naponima ne daju
praktički nikakovu informaciju o visini preskočnog (probojnog) napona. Odreñivanje
preskočnog napona otežano je činjenicom da se kod preskoka radi o stohastičkoj
pojavi.
7.2.2011
33
65
RAZVOJNA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Najveće rasipanje rezultata je oko 0% -tne i 100% -tne vjerojatnosti proboja, a
najmanje oko 50% - tne.
Upravo zbog toga je praktički nemoguće točno odrediti 100% - tni preskočni
napon, pa se u fazi razvojnih ispitivanja radi odreñivanje 50% - tnog
preskočnog napona (to je napon koji, pod odreñenim uvjetima ispitivanja, sa
50 % vjerojatnosti prouzroči električki preskok na ispitivanom objektu).
66
RAZVOJNA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Up and down metoda odreñivanja 50%-tnog preskočnog napona
Najprije se odabere napon Uk, tako da ima otprilike vrijednost 50% - tnog preskočnog
napona, i ∆U ≈0.03 Uk. Primjeni se jedan udarac napona Uk. Ako se desi preskok
(proboj) slijedeći udarac je naponom Uk-∆U, a ako ne doñe do preskoka (proboja) onda
se primjeni napon Uk+∆U. 50% preskočni napon odreñuje se iz izraza:
Un U
n50% =
∑∑
ν ν
ν
40 20≤ ≤∑nν
nν - broj udaraca naponom Uν
7.2.2011
34
67
RAZVOJNA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
Važnost razvojnih ispitivanja naročito dolazi do izražaja kod odreñivanja prekidnih sposobnosti
prekidača. Zbog stohastičkog karaktera el. luka potrebno je tokom razvoja npr. nove komore
prekidača izvesti velik broj razvojnih ispitivanja prekidne i uklopne moći kako bi se moglo
garantirati željene karakteristike prekidača.
Do zakazivanja prekidača može doći zbog različitih faktora, pa je vrlo važno još u fazi razvoja
analizom oscilograma prijelaznog povratnog napona utvrditi razloge, kako bi se mogli korigirati.
Općenito do zakazivanja prekidača dolazi zbog: termičkog proboja (nekoliko µs nakon gašenja
luka) ili dielektričkog proboja (nekoliko ms nakon gašenja luka kada prijelazni povratni napon
postigne svoj maksimum).
Osim ove dvije vrste proboja moguće da se proboj desi i nakon što je prijelazni povratni napon