1.UVOD Pesticidi, odnosno sredstva za zaštitu bilja su proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti ekonomski značajnih biljaka od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih štetnih organizama. Svaki pripravak sredstva za zaštitu bilja dolazi na tržište u određenom obliku. Konačni oblik u kojem sredstvo za zaštitu bilja dolazi na tržište naziva se formulacija. Prema agregatnom stanju razlikujemo tečne i čvrste formulacije sredstava za zaštitu bilja. Čvrste formulacije pesticida su prašiva i granule. Ove dvije formulacije dolaze u oblicima koji se primjenjuju izravno – prašivo (P) i granule (G). Postoje i čvrste formulacije koje se prije aplikacije pomiješaju s vodom – močivo prašivo (WP) i močive granule (WG). Ove formulacije treba razlikovati i nikada ne miješati s vodom P i G formulacije jer one nisu za to namijenjene. Danas se sredstva za zaštitu bilja najčešće primjenjuju tako da se prije aplikacije pomiješaju s vodom Postoje različite metode koje se koriste za aplikaciju pesticida. Odabir metode aplikacije sredstva za zaštitu bilja ovisi o sljedećim parametrima: 1
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1. UVOD
Pesticidi, odnosno sredstva za zaštitu bilja su proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla
koji su namijenjeni zaštiti ekonomski značajnih biljaka od korova, bolesti, štetnih insekata,
grinja i drugih štetnih organizama.
Svaki pripravak sredstva za zaštitu bilja dolazi na tržište u određenom obliku. Konačni oblik
u kojem sredstvo za zaštitu bilja dolazi na tržište naziva se formulacija. Prema agregatnom
stanju razlikujemo tečne i čvrste formulacije sredstava za zaštitu bilja.
Čvrste formulacije pesticida su prašiva i granule. Ove dvije formulacije dolaze u oblicima
koji se primjenjuju izravno – prašivo (P) i granule (G). Postoje i čvrste formulacije koje se
prije aplikacije pomiješaju s vodom – močivo prašivo (WP) i močive granule (WG). Ove
formulacije treba razlikovati i nikada ne miješati s vodom P i G formulacije jer one nisu za
to namijenjene. Danas se sredstva za zaštitu bilja najčešće primjenjuju tako da se prije
aplikacije pomiješaju s vodom
Postoje različite metode koje se koriste za aplikaciju pesticida.
Odabir metode aplikacije sredstva za zaštitu bilja ovisi o sljedećim parametrima:
• vrsta biljke koju se tretira,
• uzgojni oblik biljke koju će se tretirati,
• vrsta štetočine koja se suzbija (odnosi se na način hranjenja, način života, izbor skloništa,
vrijeme pojave i sl.),
• formulaciju odabranog sredstva za zaštitu bilja,
• raspoloživu opremu za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja,
• dostupnost vode, kada se primjenjuje prskanje ili orošavanje,
• površina predviđena za tretiranje,
• konfiguracija terena na kojem se provodi aplikacija (nagib terena, sastav tla i sl.),
• vremenske (meteorološke) prilike.
Svaka proizvodnja koja želi biti produktivna i racionalna, mora biti mehanizirana.
1
2. Zaprašivanje
Zaprašivanje je metoda primjene pesticide u sitnim česticama u obliku prašiva. U tim
prašivima je aktivna tvar razrijeđena inertnim tvarima (minerali gline ili silikati) koja služi
za prostornu distribuciju aktivne tvari (iz istog razloga zbog čega se tećne formulacije
miješaju prije upotrebe s vodom). U zaštiti voćaka se slabo koristi, a u zaštiti vinove loze
samo za suzbijanje oidija sumporenjem, i rijetko, grožđanih moljaca. Vrlo se rijetko, I to
protiv nekih štetnika koji vrše zarazu korijena voćaka (žilogriz), koriste insekticidi u
granduliranom obliku.
Prašiva (P) su formulacije koje se zbog brojnih nedostataka sve rjeđe koriste.
Prednosti ovakvog načina zaštite su:
- nije potrebna voda jer je aktivna tvar već fabrički razrijeđena inertnim čvrstim
nosačem,
- imaju veliki radni zahvat,
- lagani su i mogu raditi većim radnim brzinama u odnosu na prskalice.
Sitne čestice prasiva (10-15 mikrometara) sire se unutar nasada pa je zahvat dosta velik i rad
brz. Aparati su lagani, pa manje sabijaju tlo.
Nedostaci ovakvog načina zaštite su:
- znatno slabija kvaliteta rada, do koje dolazi radi velikog gubitka prašiva driftom, pa i
ispiranjem kišom.
Smatra se da samo 10-20% prašiva doista ostanu na biljkama koje se tretiraju. i
trajnost djelovanja pesticide primjenjenog u obliku prašiva kraća je on onih
primjenjenih razrijeđenih vodom. Računajućo po jedinici površine prašivo je mnogo,
često I dvostruko, skuplje od sredstava ta prskanje s istom aktivnom tvari.
- sadrži mali procenat aktivne materije.
Zaprašivanje još više nego raspršivanje ometa vjetar. Današnjim uređajima nije osigurano
dovoljno precizno doziranje prašiva.
Povećanje depozicije prašiva na biljke postiže se vlažnim i elektrostatičkim zaprašivanjem.
Zapaženo je, naime, da kod zaprašivanja rano u jutro dok jop ima rose, prašivo bolje
dospijeva na površinu biljke. To se iskorištava tako da se istovremneo sa zaprašivanjem
izbacuje vrlo mala količina vode koja vlaži prašivo, te se ono lijepi na biljke.
2
Pri tome je količia vode obično ista kao i količina prašiva, tj. najčešće oko 20 l/ha.
Zaprašivanje se provodi prsnim ili ručnim leđnim zaprašivačima i motornim leđnim
zaprašivačima.
U ručnih zaprašivača obim rukama stišćemo ručke između kojih je smješten mjeh, a kod
leđnih zaprašivača se mjeh koristi jednom ručkom.
Slika 1. Shematski prikaz leđnog zaprašivača na mjeh
3
Slika 2. Leđni zaprašivač
Profesionalni ledjni zaprašivač br. 901 (plastični) je predstavljen 2008. godine, zamenjujući
stari zaprašivač br. 801 (metalni). Opremljen je rotirajućom drobilicom i regulatorom
izlaznog mlaza. Kapacitet mu je 8 kg i tezi samo 2.6 kg.
Postoje i leđni zaprašivači sa dva mjeha, tako da svaki pokret ručke izbacuje prašivo.
Postoje i prsni zaprašivači na ručni pogon ventilatora.
U nekih tipova leđnih rasprskivača moguće je izmijeniti spremnik i aparat podesiti za
zaprašivanje, a kod nekih se spremnik za prašivo zatvara malim spremnikom za vodu pa je
moguće vlažno zaprašivanje. Time nastaje leđni motorni zaprašivač. Postoje i traktorski
zaprašivači.
Slika 3. Kombinovani leđni zaprašivač podešen za zaprašivanje i vlažno
zaprašivanje
4
S tim u vezi, u praksi se sreću leđne motorne prskalice- zaprašivači, opremljene dodatnim
rezervoarom za vlažno rasprašivanje. Naime, iznad rezervoara za prašivo je instaliran
rezervoar za vodu sa odvodnom cijevi, koja ulazi u izlazni dio široke cijevi, gdje se prašivo
vlaži i odnosi na biljke koje se tretiraju. Pored navedenih kombinovanih mašina, u
zaprašivanju ratarskih kultura koriste se i zaprašivači.
Slika 4. Prijevozni motorni zaprašivač
Iz depozitora (1) homogenizirano prašivo mješalicom (2), putem dozatora (3), upućuje se u
zračnu struju turbine (4), koja zahvaćeno prašivo upućuje podesivom cijevi (7) na biljke.
Pogon turbine dobiva od benzinskog motora (5), koji je zajedno sa rezervoarom (6) postavljen
na zajedničkom ramu.
Postoje adaptirani zaprašivači koji se priključuju na rasprskivače, gdje se zračna struja
ventilatora koristi za trasport prašiva do tretiranih biljaka.
Pored zaprašivača u tretiranju biljaka protiv bolesti i štetočina, primjenjuju se na manjim
površinama i aerosolni generatori. Glavna karakteristika aerosolnih generatora je visoka
disperznost tečnosti nastala tako što ona ulaskom u užarenu gasnu smjesu, koja se kreće
velikom brzinom, isparava, a u dodiru sa spoljnom atmosferom kondenzuje u vrlo sitne
5
kapljice, koje prijanjaju na tretirane biljke. Tehničko rješenje generatora tečnog aerosola u
aplikaciji pesticida ahematski je prikazano na slici 5.
Slika 5. Ručni reaktivni zamagljivač
Za početni rad reaktivnog zamagljivača koriste se ručna pumpa za zrak i akumulator 6V.
Otvaranjem slavine (7) rezervoara za benzin, otpočinje se pumpanjem zraka i on se,
pomiješan sa benzinom u komori za miješanje, upučuje u komoru za paljenje (3), gdje iskrom
svječice (2) nastupa eksplozija, koja se prenosi u širu rezonantnu cijev (I) faza. Kako
rezonantna cijev ima otvor u njenom suženom dijelu to dolazi do naglom kretanja sagorjelih
gasova (II)faza prema vani.
Nakon nekoliko prvih eksplozija isključuje se iz rada akumulator, jer su zidovi komore za
paljenje užareni, a funkciju ubacivanja zraka preuzima povratni ventil-oscilirajuća membrana
(4). Ovaj ventil naizmjenično otvara ulaz zraku, koji se u fazi izlaska gasova, zbog nastalog
potpritiska u komori za miješanje, miješa sa benzinom i nastala smjesa odlazi u komoru za
paljenje, gdje ekplozijom sagorijeva. Na ovaj način proces se ponavlja.
Preko odgovarajućih ventila povezan je rezervoar za tekućinu (8), u kojem vlada stalan
pritisak. Otvaranjem regulacionog ventila (9) tečnost iz rezervoara odlazi spojnom cijevi u
diznu (6) u uskom dijelu rezonantne cijevi (5), gdje se vrši opisana dezintegracija tečnosti u
aerosol kojim se tretiraju biljke.
6
Ručni reaktivni zamagljivač koristi se i za zamagljivanje, kad se umjesto tečnog pesticida u
rezervoar ulijeva plinsko ulje D-2, a dodavanjem plamena glave zamagljivač se koristi kao
bacač plamena, kada se može primijenjiti u spaljivanju korova-vilina kosica.
Slika 6. Vinogradarski zaprašivač
Slika 7. Zaprašivač
7
Slika 8. Zaprašivanje kompirišta
8
3. PRIMJENA GRANULA
Neki se štetnici voćaka i vinove loze suzbijaju tretiranjem tla oko debla ili čokota
granuliranim insekticidima ili nematicidima. Postoje i neki herbicidi u granuliranom obliku.
Granule ili granulati pesticida znatno se sitniji od onih mineralnih gnojiva, obično se
njihove dimenzije kreću između 200 i 500 mikrometara.
Ovakav način zaštite se uglavnom upotrebljava pri borbi protiv voluharica, i to najčešće
prilikom sjetve ili sadnje različitih kultura.
Uređaji za aplikaciju granula (mikrogranulatori) mogu biti ručni i traktorski. Ručni uređaji
za aplikaciju granula mogu biti gravitacijski ili ventilatorski. Oba uređaja imaju rezervar za
granule i cijev za prolaz granula, dok gravitacijski ima ručni dozator čiju je ulogu preuzeo
ventilator kod ventilatorskog uređaja. Ručnim uređajima vrši se lokalna primjena oko
pojedinih biljaka ili u trake. Mogu se koristiti i za deponiranje mamaca zatorvanih
rodenticidima u rupe glodavaca.
Traktorski uređaji obično se koriste u kombinaciji sa sijaćicom ili nekim drugim
priključcima (za obradu tla).
Prednost ovoga načina zaštite je ta da voda nije potrebna za rad mikrogranulatora I da je
ova metoda najmanje ovisna o vjetru, a nedostatak je u niskoj koncentraciji granula.
Aplikatore granula treba kalibrirati kako bi se osigurala ujednačenost i točnost. Točne i
ujednačene primjene smanjuju mogućnost kontaminacije zemljišta, sto je veoma važno.
Količina materijala koji prolazi kroz otvor po okretaju ovisi o veličini otvaranja otvora i na
brzinu rotora. Velike razlike u značajkama proizvoda, kao što su veličina, gustoća i oblik,
zahtijeva ponovno kalibriranje za svaku kemikaliju koja se primjenjuje.
Klimatske promjene, kao što su temperatura i vlažnost zraka također može dovesti do
različitih protoka granula.
Slika 9. Rasipanje granula
9
Slika 10. Sistem za aplikacija granula
Slika 11. Primjena granula
10
Slika 12. Primjena granula
Slika 13. Traktorski uređaj aplikacije granula
11
Slika 14. Priprema i aplikacija granula na travnjaku (ručni uređaj)
12
4. ZAMAGLJIVANJE
Metoda zamagljivanja obuhvaća primjenu smjese sitnih kapljica (tekući aerosol) ili čvrstih
čestica (čvrsti aerosol) sa zrakom, u kojoj kapljice ili čvrste čestice radi svojih malih
dimenzija lebde u zraku I duže vrijeme ostaju sastavni dio atmosphere. Riječ aerosol dolazi od
aer= zrak i solvere= raspršiti ili otopiti, a u prirodi tekući je aerosol magla, a čvrsti aerosol
dim.
U zaštiti bilja se, uglavnom, koriste samo tekući aerosoli (kapljice manje od
<50mikrometara), budući da pesticidni dim ima tako sitne čestice (0,5-1 mikrometar) da se
može koristiti samo u zatvorenom prostoru. Treba razlikovati “suhe” aerosole pesticide, s
kapljicama manjim od 20 I “vlažni” aerosol pesticide, s kapljicama od 20 do 50 mikrometara
(u prirodi vlažna magla).
Sitnoća kapljica aerosol onemogućuje usmjeravanje mlaza, pa se aerosol giba pasivno,a ne
aktivno, nošen stujama zraka. Kako postoji opasnost pesticide za organizme I okoliš, oni se u
obliku aerosol koriste samo u ekstenzivnoj zaštiti npr. Za hitne intervancije na većem
prostoru, a nikako pri zaštiti voćnjaka I vinograda. Pri zamagljivanju se koriste ne razrijeđeni
preparati ili takvi koji se razrijeđuju samo s istom ili dvostrukom količinom nafte ( plinsko
ulje D-2) ili drugog razrijeđivača. Tekući aerosoli nastaju na dva načina:
- kondenzacijom, kada se tekućina pretvara u plin, čijom kondenzacijom nastaju sitne
kapljice aerosola.
- dispergiranjem, kada usitnjavanjem kapljica tekućine mehaničkim putem ili primjenom
specijalnih dodatnih tekućina nastaju aerosoli.
U zaštiti bilja nešto se vise koriste kondenzacijski aerosoli nekih insekticida proizvedeni
termičkim postupkom. Najjednostavniji takav postupak je uvođenje tekućeg pesticide u
ispušnu cijev avionskog motora. Radi visoke temperature ispušnih plinova, tekućina se
pretvara u plin, a izlaskom iz ispuha nastaje vidljiva insekticidna magla. Primjenjuje se pri
suzbijanju nekih štetnika u šumama, komaraca I sl., ali ne u poljoprivredi.
Nešto složeniji postupak proizvodnje toplih aerosol je korištenje reaktivnih aparata. Kako
proizvode dobro uočljivu maglu nazivaju se I zamagljivačima. Kod nas su dosta korišteni
ručni reaktivni zamagljivači tipa Schwingfeuer ili Swingfog. Najvažniji dijelovi tih aparata su