-
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
235
19 PRESJECI
U cilju potpunog i jasnog prikazivanja mainskog dijela ili
sklopa, koriste se presjeci. Pod presjekom se podrazumjeva slika
zamiljenog presjeka mainskog dijela ili sklopa pomou jedne ili vie
ravni presjecanja (presjenih ravni).
Opi principi prikazivanja presjeka koji se koriste za tehnike
crtee principu definisani su sljedeim BAS standardima:
- BAS ISO 12840 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio
40:Osnovna pravila za presjeke
- BAS ISO 12844 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio
44:Presjeci na crteima u mainstvu
- BAS ISO 12850 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja Dio
50: Osnovna pravila predstavljanja povrina na presjecima
Presjeci mogu biti:
- potpuni presjek, (dobija se ako se sjee cijeli mainski dio na
dvije polovine),
- polupresjek, (dobija se ako se sjee etvrtina mainskog dijela,
primjenjuje se samo kod simetrinih dijelova),
- izlomljeni presjek, (dobija se ako se sjee mainski dio po
izlomljenoj ravni),
- djelimini presjek, (dobija se ako se sjee manji dio mainskog
dijela ili sklopa),
- uzastopni presjek, (dobija se ako se sjee du ose mainskog
dijela uzastopnim ravninama),
- zaokrenuti presjek, (dobija se ako se mainski dio sjee popreno
i zaokrene se u ravan crtea ili za 90).
19.1. RAFIRANJE MATERIJALA
rafiranje se najvie koristi da bi se prikazale povrine presjeka.
Pri tome se mora koristiti onakva rafura kakva odgovara metodi
reprodukcije koja e biti primjenjena. Najprostiji oblik rafure, a i
najei, ostvaruje se punim tankim linijama (tip B) izvuen
prvenstveno pod uglom 45, u odnosu na glavne konture ili simetrale
presjeka (slika 19.1).
-
19 PRESJECI
236
Odvojene povrine presjeka istog elementa rafriraju se na isti
nain. rafriranje susjednih elelmenata vri se u razliitim pravcima
ili sa razliitim razmacima (slika 19.2 i 19.3). Od uobiajene prakse
odstupamo samo kada presjeci lee pod odreenim uglom; tada smjer
rafure prilagodimo (slika 19.4).
Slika 19.1. Ugao kod rafure
Slika 19.2. Razliiti pravci rafiranja Slika 19.3. rafiranje po
konturi Razmak izmeu linija rafure bira se u zavisnosti od veliine
povrina koje se rafiraju, uz uslov da se obezbjedi ispunjenje
zahtjeva u pogledu minimalnog razmaka (ne smije biti manji od 0.7
mm). Ukoliko su povrine velike, rafura se moe ograniiti na zonu uz
konturu povrine koja se rafira (slika 19.3).
-
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
237
Slika 19.4. Prilagoeni smjer rafiranja
Slika 19.5. rafura pomjerena du podione linije
rafiranje se moe koristiti za oznaavanje tipa materijala tipa
materijala na presjecima. Ako se za oznaavanje razliitih materijala
koriste razliiti tipovi rafure, znaenje svakog tipa rafure se jasno
odreuje na crteu. Kada se presjeci istog dijela u paralelnim
ravninama prikazuju jedan pored drugog, rafura je identina, ali moe
biti pomjerena du podione linije izmeu presjeka, ako je potrebno
obezbjediti veu jasnou (slika 7.5).
-
19 PRESJECI
238
Slika 19.6. Oznaavanje materijala rafurom
rafura na crteima pojanjava vrstu matrijala, pa se moraju
koristiti propisani uzorci (slika 19.6). Razliiti tipovi posebnog
oznaavanja se koristi da bi se prikazali specifini materijali. Ako
se koristi posebno oznaavanje istih, njihova oznaka mora biti jasno
definisana na crteu (npr. pomou legende, ili odredbi odgovarajuih
standarda). Uski presjeci ne dozvoljavaju jasno rafiranje, pa se iz
tog razloga prikazuju potpuno tamni (slika 19.7). Treba paziti, da
se kod susjednih presjeka ovog tipa mora ostaviti razmak od
najmanje 0.7 mm. rafura se prekida kada nije mogue smjestiti
podatke izvan rafirane povrine (slika 19.8.).
Slika 19.7. Tamljenje uskih presjeka Slika 19.8. Prekinuta
rafura
osnovna rafura
vrsti materijari tekuineplin
prirodni materijali
biljne supstance
preraeni prirodni mater.
mineralne supstance
metali umjetne sirovine
vrsto tlo
propustljivo tlo
kamen
ljunak
pjesak
suha glina
ilovaa
humus
ugalj
sol
drvo (popreno)
drvo (uzduno)
drveni slojevi
potporno drvo
stolne ploe
bitumen
peena opeka
zid,opeka
zid velike nosivosti
ploa od gipsa
armirani beton
nearmirani beton
laki beton
vodo nepropusnibeton
staklo
guma
izolatori
legirani elik
nelegirani elik
legure
laki metali
tekimetali
elastomeri
duroplasti
termoplasti
voda
ulja
mast
gorivo
-
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
239
19.2. PRESJECI
Redosljed radnih koraka pri izradi presjeka predstavljeno je na
kuitu (slika 19.9.) Oblik elementa prikazuje se tankim linijama,
pri emu nije vano dali su rubovi vidljivi ili nevidljivi (slika
19.10a). Zatim se izabere presjek (slika 19.10b) i sve konturne
linije (slika 19.10c). Povlae se linije koje predstavljaju dubinu
otvora (slika 19.10d). Preostaje rafiranje i kotiranje (slika
19.10e).
Slika 19.9. Kuite
Slika 19.10. Radni koraci pri crtanju presjeka: a- crtanje
oblika, b- podebljavanje prerezane povrine, c - podebljavanje
cijele konture, d- provjera ostalih linija, e- konaan crte
presjeka
Ako je poloaj ravni presjecanja jasan, ne prikazuje se taj
poloaj, odnosno ne upisuju se oznake (slika 19.11). Presjek mora
biti jasno definiran. Oznaava se sa linijom tipa H (crta-taka-crta,
tanka, na krajevima zadebljana), slika 19.11. Na zadnju crtu se
postavlja strelica koja je 1.5 puta dua od kotirane crte i pokazuje
smjer pogleda na predmet. Kada na jednom tijelu ima vie presjeka,
definiu se sa odgovarajuim oznakama. Oznake presjeka smjetaju se
ili odmah ispod, ili iznad odgovarajuih presjeka, ali na jednom
creu one se smjetaju na isti nain.
-
19 PRESJECI
240
Slika 19.11. Prikazivanje presjeka kada je poloaj
ravni presjecanja jasan
Kada postoji vie ravnina presjecanja, tada je linija koja
definira presjek, prelomljena. Primjeri ravni presjecanja dati su
na slikama, i to za:
- presjek sa jednom ravni puni presjek (slika 19.12; 19.14;
19.15; 19.16)
- presjek sa dvije ravnine - polupresjek (slika 19.13.;
19.17)
- presjek sa tri susjedne ravnine (slika 19.20)
- presjek u dvije ravnine koje se presjecaju, a od kojih je
jedna prikazana u zaokrenutom poloaju u ravnini projiciranja (slika
19.18; 19.21).
Slika 19.12. Presjek sa jednom ravninom Slika 19.13.Presjek sa
dvije paralelne ravnine
-
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
241
Slika 19.14. Puni presjek sa horizontalnom ravninom
Slika 19.15. Puni presjek sa vertikalnom ravninom
-
19 PRESJECI
242
Slika 19.16. Puni presjek tijela profilnom ravninom
-
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
243
Slika 19.17. Polupresjeci
-
19 PRESJECI
244
Slika 19.18. Presjek sa dvije susjedne ravnine od kojih je jedna
zaokrenuta
-
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
245
Slika 19.19. Djelimini presjek
Slika 19.20. Presjek sa tri susjedne ravnine susjedne
ravnine
Puna tijela koja se crtaju samostalno ili u sklopu ne presjecaju
se u smjeru simetrale (uzduan smjer). To vai za vratila i osovine,
vijke, ivije, svornjake, klinove itd. (slika 19.22, slika
19.23).
Slika 19.21. Presjek sa dvijeod kojih je jedna zaokrenuta
-
19 PRESJECI
246
Slika 19.22. Popreni klin Slika 19.23. Presjek leaja
U principu, rebra, ivije, osovine, paoci tokova i sl. ne crtaju
se u uzdunim presjecima i zato se ne prikazuju kao presjeci (ne
rafriraju se)(slika 19.24, 19.25,19.26).
Slika 19.24. Kuite
Slika 19.25. Remenica
-
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
247
Pri presjeku leajeva, presjecaju se samo prstenasti, a ne
kotrljajni elementi (slika 19.23) i kuite rotirajuih dijelova
(slika 19.26). Ukoliko unutranja povrina lei unutar ravnine
presjeka, presjek se crta tako, da je prije svega vidljiva
unutranjost (slika 19.27).
Slika 19.26. Polovica sklopke Slika 19.27. Ploa
rafura dvije razliite poloene ravnine istog predmeta, crtaju se
pomjereno i meusobno razdvojeno linijom crta-taka-crta (tip linije
G) (slika 19.28).
Slika 19.28. Pomjerena rafura
Kada se presjek zaokrene u odgovarajui pogled, njegova kontura
se crta punom tankom linijom (tip B), a dodatna oznaka nije
potrebna (slika 19.29). Kada se presjek odmakne, njegova kontura se
crta punom debelom linijom (tip A). Odmaknuti presjek moe: - da se
smjesti blizu pogleda i da se povee sa njim pomou tanke linije
crta-taka-crta (tip G), (slika 19.30a); - da se postavi u neki
drugi poloaj i da se obiljei na uobiajeni nain (slika 19.30b).
-
19 PRESJECI
248
Slika 19.29. Zaokrenuti presjek
Slika 19.30. Odmaknuti presjek
Djelimini presjek se crta kada puni ili polovini presjek nije
pogodan. Djelimini presjek se obiljeava pomou pune anke linije
izvuene slobodnom rukom (tip C) (slika 19.31, 19.19), ili pomou
tanke prave linije sa cik-cakom (tip D).
Slika 19.31. Djelimini presjek Prelazak iz jedne ravnine u drugu
se oznaava sa izlomljenom linijom (E-D i F-G, slika 19.32).
a)
b)
-
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
249
Slika 19.32. Presjek tijela sa vie uzastopnih ravnina
-
19 PRESJECI
250
19.3. PREKIDI ILI SKRAENJA
Predmeti, koji su dugi i simetrini, a primjena odgovarajue
razmjere predstavlja problem, crtaju se u prekidu. Prekidi se
crtaju slobodoruno izvuenom linijom (tip linije C, slika 19.33) ili
cik-cak linijom (tip linije D, slika 19.34). Nagib po skraenju
ostaje jednak (slika 19.35. i 19.36). Neki primjeri skraenja
prikazani su na slici 19.37. Slika 19.33. Slobodoruna linija za
prekide Slika 19.34. Cik-cak linija Slika 19.35. Suenje
Slika 19.37. Prekidi cilindrinih, ugaonih, pravouglih i koninih
dijelova
a) vratilo
b) cijevb) U profil
d) pravougla ploa e) konusni dio
Slika 19.36. Tijelo u obliku piramide