Pitanje 1 / 253 Kod razvoja trzista:
Pitanje 1 / 253 Kod razvoja trzista: trazi se nova misija za
novi proizvod
trazi se nova misija za postojeci proizvod
kreiraju se novi proizvodi da zamene postojece
Pitanje 2 / 253 Ocuvanje je stanje u kome:
pripojeno preduzece je uskladjeno sa preduzecem koje ga
pripaja
preuzeto preduzece vodi akciju pripojeno preduzece zadrzava
nezavisnost
Pitanje 3/253 Horizontalno spajanje ili pripajanje znaci:
kombinaciju sa preduzecima koja su direktni konkurenti
se dva preduzeca kombinuju tako da kreiraju novo pravno lice da
se
kombinuju dva ili vise preduzeca koja imaju slicne proizvode i
usluge
Pitanje 4 / 253 Neprijateljsko pripajanje se naziva:
preuzimanje
spajanje
konsolidacija
Pitanje 5 / 253 Konglomeratska diversifikacija podrazumeva:
isto trziste i istu tehnologiju razlicita trzista i razlicite
tehnologije
povezana trzista ili tehnologijePitanje 6 / 253 Horizontalna
diversifikacija podrazumeva: povezana trzista ili tehnologije isto
trziste i istu tehnologiju razlicita trzista i razlicite
tehnologije Pitanje 7 / 253 Substitut za vertikalnu integraciju su:
kratkorocni ugovori ekskluzivni ugovori o poslu dugorocni
ugovoriPitanje 8 / 253 Najveca opasnost za vertikalno integrisano
preduzece su: troskovi izgradnje sopstvenih prodajnih objekata
troskovi birokratije opsti troskoviPitanje 9 / 253 Strategija
vertikalne integracije ukljucuje prosirenje okvira delatnosti
preduzeca: unazad ka krajnjim korisnicima i/ili unapred ka izvorima
snabdevanja 'J unazad ka izvorima snabdevanja i/ili unapred ka
glavnim konkurentima unazad ka izvorima snabdevanja i/ili unapred
ka krajnjim korisnicima Pitanje 10 / 253 Kotler navodi tri moguce
opcije u strategiji razvoja proizvoda: razviti nove atribute
proizvoda,razviti varijacije kvaliteta,razviti dodajne modele i
velicine Lj dodati poboljsanje proizvodu,prosirenje linije
proizvoda,povecanje koriscene kolicine rj razviti nove atribute
proizvoda ,povecati frekvenciju koriscenja,prosiriti liniju
proizvodPitanje 11 / 253 Kotler sugerise dva pravca akcije u
stvaranju strategije razvoja trzista: cpovecanje trzisnog ucesca i
povecanje koriscene kolicine
prosirenje linije proizvoda i privlacnost za druge trzisne
segment+ otvaranje dodajnih geografskih trzista i privlacnost za
druge trzisne segmentePitanjel2/253 Strategija dupliranja znaci:
raditi vise onoga u cemu je preduzece dobro
balansiranja, standardizovanja, prilagodjavanja, jer se ide na
razlicita trazista
otkriti manje delove i njih agresivno razvijati
Pitanjel3/253 Vertikalna integracija moze biti: povezana i
nepovezana unapred i unazad
horizontalna i konglomeratska
Pitanje 14 / 253 Transformationi lider: zasniva svoju moc na
nagradama i kaznama je onaj koji radi u postojecem sistemu kulture
umesto da nastoji da je menja je orijentisan na opunomocivanje
saradnika
Pitanje 15/253 Najbitniji deo strategijskog liderstva je:
uticanje na zaposlene da dobrovoljno donose odluke koje
unapredjuju preduzece n uticanje na zaposlene da formulisu i
sprovode strategije uticanje na druge da razumeju sta treba uraditi
efektivno
Pitanje 16/253 Moc pojedinih sektora se zasniva na :
moci polozaja,moci resursa,moci kontrole,politickoj moci
moci polozaja,informacionoj moci.moci okolnosti,politickoj moci
moci pozicije,moci strucnosti,moci kontrole,politickoj moci
Pitanje 17/253 Ubedjivanje je prisutno kada je :
izvor moci individua,a koriscenje moci implicitno
izvor moci institucija.a koriscenje moci implicitno
izvor moci individua,a koriscenje moci eksplicitno
Pitanje 18/253 Autoritet je :
sposobnost da se utice da drugi obavljaju aktivnosti koje inace
ne bi obavljali pravo primene sile na druge
primena dovoljno sile na druge da menjaju ponasanje
Pitanje 19/253 Akcionari stavljaju akcenat na:
rast prodaje,rast aktive
rentabilnost u poredjenju sa angazovanim kapitalom
trzisnu stopu prinosa na njihove investicije,trzisnu vrednost
njihove investicije
Pitanje 20 / 253 Sistem uprave koji funkcionise u Japanu je:
kolektivni kapitalizam
akcionarski kapitalizam stejkholderski kapitalizam
Pitanje 21 / 253 Sistem uprave koji funkcionise u Evropi je:
akcionarski kapitalizam stejkholderski kapitalizam
kolektivni kapitalizam
Pitanje 22 / 253 Stejkholderi su:
pojedinci i grupe koji poseduju akcije preduzeca
pojedinci i grupe koje mogu da uticu (ili su pod uticajem) na
rezultate poslovanja preduzeca
pojedinci koji formulisu i primenjuju strategiju
Pitanje 23/25 Ukoliko je atraktivnost grane mala,a konkurentna
pozicija preduzeca slaba,namece se:
strategija zaokreta strategija suzavanja ili zatvaranja
preduzeca
diversifikacija kao strategija rasta
Pitanje 24 / 253 Ukoliko se menadzeri regrutuju van preduzeca,a
menadzerski tim je heterogen:
situacijaje nejasna
ide se na stabilnu strategiju sa inovacijam to ce za posledicu
imati strategijsku promenu
Pitanje 25 / 253 Ukoliko menadzeri dolaze iz preduzeca,a
menadzerski tim je heterogen ide se obicno na: stabilne strategije
koje se unekoliko inoviraju
strategijske promene stabilne strategije
Pitanje 26 / 253 Sustina agencijske teorije je da:
principal delegira autoritet na agenta da radi u njegovom
interesu
principal kontrolise agenta
covek koji se emocionalno ponasa i zeli da bude eticki
odgovoran
Pitanje 27 / 253 Stil strategijske kontrole primenjuju preduzeca
kod kojih su:
mali planski uticaj,a cvrsta fmansijska kontrola nad menadzerima
SPJ
veliki planski uticaj,a fleksibilni kontrolni nad menadzerima
SPJ osrednji planski,a cvrsti strategijski sistem kontrole nad
menadzerima SPJ
Pitanje 28 / 253 Stil strategijskog planiranja primenjuju
preduzeca kod kojih su:
mali planski uticaji,a cvrsta finansijska kontrola nad
menadzerima SPJ veliki uticaj menadzera preduzeca na menadzere SPJ
u planiranju.a fleksibilni kontrolni uticaji
osrednji planski,a cvrsti strategijski sistem kontrole nad
menadzerima SPJ
Pitanje 29 / 253 Cilj bencmarkinga je :
trazenje preduzeca koje je najrentabilnije trazenje najbolje
prakse
trazenje preduzeca koje je najproduktivnije
Pitanje 30 / 253 Koriste se cetiri tipa strategijske
kontrole:
kontrola pretpostavki,primene,strategijsko
pracenje,specijalna
kontrola opreznosti rj kontrola
informacija,primene,ponasanja,specijalna kontrola opreznosti
kontrola pretpostavki,primene,ponasanja,strategijsko
pracenje
Pitanje 31/253 Konkurentska prednost je obicno rezultat
superiornosti u jednom od tri podrucja:
izvorima,strucnosti,poziciji
izvorima,sposobnosti,kompetentnosti ?
strucnosti,sposobnosti,poziciji
Pitanje 32 / 253 Kontrola informacija se primarno bavi pitanjem
da li preduzece :
"radi stvari na pravi nacin"
"vrsi odgovarajucu alokaciju resursa" "radi prave stvari"
Pitanje 33 / 253 Postoji 2 tipa strategijske kontrole:
kontrola informacija i ponasanja kontrola pretpostavki i
ponasanja
kontrola informacija i kontrola primene
Pitanje 34 / 253 Na nivou SPJ kontrola se primarno bavi
poboljsanjem konkurentske poricijc.i dominira:
strategijska kontrola operativna kontrola takticka kontrola
Pitanje 35/253 Kontigentni planovi se pouzdanije rade ako
preduzece koristi: eksplorativni metod
metod ocekivane buducnosti metod scenarija
Pitanje 36 / 253 Planovi za slucaj iziienadjenja se zovu:
konvergentni planovi
kontigentni planovi n
"hitni" planovi
Pitanje 37 / 253 Teorija eventualnosti: tvrdi da je uspeh
osiguran kada preduzece obezbedi dobru uskladjenost izmedju
situacije u poslovnoj sredini i njegove strategije i strukture
tvrdi da je uspeh osiguran kada preduzece obezbedi dobru
uskladjenost izmedju interne sredine i njegove strukture i
strategije
se zasniva na pretpostavci da isti uzrok nece imati isti
efekat
Pitanje 38 / 253 Centri prihoda su centri odgovornosti: u kojima
se performanse mere u smislu razlike izmedju prihoda i izdataka
kod kojih se performanse mere u smislu monetarnih jedinica
prodaje bez uzimanja u obzir troskova koriscenih izvora
koji koriste veliku aktivu koja se mora uzeti u obzir pri oceni
performansi
Pitanje 39 / 253 Za ispravnu strategijsku orijentaciju bitna su
cetiri bazicna merila:
fokus na potrosace,procesi,finansijska
perspektiva,inventivnost
fokus na potrosace,interna perspektiva,finansijska
perspektiva,inovativnost
fmansijska perspektiva,marketing perspektiva,fokus na
potrosace.inovativnost
Pitanje 40 / 253 Dinamicki nuiltidimcnzionalni model meri
efektivnost preko tri organizaciona nivoa:
projekti,SPJ,preduzece
funkcije,SPJ,preduzece
zadaci,SPJ,preduzece
Pitanje 41 / 253 Sugerise se novi model za merenje performansi:
staticki multidimenzionalni model L1
sistem balansiranih merila dinamicki multidimenzionalni model
1'
Pitanje 42 / 253 Tehnicki pristup: procenjuje sposobnost
preduzeca da bude inovativno i funkcionise brzo reagujuci na
promene
se koristi kod menadzera da se proceni koliko uspesno preduzece
kontrolise svoju eksternu sredinu procenjuje sposobnost preduzeca
da kombinuje strucnost i izvore
Pitanje 43 / 253 Strategija vodjstva u troskovima za svoje
sprovodjenje preferira: funkcionalnu strukturu i organizaciju po
proizvodima
divizionu strukturu
funkcionalnu strukturu i organizaciju po trzistima
Pitanje 44 / 253 Kod preduzeca sa malom povezanoscu proizvoda i
malom povezanoscu trzista se trazi:
centralizovano odlucivanje odlucivanje top menadzmenta
decentralizovano odlucivanje
Pitanje 45 / 253 Kod preduzeca sa visokom povezanoscu
proizvoda,a sa skromnom povezanoscu trzista odgovara:
funkcionalna struktura
diviziona struktura
multidiviziona struktura
Pitanje 46 / 253 Ispoljava se tendencija da organizacije
postaju:
"dublje" "plice"
sa vise hijerarhijskih nivoa
Pitanje 47 / 253 Za razumevanje promena organizacione strukture
treba poci od razmatranja uzajamnih odnosa izmedju cetiri elementa
organizacije: zadatka,strukture,sredstva,ljudi
funkcije,strukture,sredstva,ljudi D
funkcije,strukture,sisterna,ljudiPitanje 48 / 253 Jedan od
izvora strategijske disonance je: razlika izmedju strategije
preduzeca i strategijske akcije n
razlika izmedju strategije i strukture preduzeca
razlika izmedju strategije i kulture preduzeca
Pitanje 49 / 253 Cetiri moguca ishoda formulisanja i
sprovodjenja strategije su: uspeh,rulet,teskoce,neuspeh
podesavanje,adaptiranje,reorijentacija,ponovno kreiranje
uspeh,neizvesnost,problemi,neuspeh
Pitanje 50 / 253 Strategija je transformaciona:
ako se preduzece suocava sa skromnim rizikom i primenjuje ista
pravila igre kao i njegovi glavni konkurenti u grani kada se
preduzece suocava sa rizikom jer pokusava da menja pravila igre u
grani
ako se preduzece suocava sa skromnim rizikom jer pokusava da
menja marketing pristup
Pitanje 51/253 Strategija je operativna:
kada se preduzece suocava sa rizikom jer pokusava da menja
pravila igre u grani kada se preduzece suocava sa rizikom jer
pokusava da menja marketing pristup ako se preduzece suocava sa
skromnim rizikom i primenjuje ista pravila igre kao i njegovi
glavni konkurenti u grani
Pitanje 52 / 253 Primena strategije ima u fokusu: efektivnost
Efikasnost
preduzetnicki fokus
Pitanje 53 / 253 Radikalna strategijska promena podrazumeva:
istu granu.organizaciju
istu granu.organizaciju i proizvode istu granu
Pitanje 54 / 253 Rutinska strategijska promena ukljucuje: nov
marketing pristup
nove proizvode i nov marketing pristup nastavljanje sa
postojecom strategijomPitanje 55 / 253 Teorija O ("meki" pristup)
je promena: zasnovana na ekonomskoj vrednosti zasnovana na
sposobnosti organizacije
zasnovana na eksternim snagama koje pokrecu promene
Pitanje 56 / 253 Teorija E ("tvrdi "pristup) promena: se zasniva
na sposobnosti organizacije
se zasniva na razvijanju otvorene kulture u dugom roku
se zasniva na ekomonskoj vrednosti
Pitanje 57 / 253 Na reaktivne promene se ide kada :
snage u preduzecu imaju moc da menjaju status quo
interne snage vrse pritisak na preduzece da mora da se menja
eksterne snage vrse pritisak na preduzece da mora da se menja
Pitanje 58 / 253 Inostrane direktne investicije:
su ulaganja kapitala u stranu zemlju u ocekivanju prinosa
su kupovima inostranih hartija od vrednosti u ocekivanju
prinosa
ne ocekuju kontrolu nad preduzecem u koje se investira
Pitanje 59 / 253 Postojc dva nacina da se ne ide na strategijske
alijanse: interni razvoj,spajanje sa dotle samostalnim preduzecima
interni razvoj,pripajanje dotle samostalnih preduzeca
eksterni razvoj,pripajanje dotle samostalnih preduzeca
Pitanje 60 / 253 Preduzece se suocava sa dva problema kada se
opredeli na strategijske alijanse: strategijska
uskladjenost,organizaciona uskladjenost izbor partnera,kulturna
uskladjenost izbor partnera,upravljanje alijansom
Pitanje 61 7253 Pokretaci procesa globalizacije su: medjunarodna
trgovina,inostrane direktne investicije,strategijske alijanse
medjunarodna trgovina,portfolio investicije,strategijske
alijanse
medjunarodna trgovina,inostrane direktne investicije,dugorocni
ugovori
Pitanje 62 / 253 Ako je za razvoj proizvoda potrebno veliko
ulaganje u istrazivanje i razvoj,cena igra znacajnu ulogu u
odlucivanju potrosaca u kupovini-to govori u prilog:
adaptacije
koriscenja fleksibilne strategije standardizacije
Pitanje 63 / 253 Preduzeca koja se nalaze u granama gde je visok
pritisak za lokalnim prilagod javanjem,a nizak za snizavanjem
troskova slede:
domacu strategiju multidomacu strategiju
medjunarodnu strategiju
Pitanje 64 / 253 Ukoliko nema pritiska za lokalno
prilagodjavanje,ni za ekonomiju troskova preduzece sledi:
globalnu strategiju medjunarodnu strategiju
multidomacu strategiu
Pitanje 65 / 253 Ukoliko je trzisna atraktivnost skromna,a rizik
visok:
ide se na poslove preko domacih nezavisnih distributera G obicno
se izvozi po porudzbini sa obezbedjenim placanjem L!
traze se zajednicka ulaganjaPitanje 66 / 253 Ako je trziste
atraktivno,a rizik visok:
ide se na poslovne aktivnosti koje ne zahtevaju fmansijske
obaveze a
ide se na skromne fmansijske obaveze n
obicno se izvozi po porudzbini
Pitanje 67 / 253 Pravi se razlika izmedju dva procesa izbora
trzista:
reaktivnog i proaktivnog 11
defanzivnog i ofanzivnog n
reaktivnog i ofanzivnog
Pitanje 68 / 253 Filijale na strategijski vaznim trzistima na
kojima transnacionalno preduzece ima skromnu sposobnost se
nazivaju: sprovodilac n crna rupa 11
kontributor
Pitanje 69 / 253 Filijala sa velikom kompetentnoscu na
strategijski manje vaznim trzistima se naziva:
kontributor sprovodilac strategijski lider
Pitanje 70 / 253 Transnacionalno preduzece ima 3 sposobnosti i
prednosti:
globalna efektivnost,inoviranje i ucenje u svetu,kreiranje
vrednosti po najnizim troskovima
globalna efektivnost,stimulisanje inovacije i ucenja u
svetu,prilagodjavanje proizvoda zahtevima potrosaca globalna
efikasnost,stimulisanje inovacije i ucenja u svetu i njihov
transfer u celom preduzecu,trazenje nacina da se kreira vrednost za
potrosace po najnizim troskovima
Pitanje 71 / 253 Medjunarodno (internacionalno) preduzece : je
fleksibilno i sposobno da se izadje u susret razlikama u traznji u
pojedinim zemljama
adaptira proizvode globalnim zahtevima i potrebama
se preokupira globalnim trzistem,ali sekundarno u odnosu na
domace
Pitanje 72 / 253 Globalni potrosaci su grupa potrosaca:
sa heterogenim potrebama koje traze u atributima proizvoda
sa homogenim potrebama koje traze u atributima proizvoda
koji preferiraju prilagodjene proizvode specificne namene
Pitanje 73 / 253 Glavni indikator procesa globalizacije je:
konvergencija potreba i zahteva potrosaca
tehnologija
pojava globalnih konkurenata
Pitanje 74 / 253 Participacija preduzeca na trzistima van svoje
zemlje moze biti dvojaka: multinacionalna i internacionalna'
internacionalizacija i globalizacija
globalna i transnacionalna
Pitanje 75 / 253 Trajna konkurentska prednost u globalnoj
ekonomiji lezi sve vise u lokalnim stvarima.To Porter zove:
klasteri kriticne mase na jednom mestu
klasteri kriticne mase na vise mesta
konkurentska prednost nacija
Pitanje 76 / 253 Porter smatra da 4 faktora doprinose naciji da
uoblicava sredinu u kojoj domaca preduzeca konkurisu da unaprede Hi
ogranice kreiranje konkurentske prednosti:
uslovi faktora,traznje,povezane i podrzavajuce
grane,strategija,struktura i rivalitet preduzeca
uslovi faktora,ponude,podrzavajuce grane,strategija i struktura
preduzeca
uslovi faktora,traznje,povezane i podrzavajuce
grane,taktika,strategija i rivalitetPitanje 77 / 253 Potrosaci
globalnih proizvoda preferiraju: prilagodjene proizvode specificne
namene
proizvode sa visim cenama dobar odnos cena/kvalitet
Pitanje 78 / 253 Globalni proizvodi:
su oni koji se prodaju u citavom svetu sa znacajnim
modifikovanjem su oni koji se prodaju u citavom svetu bez znacajnog
modifikovanja
se prilagodjavaju zahtevima potrosaca na svakom trzistu
Pitanje 79 / 253 Koncept avotnog ciklusa proizvoda: je
instrument pomocu koga preduzece moze izvrsiti podelu proizvoda u
proizvodnom programu na one gde se zeli da se bude inovator i gde
se zeli pratiti vodjstvo drugih
je instrument pomocu koga preduzece moze da vidi gde treba
izvrsiti promene.na kojim proizvodima
je instrument pomocu koga preduzece moze videti koje proizvode
je potrebno inovirati
Pitanje 80 / 253 Defanzivna IR strategija: znaci da preduzece
svesno prepusta drugima vodecu ulogu
je pozeljna da bi preduzece bilo prvo na trzistu
je ona kojom preduzece pruza otpor inovaciji
Pitanje 81/253 Tradicionalna IR strategija: je ona kojom se
preduzece suocava i pruza otpor inovaciji
se zasniva na simbiozi sa "velikim bratom"
reaguje na trziste stvoreno od ofanzivnog i defanzivnog
inovatora
Pitanje 82 / 253 Primenjeni inzenjering je:
orijentacija preduzeca na poznate proizvode
orijentacija preduzeca na nepoznate proizvode
orijentacija preduzeca na inoviranje
Pitanje 83 / 253 Kada preduzece ide na penetraciju trzista ide
se na : defanzivnu strategiju IR aktivnosti
ofanzivnu strategiju IR aktivnosti
Imitativnu strategiju IR aktivnosti
Pitanje 84 / 253 Iskoristiti je: jaka tehnoloska pozicija,ali
tehnologjja nije znacajna u trzisnom smislu
dobra tehnoloska pozicija i znacajna tehnologija
slaba tehnoloska pozicija,ali je znacaj tehnologije veliki
Pitanje 85 / 253 Stvaranje portfolio tehnologija zahteva
procenu:
znacaja tehnologije i relativne tehnoloske pozicije
znacaja tehnologije i stope promena tehnologije
relativne tehnoloske pozicije i stope promena tehnologije
Pitanje 86/253 Konsolidatorima se nazivaju preduzeca koja
konkurisu u grani koja se nalazi u: fazi zastarelosti u zivotnom
ciklusu
fazi rasta u zivotnom ciklusu fazi opadanja u zivotnom
ciklusu
Pitanje 87 / 253 Preduzeca koja preduzimaju rizik u veoma
dinamicnoj sredini u kojoj su kako barijere ulaska tako i izlaska
cesto niske se nazivaju: Pioniri
pokretaci koncepta
konsolidatori
Pitanje 88 / 253 Ukoliko se posmatraju dve dimenzije stopa
tehnoloske promene i zivotni ciklus grane dobijaju se cetiri
situacije:
stabilna evolucija,kreativna destrukcija,brzi rast,haoticni
rast
mirne vode,brzi rast,kreativna destrukcija,nemirne vode
stabilna evolucija,brzi rast,haoticni rast,nemirne vode
Pitanje 89/253 Konkurencija zasnovana na vremenu:
se meri brzinom reagovanja na zahteve sa trzista
se odnosi na sposobnost brzog uvodjenja novih proizvoda i usluga
u proizvodni program
se meri brojem proizvoda koji preduzece moze da proizvodi u
jedinici vremena
Pitanje 90 / 253 Fleksibilnost proizvodnog programa: se meri
brojem proizvoda koji preduzece moze da proizvodi u jedinici
vremena
se odnosi na sposobnost brzog uvodjenja novih proizvoda i usluga
u proizvodni program
se deflnise kao sposobnost da se varira obim proizvodnje u
jedinici vremena bez negativnih posledica na kvalitet
Pitanje 91 / 253 Poslednjih godina u granama koje dozivljavaju
brze promene preduzeca su se preorijentisala na paradigmu:
"masovno prilagodjavanje"
"masovna proizvodnja"
"strategijska fleksibilnost"Pitanje 92 / 253 U slucaju masovnog
prilagodjavanja akcenat je na:
ekonomiji velicine
ekonomiji obima ekonomiji sirine
Pitanje 93 / 253 U slucaju masovne proizvodnje akcentira se:
ekonomija sirine Lj ekonomija velicine a
ekonomija obima
Pitanje 94 / 253 Akcenat treba da bude na jakom
istrazivacko-razvojnom sektoru,razvoju novih proizvoda i jakim
finansijskim izvorima kada su: promene na trzistu brze od
tehnoloskih promena
promene u tehnologiji brze nego trzisne promene
spore i tehnoloske i trzisne promene
Pitanje 95 / 253 Da se uspe akcenat treba da bude na masovnom
marketingu,distribuciji i prodaji,a prednost prvog preduzeca je
vremenski ogranicena kada su:
tehnoloske promene brze,a trzisne spore
brze i tehnoloske i trzisne promene trzisne promene brze,a
tehnoloske spore
Pitanje 96 / 253 Povoljna situacija za sticanje dugorocne
dominantne pozicije je kada su:
spora evolucija tehnologije i trzista (mirne vode)
brze tehnoloske,a spore trzisne promene
brze trzisne,a spore tehnoloske promene
Pitanje 97 / 253 Da bi preduzece moglo da sagleda ulogu
tehnologije u sticanju i odrzavanju konkurentne prednosti mora da
proceni dva kriticna faktora:
stopa tehnoloske promene i zivotni ciklus grane
pribavljanje tehnologije i upravljanje tehnologijom brzina
evolucije tehnologije i brzina evolucije trzista
Pitanje 98 / 253 Eksplorativno predvidjanje: polazi od
pretpostavke da se tehnoloski razvoj odvija nekim svojim prirodnim
tokom koji se moze sagledati i na koji moze da se utice polazi od
ciljeva koji treba da se ostvare u buducnosti
ciljevi determinisu razvoj tehnologijePitanje 99 / 253 Osnova za
novi strategijski pristup trzistu od strane preduzeca su: radikalne
inovacije
inkrementalne inovacije
takticke inovacije
Pitanje 100/253 Kod normativnog tehnoloskog predvidjanja:
koristi se sadasnje poznavanje naucnog potencijala
ciljevi determinisu razvoj tehnologije
polazi se od pretpostavke da se tehnoloski razvoj odvija nekim
svojim prirodnim tokom
Pitanje 101/253 Informacije koje su od znacaja za ocenu
tehnoloskih promena su: invencija,uvodjenje inovacije,difuzije
rasta i faze zrelosti
inovacija,stopa difuzije tehnologije,supstitucije tehnologije i
vremenski razmak inovacije
stopa difuzije tehnologije.supstitucije tehnologije,frekvencija
tehnoloske inovacije i vremenski razmak inovacije
Pitanje 102 / 253 Preduzeca koja sacinjavaju grane visoke
tehnologije su: tehnoloska preduzeca
inovativna preduzeca
tehnicka preduzeca
Pitanje 103/253 S kriva je: sredstvo predvidjanja promena
proizvoda sredstvo predvidjanja promena u sredini sredstvo
predvijanja tehnoloskih promena
Pitanje 104/253 Tehnoloske promene zahtevaju i omogucavaju
istovremeno:
dinamicko pozicioniranje proizvoda na trzistu
radikalno pozicioniranje proizvoda na trzistu
inkrementalno pozicioniranje proizvoda na trzistu
Pitanje 105/253 Kako dolazi do efekta krive iskustva:
troskovi rastu po ravnomernoj stopi kad god se kumulativni obim
proizvodnje udvostruci n troskovi opadaju po neravnomernoj stopi
kad god se kumulativni obim proizvodnje poveca
troskovi opadaju po ravnomernoj stopi kad god se kumulativni
obim proizvodnje udvostruci
Pitanje 106/253 Stopa inovacije proizvoda opada,a povecava se
inovacija procesa u:
fluidnoj fazi
tranzicionoj fazi
specificnoj fazi
Pitanje 107/253 Revolucionarni proizvodi su rezultat:
inkrementalnih inovacija
diskontinuelnih inovacija
dinamicnih kontinuelnih inovacija
Pitanje 108/253 Ako se posmatraju efekat inovacije na navike i
ponasanje potrosaca i na konkurentnost postojecih preduzeca
dobijaju se sledeci tipovi inovacija:
glavne,radikalne,inkrementalne,strategijske inovacije
cisto drustveni,drustveno tehnicki,cisto tehnicki tip
inovacije
glavne,poslovne,tehnoloske,menadzment inovacije
Pitanje 109/253 Korisnost inovacija u preduzecima se meri
primarno njihovim doprinosom: nauci
tehnologiji konkurentnoj prednosti preduzeca
Pitanje 110/253 Inovacija je: korisna primena nove ideje
pojava nove ideje
napustanje uobicajenih formi organizacija sto menja nacin na
koji se posao obavlja
Pitanje 111 / 253 Organizacija koja uci nastoji da njena stopa
ucenja bude: jednaka stopi promena u eksternoj sredini
jednaka ili veca nego stopa promena u eksternoj sredini
manja nego stopa promena u eksternoj sredini
Pitanje 112/253 Cetiri genericke strategije znanja su:
sustinsko,napredno,inovativno,zadrzano
strategijsko,takticko,informciono,zadrzano
ojacavanje,ekspanzija,pribavljanje,inicijativnost
Pitanje 113/253 Tri su osnovne defanzivne strategijske
opcije:
horizontalna integracija,povezana diversifikacija i zajednicka
ulaganja
suzavanje,dezinvestiranje i likvidiranje
koncentracija,razvoj trzista i razvoj proizvoda
Pitanje 114/253 Ako su potencijal za konkurentnu prednost i
strategijski rizik eksternog pribavljanja visoki treba se
opredeliti za:
pribavljanje znanja eksterno
ugovorne aranzmane stvaranje znanja interne u preduzecu
Pitanje 115 7253 Napredno ziianjc:
omogucava preduzecu da vodi u svojoj grani i da se znacajno
razlikuje od konkurenata
omogucava vitalnost u odnosima sa konkurentima
je minimum znanja potrebnog za "ucesce u igri"
Pitanje 116/253 Strategijski razmak je odnos izmedju: onog sto
preduzece mora da zna i onog sto preduzece zna
onog sto preduzece mora da radi i sta stvarno moze da radi
onog sto preduzece mora da radi i onog sto preduzece zna
Pitanje 117/253 Strategijsko znanje omogucava preduzecu da:
stekne prednost u primeni ostvari diferentnu prednost
razume sta je pravo u ponasanju
Pitanje 118/253 Intelektualni kapital cine: zemlja,prirodni
resursi,radna snaga
znanje,informacije,intelektualna svojina.iskustvo
znanje,radna snaga,iskustvo
Pitanje 119/253 Neopipljivu aktivu konkurenti: mogu da pribave i
uspesno imitiraju u kratkom vremenskom periodu
tesko mogu da pribave,ali mogu da je uspesno imitiraju u kratkom
vremenskom periodu
ne mogu da pribave i uspesno imitiraju u kratkom vremenskom
perioduPitanje 120 / 253 Struktura inovativne organizacije je :
plitka
birokratska
sa hijerarhijskom kontrolom
Pitanje 121 / 253 Kada postoji operaciona povezanost novog
poslovnog poduhvata sa postojecim poslovanjem i strategijski znacaj
ide se na: poslovnujedinicu
direktno integrisanje
ugovore
Pitanje 122/253 Kada ne postoji operaciona povezanost novog
poslovnog poduhvata sa postojecim poslovanjem,a postoji
strategijski znacaj novog poslovanja sugerise se da se ide na:
direktno integrisanje
kompletno odvajanje poslovnu jedinicu
Pitanje 123/253 Strategiju zaokreta treba primenjivati: kada je
preduzece u teskocama,ali ga dugorocno posmatrano vredi
spasavati
kada je preduzece u teskocama,ali ga kratkorocno vredi
spasavati
kada strategija suzavanja ne daje ocekivane rezultate
Pitanje 124/253 Pravi se razlika izmedju tri tipa
restrukturiranja: organizacionog,portfolio,finansijskog
restrukturiranje preduzeca,SPJ,poslovnih funkcija
organizacionog,finansijskog i restrukturiranja poslova
Pitanje 125/253 Portfolio restrukturiranje: ima za posledicu
promenu u strukturi kapitala ima najslabiji efekat na performanse
ima za posledicu znacajne promene u miksu aktive preduzeca i
poslova koje obavlja
Pitanje 126/253 Jedan od razloga da se preduzece opredeli za
strategiju zetve je: kada strategija suzavanja ne daje ocekivanje
rezultate
zbog antimonopolskog zakonodavstva pojava novog preduzeca u
grani
Pitanje 127 / 253 Postoje tri strategije smanjenja poslovanja:
redefmisanje poslovanja,rekomponovanje poslovanja,realokacija
sustine poslovanja redukcija radne snage,organizaciono
redizajniranje,sistemska strategija
redefmisanje poslovanja,organizaciono
redizajniranje,rekomponovanje poslovanja
Pitanje 128 / 253 Tip lidera koji nema sposobnosti ni u
stvaranju vizije,ni u sprovodjenju strategije se naziva:
sanjalica
Tehnicar zrtva
Pitanje 129 7253 Strategijsko liderstvo se definise kao
sposobnost: da se utice na druge da dobrovoljno donose odluke koje
unapredjuju dugorocnu vitalnost preduzeca,a da se istovremeno
odrzava karatkorocna finansijska sposobnost
da se stvori i primeni imidz koji akcentira ono sto preduzece
zeli da postane
da se kreiraju nove ideje i metode da se od prosecnog preduzeca
dobiju natprosecni poslovni rezulatati
Pitanje 130/253 Pasivni menadzment putem izuzetka ukljucuje:
pracenje zaposlenih i korektivnu akciju da se posao efektivno
sprovede
objasnjenje posla kako treba da se obavi nesto da bi se dobila
nagrada
kaznjavanje i druge korektivne akcije,kao reagovanje na
devijacije od ustanovljenih standarda ponasanja
Pitanje 131 / 253 Transformacioni lideri:
su retki i obicno se pojavljuju kada je jedna organizacija u
stanju stresa
se mogu naci u svakqj organizaciji,na svakom organizacionom
nivou
se ne mogu naci u svakoj organizaciji
Pitanje 132/253 Prvi zadatak za transformacionog lidera je da:
sagleda potrebu za promenom
da ide na inkrementalne promene
da motivise zaposlene da prihvate promenu
Pitanje 133/253 Harizmatski lider je pre za:
evolucionalne,nego revolucionarne promene revolucionarne,nego
evolucionalne promene
inkrementalne nego revolucionarne promene
Pitanje 134/253 Tip lidera koji je dobar u sprovodjenju
strategije,ali je slab u kreiranju vizije se naziva: sanjalica
lider-menadzer radilica
Pitanje 135/253 Na osnovu dve dimenzije liderstva dobija se
cetiri tipa lidera: superioran lider,politicki igrac,tehnicar i
lider-menadzer
sanjalica,zrtva,radilica i lider-menadzer
spavalica,superioran lider,radilica i lider-menadzer
Pitanje 136/253 Kerol sugerise piramidu drustvene odgovornosti
preduzeca: drustvena,pravna,eticka i filantropska odgovornost
drustvena,pravna,finansijska i filantropska odgovornost
ekonomska,pravna,eticka i filantropska odgovornost
Pitanje 137 7253 Ako preduzece nije sposobno ili ne zeli da sebe
ogranicava razmatrajuci odgovornost prema svim stejkholderima u
sredini zadatakje drustva,obicno u liku drzave,da preduzima akcije
ogranicenja-to je:
zakon drustvene odgovornsti gvozdeni zakon odgovornosti
metalni zakon odgovornosti
Pitanje 138/253 Po Fridmanovom stanovistu drustvena
odgovornost:
doprinosi otvorenoj trzisnoj privredi steti otvornoj trzisnoj
privredi ne utice na trzisnu privredu
Pitanje 139/253 Kada je individua izvor moci,a koriscenje moci
implicitno prisutno je:
prevladavanje
naredjivanje
ubedjivanje
Pitanje 140/253 Kada je izvor moci institucija,a koriscenje moci
eksplicitno prisutno je
komandovanje
ubedjivanje modelovanje
Pitanje 141/253 U literaturi postoji podela glavnih stejkholdera
u cetiri grupe:
vlasnici kapitala i vlasnici manje opipljive aktive,zaposleni i
privreda akcionari,menadzeri,zaposleni i privreda
aktivni i oni na koje se utice,primarni i sekundarni
Pitanje 142 7253 Grupe stejkholdera se dobro indentifikuju na
osnovii tri kriterijuma:
vlasnistvo-posedovanje neke aktive,legitimitet odnosa sa
preduzecem i osecanja-kod familijarnih firmi
vlasnistvo-posedovanje neke aktive,osetljivost-znacaj koji se
pridaje odnosima sa preduzecem i urgentnost zahteva moc da uticu na
preduzece,legitimitet odnosa sa preduzecem i urgentnost zahteva u
odnosima sa preduzecem
Pitanje 143/253 Smatra se da u tri glavna ekonomska centra u
savremenom svetu postoje tri razlicita sistema uprave
preduzeca:
stejkholderski kapitalizam,akcionarski kapitalizam i kolektivni
kapitalizam
stejkholderski kapitalizam,akcionarski kapitalizam i
individualni kapitalizam
stejkholderski kapitalizam,agencijski kapitalizam i individualni
kapitalizam
Pitanje 144/253 Ukoliko je atraktivnost grane osrednja.a
preduzece ima jaku ili osrednju strategijsku poziciju obicno se ide
na strategiju:
koncentricnog rasta.sa menadzerom koji je dinamicni ekspert za
granu
diversifikacije.sa analiticnim portfolio menadzerom
stabilnosti,sa menadzerom koji je oprezni planer dobiti
Pitanje 145/253 Ako je atraktivnost grane velika ili osrednja,a
strategijska pozicija preduzeca slaba naniece se strategija:
zaokreta,sa menadzerom koji je specijalista za zaokret
diversifikacije,sa analiticnim portfolio menadzerom
stabilnosti,sa menadzerom koji je oprezni planer dobiti
Pitanje 146/253 Kada je atraktivnost grane vclika,a preduzece
ima jaku ili osrednju konkurentsku poziciju obicno se ide na
strategiju:
koncentricnog rasta ,sa menadzerom koji je dinamicni ekspert za
granu
zaokreta.sa menadzerom koji je specijalista za zaokret
stabilnosti,sa menadzerom koji je oprezni planer dobiti
Pitanje 147/253 Ako se menadzeri regrutuju sa trzista
menadzera,a menadzerski tim je homogen:
velika je verovatnoca da ce to za posledicu imati veliku
strategijsku promenu
onda je situacija nejasna
preduzece ce imati stabilnu strategiju sa inovacijama
Pitanje 148/253 Ako se menadzeri regrutuju iz preduzeca,a
menadzerski tim je homogen preduzece ce imati:
stabilnu strategiju sa inovacijama
nepromenjenu strategiju stabilnu strategiju
Pitanje 149/253 Dominir a praksa da je uloga menadzmenta da:
odobrava i da prati primenu strategije
formulise i da prati primenu strategije
formulise i primenjuje strategiju
Pitanje 150/253 Dominira praksa da je uloga upravnog odbora
da:
odobrava i da prati primenu strategije
formulise i primenjuje strategiju
formulise i odobrava strategiju
Pitanje 151/253 Predsednik upravnog odbora moze imati vise
uloga.Uloga mentora:
daje instrukcije generalnom direktoru da se preduzmu poslovne
akcije
u kojoj predsednik zeli da mu se direktor obrati za savet
akcentira se davanje saveta da se utice na ponasanje generalnog
direktora
Pitanje 152/253 Razlikuju se tri tipa eksternog
bencmarkinga:
konkurentski.granski i najuspesniji u grani
konkurentski,granski i najbolji u klasi
konkurentski,u strategijskqj grupi i najbolji u klasi
Pitanje 153/253 Tipovi konkurentnog poredjenja su: interni i
eksterni
interni i konkurentski
interni i granski
Pitanje 154/253 Koji stil upravljanja primenjuju preduzeca kada
menadzeri preduzeca koriste osrednji planski i cvrsti strategijski
sistem kontrole nad menadzerima SPJ: strategijsko planiranje
strategijska kontrola
finansijska kontrola
Pitanje 155/253 Koji stil upravljanja primenjuju preduzeca kod
kojih su veliki uticaji menadzera preduzeca na menadzere SPJ u
planiranju.a fleksibilni kontrolni uticaji: finansijska
kontrola
strategijska analiza strategijsko planiranje
Pitanje 156/253 Postoje tri stila upravljanja u diversifikovanom
preduzecu: strategijska analiza,strategijska kontrola i finansijska
kontrola
strategijsko planiranje,strategijska kontrola i finansijska
kontrola
strategijsko planiranje,takticka kontrola i finansijska
kontrola
Pitanje 157/253 Danas preovladjuje podela na:
strategijsku.takticku i trzisnu kontrolu
strategijsku,takticku i operativnu kontrolu
strategijsku,takticku i finansijsku kontrolu
Pitanje 158 /253 Planovi za slucaj iznenadjenja se nazivaju:
konvergentni
Strategijski kontingentni
Pitanje 159/253 Postoje dva opsta tipa centara izdataka:
inzenjerski i diskrecioni centri izdataka
centri investicija i inzenjerski centri
centri standardnih troskova i inzenjerski centriPitanje 160/253
Upravljacka kontrola : je faza procesa upravljanja u kojoj se meri
ostvarenje ciljeva i strategija i preduzimaju mere korektivne
akcije kada se ustanovi da je neophodno
se primarno bavi primenom strategijskog plana je proces kojim
menadzment utice na zaposlene da u preduzecima primene formulisane
strategije
Pitanje 161/253 U upravljackoj kontroli:
planiranje i kontrola su otprilike od podjednakog znacaja
proces kontrole je vazan
proces planiranja je vrlo vazan
Pitanje 162/253 Elementi procesa kontrole su:
detektor,procenitelj,efektor i mreza komuniciranja i
povezivanja
defektor,procenjivac,efektor i mreza komuniciranja
defektor,procenjivac,kontrolor i mreza komuniciranja
Pitanje 163/253 Kameron je napravio razlikovanje izmedju cetiri
pristupa merenju efektivnosti preduzeca:
ostvarenje ciljeva,sistemski pristup,strategijski konstituenti i
konkurentne vrednosti
ostvarenje ciljeva.programski pristup,strategijski konstituenti
i konkurentne prednosti ostvarenje ciljeva,sistemski
pristup,strategijski stejkholderi i konkurentne prednosti
Pitanje 164/253 Vazni su sledeci tipovi standarda u procesu
kontrole: fizicki,troskovi,standardi za kapital,standard)
rashoda,neprogramski,neopipljivi i ciljevi kao standard!
prinos na vlasnistvo,trzisno ucesce.stopa rasta i prinos po
akciji fizicki,troskovi,standardi za kapital,standard!
prihoda,programski,neopipljivi i ciljevi kao standard!
Pitanje 165/253 Kod preduzeca sa malom povezanoscu proizvoda i
malom povezanoscu trzista potrebna je(po Lorendzu):
diviziona struktura
funkcionalna struktura multidiviziona struktura
Pitanje 166/253 Kod preduzeca sa malom povezanoscu proizvoda,a
sa visokom povezanoscu trzista potrebna je(po Lorendzu):
funkcionalna struktura
diviziona struktura
multidiviziona struktura
Pitanje 167/253 Kada se dobro formulisana strategija lose
sprovodi,to je situacija koja se naziva: neuspeh
teskoce
rulet
Pitanje 168/253 Kada se lose formulisana strategija dobro
sprovodi,to je situacija koja se naziva:
rulet D neuspeh
teskoce
Pitanje 169 7253 Kada se preduzece suocava sa rizikom jer
pokusava da menja pravila igre u grani,strategija je:
transformaciona
transnacionalna
operativna
Pitanje 170/253 Ako se preduzece suocava sa skromnim rizikom i
primenjuje ista pravila igre kao i njegovi glavni konkurenti u
grani,strategija je:
operativna
takticka
transformaciona
Pitanje 171/253 Primena strategije ima primarno: preduzetnicki
fokus
akcioni fokus upravljacki fokus
Pitanje 172 /253 Koja strategijska promena zahteva znacajniju
reorganizaciju u preduzecu(preduzece ostaje u istoj grani.ali se
menjaju proizvodi,marketing pristup i organizaciona struktura):
rutinska radikalna ogranicenaPitanje 173/253 Koja promena
strategije ukljucuje samo promenu marketing pristupa:
radikalna rutinska D
ogranicenaPitanje 174/253 Promene koje imaju strategijski
karakter na osnovu anticipiranja buduceg toka dogadjaja u sredini
su:
reorijentacija
podesavanje
zaokret
Pitanje 175/253 Promene inkrementalnog karaktera koje se
obavljaju kao reagovanje na dogadjaje u sredini su:
adaptiranje
podesavanje
reorijentacija
Pitanje 176/253 Promene inkrementalnog karaktera koje se
obavljaju na osnovu anticipiranja buduceg toka dogadjaja su:
reorijentacija
podesavanje
zaokret
Pitanje 177/253 Najkriticnija komponenta strategijskog
menadzmenta je:
strategijska analiza
strategijski izbor sprovodjenje strategije(strategijska
promena)
Pitanje 178/253 Inostrane portfolio investicije:
zahtevaju angazovanje menadzmenta u poslovanju preduzeca u koja
se investira
se odnose na kupovinu inostranih akcija,bonova ili drugih
hartija od vrednosti u ocekivanju prinosa
su ulaganja kapitala u stranu zemlju u ocekivanju prinosa
Pitanje 179/253 Najvisi oblik angazovanja preduzeca u
medjunarodnim poslovnim aktivnostima su:
inostrane direktne investicije
strategijske alijanse
inostrane portfolio investicije
Pitanjel 80/253 Ugovor izmedju dva ili vise preduzeca da dele
troskove,rizik i koristi povezane sa razvojem novog poslovanja su:
zajednicka ulaganja
kooperacija strategijske alijanse
Pitanje 181/253 Proces internacionalizacije poslovne aktivnosti
pocinje kod najveceg broja preduzeca i ne samo pocinje vec se duze
zadrzava na aktivnosti ma koje se klasifikuju kao:
poslovi medjunarodne trgovine ili izvoznog marketinga
poslovi preko domacih nezavisnih distributera
poslovi zajednickih ulaganja
Pitanje 182/253 Preduzeca kod kojih je kako visok pritisak za
ekonomijom troskova tako i za lokalnim prilagodjavanjem ponude
slede:
multinacionalnu strategiju transnacionalnu strategiju
globalnu strategiju
Pitanje 183/253 Preduzeca kod kojih je nizak pritisak za lokalno
prilagodjavanje ponude,a visok pritisak za snizenje troskova
slede:
transnacionalnu strategiju
medjunarodnu strategiju globalnu strategiju
Pitanje 184/253 Cetiri bazicne strategije koje preduzece moze da
sledi u zavisnosti od pritiska za ekonomijom u troskovima i
pritiska za lokalnim prilagodjavanjem su:
globalna,medjunarodna,transnacionalna i multidomaca
nacionalna,multinacionalna,transnacionalna i medjunarodna
nacionalna,internacionalna,transnacionalna i medjunarodna
Pitanje 185 /253 Dve strategijske dileme za svako preduzece koje
se poslovno angazuje na medjunarodnom trzistu su:
geografska prisutnost i da li poslovnu aktivnost obavljati
samostalno ili u saradnji sa nekim
geografska prisutnost i da li da se orijentise na jedan deo ili
da ide na veci broj trzista geografska prisutnost i da li ici sa
standardizovanom ili prilagodjenom ponudom ciljnom trzistu
Pitanje 186/253 Kao osnovna razlika izmedju domace i
medjunarodne sredine smatra se:
veca dobit u medjunarodnoj poslovnoj sredini
veci troskovi u medjunarodnoj poslovnoj sredini
veci stepen rizika prisutan u medjunarodnoj poslovnoj
sredini
Pitanje 187/253 Ukoliko je atraktivnost zemalja velika,ali su
potencijali preduzeca za koriscenje tih mogucnosti skromni,to su
segment! medjunarodne sredine:
u koje treba investirati na kojima treba
dominirati/dezinvestirati
na kojima treba ici na zetvu/dezinvestirati/kornbinovati
licence
Pitanje 188/253 Stepen globalizacije preduzeca meri se obimom:
proizvodnje koja se obavlja van granica nacionalne
ekonomije,iznosom direktnih investicija u inostranstvu i iznosom
zajednickih ulaganja
poslovne aktivnosti koja se obavlja u inostranstvu,iznosom
zajednickih ulaganja i stepenom kooperacije sa inostranim
partnerima poslovne aktivnosti koja se obavlja van granica
nacionalne ekonomije,iznosom direktnih investicija u inostranstvu i
clanstvom u strategijskim alijansama
Pitanje 189/253 Neke filijale imaju samo sposobnost da obavljaju
lokalne aktivnosti na strategijski nebitnim trzistima,one se
nazivaju:
kontributor
strategijski lider sprovodilac
Pitanje 190/253 Filijala sa jakom medjunarodnom
kompetentnoscu(nivoom izvora i sposobnosti)koja je locirana na
strategijski znacajnom trzistu se naziva:
strategijski lider sprovodilac
kontributor
Pitanje 191 /253 Posmatranje filijala po pojedinim zemljama kao
poslovnih partnera cije znanje i sposobnost su vitalni za
sposobnost preduzeca da odrzava relativno trajnu konkurentnu
prednost na globalnom trzistu osobenost je:
globalnog preduzeca transnacionalnog preduzeca
multinacionalnog preduzeca
Pitanje 192 / 253 Preduzece koje ima sposobnost da koristi
aktivu i strucnost stvorenu u zemlji da se obezbedi podrska
ekspanziji na medjunarodnom trzistu se naziva: transnacionalno
preduzece
medjunarodno(internacionalno)
multinacionalno preduzece
Pitanje 193/253 Baziena orijentacija multinacionalnih preduzeca
je: etnocentricna
geocentricna policentricna
Pitanje 194/253 Kada su barijere ulaska u delatnost skromne
inovator moze da ostvari zadovoljavajuce rezultate: orijentacijom
na ucesce na trzistu putem snizavanja cena i znacajnih ulaganja u
promociju proizvoda
orijentacijom na ucesce na trzistu odrzavajuci visok nivo cena
uz relativno skromna ulaganja u promociju
uvodjenjem novog proizvoda
Pitanje 195 /253 Know-how se definise kao: primena baze znanja
na posebne probleme
suma ukupnih informacija u okviru preduzeca koje su relevantne
za poslovanje preduzeca
primena naucne baze na posebne probleme
Pitanje 196/253Koja od istrazivacko-razvojnih strategija se
zasniva na simbiozi sa "velikim bratom": tradicionalna
Oportunisticka zavisna
Pitanje 197 /253 Moguce istrazivacko-razvojne strategije
preduzeca su:
prvi na trzistu.pratilac vodje.kopiranje i licenca
ofanzivna,defanzivna,imitativna,zavisna,tradicionalna i
oportunisticka
proaktivna,reaktivna,imitativna,zavisna,tradicionalna i
oportunisticka
Pitanje 198 7 253 Preduzece mora nastojati da izbegne da prodaje
proizvode na trzistu sa skromnim potencijalom ili da razvija
tehnologiju koja nije bitna.To se u literaturi naziva: strategijska
opasnost
strategijska zamka
operativna klopka
Pitanje 199/253 Kod razvoja portfolia tehnologija polje u kome
je tehnoloska pozicija jaka,ali tehnologija nije znacajna u
trzisnom sniislu se naziva: nereseno
likvidirati iskoristiti
Pitanje 200 / 253 Stvaranje portfolia tehnologije zahteva:
procenu znacaja tehnologije i njihove relativne tehnoloske
pozicije
vrednovanje linije proizvoda sa stanovista trzisne pozicije i
stope rasta trzista
procenu tehnoloske strategije i znacaja tehnologije
Pitanje 201 / 253 Tehnoloska strategija prema Porteru: u fokusu
ima znanje i sposobnosti i njihovo uspesno koriscenje u duzem
roku
opredeljuje nacine na koje ce preduzece da stvara i koristi
tehnologiju
opredeljuje nacine na koje ce preduzece da pribavlja i prodaje
tehnologiju
Pitanje 202 / 253 Neadekvatno pracenje i uvazavanje tehnoloskih
promena ima za posledicu 3 greske koje cine preduzece
neuspesnim:
ne investira se u novu tehnologiju,problemi sa novim
tehnolog.,ogranicenja prodavaca nove tehnologije ne investira se u
novu tehnolog.,investira se u pogresnu tehnolog.,problemi sa novim
tehnologijama
ne investira se u novu tehnolog.,investira se,ali se bira
pogresna,nesposobnost da se brani postojeca i napada sa novom
tehnologijom
Pitanje 203 / 253 Po Fosteru S kriva je sredstvo predvidjanja:
tehnoloskih promena promena trzista
promena proizvodnog procesa
Pitanje 204 / 253 Foster deflnise tehnoloski diskontinuitet kao:
prelazak sa jedne tehnologije na drugu
prelazak sa "industryskog na informaciono" preduzece
period prelaska sa jedne grupe proizvoda ili procesa na
drugi
Pitanje 205 / 253 Kriva iskustva predstavlja barijeru ulaska za
nova preduzeca u jednu granu.Ona se u dobrom broju slucajeva moze
prevazici: promenom proizvodnog programa tehnoloskom promenom
inovacijom proizvodnog procesa
Pitanje 206 / 253 Izneta je ocena da je cilj inovativnih
preduzeca maksimiziranje: poslovne vrednosti fizicke aktive
dobiti preduzeca poslovne vrednosti intelektualne svojine, hov u
ocekivanju prinosa
Pitanje 207 / 253 Pravi se razlika izmedju: operativne i
inventivne organizacije
operativne i inovativne organizacije
"ucece" i inovativne organizacije
Pitanje 208 / 253 Najveca inovacija proizvoda kada se jos uvek
eksperimentise sa dizajnom proizvoda je u: fluidnoj fazi
specificnoj fazi
tranzicionoj fazi
Pitanje 209 / 253 U kojoj fazi(modela dinamicke inovacije)se
ostvaruje najveci stepen efikasnosti proizvodnje:
specificnoj
fluidnoj
tranzicionoj
Pitanje 210/253 Dinamicke kontinuelne inovacije: su rezultat
inkrementalnih inovacija
su rezultat kontinualnih inovacija dovode do novih proizvoda ili
bitnih promena u odnosu na postojece
Pitanje 211/253 Raspravljajuci o konkurentskoj prednosti nacija
Porter posebno akcentira ulogu:
invencija
inovacija
imitacija
Pitanje 212/253 Istrazivacko-razvojni proces ima sledeci tok:
inovacija-imitacija-poboljsanje inovacije
invencija-poboljsanje invencije-prva inovacija
invencija-inovacija-poboljsanje inovacije
Pitanje 213/253 Koja od tvrdnji je tacna: Sve inovacije nisu
promena,ali sve promene su inovacija
Sve inovacije su promena i sve promene su inovacija Sve
inovacije su promena,ali sve promene nisu inovacija
Pitanje 214/253 Kada(malo)preduzece pocne da ostvaruje vece
prihoda od rashoda: kratkorocni cilj opstanka na trzistu je
ostvaren
dugorocni cilj poslovanja je ostvaren
ostvaren je opstanak na trzistu
Pitanje 215/253 Postoje dva bazicna tipa fransizing ugovora:
ugovor na bazi zastitnog znaka proizvoda i preduzetnicki
ugovor
ugovor na bazi patenta i poslovni ugovor
ugovor na bazi zastitnog znaka proizvoda i poslovni ugovor
Pitanje 216/253 Ne umanjujuci znacaj ostalih faktora pri
stvaranju strategije malih preduzeca treba racionalno
balansirati:
inovativnost i rizik
inovativnost i autonomiju
inovativnost i proaktivnost
Pitanje 217/253 Nacelno govoreci,malo preduzece: ne moze da
koristi sve 3 genericke strategije-vodjstvo u
troskovima,diferenciranje i usredsredjenost
moze da koristi sve 3 genericke strategjje-vodjstvo u
troskovima.diferenciranje i usredsredjenost
moze da koristi sve 3 genericke strategije-penetracija
trzista,razvoj proizvoda i diversiflkacija
Pitanje 218/253 "Uglovi trzista": su adekvatno pokriveni
proizvodnim programima velikih preduzeca su podrucja proizvodne i
usluzne delatnosti koja su "rezervisana" za mala preduzeca
su podrucja proizvodne i usluzne delatnosti koja su
"rezervisana" za velika preduzeca
Pitanje 219/253 Strategijsko preduzetnistvo se definise kao:
preduzetnicka aktivnost koja polazi sa taktickog stanovista
strategijska aktivnost koja polazi sa preduzetnickog stanovista
preduzetnicka aktivnost koja polazi sa strategijskog stanovista
Pitanje 220 / 253 Strategijski menadzment pomaze da se prodje
put od: preduzetnicke ideje do stvaranja velikog preduzeca
sposobnog za opstanak i sa potencijalom za rast na trzistu
preduzetnicke ideje do stvaranja malog preduzeca sposobnog za
opstanak i sa potencijalom za rast na trzistu
preduzetnicke ideje do stvaranja velikog preduzeca sposobnog za
opstanak i sa potencijalom za razvoj na trzistu
Pitanje 221/253 Hofer smatra da postoje dva veca tipa strategija
zaokreta na nivou strategijskih poslovnih jedinica preduzeca:
Strategijski zaokret i takticki zaokret
operativni zaokret i takticki zaokret strategijksi zaokret i
operativni zaokret
Pitanje 222 / 253 Po Slejteru dva najbitnija faktora koji su
najcesci uzroci losih performansi preduzeca su: slab menadzment i
neadekvatna fmansijska kontrola
slab menadzment i nepovoljna struktura troskova
slab menadzment i neadekvatan marketing napor
Pitanje 223 / 253 Strategiju zaokreta treba primenjivati u
situaciji: kada je preduzece u teskocama.ali ga kratkorocno
posmatrano vredi spasavati kada je preduzece u teskocama,ali ga
dugorocno posmatrano vredi spasavati
kada je preduzece u teskocama,ali ga dugorocno posmatrano ne
vredi spasavati
Pitanje 224 / 253 Cetiri faktora utice na reagovanje preduzeca
na krizu: strategija,struktura,vreme i adekvatni izvori
preduzeca
strategija,struktura,vreme i karakter zaposlenih u preduzecu
strategija,struktura,organizaciona kultura i karakter zaposlenih
u preduzecu
Pitanje 225 / 253 Menadzment ide na restrukturiranje tj. vrsi
promene u: kompoziciji poslova,tehnologiji preduzeca i/ili
fmansijskoj strukturi
kompoziciji poslova,u aktivi preduzeca i/ili tehnologiji
preduzeca kompoziciji poslova,u aktivi preduzeca i/ili
finanskijskoj strukturi
Pitanje 226 / 253 Ukoliko menadzment propusti pravi trenutak za
likvidaciju preduzece: moze doci pod stecaj
moze doci pod bankrotstvo
moze ici na zetvu
Pitanje 227 / 253 Likvidacija ukljucuje prestanak poslovne
aktivnosti preduzeca: prodajom aktive
kada je trzisna vrednost aktive nedovoljna da se isplate
prispele obaveze poveriocima
bilo prodajom aktive ili zatvaranjem proizvodnih i poslovnih
jedinica
Pitanje 228 / 253 Kod reagovanja na novo preduzece koje ulazi u
granu tri su faktora koja treba analizirati:
konkurentna prednost postojeceg preduzeca,njegova ekonomija
velicine i njegovi izvori
konkurentna prednost postojeceg preduzeca,ekonomija velicine
novog preduzeca i izvori novog preduzeca
konkurentna prednost novog preduzeca,njegova ekonomija velicine
i njegovi izvori
Pitanje 229 / 253 "Zetva" je strategijska opeija kada se
smisljeno ide na:
smanjenje trzisnog ucesca da bi se ostvario kratkorocni tok
gotovine i/ili dobit povecanje trzisnog ucesca da bi se ostvario
kratkorocni tok gotovine i/ili dobit
smanjenje trzisnog ucesca da bi se ostvario dugorocni tok
gotovine i/ili dobit
Pitanje 230 / 253 Postoji nekoliko uobicajenih tipova
dezinvestiranja:
prodaja,odvajanje i izdvajanje prodaja,odvajanje i
razdvajanje
zetva,likvidacija i bankrotstvo
Pitanje 231/253 Suzavanje poslovanja ima za rezultat:
rekomponovanje poslovanja da se stvori novi koncept sirine
trzista
smanjenje broja zaposlenih i broja poslovnih jedinica
preduzeca
eliminisanje poslovnih jedinica koje se ne uklapaju u ono sto
menadzment defmise kao sustinu poslovanja preduzeca
Pitanje 232 / 253 Strategija kontrakcije je,po pravilu,:
ofanzivna reakcija preduzeca na zbivanja u sredini u kojoj obavlja
svoju poslovnu aktivnost
defanzivna reakcija preduzeca na zbivanja u sredini u kojoj
obavlja svoju poslovnu aktivnost Ll
reaktivna reakcija preduzeca na zbivanja u sredini u kojoj
obavlja svoju poslovnu aktivnost
Pitanje 233 / 253 Kod izbora strategijske opcije koja se naziva
zajednicko ulaganje bitna su tri elementa:
izbor partnera,znati kako se kontrolise zajednicko ulaganje i
kako njime upravljati da se ostvare zajednicki ciljevi poslovanja
barijere ulaska u granu,troskovi zajednickog ulaganja i rizici
izbor partnera,znati kako se kontrolise zajednicko ulaganje i
njegovi troskovi
Pitanje 234 / 253 Tri strategije se preferiraju kada se stvaraju
zajednicka ulaganja:
paukova mreza,ici zajedno i razdvojiti se i uspesna
integracija
paukova mreza,ici zajedno i spojiti se i uspesna integracija
paukova mreza,ici zajedno i razdvojiti se i povezana
integracija
Pitanje 235 / 253 Kada se posmatraju moguci ishodi
pripajanja,obrnuto pripajanje je: kada oba preduzeca preuzimaju
fundamentalne promene u svome poslovanju
kada se ide na sinergiju izmedju preduzeca od delimicne do
potpune integracije kada pripojeno preduzece namece nacine
kulturnih promena preduzecu koje vrsi pripajanje
Pitanje 236 / 253 Ukoliko je preduzece kandidat za pripajanje u
istom poslovnom podrucju poslovanja,ali nema kljucne faktore za
poslovni uspeh:
treba ga pripajati ono spada u sekundarnu grupu kandidata
treba odustati od pripajanja takvih preduzeca
Pitanje 237 / 253 Smatra se da: ne postoji menadzerski tim koji
moze da od lose kupovine napravi dobro preduzece postoji
menadzerski tim koji moze da od lose kupovine napravi dobro
preduzece los menadzerski tim ne moze da od dobre kupovine napravi
lose preduzece
Pitanje 238 / 253 Moguce strategijske opcije kod spajanja i
pripajanja su brojne.Koncentricna opcija znaci da se kom
dva ili vise preduzeca koja proizvode proizvode i usluge koji se
znacajno medjusobno razlikuju
dva ili vise preduzeca koja imaju slicne proizvode i usluge u
smislu tehnoloske osnove,proizvodnog programa,kanala distribucije
ili ciljnog trzista
preduzeca koja su direktni konkurenti
Pitanje 239 / 253 Jedan od stilova spajanja je
konsolidacija:
kada preduzece zeli da kupi samo deo aktive drugog preduzeca
kada se dva preduzeca kombinuju tako da kreiraju novo pravno
lice
kada preduzece apsorbuje aktivu,dugove i akcije drugog
preduzeca
Pitanje 240 / 253 Pripajanje je: kupovina preduzeca koje se time
apsorbuje i postaje organizaciona jedinica preduzeca koje je
obavilo kupovinu
transakcija koja ukljucuje dva ili vise preduzeca cije se akcije
razmenjuju pri cemu opstaje jedno preduzece kombinacija sa
preduzecima koja su direktni konkurenti
Pitanje 241 / 253 Glavni razlozi da se odlucno krene na
strategiju diversifikacije su: smanjenje rizika i odrzavanje
rasta
!balansiranje toka gotovine i deljenje infrastrukture povecanje
trzisne moci i kapitaliziranje na sustini kompetentnosti
Pitanje 242 / 253 Koncentricna diversifikacija podrazumeva: isto
trziste i istu tehnologiju povezana trzista ili tehnologije
razlicita trzista i razlicite tehnologije
Pitanje 243 / 253 Glavni problem u vertikalno integrisanom
preduzecu je sis tern: internih cena koji treba da se zasniva na
racunovodstvu
eksternih cena internih cena koji treba da funkcionise na isti
nacin kao sto bi to trziste radilo
Pitanje 244 / 253 Kotler navodi tri moguce opcije u strategiji
razvoja proizvoda: razviti nove atribute proizvoda,razviti
varijacije kvaliteta,razviti dodajne modele i velicine
dodati poboljsanje proizvodu,prosirenje linije proizvoda,razviti
dodajne modele i velicine,ici na nove segmente
razviti nove atribute proizvoda.prosirenje linije
proizvoda,razviti dodajne modele i velicine.nova ciljna trzista
Pitanje 245 / 253 Strategija razvoja proizvoda je: orijentacija
da se sa postojecim proizvodima osvajaju nova trzista orijentacija
na promene u proizvodu da bi se povecala penetracija trzista u
okviru date grupe potrosaca
orijentisana da se sa postojecim proizvodom osvoji postojece
trziste
Pitanje 246 / 253 Kotler sugerise dva pravca akcije u stvaranju
strategije razvoja trzista:
geografska ekspanzija i razvoj nove generacije proizvoda
razvoj nove generacije proizvoda i nova ciljna trzista otvaranje
dodajnih geografskih trzista i privlacnost za druge trzisne
segmente(stvaranje nove verzije proizvoda atraktivne za druge
trzisne segmente)
Pitanje 247 / 253Kotler preporucuje sledece nacine povecanja
prodaje postojecih proizvoda na postojecim trzistima:
povecanje stope koriscenja postojecih kupaca,privlacenje
potrosaca konkurenata i privlacenjem onih koji do sada nisu
koristili proizvod
povecanje trzisnog ucesca,povecanje frekvencije koriscenja
izmenom proizvoda i povecanje koriscene kolicine
povecanje stope koriscenja postojecih kupaca,povecanje
frekvencije koriscenja i naci nove primene za postojece
korisnike
Pitanje 248 / 253 Prema stepenu ocekivanja trzista,preduzeca se
mogu svrstati u jednu od cetiri grupe.Jednu grupu cine "trkaci
maratona":
za koja trziste ocekuje da prevazidju svoje konkurente u kratkom
i dugom roku
od njih trziste dosta ocekuje u kratkom,ali ne u dugom roku za
koje postoje kratkorocno mala ocekivanja,a velika u dugom roku
Pitanje 249 / 253 Na osnovu novijih istrazivanja doslo se do
stanovista da preduzeca koriste tri srategije rasta:
koncentracija,vertikalna integracija i diferenciranje
penjanje,dupliranje i granuliranje
penjanje,dupliranje i diversifikacija
Pitanje 250 / 253 Smatra se da su tri uobicajene etape rasta
preduzeca na domacem i medjunarodnom trzistu:
koncentracija,vertikalna integracija i diversifikacija
rast na postqjecim trzistima proizvoda,razvqj proizvoda i razvoj
trzista
koncentracija.vertikalna integracija i horizontalna
diversifikacija
Pitanje 251/253 Kod strategije vertikalne integracije
ntzlikujemo: povezanu i nepovezanu integraciju integraciju unapred
i integraciju unazad
horizontalnu i koncentricnu integraciju
Pitanje 252 / 253 Kod razvoj a trzista podrazumeva se: isti
proizvod i isto trziste postqjeci proizvod,a novo trziste
nov proizvod,a postqjece trziste
Pitanje 253 / 253 Penetracija trzista je: kreiranje novih da
zamene postojece proizvode u proizvodnom programu
trazenje nove misije za postojeci proizvod ostvarenje rasta
povecanjem trzisnog ucesca na postojecem proizvod- trzistu L!