Szz mobilnost građana

Mobilnost građana Hrvatskes primjerima iz Varaždinske županije

Ante Klečina, oec.Slavko Štefičar, ing. prometaKristijan Solina, dipl. ing. prometadoc. dr. sc. Borna Abramović, dipl. ing.Ivan Šimunec, mag.ing.traff.

Mobilnost građana Hrvatskes primjerima iz Varaždinske županije

Autori:

Ante Klečina, oec.Slavko Štefičar, ing. prometa

Kristijan Solina, dipl. ing. prometadoc. dr. sc. Borna Abramović, dipl. ing.

Ivan Šimunec, mag. ing. traff.

Zagreb, mjeseca svibanja 2013.

4

Nakladnici:

Savez za željeznicuTrnjanska 11 F10000 Zagreb

tel. +385 (0) 1 378 3038fax. +385 (0) 1 378 3098

[email protected]

Klaster intermodalnog prijevoza Trpimirova 2

51 000 RijekaTel: +385 (0)51 344 252Fax: +385 (0)51 344 308

www.shortsea.hr [email protected]

Autori:Ante Klečina, oec.

Slavko Štefičar, ing. prometaKristijan Solina, dipl. ing. prometa

doc. dr. sc. Borna Abramović, dipl. ing.Ivan Šimunec, mag. ing. traff.

Lektorica: Danijela ŠvigirKorektorica: Vlatka Škorić, prof.

Uređivački odbor:doc. dr. sc. Borna Abramović, Slavko Štefičar, Ante Klečina

Za nakladnike: Branko KrešGrafička priprema: Kata Marušić i Gordana Petrinjak

Fotografije: Ante Klečina (osim str. 5 i str. 6 lijevo)Izrada shema: Ante Klečina

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o., ZagrebNaklada: 500 primjeraka

Zagreb 2013.

ISBN (Savez za željeznicu): 978-953-56461-1-2ISBN (Klaster intermodalnog prijevoza): 978-953-56460-1-3

5

Poštovani čitatelju,

Pred Vama se nalazi obujmom mala, ali značenjem velika brošura. Naime, brošura je nastala kao rezultat promišljanja o trenutnoj situaciji u javnom putničkom prijevozu u Re-publici Hrvatskoj te o mogućnostima isprav-ljanja lošeg stanja u prometu uopće.

U današnje vrijeme promet ima golem utjecaj na odvijanje naših života; odlasci u školu, na fakultet i posao, odlazak u naba-vu, aktivnosti u slobodno vrijeme, sve to ovisi o prometnim mogućnostima. Promet ima i ključnu ulogu u našem gospodarstvu u smislu dopremanja materijala, sirovina, ali i kretanja zaposlenika. To je posebno vidljivo u Gradu Varaždinu u kojem je koncentrirano najviše gospodarskih, društvenih, kulturnih, sportskih i obrazovnih aktivnosti, namije-njenih svim žiteljima Županije, no postojeća prometna infrastruktura ne zadovoljava sve te potrebe u mjeri u kojoj bi mogla i treba-la. Ovdje se ponajprije misli na neadekvatno stanje prometnica, nedovoljnu ponudu pro-metnih linija i njenu nekomplementarnost.

Upravo iz tog razloga Savez za željeznicu, Varaždinska i Međimurska županija u listo-padu 2010. godine potpisali su Sporazum o zajedničkom projektu uvođenja integriranog javnog prijevoza putnika. U sklopu projekta

provedeno je niz istraživanja, a u radu su ko-rištena i europska iskustva.

Inače, sustav integriranog javnog prijevoza nudi ekonomičnije gospodarenje proračun-skim sredstvima, a zauzvrat daje uređeniji lo-kalni javni prijevoz putnika koji podiže kvalite-tu života te omogućava kvalitetno planiranje mjesta življenja, mjesta rada i mjesta razono-de. Radi se o sustavu koji uspješno integrira (povezuje) željeznički i autobusni promet, te sve druge oblike javnoga lokalnoga prijevoza na način da putnik na najjednostavniji način, i bez dodatnih troškova, mijenja vrstu pro-metala. Sustav primjenjuju sve razvijene re-gije u EU, a omogućava optimalne subvencije te donosi znatna povećanja u broju putnika i prihoda. U budućnosti bi se u ovaj koncept, primjerice, mogla uklopiti spojna pruga (Va-raždin) Lepoglava- Zabok (Xa koridor, Zagreb) pri čemu postoji više varijanti za koje bi tre-balo napraviti studije opravdanosti, dok je, za sada, u prostornom planu planirana trasa Lepoglava-Bednja - spoj prema Krapini, pru-ga za laku željeznicu (tramvaj – vlak koncept) na relaciji Varaždin–Cestica, izgradnja novog autobusnog kolodvora u Varaždinu te rekon-strukcija željezničkog kolodvora Varaždin.

Ova brošura, dragi čitatelju, pomoći će Vam u samom razumijevanju pojma integri-rani prijevoz putnika (IPP), uočavanju aktu-alnih prometnih poteškoća u Varaždinskoj županiji te ponuditi učinkovita rješenja, kao i europske primjere putem kojih najbolje mo-žemo uvidjeti prednosti integriranog prijevo-za putnika.

Namijenjena je svima nama; njen je cilj educiranje donositelja političkih odluka, pri-jevoznika, građana i raznih udruga civilnog društva, a sve kako bismo imali priliku uspo-staviti kvalitetan sustav javnog prijevoza koji će pomoći daljnjem razvoju naše Županije.

Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom u tome i uspjeti!

Predrag Štromaržupan Varaždinske županije

Izvo

r: V

araž

dins

ka ž

upan

ija

6

Razvoj željezničkog prometa temelji se na pružanju usluge prijevoza prilagođene potre-bama i očekivanjima suvremenog društva, a prije svega prilagođene potrebama putnika. Dobra povezanost regija i naselja, uključiva-nje više vrsta prijevoza u integrirani sustav, a time i veća mobilnost stanovništva jest stvar-nost u mnogim razvijenim zemljama.

Želja je, dakle, povezati željeznicu sa svim ostalim vrstama javnog i individualnog prije-voza kako bi se putnicima pružila kvalitetna, brza i točna usluga, a time i povećao broj putnika. Integrirani sustav prijevoza putnika ima brojne prednosti nad prijevozom auto-mobilima, ponajprije one ekološke, energet-ske i ekonomske. Veći broj korisnika usluga željeznice i ostalih vrsta javnog prijevoza do-prinosi smanjenju korištenja automobilskog prijevoza, a time se kao država približavamo postizanju održiva razvoja.

HŽ Putnički prijevoz već sad aktivno su-djeluje u razvoju integriranih sustava u Hr-vatskoj, a cilj nam je biti nositelj integriranog prijevoza putnika. Bolja povezanost regija u našoj zemlji doprinijela bi većoj mobilnosti kako svih stanovnika Hrvatske tako i mnogo-brojnih turista, što će se odraziti na poveća-nje bruto nacionalnog proizvoda i na bolju kvalitetu života svih građana.

Dražen Ratkovićpredsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.

Čitateljima se predstavlja rješenje integri-ranog javnog gradskog i prigradskog prijevo-za putnika na primjeru Varaždinske županije.

Teorijske postavke znanstvenog područja tehničkih znanosti polja tehnologije prometa i transporta su pretočene u stručna rješenja prijevoznih problema.

Željeznica je najbrži i najučinkovitiji ma-sovni prijevoznik putnika kada sama može pružiti kompletnu uslugu. Ona je najprihvat-ljiviji prijevoznik jer smanjuje i prometna opterećenja. Ako za to ne postoje tehničke mogućnosti prijevoz se organizira u integri-ranom sustavu kojem su podsustavi cestovni (javni i privatni) te drugi oblici prijevoza.

U brošuri su tekstualno, tablično, grafički i slikovno prikazani sadašnji i budući sudioni-ci integriranog javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika.

Rad je hvalevrijedno djelo mladih struč-njaka, članova Saveza za željeznicu koji su istražili primjere dobre prakse integriranog javnog prijevoza putnika u Europskoj uniji.

Preporučujem mladim naraštajima, ško-lama, fakultetima, političarima, prometnim stručnjacima i drugim korisnicima da se edu-ciraju, upoznaju, koriste i time razvijaju pre-zentirani integrirani javni prijevoz gradskih i prigradskih i putnika.

Dr. sc. Blaž Bogović, professor emeritusSveučilište u Zagrebu

Izvo

r: H

Ž Pu

tnič

ki p

rije

voz

d.o.

o.

7

Uvod

Primarni razlog nastanka brošure koju či-

tate pokušaj je ispravka lošeg zatečenog sta-

nja u javnom putničkom prijevozu Republike

Hrvatske. Jedan od načina ispravljanja spo-

menutog stanja u javnom prijevozu putnika,

a time i lošeg stanja u prometu uopće, jest

edukacija ciljanih skupina i građana Republi-

ke Hrvatske o stanju prometa u Hrvatskoj te

o tome kako bi kvalitetan prometni sustav

trebao funkcionirati. Niz činjenica i ideja

iznesenih u brošuri nastale su na stranim i

domaćim istraživanjima te na osnovi europ-

skih i nekoliko domaćih strateških razvojnih

dokumenata.

Cilj je brošure ciljano informirati političare

i ostale donositelje odluka u sektorima pro-

meta, urbanog i prostornog planiranja, gos-

podarstva, ekologije, turizma, obrazovanja,

itd., ali i poslužiti kao izvor informacija za šire

građanstvo, naročito mlade generacije koje

će u skoroj budućnosti doći u priliku donositi

neke važne odluke za sredine u kojima žive.

Niz iznesenih činjenica i prijedloga nastali

su na osnovi EU projekta USEmobility (sije-

čanj 2011. – veljača 2013.) gdje je Savez za

željeznicu bio jedan od partnera te na teme-

lju istraživanja provedenih u sklopu projekta

uvođenja integriranog javnog prijevoza u Va-

raždinskoj i Međimurskoj županiji (prosinac

2010. – travanj 2012.) gdje je sam bio koor-

dinator svih aktivnosti.

8

Što je javni prijevoz putnika (ako netko ne zna )?

Što je to integrirani prijevoz putnika (IPP)?

Važnost i uloga prometa ključno je za gos-podarstvo i društvo. Mobilnost je u današnje vrijeme neophodna kako za međunarodno tržište, tako i za kvalitetu života građana ko-jima mora biti pružena prilika uživanja slobo-de putovanja. Promet omogućuje gospodar-ski rast i stvaranje poslova te mora biti održiv i u kontekstu novih izazova, a s obzirom na to da se odvija na svjetskoj razini, za učinkovi-to djelovanje potrebna je međunarodna su-radnja. Potrebno je težiti optimalnom udjelu pojedinog prijevoznog moda (vrste prometa) u ukupnoj prometnoj strukturi. Prometom valja upravljati na inteligentan i održiv način, dok bi tržišna komponenta pri odabiru prije-voznog moda ili načinu korištenja prometa trebala biti zastupljena tek manjim dijelom. Naglasak bi trebao biti na stvaranju društve-no-ekonomskih sustava s naglaskom na odr-živom razvoju.

• usluga prijevoza namijenjena svim građa-nima

• dostupnost vožnje kupovinom prijevozne karte

• vozila javnog prijevoza (JP) su: vlak, tram-vaj, autobus, brod, avion, uspinjača, žiča-ra, itd.

• vozila JP-a prometuju prema voznom redu

• vozni redovi su dostupni putem knjižica, oglasnih ploča, Interneta, info-telefona, mobilnih aplikacija, itd.

• podjela javnog prijevoza na lokalni, regio-nalni, nacionalni i međunarodni

1 Npr. Bijela knjiga o transportu 2011, Europska komisija, Bruxelles, 2011.

2 Intermodalni terminali su zajednički kolodvori i stajališta za više vrsta javnog prijevoza. Na tim se mjestima mogu-će lako presjedati između npr. vlaka i autobusa, vlaka i broda, vlaka i aviona, autobusa i broda, itd.

• sustav lokalnog javnog prijevoza putnika u kojem su sva vozila javnog prijevoza (vla-kovi, autobusi, tramvaji, brodovi…) objedi-njena u zajednički prijevozni sustav putni-ka na određenom području

• za linije javnog prijevoza (vlakove, autobu-se, tramvaje, brodove…) vrijede jedinstve-ne (zajedničke) karte na tom području

• temelji se na razvijenim sustavima JP-a ko-jeg koriste razvijene zemlje Europske unije i svijeta gdje je putnik u fokusu interesa

• podržan i prepoznat kao optimalan sustav organizacije JP-a u svim temeljnim strateš-kim europskim dokumentima1

• sustav najčešće koristi taktni vozni red, od-nosno polasci sa svakog stajališta su u pra-vilnim vremenskim razmacima (npr. svakih 10, 20, 30, 60 minuta itd.)

• u sustavu postoji veliki broj zajedničkih stajališta (intermodalnih terminala2) na kojima se zaustavljaju različite vrste javnog prijevoza (vlak, autobus, tramvaj, brod…) te je lako moguće brzo presjedanje

• vozni redovi u sustavu usklađeni su te omogućuju brz nastavak putovanja nakon presjedanja

• kralježnicu (bit) sustava čine tračnički pod-sustavi (vlakovi, tramvaji…) zbog svojih ekoloških, energetskih i infrastrukturnih prednosti

• ostala vozila javnog prijevoza (autobusi) služe kao pritoci tračničkim podsustavi-ma koristeći, svoje prednosti na kratkim relacijama

Promet i mobilnost građana

9

Shema neintegriranog sustava za javni prijevoz putnika:

- različiti modovi (vrste) prijevoza rade odvojeno- za svaki je mod potrebna posebna prijevozna karta- različiti modovi prometuju paralelno kao konkurencija umjesto da se pomažu, itd.

Shema integriranog (javnog) prijevoza putnika – IPP:

- modovi prijevoza međusobno surađuju te njihove prednosti u različitim uvjetima prometovanja najviše dolaze do izražaja- u sustavu se koriste zajedničke karte te putnici lako presjedaju- vozni su redovi usklađeni- u sustavu se javljaju mnoge dodatne mogućnosti, npr. za prijevoz bicikala i sl.

10

Sporazum o uvođenju IPP-a u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

U listopadu 2010. između Saveza za želje-znicu te Varaždinske i Međimurske županije potpisan je sporazum o zajedničkom projek-tu uvođenja integriranog javnog prijevoza putnika gdje je Savez za željeznicu bio ime-novan koordinatorom svih aktivnosti.

U sklopu tog projekta napravljen je niz temeljitih istraživanja prijevozne potražnje i ponude u putničkom prijevozu obje župa-nije. Projekt su znanstveno potpomogli Fa-kultet prometnih znanosti iz Zagreba te Fa-kultet organizacije i informatike iz Varaždina. Na temelju Sporazuma osnovana je i radna skupina za uvođenje IPP-a koja je rukovodi-la svim aktivnostima. Ovo je drugo područje na kojem se pokušava uvesti IPP u Hrvatskoj. Do sada je u Gradu Zagrebu i okolnim župa-

nijama napravljeno nekoliko studija3 o mo-gućnostima uvođenja integriranog prijevoza putnika. Spomenuti su napori rezultirali pot-pisivanjem sporazuma u srpnju 2012. godine između Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije o uvođenju IPP-a na njihovom području. Potpisivanje sporazuma rezultiralo je stvaranjem ganto-grama aktivnosti i određivanjem budžeta za planirane aktivnosti. Krajem 2012. godine raspisani su natječaji za izradu idejnog pro-jekta organizacije integriranog putničkog pri-jevoza te idejnog projekta tarifnog sustava za integrirani prijevoz.

3 Prijedlog organizacije gradskog i prigradskog prijevoza na području Grada Zagreba i susjednih županija, radna grupa autora (Ministarstvo, Hrvatske željeznice, ZET, Grad Zagreb, Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija, Krapin-sko-zagorska županija), Zagreb, siječanj 1999, Studiji pre-dizvodljivosti IPP-a na području Grada Zagreba, Županije Zagrebačke i Županije krapinsko – zagorske, koju su iz-radile suradničke projektantske konzultantske tvrtke iz Republike Češke, Zagreb 2008.

11

Savez za željeznicu uključio se kao jedan od sedam partnera4 u projekt USEmobility kojeg financira Europska unija i tu stekao iskustva koja su bila korisna u daljnjim istraživanjima. U projektu USEmobility u deset je regija šest europskih zemalja anketirano 10.000 građa-na. Anketiranje u Hrvatskoj provedeno je na području Varaždinske i Međimurske župani-je te na području Grada Zagreba. Glavni je cilj tog istraživanja bio utvrditi razloge zbog kojih su pojedini građani prestali koristiti au-tomobile s namjerom učestalijeg korištenja ekoloških prihvatljivijih modova prijevoza: željeznice, autobusa, vožnje biciklom, pješa-čenja u svojim svakodnevnim putovanjima.

• dominacija osobnog prijevoza (automobili)

• velike prometne gužve i zagađenje

• povećana razina buke

• niska prometna sigurnost

• nedostatak parkirališnog prostora

• ovisnost o automobilu

Prilikom brojanja vozila u cestovnom pro-metu na području županije utvrđena je veli-ka mobilnost građana u osobnom prijevozu. Pokazalo se da između 5 i 17 sati cestama županije (bez prometa unutar samog grada Varaždina) radnim danom prometuje preko 41.000 vozila. Uz prosječnu popunjenost od 1,5 putnika po automobilu (koja je izmjere-na putem kordonske ankete) to znači preko 60.000 putnika.

Projekt USEmobility

Kako izgleda promet u Hrvatskoj danas?

• Loša prijevozna sredstva i infrastruktura

Prema Pravilniku o autobusnim stajali-štima (NN 119/2007) sva autobusna staja-lišta moraju biti opremljena s adekvatnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, ugibalištem, čekaonicom (nadstrešnicom), adekvatnim pristupom stajalištu (nogostup, pješački prijelazi i sl.), pločom s natpisom imena stajališta, izvatkom iz voznog reda i košem za otpatke.

Na području grada Lepoglave i općine Bednja5 provedeno je istraživanje čiji su re-zultati pokazali da stajališta nisu opremljena svim potrebnim elementima, a valja istaknuti i činjenicu da niti jedno od stajališta na spo-menutom području nije imalo ploču s napi-sanim imenom.

Kako izgleda sadašnji javni putnički prijevoz u Hrvatskoj?

4 Allianz pro Schiene, BSL Transportation Consultants, Quo-tas – Njemačka,European Passengers’ Federation – Belgi-ja, Levegő Munkacsoport – Mađarska, VCÖ - Verkehrsclub Österrreich – Austrija

5 Štefičar S., Šimunec I., Klečina A.; Mobilnost građana gra-da Lepoglave i općine Bednja; studija Savez za željeznicu, 2013.

12

Na primjeru polazaka i dolazaka vlakova i autobusa na stajalištu Vidovec u mjestu Cerje Tužno može se uočiti nepovezanost između željezničkog i autobusnog prijevoza, iako su oba stajališta

međusobno udaljena tek 300 metara7.

6 Brojanje prometa provedeno je u terminu od 5:00 do 17:00, u utorak 22.3.2011. godine 7 Izrađeno u sklopu istraživačkih aktivnosti Saveza za željeznicu.

Zajednički prikaz voznih redova autobusa i vlakova za stajalište Vidovec u Varaždinskoj županiji

Vlak Autobus

PolazakPrijevoznik/

VrstaBroj

vlakaRelacija

(odlazak za smjer)Polazak Prijevoznik

Broj linije

Relacija (odlazak za smjer)

14:00 - 15:00

14:32 HŽ - Putnički 3508Ivanec - Lupoglava -Golubovec

14:28AP Varaždin

207Cerje - Stražnjevec - Čalinec

- - - - 14:35AP Varaždin

142Radovan - Margečan - Seljanec


145Cerje - Lukavec - Gačice

15:00- 16:00

15:08 HŽ - Putnički 3511 Varaždin 15:02AP Varaždin

145Vidovec - Nadeljanec - Varaždin




15:35AP Varaždin

142Radovan-Margečan - Seljanec





16:00-19:00

17:33 HŽ - Putnički 3513 Varaždin 16:35 AP Varaždin

142 Radovan -Margečan - Seljanec

- - - -17:15 AP

Varaždin142 Vidovec - Nadeljanec

- Varaždin

19:00-21:00


19:30AP Varaždin

142Radovan -Margečan - Seljanec

20:54 HŽ - Putnički 3515 Varaždin 20:17AP Varaždin


21:00-13:00






142Radovan -Margečan - Seljanec



Ponedjeljak-Petak Vrijedi: od 6. rujna -12. prosinca 2010.

• Neintegriranost (različite prijevozne karte, neusklađeni vozni redovi, “paralelne linije”)

Shema prometnog opterećenja Varaždinske županije radnim danom6

13

• Mali broj raspoloživih polazaka

Na području Varaždinske županije istraži-vanje je pokazalo nedovoljan broj polazaka vlakova i autobusa na gotovo svim linijama. Npr. na željezničkoj pruzi Varaždin – Ivanec – Golubovec radnim danom ima tek sedam po-lazaka u jednom i osam polazaka u drugom smjeru. Između Bednje, Ivanca i Varaždina nedjeljom polazi tek jedan (!) autobus.

• Neodgovarajuća informiranost potencijalnih korisnika

Istraživanje je rezultiralo činjenicom da je teško dobiti informacije o autobusnim linija-ma. Knjižice voznog reda nema u prodaji, a za lokalne linije informacije je moguće dobiti samo putem info-telefona ili putem plakata

na kolodvorima u Varaždinu, Ludbregu i Ivan-cu. Točne polaske s pojedinih stajališta mo-guće je dobiti isključivo putem info-telefona.

U željezničkom prometu informacije su dostupne putem oglasnih ploča na svim kolodvorima i nekim stajalištima. Knjižicu voznog reda moguće je kupiti za područje sjeverne Hrvatske ili za cijelu Hrvatsku. In-formacije su dostupne putem info-telefona i putem Interneta.

Što to sve donosi našem društvu?

• nepovezanost planiranja prometa s osta-lim gospodarskim i društvenim sektorima

• prometna zagušenja

• probleme s parkiranjem

• “divlja urbanizacija” (navala na gradove)

14

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika grada Zagreba u zadnjih 10 godina povećao se za oko 23.000 (povećanje oko 3%), a u Zagrebačkoj županiji broj stanovnika povećao se za 8.000 (pove-ćanje oko 3%).

• Depopulacija i propadanje ruralnih regija

Prema podatcima navedenog zavoda za statistiku iz Hrvatske se u zadnjih 10 godina iselilo oko 150.000 ljudi. Broj stanovnika gra-da Lepoglave, primjerice, smanjio se u 10 go-dina s 8.718 na 8.271 (pad od 5,5%). Općina Bednja bilježi dramatični pad broja stanovni-ka od 4.765 na 3.392 (pad od 29% !) u po-sljednjih 10 godina. Gotovo sve ostale općine i gradovi u Varaždinskoj županiji bilježe pad.

• Problemi u urbanom i prostornom plani-ranju

Mora li to biti tako loše?

Ne!

Potrebno je stvoriti bolje sustave javnog prijevoza te ih više uključiti u ukupni promet, planirajući razvoj javnog prijevoza na održivi način.

Primjer dobre prakse – prijevozno-tarifna unija Štajerske

Po načinu organizacije i kvaliteti usluge integriranog prijevoza sustavi u Njemačkoj i Austriji spadaju u sam vrh ljestvice. Jedan od njih je prijevozno-tarifna unija Štajerske - Verbund Linie Steiermark (VLS) sa sjedištem u Grazu. Po uzoru na njemačke modele 1994. godine osnovana je prijevozno-tarifna unija

15

južne Štajerske s Prometnom upravom na širem području glavnog pokrajinskog grada Graza, a od 1997. širi se na područje cijele regije. Nakon što se sustav oslanjao na regio-nalne vlakove, od 2007. godine pokrenuta je usluga S-Bahn, po njemačkom uzoru. Godine 2012. prometovalo je ukupno jedanaest lini-ja. Od oko pet stotina linija, deset je linija re-gionalnih vlakova, jedanaest linija S-Bahna, osam linija tramvaja (samo u Grazu), a ostalo otpada na autobusne linije. U sustavu zajed-nički radi čak šezdeset prijevoznika, a 2009. godine prevezeno je oko 71,9 milijuna put-nika. Usluge prijevoza S-Bahnom pružaju čak tri željeznička prijevoznika, linije voze u tak-tnom voznom redu svakih trideset minuta, a u vrijeme najvećeg prometa putnika svakih petnaest minuta. Najmanje frekventna staja-lišta opslužuju se svakih sat vremena, nedje-ljom i blagdanom povremeno i rjeđe. Tijekom 2009. godine ukupni operativni troškovi su-stava iznosili su 159,8 milijuna €. Ukupni pri-

hodi od prodaje karata bili su 57,1 milijun €. Republika Austrija omogućava besplatan pri-jevoz učenika i studenata. Za tu mjeru izdano je u Štajerskoj 95.000 učeničkih i studentskih karata i ukupan trošak tog prijevoza iznosio je 47,7 milijuna €. Prosječna godišnja cije-na karte za učenike/studente iznosila je 503 €. Od prodaje karata prikupljeno je ukupno 57,1 milijun €, dok su ostali prihodi u iznosu od 55 milijuna € stigli iz subvencija. U tom je iznosu Republika Austrija sudjelovala s 9,8 milijuna €, pokrajina Štajerska s 14 i milijuna eura, a grad Graz s 5,2 milijuna €. Preostalih 26 mil. € izdvojili su gradovi i općine koji su za svoje građane naručili dodatne linije javnog prijevoza. Prosječni iznos ukupnih subvenci-ja po stanovniku u Štajerskoj iznosi oko 87 € godišnje. Sustav kupovine karata je raznolik, no kupuju se uglavnom putem automata na stajalištima, a potrebno je i spomenuti mo-gućnost kombiniranja broja zona s vremen-skim trajanjem karte.

16

Zbog poreznog sustava koji i dalje favori-zira individualni prijevoz, sustave poput ovog u Austriji i dalje je potrebno sufinancirati kako bi operativno funkcionirali. Ipak, izno-si subvencija znatno su manji od vanjskih šteta koje bi proizveo automobilski prijevoz ukoliko zamijenjuje postojeća putovanja jav-nim prijevozom. Pažnja se mora skrenuti i na neizravne koristi javnog prijevoza (ekologi-ja, energija, prometna sigurnost, vrijednost tvrtki, vrijednost nekretnina i sl.).

U borbi s posljedicama koje nam je donio prometni razvitak koji je preferirao cestovni mod, važan je trenutak planiranja prometa u prostornom i urbanom planiranju. To nije

Što je donio postojeći razvoj prometa u svijetu?

samo važno s aspekta prometne infrastruk-ture, već i s aspekta planiranja organizacije samog prijevoza. Konkretno to znači da osim željezničkih podzemnih i nadzemnih pruga, tramvajskih pruga, cesta, ulica, pješačkih i biciklističkih staza i ostalog, u planiranju ite-kako valja voditi računa i o krajnjim usluga-ma javnog prijevoza (linije, polasci, kapaci-tet vozila, sustavi za kupovinu karata, sustavi informacija, itd.). Na taj se način smanjuje potreba za dodatnim cestovnim prometnim trakama, velikim parkiralištima i sl., a sma-njuje se i negativan utjecaj na okoliš. Ukoli-ko je kvalitetan sustav javnog prijevoza već u početku dio prostornog ili urbanog plani-ranja, donijet će uštede u gradnji promet-ne infrastrukture, doprinijeti zaštiti okoliša, omogućiti inteligentno i održivo planiranje urbanih prostora, omogućiti optimalno ko-rištenje prostora te na taj način povećati

17

kvalitetu života, kako u gradovima tako i na periferiji i manjim mjestima.

Za stvaranje uspješnog prometnog su-stava potrebno je provesti istraživanja te na njihovoj osnovi kreirati kvalitetne strateške dokumente (strategije, operativne progra-me…) i smjernice kako bi se mogli ostvariti u praksi.

Strateške smjernice EU

Jedan od temeljnih strateških dokume-nata Europske unije u vezi prometa je Bijela knjiga o transportu Europske komisije, čije je zadnje izdanje izašlo 2011., a donosi te-meljne smjernice kako unaprijediti europsku prometnu politiku u narednih četrdeset go-dina. Veliki dio sadržaja spomenute literatu-re posvećen je integriranom prijevozu put-nika, kao temeljnom načinu organiziranja prijevoza i mobilnosti građana u budućnosti Europske Unije.

Drugi važan dokument je „Održiva bu-dućnost za transport“ koji je Europska ko-misija izdala 2009. i u njemu dala osnovne smjernice za razvoj europskog prometnog sustava u sljedećih pedesetak godina. Riječ je o intermodalnim platformama koje valja promovirati i uspostaviti gdje god postoji po-tencijal za konsolidaciju i optimizaciju put-ničkih i teretnih tokova. Ključne su smjerni-ce dostupnost intermodalnih terminala na kojima putnici mogu lako promijeniti mod prijevoza, saznati informacije i osjećati se sigurno i udobno, uštedjeti na vremenu, a istodobno javni prijevoz učiniti atraktivnijim za korištenje.

Bijela knjiga, između ostalog, navodi:

• postizanje neometane mobilnosti „od vra-ta do vrata“

• promoviranje i uspostavljanje intermodal-ne platforme gdje god postoji potencijal za konsolidaciju i optimizaciju putničkih tokova

18

Svaka članica Europske unije pa tako i Hr-vatska trebala bi svoje strateške dokumente usuglasiti sa strateškim dokumentima Eu-ropske unije. To znači da bi buduća strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, ra-zvojne strategije županija i ostalih jedinica lokalne uprave i samouprave, morale pre-poznati integrirani javni prijevoz putnika kao svoj strateški interes.

U prioritetima Razvojne strategije Varaž-dinske županije su i sljedeći ciljevi:

U Razvojnoj strategiji Međimurske županije nalazi se tablica s jasno iskazanim prioritetom i obrazloženjem:

PRIORITET 3P2 Stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za daljnji održivi razvoj

MJERA 3P2-M3 Razvoj integriranog sustava javnog prijevoza

SVRHA I CILJ MJERE Stvoriti preduvjete za šire korištenje usluga javnog prijevoza kroz razvoj kvali-tetnog sustava javnog prijevoza stanovništva na temelju koncepta integrirano-ga prometnog sustava.

OBRAZLOŽENJE Integriran sustav javnog prijevoza uspješno povezuje vlakove, autobuse i sve druge oblike javnoga lokalnoga prijevoza putnika na taj način omogućujući veću mobilnost stanovništva, a samim time i bolju kvalitetu življenja.

REZULTAT • Razvijen sustav integriranog javnog prijevoza

RAZVOJNI UČINAK Kvalitetna usluga integriranog javnog prijevoza smanjit će troškove putova-nja na području Županije, povećati dostupnost usluga javnog prijevoza te tako utjecati na povećanje kvalitete života stanovnika Županije.

NOSITELJI Međimurska županija, Međimurska energetska agencija - MENEA, privatni au-toprijevoznici, Hrvatske željeznice, profesionalna udruženja.

CILJNE SKUPINE Privatni autoprijevoznici, građanstvo.

SADRŽAJ MJERE - Izrada plana integriranog sustava javnog prijevoza; - Provedba pilot projekta integriranog sustava javnog prijevoza; - Osmišljavanje i provedba cjelokupnog integriranog sustava javnog prijevoza- Uvažavanje iskustava na temelju pilot projekta; - Promocija sustava.

OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA

950.000 kn

IZVORI FINANCIRANJA 70 % županijski proračun, 30 % izvori s državne razine (FZOEU).

RAZDOBLJE PROVEDBE 2011. – 2013.

POKAZATELJI Broj korisnika usluga javnog prijevoza.

• strateški cilj 2: poboljšanje kvalitete života i razvoj ljudskih resursa

• strateški cilj 3: zaštita okoliša, racionalno gospodarenje prostorom i razvoj infra-strukture

U navedene strateške ciljeve svakako se uklapa i implementacija integriranog prijevoz putnika (IPP), no puno je bolji primjer kako je to napisano u Razvojnoj strategiji Međimur-ske županije: Mjera „3P2-M3 Razvoj integri-ranog sustava javnog prijevoza“.

19

U današnje vrijeme porezni i gospodar-ski sustavi u svijetu favoriziraju individual-ni prijevoz. Vlasnici vozila rasterećeni su su svih vanjskih prometnih troškova te gotovo svih troškova gradnje i održavanja cestovne infrastrukture, što je ujedno i razlog subven-cioniranja javnog prijevoza. S obzirom na to da su prednosti javnog prijevoza očite, u bu-dućnosti bi bilo potrebno stvarati prometnu politiku koja će mu porezno pogodovati.

IPP donosi brojne prednosti za cijelu za-jednicu.

Donosimo kratki pregled najvažnijih za pojedine društvene strukture:

•putovanje željeznicom u prosjeku emitira od 3 do 10 puta manje ugljičnog dioksida (CO2 ) nego ostali oblici prijevoza

•s udjelom u prometu od 7 do 10 % želje-znica u emisiji ugljičnog dioksida sudjeluje s manje od 2%

•autobusi danas koriste motore s EURO 5 standardom i emitiraju vrlo malo štetnih plinova

•autobusi danas često koriste pogon na plin, bio-dizel i sl.

•željeznički sektor u EU ima za cilj smanjiti emisiju CO2 za 30 % u razdoblju od 1990. – 2020.

•električna željeznica, tramvaji i trolejbusi izravno ne zagađuju okoliš (uz korištenje obnovljivih izvora energije moguća je nul-ta emisija štetnih plinova i čestica)

Javni prijevoz čuva okoliš Javni prijevoz višestruko je sigurniji od individualnog

•željeznički promet višestruko je manje intenzivan (frekventan) od cestovnog, a može biti višestruko učinkovitiji

•buka motocikala i teških kamiona iznosi od 90 do 103 decibela, dok vlakovi prolaskom proizvode od 60 do 70 decibela buke

...za korisnike - putnike• Veliki broj linija• Povećanje mobilnosti• Jedinstvena prijevozna karta• Bolja kvaliteta življenja

...za prijevoznike• Dugoročno planiranje• Održivo poslovanje• Više putnika i prihoda

...za lokalnu upravu• Optimalne subvencije• Kvalitetno prostorno planiranje• Jeftinije održavanje prometnica• Besplatan prijevoz učenika

...za gospodarstvo• Mobilnost radne snage• Povećanje prihoda• Povećanje BND

Integrirani prijevoz putnika - prednosti

20

•tehnologija željezničkoga prometa omogu-ćava postizanje velikih brzina uz visok stu-panj sigurnosti

•željeznica u Hrvatskoj je 24 puta (!) sigurni-ja od automobila8

•autobusi u Hrvatskoj su oko 10 puta sigur-niji od automobila9

• u mnogim razvijenim državama Europe i svijeta putovanje željeznicom desetak puta je sigurnije od putovanja automobilom,

a trend povećanja sigurnosti nastavlja se. Belgija, Danska, Estonija, Finska, Nizozem-ska, Švedska i Slovenija od 2004. do danas nemaju niti jednog poginulog putnika u že-ljezničkom prometu10

• u Njemačkoj je željeznica 67 puta sigurnija od automobila11

• u Njemačkoj su autobusi 12 puta sigurniji od automobila12

8 Blašković Zavada, J., et al: Railway development from the aspect of evironmental protection, časopis Promet, vol.14, 2002, no. 4 9 Blašković Zavada, J., et al: Railway development from the aspect of evironmental protection , časopis Promet, vol.14, 2002, no. 410 Izvori: Allianz pro Schiene, Njemačka, 2012., CER, Belgija, 2012.11 Izvori: Allianz pro Schiene, Njemačka, 2012., EU Transport in Figures, Statistical Pocketbook 2011 und 2010. EU-Datenbase CARE.12 Izvori: Allianz pro Schiene, Njemačka, 2012., EU Transport in Figures, Statistical Pocketbook 2011 und 2010. EU-Database CARE.

Shema postojećih linija vlaka i autobusa u zapadnom dijelu Varaždinske županije. Naočigled je puno polazaka autobusa, no potrebno je naglasiti da je prosjek broja polazaka na svakoj liniji

samo 2,9 (!) polazaka dnevno.

21

Prijedlog sheme novih autobusnih linija u zapadnom dijelu Varaždinske županije. Polasci vlakova i svih autobusa bili svakih 30 minuta u špicama, svakih sat vremena izvan špica i vikendom

(na nekim linijama vikendom svakih 2 sata).

Dobrobiti kvalitetnog javnog prijevoza

•omogućavanje jednostavne povezanosti gradova, prigradskih sredina i ruralnih po-dručja

•olakšavanje izbora mjesta života i rada

•omogućavanje građanima koji žive izvan grada lak pristup poslu, školovanje, kultur-nim, sportskim i ostalim sadržajima

Temeljem istraživanja u Varaždinskoj žu-paniji predložen je i sustav taktnog voznog reda na područjima uz željezničku prugu Va-raždin – Ivanec – Golubovec. U prvoj je fazi predložen vozni red s polascima na tom ko-

ridoru svakih sat vremena u oba smjera tako da svaki sat naizmjence polaze vlakovi i au-tobusi. Predložen je i vozni red autobusa s priključnim linijama u Ivancu i Lepoglavi. U drugoj bi fazi na pruzi u satnom taktu prome-tovali vlakovi, a autobusi bi putnike dovozili i odvozili na mjesta integracije Ivanec, Lepo-glav i Stažnjevec.

• zaustavljanje iseljavanja iz izvangradskih sredina i omogućava njihov razvitak

• zaustavlje nekontroliranog naseljavanja gradova i omogućavanje kvalitetnog urba-nističkog planiranja

• omogućavanje dugoročnog napretka či-tave regije i njezino kvalitetno prostorno planiranje

22

Organizacija IPP-a

Škola/Fakultet2%

na ili s posla46%

Poslovno (službeni put)14%

Kupovina8%

Privatno(banka, bolnica

i sl.)24%

Slobodno vrijeme (kazalište, teretana i

sl.)1%

Ostalo5%

Primjer istraživanja može se vidjeti na grafikonu s rezultatima kordonske ankete provedene u Varaždinskoj županiji. Ispitan je uzorak vozača cestovnih vozila, a grafikon prikazuje svrhu putovanja

Integrirani prijevoz putnika organizira se na određenom geografskom prostoru pre-ma potrebama putovanja stanovništva. Naj-češće su to svakodnevne migracije prema i od većih mjesta u regiji.

Linije javnog prijevoza određuju se kva-litetnim istraživanjima potreba građana. Ta istraživanja nazivaju se istraživanje prijevo-zne potražnje. Istraživanja se obavljaju po-moću anketa građana te brojanja putnika i prometnih tokova. Ti se rezultati tada obra-đuju prema znanstvenim metodama i po-moću specijaliziranog programskog paketa.

Integriranim prijevozom putnika u nekoj regiji upravlja Prometna uprava ili Ured za mobilnost.

Organizacija IPP-a omogućava da veći broj različitih prijevozničkih tvrtki zajednič-ki radi u sustavu na uzajamnu korist. Čest je slučaj da u mnogim razvijenim europskim regijama od npr. milijun stanovnika zajed-nički uspješno radi i više od pedeset različi-tih željezničkih i autobusnih prijevozničkih tvrtki (u prijevozno-tarifnoj uniji Štajerske u Austriji zajedno surađuje čak šezdeset i četiri prijevoznika, u Varaždinskoj županiji postoji samo jedan željeznički i jedan autobusni lo-kalni prijevoznik).

23

• provođenje istraživanja prijevozne potra-žnje

• određivanje voznih redova na temelju istraživanja

• raspisivanje natječaja za dodjelu linija pri-jevoznicima

• razvitak sustava

• prikupljanje sredstava od prodaje karata

• prikupljanje subvencija od lokalne i držav-ne uprave

• raspodjela sredstava prijevoznicima prema ugovorima, marketing javnog prijevoza

Zadaci Prometne uprave

24

Ukratko o demografiji Varaždinske županije i prometnoj infrastrukturi

Prosječna gustoća naseljenosti je 139,6 stanovnika na km2 što Županiju svrstava u red srednje naseljenih područja u Europi. Centar Županije je grad Varaždin s većinom gospodarskih, društvenih, kulturnih, sport-skih i obrazovnih aktivnosti. Prema raspo-redu naselja moguće je utvrditi pet glavnih prometnih pravaca, prema Novom Maro-fu (Zagrebu), prema Ludbregu (Koprivnici), prema Ivancu, prema Dubravi Križovljanskoj (Sloveniji) i prema Čakovcu. Osnovni demo-grafski podatci govore o tome kako svaki dan na posao, školu ili fakultet putuje oko 47.000 građana, što je gotovo dvije petine stanovni-ka Županije.

Mreža državnih, županijskih i lokalnih ce-sta je dobra, pokriva sva naselja i omogućava

međusobnu komunikaciju. Na području Žu-panije nalazi se tako 1.136,4 kilometra cesta od čega je 209,6 kilometara državnih cesta. Sve državne ceste u Županiji u zadnjih su de-setak godina obnovljene i dobro opremlje-ne cestovnom signalizacijom. Na državnim cestama velika većina autobusnih stajališta dobro je opremljena. Problem predstavljaju županijske i lokalne ceste koje su loše ozna-čene, često bez biciklističkih staza ili staza za pješake i s manjkavom cestovnom signaliza-cijom. Na mnogim mjestima širina kolnika je mala, što u brdskim dijelovima Županije predstavlja veliku teškoću za nesmetano pro-metovanje lokalnih autobusa.

Željeznička infrastruktura u Županiji nije na zavidnoj razini. Regionalne pruge (prema Čakovcu, Koprivnici i Zagrebu) zadnji su puta obnovljene prije gotovo 30 godina i danas nisu dovoljno kvalitetne da bi ponudile brza putovanja u regionalnom prometu. Lokalna

25

13 Savez za željeznicu, Varaždin, 2011. godine.

pruga prema Ivancu i Golubovcu obnovljena je prije 10 godina.

Iako pruge varaždinskog kraja poprilično zaostaju za prugama u razvijenim dijelovima Europe i omogućavaju brzine prometovanja od 45 do 100 km/h, to je ipak dovoljno da se na njima, barem u početnim fazama po-boljšanja organizacije prometa, uspostavi znatno bolji lokalni prijevoz s mnogo većim brojem polazaka vlakova. Dakle željeznica se može nametnuti kao kralježnica sustava već i s postojećom infrastrukturom u početnim fazama poboljšanja javnog prijevoza.

U Izvješću o potencijalnim mjestima in-tegracije13 istraživana su moguća mjesta

presjedanja s autobusa na vlak i obrnuto te postizanje integracije prometa. Osim tih po-tencijalnih mjesta integracije utvrđen je niz problema sa stajalištima širom Županije, na-ročito u autobusnom prometu. Željeznička stajališta i kolodvori svi redom imaju perone za ulazak/izlazak putnika. Gotovo 3/4 ima če-kaonicu ili nadstrešnicu. U autobusnom pri-jevozu situacija je puno gora. Gotovo sva sta-jališta na državnim cestama imaju ugibalište i peron, no na županijskim i lokalnim cestama velika većina stajališta nije uopće obilježena, a kamoli da ima peron ili nadstrešnicu.

Na području Županije nalazi se 17 želje-zničkih kolodvora, a već je danas na njih osam infrastrukturno moguće ostvariti sigurno i brzo presjedanje između vlaka i autobusa, ali ne i organizacijski.

Moguća mjesta prometne integracije

26

LEGENDA:

Pogodna mjesta integracije: Mjesta integracije gdje postoji pogodna udaljenost između željezničkog i au-tobusnog stajališta koja iznosi do 5 minuta normalnog pješačenja (pri kretanju od 5 km/h to je udaljenost 415 metara), a infrastruktura je na zadovoljavajućoj razini, odnosno udovoljena je minimalna razina sigurnosti pro-meta.

Uvjetno pogodna mjesta integracije: Udaljenost izme-đu željezničkog i autobusnog stajališta zadovoljava pret-hodni kriterij no potrebna su ulaganja u infrastrukturu, kako bi se zadovoljila minimalna razina prometne sigur-nosti (potrebno napraviti nogostupe, iscrtati pješačke prijelaze i sl.)

Potencijalna mjesta integracije: Udaljenost između že-ljezničkog i autobusnog stajališta ne zadovoljava prvi kri-terij udaljenosti (više od 5 minuta hoda) i potrebna su infrastrukturna ulaganja u izmiještanje nekog od posto-jećih stajališta ili oba stajališta.

Shematski prikaz autobusnih i željezničkih linija na području Međimurske županije s mogućim mjestima integracije

27

Preporuke za donositelje odluka o IPP-u

Prema podatcima brojanja prometa na ce-stama na prilazu Varaždinu iz/prema Ivancu u istom razdoblju prođe oko 6.700 vozila, što u prosjeku daje nešto preko 10.000 putnika. Prema kordonskim anketama gotovo 50% tih ljudi želi koristiti javni prijevoz, ali im to ne odgovara zbog ponude. Na tom „koridoru” već danas 700 putnika putuje vlakom, a 700 autobusom. Uz taj broj postoji još potencijal od 5.000 novih putnika.

Potencijal u javnom prijevozu Varaždinske županije

Temeljem istraživanja Konzorcij partne-ra u sklopu europskog projekta USEmobility donio je niz smjernica za ciljane skupine u projektu.

U nastavku su sažete smjernice namije-njene donositeljima odluka prvenstveno u politici, ali i drugima koji odlučuju o pitanji-ma prometne politike.

•temelj izrade svake strategije je analiza i sagledavanje postojeće situacije do koje se dolazi istraživanjima. S prikupljenim i obrađenim podatcima utvrđuje se posto-jeće stanje i kreće s izradom studija za po-boljšanje

•definiranje ciljeva: ako ne znamo kamo idemo onda su svi koraci pogrešni pa je

28

stoga prije određivanja strategije važno imati jasne ciljeve

•definiranje raspodjele zadataka i odgovor-nosti: jasno raspoređeni zadatci i odgovor-nosti stvorit će podlogu za laku raspodje-lu zadataka i troškova i lakše otklanjanje teškoća u slučaju problema u provođenju zadataka i strategija

•razvijanje strategije: sve strategije moraju biti međusobno usklađene, kratkoročni ci-ljevi moraju biti usklađeni sa srednjoročni-ma, a srednjoročni sa dugoročnima

•javni prijevoz (integrirani javni prijevoz) kao prioritet prometnog razvoja

•osiguranje dovoljno novca s konstantnim priljevom financiranja

•prilagođavanje organizacijske strukture svakom projektu kako bi bio transparentan i svrhovit

•udruživanje prometne s politikom zaštite okoliša s ciljem održivog razvoja, energet-ske učinkovitosti i društveno odgovornog poslovanja

•razvijanje koncepta mobilnosti koji uklju-čuju prijevozne modove nasuprot pro-moviranja ili sufinanciranja motoriziranog osobnog prijevoza (osobni automobil)

•upravljanje prijevoznom potražnjom za motorizirani osobni prijevoz (npr. uvođe-nje upravljanja parkirališnim mjestima, naplatom parkiranja i sl.)

•sustavno podržavanje i poticanje korište-nja javnog prijevoza

•reduciranje činitelja koji odbijaju korisni-ke od javnog prijevoza: usporiti prelazak s javnog prijevoza

•unapređivanje učestalosti usluga: dostu-pnost autobusne i željezničke postaje, de-stinacije

29

•jamčenje pouzdanosti i točnosti javnog prijevoza

•ponuda izravne veze, a gdje to nije mogu-će ili isplativo - optimizirati presjedanja

•ponuda kratkog vremena putovanja, po-nuda prijevozne usluge do kasno navečer

•ponuda sažete i informacije lake za razu-mijevanje

•ponuda jednostavnog i razumljivog cje-novnog sustava

•zadržavanje atraktivnosti pristupnih toča-ka javnom prijevozu

•uključivanje dodatne usluge mobilnosti: iznajmljivanje bicikala, car-sharing

•uklanjanje prepreka: infrastrukturnih, cje-novnih, informativnih

•povećanje atraktivnosti vozila: čistoća, manja razina buke, više mjesta za putnike

•ozbiljan pristup „mekim“ činiteljima: atmosfera u vozilima, ljubazno i uslužno osoblje, sigurnost i sl.

•redovno praćenje i poboljšavanje kvalite-te usluge

•stvaranje atraktivnog paketa usluga za ra-zličite svrhe putovanja

•ponuda prijevozne usluge uključivanjem različitih prijevoznih modova

•izravno obraćanje korisnicima koji prolaze promjene unutar svojih životnih okolnosti: razloge za promjenu mobilnosti uzeti oz-biljno i pristupiti im posebnim kanalima

•pružanje savjetodavnih usluga o mobilno-sti: usluge okrenute pojedinačnoj ciljanoj skupini po dobi, stavovima, životnim okol-nostima, regiji stanovanja, svrsi putovanja i sl.

30

Popis literature:

[1.] Bogović, B., Prijevozi u željezničkom prometu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006.

[2.] Abramović, B., Pašagić Škrinjar, J., Šipoš, L.: Integrated transport of the city of Varaždin in the function of sustainable development, ZIRP 2013, Zagreb, 2013.

[3.] Abramović, B.: Modeliranje potražnje u funkciji prijevoza željeznicom, disertacija Fakultet pro-metnih znanosti, Zagreb, 2010.

[4.] Abramović, B.: Utvrđivanje stanja mobilnosti grada Lepoglave i općine Bednja, Javni prijevoz putnika u funkciji regionalnog razvoja, Zagreb, 2011.

[5.] Abramović, B., Blašković-Zavada, J., Solina, K.: Planning integrated passenger traffic for Varaz-din region, ICTS 2011, Portorož, 2011.

[6.] Abramović, B., Blašković-Zavada, J., Štefičar, S.: Railway as backbone for regional passenger transport, EUROŽEL 2011, Žilina, 2011.

[7.] Štefičar, S., Solina, K.: Integrirani javni prijevoz Varaždinske i Međimurske županije, Javni prije-voz putnika u funkciji regionalnog razvoja, Za-greb, 2011.

[8.] Abramović, B., Štefičar, S., Klečina, A.: Deter-mining the transport demand in the area of town Lepoglava and municipality Bednja and modal split, BUFTOD 2012, Paris, 2012.

[9.] Blašković Zavada, J.,Nikšić M., i Kovačević D.:Railway development from the aspect of evironmental protection, Promet-Traffic-Traffi-co, vol.14, no. 4, Zagreb, 2002

[10.] White paper on transport, European Commissi-on (Bijela knjiga o transportu, Europska komisi-ja), 2011.

[11.] A sustainable future for transport, European Commission, 2009. (Održiva budućnost za pri-jevoz, Europska komisija), 2009.

[12.] Greening transport – Reduce external costs, UIC, Paris, 2008.

[13.] External costs of transport in Europe, CE Delft, INFRAS, Fraunhofer ISI, Karlsruhe,2011.

[14.] Županijska razvojna strategija Varaždinske žu-panije 2011.-2013., Agencija za razvoj Varaždin-ske županije – AZRA, Varaždin, 2010.

[15.] Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013., Razvojna agencija Međimurske županije-REDEA, Čakovec, 2010.

[16.] Rail Transport and Environment, Fact&Figures, UIC, CER, Bruxelles, 2008

[17.] EU Transport in Figures, Statistical Pocketbook 2011 und 2010. EU-Datenbase CARE

[18.] Verbundbericht 2009, Verbund Linie Graz, 2009.

[19.] Begleitheft zum Verbundbericht 2009, Zahlen, daten, fakten, VVS, Stuttgart, 2009

[20.] Popis stanovništva 2001., Državni Zavod za sta-tistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.

[21.] Popis stanovništva 2011., Državni Zavod za sta-tistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011.

[22.] Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2011, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011

[23.] Ukratko o gospodarstvu Varaždinske županije, Hrvatska gospodarska komora, Županijska ko-mora Varaždin, Varaždin, 2010.

[24.] National trends in passenger transport regar-ding the choice of transport mode, Report D2.2, USEmobility (FP7 EU project), Berlin, 2011

[25.] Strategic recommendations to decision makers in politics, Report: D5.1., USEmobility (FP7 EU project), Berlin, 2012

[26.] Strategic recommendations for involvement of civil society organisations, Report: D5.4, Berlin, 2013

[27.] Hesle,T.: Verkehrsverbund Steiermark, Graz, 2010

[28.] Vozni red 2011./2012., HŽ Putnički prijevoz, Za-greb, 2011.

[29.] Županijske linije. 2009., Autobusni promet d.d. Varaždin, u stečaju, Varaždin, 2009.

Internetski izvori:

[1.] www.civitas-initiative.org

[2.] www.ssb-ag.de

[3.] www.sbb-deutschland.de

[4.] www.s-bahn-stuttgart.de/s_stuttgart/view/in-dex.shtml

[5.] www.verkehr.steiermark.at/cms/ziel/26283983/DE

[6.] www.vvs.de

[7.] www.nvbw.de

[8.] www.verbundlinie.at

[9.] www.stuttgart.de

[10.] www.iisd.org

[11.] www.szz.hr/razvoj-sukladan-javnom-prijevozu

[12.] www.varazdinska-zupanija.hr

[13.] www.zuc-vz.hr

[14.] www.ap.hr

[15.] www.hznet.hr

[16.] www.usemobility.eu

Savez za željeznicu Trnjanska 11F

[email protected]

tel. +385 1 378 30 38fax. +385 1 378 30 98

Szz mobilnost građana

Documents