Svjetski Dan voda Voda i sigurnost hrane Borivoj Terek dipl. ing.

Svjetski Dan vodaSvjetski Dan voda

Voda i sigurnost hrane

Borivoj Terek dipl. ing.Voditelj odsjeka motrenja površinskih voda

Državni hidrometeorološki zavodE-mail: [email protected]

dr. sc. Višnja VučetićNačelnica Odjela za agrometeorologiju

Državni hidrometeorološki zavodE-mail: [email protected]

DHMZZagreb, 22.3.2012.

Pod pojmom sigurnosti hrane podrazumijevaju se uvjeti u kojima cjelokupno stanovništvo, svo vrijeme, ima mogućnost fizičkog i ekonomskog pristupa dovoljnim količinama kvalitetne hrane za zadovoljenje svojih prehrambenih potreba, a slijedom toga i za zdrav i normalan život. http://www.unwater.org/worldwaterday

Pod pojmom sigurnosti hrane podrazumijevaju se uvjeti u kojima cjelokupno stanovništvo, svo vrijeme, ima mogućnost fizičkog i ekonomskog pristupa dovoljnim količinama kvalitetne hrane za zadovoljenje svojih prehrambenih potreba, a slijedom toga i za zdrav i normalan život. http://www.unwater.org/worldwaterday

DHMZ

Zašto se voda povezuje sa sigurnošću hrane?

za krišku kruha:

40 litara

za čašu mlijeka:

200 litara

za jedno jaje:

135 litara

za jednu rajčicu:

13 litara

za jedan hamburger:

2400 litara

Koliko vode trebamo:

za jedan odrezak:

7000 litara

DHMZ

Za proizvodnju sve naše hrane trebamo vodu !

Zato je voda važna !

DHMZ

Udio svjetske potrošnje vode za poljoprivredu danas iznosi oko 70% ...

...i ima trend rasta !

DHMZ

Iako je voda obnovljiv resurs, svjetske zalihe vode su ograničene. Stalnim povećanjem stanovništva Zemlje javlja se sve veća potreba za vodom, slijedom čega se udio raspoložive količine vode za svakog pojedinca smanjuje.

Hoćemo li, u novim uvjetima, imati dovoljno vode za proizvodnju hrane?

Proizvodnja hraneProizvodnja hrane 1.02 MILJARDEneishranjenih

ljudi

FAO (2009)

376 USD vs 1.2 USD

Stručne grupeKomisije za agrometeorologijuSvjetske meteorološke organizacije

DHMZ

10 uzastopnih dana s T10 uzastopnih dana s Tmaks maks 30°C 30°C

DHMZ

1961-1990

1981-2010

Toplinski stresToplinski stres

Procjene prinosa kukuruza do kraja 21. st.Procjene prinosa kukuruza do kraja 21. st.

Klimat.scenari

ji

Svilanje

(dani)

Fiziološ.

zrenje(dani)

Masa zrna(g)

Broj zrnapo

klipu

Maks. LAI

(m2/m2)

Nadze.biljna masa

(kg/ha)

Prinos zrna

(kg/ha)

Indeksberbe

2100.

ECHAM

-14 -39 -1571 -1750

% -15.3 4.9 1.6 -7.1 -14.1 -6.9

HadCM

-14 -42 -3128 -3050

% -26.7 8.6 4.3 -14.1 -24.7 -11.1

CSIRO -10 -34 -2540 -2687

% -24.9 4.8 1.5 -11.4 -21.7 -10.4DHMZ

Gospodarski gubici zbog smanjena prinosa kukuruza

42 milijuna42 milijuna EUREUR

DHMZZagreb, 22.3.2012.

HVALA NA POZORNOSTIHVALA NA POZORNOSTI