SADRAJ1. UVOD
..............................................................................................................
2 2. SVJETIONICI JADRANA KROZ POVIJEST
................................................... 3 2.1.
JADRANSKI SVJETIONICI DANAS
.................................................... 4 3.
SVJETIONICI SJEVERNOG JADRANA
......................................................... 5 3.1.
SAVUDRIJA
..........................................................................................
5 3.2. RT ZUB
.................................................................................................
5 3.3. SVETI IVAN NA PUINI
.......................................................................
6 3.4. RT PENEDA
.........................................................................................
6 3.5. RT VERUDICA
.....................................................................................
7 3.6.
PORER..................................................................................................
8 3.7. RT MARLERA
......................................................................................
8 3.8. RT CRNA PUNTA
................................................................................
8 3.9. SUSAK
................................................................................................
9 4. SVJETIONICI JUNOG JADRANA
............................................................... 10
4.1. VELI RAT
............................................................................................
10 4.2. PLOICA
............................................................................................
10 4.3. SUAC
................................................................................................
11 4.4. PALAGRUA
......................................................................................
11 4.5. STRUGA
.............................................................................................
12 4.6. GLAVAC
.............................................................................................
12 4.7. KORULANSKE SESTRICE
.............................................................. 13
4.8. OLIPA
.................................................................................................
13 4.9. SVETI ANDRIJA
.................................................................................
14 5. ZAKLJUAK
..................................................................................................
16 6. LITERATURA
................................................................................................
17
1. UVODSvjetionici postoje od drevnih vremena. Njihov je
nastanak bila prijeka nunost ne bi li moreplovcima olakali sigurnu
plovidbu, osvjetljavajui im put i pokazujui im smjer. Od tih
drevnih vremena pa do danas, izgled i nain funkcioniranja
svjetionika vie se puta izmijenio. Od jednostavnih zapaljenih vatri
pretvorili su se u velika kamena zdanja, neoboriva i sigurna, na
kojima vatru zamjenjuje elektrina energija. Na hrvatskoj obali
dananje svjetionike moemo ponajvie zahvaliti austru-ugarskome trudu
tijekom 19. stoljea. Istona jadranska obala, izrazito razvedena s
mnotvom otoka, otoia, hridi i uvala, razvijenoj plovidbi toga
vremena, predstvaljala je svojevrsnu opasnost bez jasnih putokaza.
Stoga su se svjetionici gradili ponajvie na ulazima luk i
najisturenijim tokama otvorenog mora. Otada ti svjetionici uvaju
moreplovce i njihovo brodovlje od pogibelji pokazujui im put. No, i
njihova arhitektura i lokacija danas plijene vie panje nego ikada.
Jasno je kako su svjetionici zapravo spomenici i svjedoci jednog
vremena koji svoju priu priaju i danas. Velike kamene kule, debeli
i vrsti zidovi, smjetenost na vrlo samotnim mjestima okruenima
netaknutom prirodom i istim Jadranskim morem, sve to nudi izvrsnu
priliku za pustolovan ili pak samotnjaki odmor. Uvianjem mogunosti
iskoritavanja svjetionika u komercijalne svrhe, sve se vie brige
posveuje tim kamenim divovima i omoguuje zainteresiranima da se
poblie upoznaju sa ivotom na svjetionicima koji njihovom
automatizacijom pomalo odumire. Stoga je cilj ovog seminarskog rada
poblie upoznavanje s pojedinim svjetionicima istone jadranske obale
kao javnim dobrima ija je komercijalizacija i jedan od naina
njihovog spaavanja od zaborava.
2
2. SVJETIONICI JADRANA KROZ POVIJESTVeliki pomorci antikog doba,
Feniani, Grci i Rimljani prvi su zapoeli s gradnjom svojevrsnih
pretea dananjih svjetionika na istonome dijelu Sredozemlja. Tako se
prvi primitivni svjetionici grade ve u 3. tisuljeu pr. Kr. Ti su
antiki svjetionici bili zidane visoke kule u blizini luk, na ijim
bi se vrhovima palile vatre ne bi li brodovima u plovidbi i nou
osigurale sigurnu plovidbu i pokazale ulaze u luke. Na istonoj
obali Jadrana prvi su se svjetionici nalazili na otocima Hvaru i
Visu. Upravo grkoj rijei za svjetionik (pharos) otok Hvar duguje
svoje ime. Rimskom prevlau u Dalmaciji i izgradnjom antike Salone,
svjetionici se poinju graditi i u njenom dobro zatienom zaljevu
koji broji mnotvo hridi i pliina. Tako je prvi meu njima izgraen na
poluotoku Marjan pred ulazom u luku. U srednjem vijeku postojala su
tzv. crkvena svjetla koja su se nou palila na crkvenim zvonicima u
priobalju1. Poetkom 19. stoljea, Austro-Ugarska poinje s gradnjom
prvih pravih svjetionika na Jadranu, tj. svjetionika kakve ih danas
poznajemo. Na hrvatskom dijelu Jadrana prvi je izgraen bio
svjetionik na otoiu kardi jugozapadno od otoka Paga 1810. godine.
Zatim je uslijedio svjetionik na otoku Loinju 1812., svjetionik
Savudrija 1818. te svjetionik na rtu Gradina 1819. godine.
Svjetionici su kamena zdanja s izraenom svjetioniarskom kulom,
sagraeni na navigacijski najvanijim tokama, esto i na
najudaljenijim tokama teritorijalnog mora2. Dok se na veini
svjetionika kao rasvjetno gorivo koristio petrolej, acetilen,
petrolejske i alkoholne pare na nekima se ve sredinom 19. stoljea
poela koristiti i elektrina energija. Mnogi su jadranski
svjetionici stradali od potresa, a tijekom dva svjetska rata, na
Jadranu su neki i razoreni. Ratnim razaranjima prva je rtva bio
svjetionik Palagrua 1915., obnovljen 1923. godine. Samo tijekom
Drugog svjetskog rata stradalo je ak 37 svjetioniarskih zgrada.
1
Perii, M. i dr., Sanacija svjetioniarskih zgrada i njihovo
valoriziranje kroz komercijalne djelatnosti, Ekonomski vjesnik,
Vol. No. 1, 2010, str.172 2 Perii, M., op. cit. 1, str. 172.
3
Iako je izgradnji jadranskih svjetionika najvei doprinos dala
Austro-Ugarska, svoj obol dala je i Jugoslavija izmeu dva svjetska
rata. Tada je Jadran, sa svjetionicima pod talijanskom vlau, brojio
58 svjetionika.
2.1.
JADRANSKI SVJETIONICI DANAS PROJEKT KAMENA SVJETLA Na hrvatskome
dijelu Jadrana danas svjetionika, u pravom smislu, ima 48,
iako na nekim pozicijama postoje ostaci nekih svjetionika koji
su do Drugog svjetskog rata izgubili svoju funkciju zbog konanog
definiranja svjetlosnih koridora te su kao takvi ostali
zaboravljeni. Projekt Kamena svjetla uvari lanterni povijesnih
vrijednosti tvrtke Plovput d.o.o. iz Splita koji je s radom poeo
2001. godine, zapoinje s procesom evidentiranja, uknjibe i sanacije
naputenih svjetionika te je do danas ve saniran svjetionik Blaca na
poluotoku Peljecu. Tako zapravo brojci od 48 svjetionika na
hrvatskome Jadranu moemo pribrojiti jo jedan. Velik broj jadranskih
svjetionika danas je uvrten u turistiku ponudu kao atraktivna
lokacija za odmor na sedam, petnaest ili vie dana. Na njima je
provedena apartmanizacija, a gosti se osim odmaranja mogu i izbliza
upoznati sa esto samotnjakim ivotom na svjetionicima.
4
3. SVJETIONICI SJEVERNOG JADRANA3.1. RT SAVUDRIJA Rt Savudrija
je najzapadniji, najsjeverniji i najstariji jadranski svjetionik jo
u funkciji ija je izgradnja dovrena 1818. godine. S razlogom
njegove izgradnje vee se i romantina pria o austrijskom grofu i
politiaru Metternichu. Naime, austrijski se plemi, navodno, na
jednom od bekih balova zaljubio u neimenovanu, prekrasnu crnokosu
Hrvaticu. Kako je otprije ve bio oenjen, grof je, razmiljajui gdje
saviti tajno ljubavno gnijezdo, smislio lukav plan. Odluio je
sagraditi utoite pod krinkom svjetionika upravo na rtu Savudrija
koji je u to doba slovio kao opasan za plovidbu zbog svojeg plitkog
mora. Svjetionik je na tome podruju zapravo bio i nunost zbog svog
poloaja na vanom raskru
pomorskih puteva. Svjetionik je danas automatiziran, sa stalnom
svjetioniarskom posadom.
Sastoji se od kamene kule visine 29 m, dvije prizemne zgrade,
zgrade s
prizemljem, katom i potkrovljem ukupneSlika 1 Savudrija
(http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasign
alizacija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ID/2
0/Default.aspx, 20.4.2012.)
povrine 530m2. U sklopu svjetionika nalazi se jo i skladite,
radionica te motornica.
3.2.
RT ZUB Rt Zub je svjetionik koji se nalazi na poluotoku
Lanterni, 13 km juno od
Novigrada te isto toliko kilometara sjeverno od Porea, a izgraen
je 1872. godine. Svoje ime ovaj polutok i svjetionik navodno duguju
prii iz 16. st. prema kojoj se na oblinjem rtu nalazilo ribarsko
naselje, svojevrsna pretea dananjeg Novigrada. Jedan od lokalnih
ribara jednog se dana u svojoj maloj drvenoj barci otisnuo put rta
Zub, no sutradan se nije vratio. Njegova je ena, krezuba starica,
odluila sjesti na liticu na rtu i ekati svojega supruga. ekala ga
je tri dana i tri noi, a pretkraj treega5
dana ribar se zaista i vratio. Ugledavi svoju enu, ribar se
zaudio kada je zapazio da se ona u ta tri dana pomladila tridesetak
godina te da su joj svi zubi ponovno izrasli. Svjetionik se sastoji
od izdvojenog svjetioniarskog svjetla 10 m iznad mora, zgrade s
prizemljem i katom ukupne povrine 170m2 i pripadajueg skladita.
Danas je svjetionik automatiziran i nema stalnu svjetioniarsku
posadu.
3.3.
SVETI IVAN NA PUINI Sveti Ivan na Puini je najjuniji od trinaset
otoia rovinjskog arhipelaga i
jedini bez vegetacije pa zapravo moemo govoriti o hridi vie nego
o otoiu. Dug je svega oko sedamdeset, a irok oko pedeset metara.
Istoimeni svjetionik na njemu je izgraen 1853. godine. Kroz
povijest se taj otoi smatrao izrazito opasnim za plovdbu jer je
tako mali i potpuno ogoljen bio pomorcima teko uoljiv. O opasnosti
plovidbe pokraj otoia, pogotovo za loeg vremena, pripovijeda i pria
o mletakom dudu koji se na njegovim obalama skoro nasukao. Spasivi
se od nevolje, obeao je na otoiu zapaliti svijeu visoku poput
tornja kakve katedrale, no svoje obeanje nije ispunio. Kada mu se
po drugi put na istome mjestu dogodila takva nesrea, niti on i
njegova posada nisu se spasili iz olujnoga mora. Danas
automatiziran sa stalnom svjetioniarskom posadom, svjetionik se
sastoji od osmerokutne kamene kule, zgrade s prizemljem i katom,
povrine 200m 2. U sklopu svjetionika nalazi se jo i skladite,
motornica, pristan, dizalica, spremite za svjetioniarev amac te
dvije pomone zgrade.
3.4.
RT PENEDA Peneda (naziva se jo i Pinida) je svjetionik to se
nalazi na samotnome
junom rtu Velikoga Brijuna, dakle u samome Nacionalnom parku
Brijuni. Svjetionik je izgraen 1877. godine.
6
Od luke na V. Brijunu do svjetionika danas vodi 4 km duga
asfaltirana cesta. Svjetionik se sastoji od etverokutne kule,
zgrade s prizemljem i katom ukupne povrine 160m2 te motornice i
skladita. Upravljanje svjetioniarskim svjetlom davno je
automatizirano te nema potrebe za stalnom svjetioniarskom posadom.
Lokacija unutar nacionalnog parka te bogato, isto i dobro ouvano
podmorje preduvjeti su da Peneda u skorije vrijeme postane izuzetan
turistiki biser projekta Kamena svjetla.
3.5.
RT VERUDICA Kao i Peneda, Rt Verudica je
svjetionik izgraen 1877. godine. Smjestio se 7 km juno od Pule,
a danas se nalazi u sklopu turistikog naselja Punta
Verudela. Uz al pokraj dananjeg svjetionika vee se legenda o
caru Vespazijanu i gradnji pulskoga amfiteatra. Naime, car je
navodno graditeljima arene ostao duan odreeni iznos te je godinama
nakonSlika 2 Verudica
(http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasignaliz
acija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ID/49/Defa
ult.aspx, 20.4.2012.)
njene izgradnje, kako bi se iskupio, davao zakopavati novac
namijenjen potomcima samih graditelja. Svjetionik se sastoji od
etverokutne kamene kule, prizemnice povrine 50 m 2, a u sklopu
svjetioniarskog kompleksa su jo i skladite te dvorite povrine 500 m
2. Svjetionikom dominira juni zid koji slui kao obrana od estih
naleta snanih visokih valova. Danas je svjetionik automatiziran te
nema stalnu posadu.
7
3.6.
PORER Porer je hrid na kojoj je 1833. godine izgraen istoimeni
svjetionik, a nalazi se
1 nm jugozapadno od rta Kamenjak, najjunije toke istarskog
poluotoka, kod Premanture. Hrid je okruena morem koje
karakteriziraju jake morske struje promjenjiva smjera pa je
sidrenje esto vrlo riskantan pothvat. Sam svjetionik se sastoji od
okrugle kule visoke 31 m, prizemnice povrine 220 m 2, skladita,
motornice, ak tri pristana, dizalice i spremita za amac, a danas je
automatiziran sa stalnom svjetioniarskom posadom.
3.7.
RT MARLERA Svjetionik izgraen 1880. na istoimenome rtu jo se
naziva i Medeni svjetionik
jer je u njegovoj blizini vrlo popularno uzganjanje pela te ga
okruuje mnotvo konica lokalnih pelara. Marlera se nalazi na
ravniarskom podruju sjeveroistono od Linjana. Od mora je udaljen 25
m, a pristup mu je ogranien i podosta neureen. Sastoji se od
izdvojene svjetioniarske kule visoke 9 m, kojoj se svjetlo nalazi
na 21 m nadmorske visine, prizemnice povrine 60 m2 i skladita. Nema
stalnu svjetioniarsku posadu, a tek odnedavno je prikljuen na
elektrinu mreu te je zapoeta nuno potrebna sanacija kroz projekt
Kamena svjetla.
3.8.
RT CRNA PUNTA Izgraen 1873. godine, svjetionik se nalazi na
najistaknutijem dijelu june
obale Istre, u podnoju vrha Brdo, 15 m iznad mora, od njega
udaljen 25 m. I uz ovaj se svjetionik vee legenda, legenda o
skrivenome zlatu u njenome podmorju proaranome tajanstvenim
hodnicima kojima se ne zna nita o postanaku. Nikakvo zlato do danas
nije pronaeno u okolici svjetionika, no njegovo tajanstveno
podmorje predstavlja pravi ronilaki raj.8
Svjetionik ini izdvojena kula, zgrada s prizemljem i katom
povrine 160 m 2, skladite, motornica, dizalica i pristan. Na
proelju svjetioniarske zgrade nalazi se prostrana terasa, poploana
autentinim kamenim ploama. Danas je Crna Punta automatiziran
svjetionik, bez stalne svjetioniarske posade.
3.9.
SUSAK Susak je izgraen 1881. godine na istoimenome otoku kojeg
brojne
specifinosti ine drukijim od ostalih dalmatinskih otoka. Tako je
otok Susak vulkanskog porijekla, a ne vapnenakog, umjesto ogoljenog
kra, obiljeavaju ga debeli pjeani nanosi. Otok je specifian i
klimom, povoljnom za razvoj zdravstvenog turizma te jedinstvenom
kulturom i
folklorom svojih stanovnika. Susak se smjestio 6 nm od otoka
Loinja, a sam svjetionik se nalazi na brdu Garbi na nadmorskoj
visini od 100 m. Od jedinog naseljenog mjesta na otoku, Suska,
udaljen je 1 km.Slika 3 Susak
(http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasi
gnalizacija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/
ID/26/Default.aspx, 20.4.2012.)
Svjetioniarski kompleks ini etverokutna kula, zgrada s
prizemljem i potkrovljem povrine 300 m2, skladite te motornica.
Automatiziran je i ima stalnu svjetioniarsku posadu.
9
4. SVJETIONICI JUNOG JADRANA4.1. VELI RAT Svjetionik Veli Rat je
izgraen 1849. na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka, 20 nm zapadno od
Zadra. Kompleks svjetionika ini visoka kula i prizemnica povrine
220 m 2, 2 skladita, motornica, pristan te istezalite za
svjetioniarev amac. Danas je automatiziran i ukljuen u sustav
daljinskog nadzora, sa stalnom svjetioniarskom posadom. Otkad je
kroz projekt Kamena svjetla uvrten u turistiku ponudu, ovaj je
svjetionik opravdao predvianja da e postati prava turistika
atrakcija. Okruem borovim umama i ljunanim plaama, atraktivna je
turistika denistacija kako onima eljnim robinzonskog odmora tako i
nautiarima. Na svjetioniku je provedena apartmanizacija, a velika
potranja za odmorom na ovome svjetioniku donijela je i odreene
probleme. Naime, esto je termin u jeku turistike sezone potrebno
rezervirati i dvije godine unaprijed.
4.2.
PLOICA Izgraen 1887. godine. Nalazi se na istoimenom otoiu
udaljenom 6 nm od
Hvara, a 4 nm od Prigradice. Otok je dobio ime zahvaljujui svom
izgledu, izdaleka izgleda kao ploica koja je izronila iz mora.
Svjetionik ini kula u proelju i zgrada kojoj sa prizemljem i katom
povrina iznosi 165 m2. Zgrada je opasana kamenim dvoritem. Danas se
Ploica koristi u svrhe robinzonskog turizma, a svjetionik je
automatiziran i nema stalnu svjetioniarsku posadu. Kao jedna od
zanimljivosti Ploice, za posjetitelje, je zasigurno mogunost
odabira sobe u svjetioniku. Preporua se odabir sobe koja se nalazi
u sjeveroistonom uglu na prvom katu zgrade. Takav odabir omoguuje
posjetitelju jedinstveni doivljaj da, kada padne no, uiva u pogledu
na Ploicu sjedinjenu u arobnim snopovima svjetala svjetionika
Suuraj na Hvaru i Lovie na Peljecu.
10
4.3.
SUAC Svjetionik Suac izgraen je 1878. godine na najviem junom
dijelu
istoimenog otoka koji je izuzetno strm, a litice se obruavaju u
duboko more. Jugoistona strana otoka blago se sputa prema moru te
obiluje lijepim uvalama i stazama za etnju. Od Hvara je udaljen 23,
a od Lastova 13 nm. Zgrada svjetionika nalazi se na visini od 100
m, a kula se nalazi na sredini objekta na 80 m nadmorske visine.
Sama zgrada je jednokatnica koja ima dva etverokrevetna apartmana.
Svjetionik ima stalnu posadu. Zanimljivost Suca je njegova
specifinost u klisurama sjeverne obale. Tamo je priroda formirala
morsko jezerce u koje se moe doi iz mora ronjenjem kroz peinu na
petnaestak metara dubine. Na Sucu su takoer pronaeni vrijedni
arheoloki ostaci koji e kroz daljnja istraivanja vie rei o
povijesti Suca.
4.4.
PALAGRUA Izgraen je 1875. godine na
istoimenom otoku izmeu hrvatske i talijanske obale 68 nm juno od
Splita i 26 nm juno od Lastova. Palagrua je najudaljeniji hrvatski
otok veoma bogate povijesti. Zgrada svjetionika nalazi se na visini
odSlika 4 Palagrua
(http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasign
alizacija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ID/1
3/Default.aspx, 20.4.2012.)
90 m na sredini otoka. Kula se nalazi na 109,7 m nadmorske
visine, a zgrada svjetionika sastoji se od prizemlja i kata
povrine 400 m2. Svjetionik ima stalnu svjetioniarsku posadu i
nije automatiziran. Palagruu jo nazivaju i Diomedovim otokom zbog
vrijednih arheolokih pronalaska koji to dokazuju. Crkveni izvori
biljee kako je na istu srijedu 9. oujka 1177. godine na Palagrui
boravio papa Aleksandar III. Putujui sa svojom pomorskom flotom
od11
deset galija, bio je zadivljen ljepotom arhipelaga i poelio se
zaustaviti. Papi je posluena veera na maloj visoravni Palagrue
Male, koja se od tada naziva Papina njiva.
4.5.
STRUGA Svjetionik Struga je izgraen na istoimenom rtu otoka
Lastova 1839. godine.
Udaljen je 55 nm od Splita. Zgradu svjetionika ini prizemlje
povrine 222 m2 i valjkasta kula visoka 20 m na nadmorskoj visini od
104 m. Struga ima stalnu svjetioniarsku posadu i nije
automatiziran. Jedna od nevjerojatnih, ali istinitih pria vezana je
za ulov hlapa rekordnih dimenzija. Golemi rak teio je otprilike 18
kg, a ulovljen je mreom krajem 19. stoljea. Ulovljenog hlapa ribari
su otpremili na beki carski dvor Franji Josipu II. Car se oduio
lastovskim ribarima poslavi im veliki sanduk s kavom i eerom.
Pedesetih godina 20. stoljea koraljari su pod istom liticom
posebnom dubinskom napravom iupali koralj teak ak 45 kg. Prema
postojeim podacima, to je do danas najvee koraljno stablo izvueno
iz Jadrana.
4.6.
GLAVAT Na otoiu Glavatu u lastovskom kanalu 1884. godine izgraen
je istoimeni
svjetionik. Nalazi se udaljen 9 nm od Lastova na istoku i 12 nm
od Korule na jugu. Glavat se sastoji od zgrade koju ine prizemlje,
kat i potkrovlje povrine 320 m2. Meu najveim je svjetioniarskim
zgradama na hrvatskom dijelu Jadrana, a svjetlo je na nadmorskoj
visini od 45 m. U sklopu svjetionika jo se nalazi skladite,
motornica, istezalite, cisterna, spremite za amac svjetioniara te
manji pristan koji je mogue koristiti samo za lijepa vremena.
12
4.7.
KORULANSKE SESTRICE Izgraen je 1871. godine na Sestrici Veloj, u
Peljekom kanalu. Nalazi se 2,5
km zrane linije od Orebia na Peljecu i oko 5,5 km zrane linije
od Korule. Kula se nalazi u proelju zgrade, a samu zgradu ine
prizemlje, kat ukupne povrine 186 m2, dva manja pomona objekta u
kojima je nekada bio agregat i priruno skladite te cisterna.
Svjetionik je automatiziran i nema stalnu posadu. Naalost, upravo
zbog injenice da na svjetioniku vie ne boravi stalnaSlika 5
Sestrica Vela
(http://www.plovput.hr/Temeljnadjelatnost/Pomorskasignaliza
cija/Svjetionici/Svjetionici/tabid/387/agent/View/ID/42/Defaul
t.aspx, 20.4.2012.)
posada,
plitko
more drugim
oko
otoka,
bogato raznim morskim organizmima i zaklonjeno oblinjim
otoiima, pravi je mamac krivolovcima, esto onima s eksplozivom.
Ipak, kroz projekt Kamena svjetla, izgledno je da ovaj svjetionik
oekuje svjetla budunost.
4.8.
OLIPA Svjetionik je izgraen 1872. godine na zapadnoj strani
prolaza Veliki Vratnik
na istoimenom otoku, najzapadnijem u skupini elafitskih otoka.
Svjetionik slui za navigaciju vanim pomorskim prolazima Velikim i
Malim Vratnikom. Veliki Vratnik se nalazi izmeu otoka Olipe i
Tajana (Jakljana). Mali Vratnik je prolaz izmeu Olipe i Peljeca.
Prolazi imaju narodni naziv Boke false. Uz ovaj se otok vee i
legenda prema kojoj se Homerova pria o Odiseju i Scili i Hribdi
odvijala upravo ovdje. Tako je Scila mogla biti otok Jakljan, a
Haribda Olipa. Takoer, za loega vjetrovitog vremena izmeu ovih
otoka stvara se optika varka te se ini kao da se otoci meusobno
pribliavaju pa opet udaljavaju.
13
Kula je izgraena na nadmorskoj visini od 31 m, a svjetioniarska
zgrada nalazi se 240 metara juno od nje i ine ju prizemlje, kat i
potkrovlje koji iznose 198 m2. Olipa je automatiziran i nema stalnu
posadu.
4.9.
SVETI ANDRIJA Izgraen 1873. godine na istoimenom otoku,
svjetionik se nalazi udaljen 6 nm
od Dubrovnika, 3 od otoka Koloepa i 2 od otoka Lopuda. Prvi
stanovnici Svetog Andrije bili su benediktinci. Njima je dubrovaka
obitelj Crijevi izradila samostan i crkvu. U samostan se dolazilo
po kazni Dubrovake Republike, jer je bio izoliran i nepristupaan.
Otoi je takoer bio karantena za stanovnike Lopuda. U potresu 1667.
godine samostan je uniten i nikada poslije nije bio obnovljen. Uz
svjetionik i sam otoi se veu mnoge prie, a jedna ima svoju potvrdu
u dokumentu iz 1483. godine, koji se uva u dubrovakom arhivu. To je
pria o Mari, koja je ivjela na Lopudu s trojicom brae ribara. Mare
je imala prijateljicu Cvijetu iji je brat Niko bio zaljubljen u
Maru. Jedne noi braa su iz olujnog mora spasila rtvu brodoloma,
mladoga gospara Ivana, sina jednog od utjecajnijihSlika 6 Sv.
Andrija (http://www.crometeo.net/phpbb/viewtopic.php?f=8&t=3030
&start=0&view=print, 20.4.2012.)
vlastelina iz Dubrovnika. Mare ga je njegovala i izmeu dvoje se
rodila
ljubav. Meutim, to je bilo nespojivo; on je bio vlastelin, a ona
obina seljanka. Kako Ivan nije mogao kod oca isposlovati pristanak
za pronju, ostavio se svjetovnog ivota i otiao u samostan na Svetog
Andriju. Mare je to saznala i otila do otoia. Ponavljala je svoje
odlaske sve ee, ponekad i plivajui s Lopuda. S izmakom ljeta, dan
je postajao sve krai i Sveti Andrija se nije vie dobro vidio. Da bi
Mare mogla nai Ivana, dogovorili su se da e on zapaliti fenjer na
stijeni i da e ekati Maru, koja e plivati po signalu. Niko i braa
su za to doznali i odluili su se na osvetu. Jednog tmurnog dana,
Mare je plivala prema Svetom Andriji, a Niko i braa su je pratili.
Kad je pao mrak, zapalili su u barci fenjer i udaljavali se prema
puini. Mare ih je pratila,14
sve dalje i dalje. Ivan ju je ekao tri noi, ali treu no ju je
more izbacilo na stijene. Nakon toga je Ivan zauvijek ostao u
samostanu. Sam svjetionik ine zgrada i etverostrana kula koja se
nalazi na sredini zgrade i njezino svjetlo se nalazi na 69 m
nadmorske visine. Zgrada ima prizemlje, prvi i drugi kat povrine
200 m2. Sveti Andrija je automatiziran i nema stalnu posadu.
.
15
5. ZAKLJUAKPlovidba hrvatskim dijelom Jadrana pravi je doivljaj.
Razvedena obala, mnotvo otoka, otoia, hridi i stijena prua
moreplovcima mnotvo nevjerojatnih vidika. Ipak, za loeg vremena
polovidba kroz brojne kanale i meu grebenima moe biti i vrlo opasna
i nepredvidljiva. Stoga pomorce du jadranske obale od pogibelji uva
48 svjetionika pokazujui ulaze u luke i dajui potvrdu da su na
pravome putu. Prve svjetionike na hrvatskoj obali gradila je
Autro-Ugarska Monarhija poetkom 19. stoljea. Kroz cijelo 19.
stoljee izgraeno ih je jo mnogo, a nekolicina je izgraena i u prvoj
polovici 20. stoljea. Svjetionike na hrvatskoj obali
karakteriziraju esto visoke kamene kule spojene ili odvojene od
kamenih zgrada namijenjenih svjetioniaru i njegovoj obitelji. U
komplekse svjetionika spadaju i spremita, pristani i cisterne. Neki
su svjetionici izgraeni na ulazima u luke, tj. njihove zaljeve, a
neki na udaljenim otocima i hridima na otvorenome moru. Velika
veina jadranskih svjetionika danas je automatizirana pa nema
potrebe za stalnom svjetioniarskom posadom. To je jedan od razloga
to su neki od njih ostali zaboravljeni te se o njihovom odravanju
dugo vremena nije vodila pretjerana briga. Ipak, nada za ouvanjem
tih divovskih kamenih spomenika ukazala se kroz investicijski
projekt Plovputa d.o.o. iz Splita nazvanom Kamena svjetla uvari
lanterni povijesnih vrijednosti. Uvieno je kako jadranski
svjetionici zapravo predstvaljaju javna dobra ija bi konana
devastacija predstvaljala teak poraz u ouvanju kulturne batine na
Jadranu. Cilj projekta je kroz sanaciju jadranskih svjetionika od
njih uiniti komercijalne turistike destinacije na atraktivnim
lokacijama. Kako sam pogled na ta velebna tajanstvena zdanja
privlai brojne znatieljike da odmor provedu udaljeni od gradske
vreve i prenapuenih turistikih naselja, posebno tijekom pice
turistikih sezona, tako i okolno podmorje, njegova bistrina, flora
i fauna ima sve preduvjete da privue velik broj gostiju eljnih
kvalitetne nautike ili rekreacijske turistike ponude. Osim to je na
svjetionicima kroz ovaj projekt mogue provesti jedinstven odmor,
takoer je vana mogunost upoznavanja sa ivotom na svjetionicima,
koji pomalo odumire, a koji je vano sauvati kao kulturu ivljenja i
kao svjedoka jednog vremena.16
LITERATURA: Perii, M. i dr., Sanacija svjetioniarskih zgrada i
njihovo valoriziranje kroz komercijalne djelatnosti, Ekonomski
vjesnik, Vol. No. 1, 2010., str. 170-180. eri, N., Kamena svjetla :
prie i legende o jadranskim svjetionicima, o mjestima na kojima su
izgraeni i o njihovom podmorju, Marjan tisak, Split, 2004.
http://www.plovput.hr
http://www.geografija.hr/clanci/693/svjetionici-hrvatskoga-turizma
17