-
PRIJEM ZA NAGRAĐENE
1GlasGrada - 731 - petak 22. 3. 2019.
SA SV. IVANA...
slika tjedna
Đivo Surjan
CRTICA O SPORTSKIM NOVINAMA"Plivački reporter" tiskan je 1933.
godine. Radi se o prvoj sportskoj novini u Dubrovniku. U razdoblju
od godine dana izašlo je šest bro-jeva "Plivačkog reportera", a
potom je uslijedila trogodišnja stanka u izdavačkoj dubrovačkoj
sportskoj djelatnosti, koja je prekinuta 18. listopada 1937.
godine, prvim brojem sportske novine, pod nazivom "Svešport".
Vlasnik i izdavač bio je istaknuti nogometni pregalac Periša
Barbir. Tiskan je u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Izašla su
uk-upno četiri broja.
Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika.
Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje
fotografije šaljite na mail: [email protected]
NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNABROJ 761 PETAK 18.
LISTOPADA 2019. GODIŠTE XV LIST JE BESPLATAN
GRADONAČELNIK S DOBITNICIMA NAGRADA I PRIZNANJA NA DANIMA
HRVATSKOG TURIZMA
Svim Konavokama i Konavljanima čestitamo Dan općine Konavle
Općina Konavle
-
2 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.
Abonamenti, abonamenti, abonamenti, po-kazi, pokazi, pokazi e pa
što je to? Mnogi se, još uvijek, sjećaju dubrovačkog tramvaja. a
kojega je dubrovačka čeljad nazivala TRA-VANJ, a neki i ŽUĆKO.
Sjećaju se Dubrovčani i abonamenata i načina plaćanja prijevoznih
karata za taj isti tramvaj i sve ostalo u svezi istog. Ta
električna željeznica – tramvaj po-čela je prometovati 22.prosinca
1910. go-dine za vladavine Austrougarske ovim na-šim krajevima, a
tramvaj je vozio od Gruža do Dubrovnika (Pila) jer su tada to bila
dva odvojena mjesta. Treba spomenuti (pričalo se) da je kompletna
tramvajska pruga (tra-sa), uključujući tračnice (šine) i kompletnu
elektrifikaciju izgrađena i dovršena samo za pedesetak dana.
Navodim da je tramvajski promet za poluotok Lapad uspostavljen tek
1928. godine. Tramvaj ili TRAVANJ prestao je voziti 20.ožujka 1070.
godine kada je i konč-no ukinut i zauvijek nestao s dubrovačkih
ulica uz nezapamćeni i nezaboravni i nada-sve nostalgični ispraćaj
s Pila uz nazočnost nekoliko razočaranih, tugujućih i suznih oči-ju
za svojim ljubimcem-žućkom.Dakle, tramvaj je ukinut u proljeće
1970. godine naredbom ondašnjih komunistič-kih vlasti-komitetlija i
komunjara i to je bilo subito, subito i na svu prešu, nakon što je
naš ljubimac (kola br.5) 7.ožujka te iste 1970. godine sletio u
park u Pilama uz jednog po-ginulog i 14 ozlijeđenih osoba. Tramvaj
je ukinut na veliku žalost skoro svih žitelja Gra-da Dubrovnika i
njegove bliže i dalje okolice. Tragično je bilo što se na našem
omiljenom i nadasve korisnom tramvaju dogodila ta havarija. Ipak,
to nije morao biti bezuvjetni razlog da neke tada
komunističko-politič-ke glavešine narede i „usmrte“ dubrovački
tramvaj. Otkad postoje sveukupna prijevo-zna sredstva i nesreće se
– nažalost – pone-kad događaju ali se zbog toga ne ukidaju niti su
se ukidali čitavi vozni parkovi i susta-vi. Inače, naš neprežaljeni
i omiljeni i nada-sve korisni TRAVANJ bio je i nasušna potreba
našega Grada i okolice kao i za naše goste. Ukidanjem tramvaja
zauvijek je nestala jed-na lijepa tradicija i potreba, nešto kao
sve-tinja i hodajući-pokretni spomenik našega Grada. Njegovim
ukinućem taj nezaboravni (napisano bez navodnih znakova) ZLOČIN
nije se mogao ničim opravdati (pa ni sada) niti oprostiti, a
kamoli zaboraviti. Nakon ovoga, ne baš, kratkog uvoda u svezi našeg
omiljenog i nadasve korisnog i nikad preža-ljenog tramvaja -
TRAVANJA naglašavam da je i onda postojao taj famozni abonamenat
kojega su po uzoru na Zagreb, neki mudri-jaši nazvali pokazom i
tako ga izbacili iz du-brovačkog govora kao i bezbroj drugih riječi
i pojmova tako da je danas (6.10.2019.godi-ne) dubrovački govor na
izdisaju, „na umo-ru“ , skoro pa ga više i nema. Primjerice ako
nekoj mlađoj osobi rečeš „adio“ dobiješ od-
govor „Bog“ ili ogavni „bok“ ili nešto slično. Spomenuti
abonamenat iliti pokaz kojeg su nekad posebnim kliještima bušili
ondašnji kondukteri, a bez kojih se tramvaj nije mo-gao ni
zamisliti kao ni bez bei-Wagena (pri-kolice) i karakterističnog
natpisa na tramva-ju: ZABRANJENO JE NA DVOR SE NAGINJATI što je
značilo vanka. Sve je to zauvijek nesta-lo kao i sam
tramvaj-TRAVANJ i još štošta uz to. Nestankom tramvaja sve je to
iščezlo pa i kondukteri, vozači, revizori, abonamenti, bei-Wageni i
koješta još. Šteta, zar ne? I nije to sve u svezi gradskog i
prigradskog prije-voza kao i abonamenta tzv. pokaza. Danas imamo
razno - razne - nazovimo ih abona-mentima iliti pokazom po
zagrebački kao što su za školsku djecu i studente, za rad-ništvo i
za ostalu mlađu i stariju čeljad koji se kod J.P. „Libertas-a“
nabavljaju i plaćaju po određenim cijenama za pojedine linije i
odredišta, a poneki su ti abonamenti (poka-zi) malo i preskupi, zar
ne? Naravno, od sve-ga ovoga oslobođeni su plaćanja jedino svi
umirovljenici što je za svaku pohvalu i to bi
trebalo svesrdno priznati i s velikom zahval-nošću prihvatiti od
strane J.P. „Libertas-a“ i Grada i biti im zahvalni što dobro čine
za sveukupnu umirovljeničku populaciju na-šega Grada i okolice. Sve
navedeno stoji, a i dobro je što „Libertas“ i Grad vode nesebič-no
računa i skrbe o svojim umirovljenicima pa i pored ostalog i o
besplatnom prijevozu autobusima „Libertas-a“. Ali ipak želim
skre-nuti pozornost da tu blagodat koju uživaju kolegice i kolege
umirovljenici, baš svi i ne priznaju niti su do kraja zahvalni
(naravno da ne moraju biti i ponizni) nego se s time, skoro pa,
sprdaju i izrugivaju taman kao da je taj novac umirovljenicima za
mjesečne abonamente (pokaze) pada s neba. U to sam se osobno
uvjerio družeći se s ponekad s pojedinim umirovljenicima. To je po
mom osobnom sudu za oštru kritiku.Zato ne bih imao ništa protiv
(mislim da ni-jesam jedini) da JP „Libertas“ i Grad uvedu neko
simbolično plaćanje za mjesečne abo-namente (pokaze)
umirovljenicima, recimo 5 kuna mjesečno što bi iznosilo 60 kuna za
čitavu godinu, a koji bi se iznos mogao upla-ćivati kroz cijeli
mjesec siječanj za tekuću godinu. To bi doista bilo sasvim dovoljno
plaćanje za tzv. pokaze. Tim simboličnim iznosom od 5 kuna mjesečno
svi bi umirov-ljenici (manje-više) više cijenili taj poklon koji im
daje Grad i nikad ne zaboravimo da: NEMA DŽABE NI U STARE BABE, zar
ne, po-štovani čitatelji GG? I na samom kraju. Ne dajmo i ne
dozvolimo da nam nestane naš lijepi dubrovački govor kao i da naše
tradi-cijske (i mnogo toga) zamjenjuju nekakvi pokazi i sl. Eto što
smozgah i napisah. Hvala lijepa Uredništvu GG na možebitnom
uvrštenju. Živjeli!
Pero Hrdalo, Dubrovnik
P.S. Ovo nije povezano s prethodnim tek-stom. Puna su nam usta
naziva Dubrovačka Republika (Republika je doista postojala), a
koliko se zna nikad nije postojala Republika imenom Dubrovačka nego
se zvala Repu-blica Ragusa ili Republica Ragusina ili tako nekako.
Inače je ugušena i ugašena 1808. godine od strane Francuza ili pak
konačnom odlukom Bečkog kongresa 1815. godine. Mnogi su kategorični
u toj i takvoj tvrdnji.
PISMO UMIROVLJENIKA
PREDLAŽEM DA JP „LIBERTAS“ I GRAD UVEDU NEKO SIMBOLIČNO PLAĆANJE
ZA MJESEČNE ABONAMENTE (POKAZE) UMIROVLJENICIMA
Želim skrenuti pozornost da tu blagodat koju uživaju kolegice i
kolege umirovljenici, baš svi i ne priznaju niti su do kraja
zahvalni
(naravno da ne moraju biti i ponizni) nego se s time, skoro
pa,
sprdaju i izrugivaju taman kao da taj novac umirovljenicima za
mjesečne abonamente (pokaze)
pada s neba
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
-
GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 3
U jednom od prošlih brojeva nalazimo još jedan komentar o
negativnoj ulozi fra Bernardina Sokola za vrijeme II svjetskog
rata, ovaj put kao što je i za očekivati od g. Darka Kacige.Ovaj
komentar nije usamljen, nalazimo slične istupe i u drugim novinama,
kao onaj od Miljenka Jegovića u Jutarnjem. Svima je zajedničko što
se ubistvo bez su-đenja promatra kao posljedica dokazane izdaje
skupine partizana, i da se dokazi za to temelje tek na izjavama
pojedinaca koji su pripadali partizanskom pokretu i dalje uopće ne
provjeravaju. Sa druge strane izjave subraće franjevaca se odbacuju
kao pristrane. Po kojoj to osnovi tada i ove druge nisu pristrane i
što mi o tome doista znamo?Ako ovi nisu po Kacigi istinoljubivi,
tko objektivan može reći da su to bili izvori tadašnje vlasti sa
svojom tvornicom ma-nipulacije svim i svačim? Kaciga navodi
oproštajno pismo koje je je fra Sokol osta-vio a pronađeno je tek
nedavno u arhivi-ma OZNE, u kojem piše da ‘on nije izdao partizane’
ali i ono što Kaciga ispušta, iskreno priznaje da ih ‘nije volio
zbog zlo-čina’ i da ‘oni znadu tko ih je izdao, da je to bio netko
njihov’.Čovjek koji je dojavio izdaju bio je surad-nik partizana,
Nijemac porijeklom, zvan Vilim, radio je tada kao brijač na otoku a
Nijemcima je služio kao prevoditelj. On po toj verziji dojavljuje
izdaju časnoj sestri Manes Karninčić koja upozorava vodstvo
partizana ali prekasno.Dakle povjesničar Markovina ali i
pred-sjednik stranke nove Ljevice, da se i to spomene krivo navodi
(Telegram) da se radilo o ‘njemačkom vojniku’ i suradniku partizana
bio je to sugrađanin iako Nije-mac porijeklom.Na pravnoj razini u
jednom objektivnom procesu, ovaj čovjek bi bio jednako osum-njičen
kao i sam fra Sokol. Kako znamo da nije igrao dvostruku ulogu, da
sam nije izdao partizane da bi sakrio svoju tajnu vezu s njima koja
bi ga koštala glave, a okrivio fra Sokola koji je bio njihov
pozna-ti neprijatelj? Tu dolazimo i do problema u samoj priči, Fra
Sokolu nije trebao nikakav prevoditelj jer je izvrsno govorio
njemač-ki, zašto je tada vjerovati da su zvali prevo-ditelja koji
je sve to čuo?Zar bi fra Sokol bio tako naivan da pred domaćim
čovjekom izvrši takav čin koji bi bio izrazito rizičan i tajan? Ili
da je uopće išao zato u njemačku komandu kada su
postojali i brojni načini za dojavu?U svom oproštajnom pismu on
je već svje-stan da su partizani na otoku pustili tu pri-ču o
njemu. Tako fra Stipe Nosić spominje i knjigu partizanskog oficira
Nikole Anića ‘Dubrovnik u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1945.) –
Od okupacije do oslobo-đenja’ u kojoj piše: Anićeva tvrdnja na str.
108. o prevoditelju, a time i Markovinova o ‘memoriji Korčule’ pada
u vodu, kad se zna da je Sokol dobro vladao njemačkim i talijanskim
jezikom “. I dalje: “U svom svo-jevrsnom oproštajnom pismu Sokol
iznosi činjenicu da zna za tešku klevetu o izdaji partizana koju su
‘neslužbeni partizani u Korčulu bacili’, i iznosi predosjećaj da će
ga partizani odvesti, mučiti i ubiti. Pismo je nastavio pisati i
završio ga ‘na ime Mariji-no 12. rujna 1944.’. Tu iznosi podatak da
se saznalo ‘da partizani znaju ko ih je izdao, jedan njihov…’.
Čini se da partizanima nije bilo do istrage a fra Bernardin
Sokol je po svojem utje-caju i već bio na listi nepoželjnih, zbog
svojeg ugleda i animoziteta prema novoj vlasti, negov utjecaj na
izgradnju ‘novog društva’ slobodnog od religije nije se smio
dopustiti. Kao ni fra Marijana Blažića u Dubrovniku, koji nije
nikog odao i bio je izrazito protiv nacizma do razine da su ga
zvali ‘crveni fratar’ a njegove se propovije-di čitale ‘u šumi’.
Sve mu to nije pomoglo, ubijen je akciji uklanjanja svih protivnika
sistema zajedno sa ostalima. I sada bi tre-balo vjerovati bez
rezerve svemu što iz takvih izvora dolazi? Kako bi rekao Marx
‘nasilje je babica koja pomaže da se stvo-ri novo društvo’. U
vrijeme komunizma to se radilo oružjem u prvom redu a sada su
ostala ona druga sredstva, krivotvorenje činjenica, previdi,
poluinformacije, izba-civanje nepoželjnih podataka i difamacija
protivnika. Ne ulazeći u konačnoi sud o fra Sokolu, trebalo bi se
držati poznate maksi-me da je ‘svatko nevin dok mu se ne doka-že
krivnja’. A ne da se oni drugi pa i mrtvi mogu klevetati a da im se
krivnja uopće nije dokazala.
Ivan Pavlović, Split, Put Točila 12
HDZ I SDP RUKU POD RUKU (4)
Jedne se izjave prihvaćaju, druge ne provjeravaju
Ako ovi nisu po Kacigi istinoljubivi, tko objektivan može reći
da su to
bili izvori tadašnje vlasti sa svojom tvornicom manipulacije
svim i
svačim?
Muo - riva nedaleko autobusne stanice blizu place u Gružu je
oštećen. Slomljeni dio kamena ja pao u more a na skalinima koji
vode u more je ostao komad kamena i sad je teško preko tog skalina
ulaziti odnosno izlaziti iz baraka. Trebalo bi popraviti kako ne bi
tko od prolaznika stra-dao i pao u more.
Zdravko Trojanović Trojo
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Trebalo bi popraviti
MAX TV kanal 822
YouTube LibertasTV Stream
B.NET kanal 724
A1 kanal 724
A1 IPTV kanal 142
ISKON kanal 715
LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv
MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA
ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA
PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE
VRAĆAJU.
-
4 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
Darko Kaciga nije fašist, nego neki, moglo bi se reći,
neopartizan. Iako je vičan „partizan-skom načinu ratovanja“ ovaj
rat će izgubiti, jer ratuje uz pomoć laži, a istina kad-tad izlazi
na vidjelo. Iako veli da ja lažem, zapravo se većina njegovih
tvrdnji, i ne samo o Sokolu, temelji na lažima, pogotovo kad je o
vjeri i vjernicima riječ. Motiviran je očito in odium fidei i sa
sitnorasističkim pobudama, etiketi-rajući pogrdnim izrazim
podrijetla ljudi.Ipak, moram se ispričati gospodinu Kacigi što sam
napisao da je novinare koji pošteno rade svoj posao nazvao
„klerofašistima“, a on ih je nazvao tek „kleroustašama“. Usput,
želi li to Kaciga možda reći da ustaše nisu bili fašisti? Ako je
tako, onda naravno ni Kaciga nije (anti)fašist! On je dakle samo
mali partizan, koji nije komunist, ali koji bi, kao „veliki
Evropljanin“, htio retroaktivno mijenjati povijest barem do početka
4. st. po Kristu, a i samu činjenicu Isu-sova uskrsnuća ismijavati.
Ogromna zadaća za malog partizana, to jest neopartizana!U svojim
javljanjima opravdava Kaciga parti-zanski ratni zločin koji je
izvršen nad nevinim Sokolom, partizansko-oznaškom metodom bez
ikakva suda. 75 godina nakon umorstva Sokola, on na osnovi usmenih
tvrdnji nekih ondašnjih korčulanskih komunista, bez pi-sanih
dokumenata, govori o Sokolovoj kriv-nji zbog koje je navodno
zaslužio smrt. Nije mu to baš kao „Evropljaninu“ na liniji
ljud-skih prava, niti na liniji Rezolucije Europskog parlamenta o
80. obljetnici početka Drugog svjetskog rata i važnosti europskog
sjećanja za budućnost Europe. Ta europska rezoluci-ja (19. rujna
2019.) od svih nas, pa tako i od Kacige, traži da njegujemo
sjećanje i na fra Bernardina Sokola, koji je nevin i bez suđenja
likvidiran.Kacigine tvrdnje o Sokolu oslanjanju se na tvrdnje
partizana Nikole Anića. Ovaj je u svo-joj knjizi ustvrdio da je
Sokol izdao partizane, i da je stoga ubijeno „oko sedam partizana“.
Nije li ta Anićeva formulacija, kojom barata i Kacigin povjesničar
Markovina, već po sebi čudna? Anić ne zna ni koliko je ljudi tada
po-bijeno, a u nekim drugim slučajevima navodi imena poginulih,
dočim vodeći korčulanski komunisti (npr. Lozica) koji su 1944. bili
tamo i o ratnim godinama 1990. objavili knjigu, So-kola i ne
spominju, pa čak pišu da su uhićeni iz njemačkog zatvora „uspjeli
pobjeći“, jedan je otišao s Nijemcima i vratio se živ i zdrav
(!!!), te kao ugledan prvoborac na Korčuli doživo duboku starost.
Anić u svojoj knjizi uz bezbroj krivih podataka govori i o
prevoditelju koji je Sokolovu izdaju prevodio na njemački, iako je
Sokol studirao u Beču, znao dobro njemački i često u raznim zgodama
u Korčuli prevodio za druge osobe u komunikaciji s Nijemcima. Anić
u vezi sa Sokolom donosi signaturu Hr-vatskog državnog arhiva, koja
doduše postoji,
ali u tom spisu nema ni slova o Sokolu. U OZN-inu arhivu u
Zagrebu, pod signaturom MUP RH/I Kut 1219, Sokolovo je prezime i
redov-ničko ime. Nema ni datuma rođenja, nema optužnice, nema
osude. Tu je pismo koje je Sokol pisao subratu fra Marijanu
Blažiću, a za-vršio ga deset dana prije nego će ga partizani po
noći odvesti iz samostana i ubiti bez suda. U završetku pismu Sokol
odbacuje lažnu op-tužbu da je on izdao partizane. Kaže da ih nije
volio, ali da ih nije izdao, i da se saznalo da je to učinio „jedan
njihov“. Nema baš nikakva ra-zloga ne vjerovati čovjeku koji je
predosjećao da su mu dani odbrojani i da će ga partizani ubiti. Ako
je o izdajici već znao Sokol, znali su i drugi, znali su i
partizani, ali očito im je inte-res bio da krivac ipak bude Sokol.
Mnogi i da-nas znaju ime izdajice. Možda to zna i Kaciga, kada već
zna i to da su Sokolovo tijelo premje-stili. Službenici OZN-e i
UDB-e, NOV, JA, i tko zna koji sve još „organi“ koji su
pregledavali Sokolov spis, nisu se usudili dodati optužbe koje
danas tako „evropski“ ponavlja Kaciga.
U Sokolovu pismu, koje su partizani na dan uhićenja uzeli iz
njegove sobe, i članku iz no-vina koji je napisan Sokolu u čast,
podcrtali su riječi Hrvat i hrvatsko. Podcrtali su i neke izri-čaje
koji govore o Sokolovoj reformi crkvene glazbe u hrvatskom narodu.
Ipak, biti Hrvat i crkveni glazbenik nisu razlozi da se ubije
čo-vjeka. A ubiti čovjeka bez suđenja, zaslužnog velikog hrvatskog
i internacionalno poznatog glazbenika, koji je još za života ušao u
interna-cionalne stručne leksikone, i koji nije kriv, jest ratni
zločin, kako onda tako i danas.Kacigin novi argument protiv Sokola
zapis je Viktora Novaka u njegovoj knjizi Magnum crimen iz godine
1948. Ispravno Kaciga citira Viktora Novaka i stihove pjesme: „Ante
će do-nijeti Hrvatskoj spas, Hrvat će na svome biti svoj!“. Ali
lagao je Viktor Novak kad je još 1948. povezao te stihove s Antom
Pavelićem. Nota bene, na istoj stranici knjige Novak je lagao i o
nadbiskupu Stepincu. Laže Kaciga o Sokolu zajedno s Viktorom
Novakom i inim klevetni-cima već punu 71 godinu. Očito mu je
Nova-kov Magnum crimen u međuvremenu postao nova bilbija, njegove
nove, neopartizanske religije. Lažu s njim povjesničari i
pismoznan-ci Anić, Markovina, Jakovina, Jergović i još neki
„sadašnji antifašisti“. Ne radi se o pjesmi Sokola Paveliću, nego o
pjesmi Miha Jerini-ća (1872. – 1955.) koju je on pod naslovom
„Himna Ante Starčevića“ ispjevao u Šibeniku
1938., a Sokol uglazbio i objavio u zbirci „Hr-vatsko selo“ br.
61. Čak su izgleda i pripadnici OZN-e to 1944. shvatili, jer u
Sokolov dosje nisu stavili zbirku s tom pjesmom, nego nje-govu
zbirku br. 7 Crkvene skladbe (za jedan glas uz pratnju orgulja),
objavljenu još 1930. Sklanjane su i skrivane Sokolove note, čak i
po samostanima, jer se Sokola nije smjelo spominjati. Njegovih
izdanja nije bilo ni u Na-cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Zahvaljujući samostanu Male braće odnedavno se većina Sokolovih
objavljenih zbirki (od njih 80) opet i tu čuva. Ali Kaciga to
zasigurno ne će pro-vjeravati nego će reći da Nosić laže. Tko laže
ocijenit će čitatelji.A da je bilo i poštenih partizana, komunista,
usprkos ideološkoj dresuri, dokaz je izvješće Drage Desputa, od 17.
siječnja 1945., člana Sudskog odsjeka Glavnog štaba NOV i PO
Hr-vatske (Narodno oslobodilačka vojska i Parti-zanski odredi)
upućeno Centralnom komitetu KPH. U izvješću stoji: „[…] kod
sprovođenja te mjere drugovi koji su je sprovodili bili su vrlo
površni. Kao primjer navodimo slučaj koji se desio u Dubrovniku,
gdje je u oglasu osuđe-nih na smrt bio naveden i jedan građanin
Du-brovnika, koji se je u tom momentu nalazio na slobodi i u oglasu
među strijeljanima čitao svoje ime i prezime“. Ovjereni prijepis
ovog dokumenta nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu, f. 1220, CK
SKH, Ratno gradivo, kut. 13, KP-42/2842. Desput u stvari govori o
plaka-tu „U ime naroda Jugoslavije“, koji se nakon navodnog suđenja
i strijeljanja pojavio na javnim mjestima u Dubrovniku; s datumom
26. listopada 1944., a potpisao ga je tada ne-postojeći „Vojni sud
Komande Južno-dalma-tinskog područja“. Na plakatu su bila imena
osuđenih (među njima su i franjevci Marijan Blažić i Toma Tomašić),
kao i njihova navodna krivnja i osuda na strijeljanje s
konfiskacijom imovine. U obrazloženju je stajala i rečenica:
„Odbrana optuženih, s obzirom na naprijed utvrđeno činjenično
stanje, postala je be-zpredmetnom i kao takva od strane Suda
odbačena.“ Na plakatu je među osuđenima objavljeno i ime Aleksandra
Ćorovića Dimitri-jeva (koji je tada imao 23 godine). Radi se o gore
spomenutom „građaninu Dubrovnika“ koji je usprkos tako strašnoj
navodnoj presu-di, jednostavno pušten, a njegovo ime na pla-katu
poslije toga su precrtavali, što je čvrsti dokaz da suđenja nije ni
bilo!Čudno je da je već 1945. bilo ljudi koji su vi-djeli istinu, a
Kaciga i njemu slični „sadašnji antifašisti“ ne vide to ni danas,
nego ponav-ljaju komunističke laži iz 1944. Zasigurno će Kaciga
objaviti svoje pisanje u nekoj novoj knjizi, pa će na koncu i sam
povjerovati u svo-ju laž, to jest u svoju novokomponiranu
religi-ju. Neka barem u nešto vjeruje.
fra Stipe Nosić
HDZ I SDP RUKU POD RUKU (5)
U LAŽI SU KRATKE NOGE
Čudno je da je već 1945. bilo ljudi koji su vidjeli istinu, a
Kaciga i
njemu slični „sadašnji antifašisti“ ne vide to ni danas, nego
ponavljaju
komunističke laži iz 1944.
-
GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 5
Od prvih početaka turizma pa sve do današnjih dana ali i
ubuduće, turizam i povijesna baština nera-skidivo će biti povezani.
U današ-nje vrijeme turistička ponuda toli-ko je raznovrsna da bi
bilo iluzorno nabrajati što se sve nudi kao turi-stička atrakcija.
Na području samo kulturnog sadržaja svake godine otvaraju se novi
MUZEJI koji privla-če ogromni broj posjetitelja.Nedavno je u našem
gradu odr-žana smotra „Najbolji u baštini“. Predstavljeni su
muzejski sadržaji koji su izabrani kao najbolji nacio-nalni
projekti u 40-tak država svije-ta. To što se posljednjih npr.
10-tak godina nudi na tom polju, nadilazi klasičan pojam muzeja
kakvog uo-bičajeno zamišljamo. Koristi se vi-soko sofisticirana
tehnologija kako bi se predstavili muzejski izlošci, tematsko
područje, neka ljudska djelatnost, odnosno sve što je u vezi sa
poviješću čovjeka. Muzeji se ne nalaze samo u novopodi-gnutim
objektima futurističkog izgleda, nego i u starim povijesnim
zdanjima, bivšim tvornicama i ne-rijetko „in situ“. Kao primjer
ovog posljednjeg navest ću „srednjovje-kovnu ljevaonicu“ u blizini
tvrđave Minčeta. Međutim, kako sam već naveo sve više se koristi
visoko so-fisticirana tehnologija i oprema u muzejima kako bi
posjetitelji imali dojam da putuju kroz vrijeme i da su svjedoci
raznovrsnim povije-snim događajima. Da bi se sve to postiglo
potrebna su ogromna novčana ulaganja i sudjelovanje na pojedinim
projektima mnoštva stručnjaka različite specijalnosti. O takvom
barem jednom muzeju u Hrvatskoj možemo samo sanjati.Od skoro 50-tak
muzejskih pro-jekata koji su ove godine pred-stavljeni sudionicima
„Najbolji u baštini“ u Dubrovniku (u KMD) dva se mogu primijeniti i
za hrvatsku
prošlost. Navest ću samo kratki opis.„Državni muzej povijesti
Gulaga, spada u kategoriju „memorijalnih muzeja“ i obuhvaća
razdoblje od 1930-ih do 1950-ih godina XX. sto-ljeća.“ Zašto mi
nemamo „memori-jalni muzej“ na Golom otoku? Je li to još tabu tema
ili se nismo toga „sjetili“ da možemo ponuditi turisti-ma željni
svakakvih, pa i političkih informacija iz vremena bivše
države.„Muzej emigracija u Gdyniji u Poljskoj koji predstavlja
povijest iseljavanja iz države kroz stoljeća.“ Što se tiče „muzeja
emigracije“ ta-kvih bi se muzeja moglo otvoriti u svakom većem
gradu na Jadranu. Mnogo je stanovništva sa naše obale i otoka pošlo
„trbuhom za kruhom“ u nekoliko emigracijskih valova od sredine XIX.
stoljeća. Sada Hrvati odlaze iz kontinental-nog dijela „Lijepe
naše“, a vjero-jatno će se to, nažalost, nastaviti i sljedećih
godina.Poruka ovog napisa je da što ra-znovrsniju
povijesno-kulturnu baštinu možemo i moramo pove-zati s turizmom.
Time ćemo polu-čiti da turisti bolje upoznaju našu prošlost, dulje
ostaju u Hrvatskoj (ili našem gradu) i naposljetku da se ostvari
veći prihod. Čak i jedno kratko vremensko razdoblje, od 1797. do
1815. godine, a prema sadržaju knjige Luja Vojnovića „Pad
Dubrovnika“ bilo bi za turiste veliko povijesno-edukacijsko
sa-znanje o posljednjih 20-tak godina samostalnosti Dubrovačke
Repu-blike. Moglo bi se informativno predstaviti u jednoj ili dvije
lađe u Lazaretu.Na ovogodišnjoj smotri „Najbolji u baštini“
Bošnjaci su predstavili „Muzej ratnog djetinjstva u Saraje-vu“! Kad
sam to pročitao oči su mi zasuzile.
Damir Račić
TURIZAM I POVIJESNA BAŠTINA
ZAŠTO I MI NEMAMO NPR. MUZEJ EMIGRACIJE?
Mnogo je stanovništva s naše obale i otoka pošlo „trbuhom za
kruhom“ u nekoliko emigracijskih valova od
sredine XIX. stoljećaOvih dana svjedoci smo iz medija da Hitni
bolnički prijem u Dubrov-niku muku muči s nedostatkom liječnika
tako da sada samo jedan hitni medicinski tim ima liječnika, a mogli
smo isto tako pročitati i da je ravnatelj molio liječnike iz Doma
zdravlja da dežuraju na Hitnom bolničkom prijemu. Zbog svega toga
ne možemo se ne sjetiti onog bezdušnog dizanja ruku vladaju-ćih u
Županiji, kada je liječnicima opće prakse, koji su u zakupu,
izglasano podizanje zakupnine prostora u treptaj oka.Župane i
vladajući, na prošloj sjed-nici tri liječnika su stajala na
vra-tima Županijske skupštine i nije im bilo dozvoljeno da govore o
svojim problemima sa zakupnina-ma, a niti mjesec dana nakon toga
kucate im na vrata s molbom da se
uključe dežurstvom u rad Hitnog bolničkog prijema. To je jako
dvo-lično od Županijske vlasti.Događa se urušavanje zdravstve-nog
sustava, za koji vi tvrdite da je na visokoj razini, a sve na štetu
onog malog jednostavnog čovje-ka, radnika, onog koji nema za
pri-vatne poliklinike i ovisi isključivo o javnim zdravstvenim
ustanovama o kojima se ova vlast u državi i u Županiji očito ne zna
brinuti. Tražimo hitno rješavanje proble-ma liječnika, a predlažemo
Vam da se liječnici, koji će se uključiti u rad hitnog bolničkog
prijema, oslobo-de plaćanja zakupa za svoje ordi-nacije jer puno
više vrijedi jedan ljudski život nego jedan mjesečni zakup.
Županijski odbor SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije
ŽUPANIJSKA ORGANIZACIJA SDP-a DUBROVAČKO NERETVANSKE
ŽUPANIJE:
Hoće li opet građani Dubrovnika snositi posljedice loših odluka
Županijskih vlasti?
-Park za pse je na ulazu u Mokošicu pravi promašaj. Kome je ovo
palo na pamet - ovim riječima obra-ćaju nam se ogorčeni Mokošani
posljednjih mjesec dana putem našeg Zelenog telefona Eko Fona
020/453-850 te dodaju :Osim što su uništili totalno do ju-čer
lijepi park (kojeg su započeli uređivati naši Eko Omblići tije-kom
2002. i 2003. godine i gdje je na početku parka od strane ulaza s
JTC trebala biti velika kamena fontana s vodom ),još su i posjekli
dosta stabala radi novog parka za
pse. Osim što im skoro nitko neće doći s psom isti se gradi već
tako dugooo - više od 2 mjeseca kao da se gradi veliki sanatorij.Mi
bismo još dodali kako smo u posjedu dopisa od Grada Dubrov-nika iz
2003 gdje nam piše Grad Dubrovnik(ex gradonačelnica i pročelnica za
zaštitu okoliša i pri-rode Grada Dubrovnika) kako su usvojili naš
projekt „Četiri kamene fontane za mlade Mokošane“, te da će se
postaviti sve četiri kamene fontane kako smo
predložili.Predsjednica: Jadranka Šimunović
ZELENI FORUM, EKO CENTAR ZELENO SUNCE, EKO OMBLIĆI, ZELENI
TELEFON:
PARK ZA PSE NA ULAZU U NOVU MOKOŠICU JE PRAVI PROMAŠAJ
-
6 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
MCGP Klek- spriječeno krijumčarenje veće količine cigaretaU
poslijepodnevnim satima u četvrtak, 10. listopada, policijski
službenici Postaje granične policije Metković su u suradnji s
djelatnicima carine, na MCGP Klek, prilikom ulazne granične
kontrole osobnog vozila austrijskih nacionalnih oznaka, pronašli
veću količinu cigareta. Vozilom je upravljao 60-godišnji
austrijs-ki državljanin, a suputnica u vozilu bila je 64-godišnja
državljanka Srbije.Naime, tijekom granične kontrole se po-sumnjalo
u krijumčarenje, te je zatražen nalog za pretragu vozila.
Temeljitom pre-tragom je, u prepravljenom podvozju vozila,
pronađeno ukupno 1800 kutija cigareta i to 1430 kutija cigareta
marke Ashima Luxuri Size, 240 kutija cigareta marke Marble King
Size i 130 kutija cigareta marke Ashima Lux-uri Super Slim.Vozač i
suvozačica su uhićeni i nad njima je provedeno kriminalističko
istraživanje kojim je utvrđena sumnja da su počinili kazneno djelo
Izbjegavanje carinskog nadzora. U večernjim satima u petak, 11.
listopada, osumnjičeni su, uz kaznene prijave, predani pritvorskom
nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Bijeli Vir – eksplozija plinaU subotu, 12. listopada, oko 7,45
sati, u obiteljskoj kući 49-godišnjaka u Bijelom Viru došlo je do
eksplozije plinske smjese koja se u kuhinjskom dijelu kuće nakupila
zbog neispravne instalacije plinskog štednjaka, a do eksplozije je
došlo u trenutku uključivan-ja štednjaka. Uslijed eksplozije,
49-godišnjak je zadobio teške tjelesne ozlijede te je prevezen u
split-sku bolnicu gdje je zbrinut na daljem liječen-ju.
Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području
Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 14
prometnih nesreća u kojima su 4 os-obe teže, a 8 ih je lakše
ozlijeđeno. S materi-jalnom štetom zabilježeno je 8 prometnih
nesreća. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su
protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 914 represivnih
mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema oso-bama,
počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih
nesreća tzv. „četi-ri ubojice u prometu“ te je tako 676 osoba
sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene
brzine kretanja, 44 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu
koristile sigurnosni pojas, 11 osoba prekršajno je sankcionirano
zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 8 osoba je sankcionirano
zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje. - Od ostalih
prekršaja izdvajamo 35 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja
i 32 mjere poduzete zbog nepropisnog zaus-tavljanja i
parkiranja.
Najveća koncentracija alkohola od 2,88 g/kg zabilježena je u
Župi dubrovačkojNajveća koncentracija alkohola od 2,88 g/kg
izmjerena je jučer, 13. listopada, oko 9,10 sati, na državnoj cesti
D-8 u mjestu Mlini, u Župi dubrovačkoj, 35-godišnjaku koji je
upravljao osobnim vozilom dubrovačkih re-gistracijskih oznaka.
Vozač je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja, te mu je
nakon puštanja, uru-čen prekršajno nalog u visini novčane ka-zne od
10.300 kuna i zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima „B“
kategorije u trajanju od tri mjeseca.
Najveća brzina kretanja vozila zabilježena je na PelješcuNajveća
brzina kretanja vozila zabilježena je 11. listopada, na D-414 u
blizini mjesta Dan-čanje, 66-godišnjem državljaninu Njemačke koji
se motociklom marke „Daytona“ kretao brzinom od 165 km/h na mjestu
gdje je pro-metnim pravilom brzina ograničena na 90 km/h, što je za
75 km/h više od dozvoljene brzine kretanja. Zbog počinjenog
prometnog prekršaja po-licija je 66-godišnjaka novčano kaznila
izno-som od 5 tisuća kuna.
Najveća izrečena kazna Najveća kazna predložena je za
38-godišnja-ka koji je u subotu, 12. listopada, u poslije-podnevnim
satima, pod utjecajem alkohola od 1,61 g/kg na Obali Stjepana
Radića u Du-brovniku izazvao prometnu nesreću s ma-terijalnom
štetom. Također je utvrđeno da vozilom upravlja za vrijeme zabrane
uprav-ljanja vozilima „B“ kategorije. Vozač je uhićen i uz optužni
prijedlog, s pri-jedlogom kazne od 60 dana zatvora, prive-den na
Općinski sud u Dubrovniku gdje ga je saslušao dežurni sudac.
Korčula - prometna nesreća s teže ozlijeđenim osobamaU prometnoj
nesreći koja se dogodila u ra-nim jutarnjim satima u subotu, 12.
listopada,
u Veloj Luci, tri mlađe osobe zadobile su teš-ke tjelesne
ozlijede.Do prometne nesreće je došlo kada je 21-go-dišnjak,
upravljajući osobnim vozilom du-brovačkih registracijskih oznaka,
krećući se iz pravca Blata u smjeru trajektnog pristani-šta, zbog
neprimjerene brzine kretanja, izgu-bio nadzor nad vozilom, sletio
izvan kolnika i udario u kameni zid. Uslijed udara, vozač i dvoje
njegovih suput-nika u dobi od 20 godina zadobili su teške tjelesne
ozlijede te su, nakon ukazane liječ-ničke pomoći, zbrinuti u
splitskoj bolnici gdje su zadržani na daljem liječenju.
U prometnoj nesreći teže ozlijeđena pješakinjaU prometnoj
nesreći koja se u poslijepod-nevnim satima dogodila 9.listopada na
Obali pape Ivana Pavla II teže je ozlijeđena pješa-kinja.Do
prometne nesreće je došlo kada je 42-godišnji državljanin Bosne i
Hercegovine, upravljajući osobnim vozilom bosansko-her-cegovačkih
nacionalnih oznaka, prednjim lijevim dijelom vozila naletio na
55-godiš-nju pješakinju koja je kolnik navedene ulice prelazila na
udaljenosti od oko 7 metaka od obilježenog pješačkog prijelaza.
Nakon ne-sreće vozač je napustio mjesto događaja, a da ozlijeđenoj
pješakinji nije pružio pomoć te je nedugo potom u istoj ulici
prilikom obilaženja oštetio nepropisno zaustavljeno vozilo
dubrovačkih registarskih oznaka.Ozlijeđena pješakinja zadobila je
teške tjele-sne ozljede i zbrinuta je u dubrovačkoj bol-nici, dok
je odbjegli vozač pronađen i uhićen nedugo nakon počinjenja
prometnih nesre-ća te je nad njim u tijeku kriminalističko
istra-živanje zbog sumnje da je počinio kazneno djelo “Izazivanja
prometne nesreće s teškim tjelesnim ozljedama”.
Osumnjičen za kazneno djelo teške krađeProvedenim
kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Postaje
granične po-licije Gruda 33-godišnjak je osumnjičen za kazneno
djelo teške krađe. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je
9. listopada ove godine provalio u me-talni kontejner na Gornjem
Brgatu, koji je u vlasništvu privatnog poduzeća, odakle je otuđio
torbicu s gotovo 19 tisuća kuna. Osumnjičeni je 14.listopada kasno
navečer uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku
Policijske uprave dubrovač-ko-neretvanske.
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska
POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA
-
GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 7
Prema našim podatcima iz 23 osnovnoškolske i 6 srednjoškolskih
ustanova u kojima organizi-rano djeluje Sindikat zaposlenika u
hrvatskom školstvu Preporod, prvog dana štrajka odazva-lo se oko 75
% članstva u osnovnim i oko 71 % članstva u srednjim školama. Prema
dosad pristiglim informacijama na području naše žu-panije nije bilo
kršenja prava naših zaposlenika na štrajk.U drugom danu štrajka
odazvalo se je 68,03% članstva u osnovnim i 60,26 % članstva u
sred-njim školama, a što je na razini očekivanog ostvarenja s
obzirom na činjenicu da pojedine školske ustanove rade i u drugoj
smjeni.Stoga, još jedan put, želimo zahvaliti svima Vama, kako
roditeljima tako i Vama medijima, koji ste nam i ovom prilikom
svojim pravodob-nim i objektivnim izvještavanjem ukazali svoje
veliko povjerenje i podršku u našim nastojanji-ma za pravednije i
bolje sutra.Nastava će se od ponedjeljka u svim osnovnim i srednjim
školama u našoj Županiji, odvijati već prema redovnom planu i
programu.
Antun Vidak, županijski povjerenikSindikat Preporod
Ne znam kako vi ali ja već pune dvije godine svjedočim onome što
mi je do tada na dubro-vačkim cestama izgledalo gotovo nemogućim a
to je relativno visok stupanj građanske kulture i primjeren odnosu
prema zonama namijenje-nim pješacima. Naime od ljeta 2015. godine
ne mogavši se mirit sa nesposobnošću tadašnjeg gradonačelnika i
odgovornih komunalnih služ-bi, koji puta duhovito a koji puta
revoltirano, putem medija nastojao sam ukazivati na ozbi-ljan
problem manjkave građanske svijesti po pitanju sigurnog i
nesmetanog prolaza pješaka nogostupom. Kako ste i sami mogli
svjedočit nogostup je u to vrijeme općeg nemara ured-no bivao zonom
koju su ljudi nižeg građanskog evolucijskog stupnja uredno
koristili za parkirat svoja vozila.Ne ulazeći previše u opću
nesposobnost tadaš-njeg gradskog vodstva kao i onog prethodnog,
zadržat ću se samo na konstataciji da se ustvari svatko od
odgovornih ponašao u skladu sa os-novnim građanskim vrijednostima i
evolucij-skim dostignućima užeg, u pravilu obiteljskog, okruženja u
kojem su se i formirali kao osobe. Kako za njih, svakoga od nas,
isto vrijedi i za današnje gradsko vodstvo. Ipak za razliku od
prethodnika ovog se ne sramim, nije niti da mu se divim ali ga
istinski cijenim i načelno podr-žavam posebno radi ustrajnosti i
dosljednost primjerenog provođenja odluke koja se tiče nesmetanog
kretanja pješaka dubrovačkim no-gostupima.Mnogima će moguće ovaj
segment građan-skog života zvučati benigno ali sjetite se samo,
pogotovo vi sa dječjim ili invalidskim kolicima, kako je bilo
kretat pojedinim zonama, primjeri-ce Zagrebačka ulica, kojoj je
nogostup uredno gotovo cjelodnevno bivao blokiran što od taksi
vozila, što od kamiona dostavne službe, pojedi-naca koji bi
svratili na pokoje pićence u jedan od dva ugostiteljska objekta
samo u toj ulici. Ili pak zone oko povijesne jezgre pogotovo uskog
pojasa nogostupa na kantunu Revelina, prilaza ulici Između vrta
podno ulice od Posata ili onoj uz zgradu bivšeg DM-a a koji su pak
uredno bi-vali uzurpirani ne savjesno parkiranim motoci-klima. Sve
to navedeno uglavnom nije više tako.Ispravite me ako griješim ali
držim da ima velike veze sa sviješću i osobnim građanskim i
kultu-rološkim vrijednostima današnjeg gradonačel-nika. Da se ne bi
krivo razumjeli i fokus usmjerili u krivom smjeru ipak najveću
zaslugu i moju osobnu zahvalu pobiru djelatnici primjerno predane
službe prometnog redarstava kao i djelatnici prometne policije.Kako
stvaran život nije bajka i nije sve idealno i dalje će te naići na
pojedince koji unatoč svemu i dalje inzistiraju na svojoj
bahatosti. Srećom za takve danas postoje rješenja a što je uz
kontakt broj prometnog redarstva, u prosjeku djeluju u manje od 20
min., i mobilna web aplikacija MUP-a pomoću koje se u tri koraka
može pri-javit ikakav sporan događaj, vrijeme djelovanja
još mi nije poznato . Mada mi je izvorna namjera bila osobno se
zahvalit svima onima koji doprinose većoj si-gurnosti pješaka i
stvaranju jedne puno ljepše i uglednije slike o stanju ovog
višeslojno obez-vrijeđenog grada moram se spomenut ono malo
preostalih nesavjesnih motorista koji u doba većih gužvi i dalje
nalaze shodnim probi-jat se nogostupom među pješacima, ne rijetko
djecom na povratku iz škole. Ne zaostaju niti mahom pridošli Uber i
slični prijevoznici koji i dalje drže da je nogostup baš njima
namijenjen za bezočna parkiranja. Ipak posebno mjesto moram
posvetit primjeru rijetko bahate i bezobzirne osobe koja ne pre-že
niti od kukavičkog nasilničkog malograđan-stva fizički nasrćući na
one koji dokumentiraju njihovo bezobzirno parkiranje po nogostupu.
Konkretno se radi o vlasniku vozila koji kao gotovo redovit gost
ugostiteljskog objekta na Ilijinoj glavici vozilo ostavlja na
nogostupu. Naravno i on sam kao i svatko od nas ponaša se u skladu
sa osnovnim građanskim vrijednosti-ma i evolucijskim dostignućima
užeg, u pravi-lu obiteljskog, okruženja u kojemu se formirao kao
osoba.Čeljadi nazbilj stojte mi dobroEkipi prometnih redara i
policajaca HVALA.
Đivo Dražić
Zbor građana za koji su se mještani Zatona iz-borili nakon
brojnih dopisa i zahtjeva nije po-stigao svoju svrhu! Sastanak koji
je trebao dati priliku stanovnicima Zatona da iznesu svoje probleme
bio je tek predstava u zajedničkoj re-žiji predsjednika Mjesnog
odbora Zaton Emilija Puljizevića i gradonačelnika Mata Frankovića,
koji su, kako bi izbjegli razgovarati o brojnim problemima Zatona,
raspravu ograničili na samo tri točke – nove režime prometa u
Veli-kom i Malom Zatonu te informiranje o uvjetima za izrađivanje
Urbanističkog plana uređenja Malog Zatona.O problemima poput
autobusnih ugibališta, nužnosti izgradnje šetnice između Velikog i
Ma-log Zatona, lokacija za nova parkirališta ili ne-dostatne
komunikacije s predsjednikom Mje-snog odbora nije bilo riječi jer
te teme nisu bile dopuštene. Zapravo je Zbor kojeg su građani
tražili još prije više od pet mjeseci, a članovi Mjesnog odbora
isti odbijali mjesecima sazvati, na kraju bio tek krnji sastanak na
kojem su obra-đene teme o kojima su gradska uprava i članovi
Mjesnog odbora htjeli razgovarati, dok su broj-na pitanja o kojim
su građani htjeli razgovarati i iznijeti svoje stavove ostala
neizgovorena i ne-raspravljena.
HNS podružnica Dubrovnik
SINDIKAT ZAPOSLENIKA U HRVATSKOM ŠKOLSTVU PREPOROD
HVALA
PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA – PODRUŽNICA
DUBROVNIK:
ZAŠTO SU FRANKOVIĆ I PULJIZEVIĆ PROTIV SLOBODE GOVORA?
KULTURA NAŠA SVAGDAŠNJA
ZA RAZLIKU OD PRETHODNIKA OVOG SE GRADONAČELNIKA NE SRAMIM
Ipak, nije niti da mu se divim ali ga istinski cijenim i načelno
podržavam posebno radi ustrajnosti i dosljednosti primjerenog
provođenja odluke koja se tiče nesmetanog kretanja pješaka
dubrovačkim nogostupima
-
8 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.
GRAD DUBROVNIK
Grad Dubrovnik pokrenuo je otvo-reni postupak javne nabave za
„Izvođenje radova na natkrivanju tenis terena“ u Lapadu. Riječ je o
I. fazi projekta rekonstrukcije tenis te-rena i pratećih građevina
Tenis klu-ba Dubrovnik. Projekt se odnosi na natkrivanje dva terena
(četvrtog i petog) tenis centra na Šetalištu kra-lja Zvonimira
izgradnjom suvreme-no oblikovane dvorane lučne kon-strukcije visine
10 metara i raspona 38,45 metara, a prema projektu koji je izradila
tvrtka Alfaplan d.o.o. i su-kladno građevinskoj dozvoli izda-noj u
ožujku ove godine.Konstrukcija kojom se natkrivaju tereni sastoji
se od primarnih dr-venih lameliranih nosača, čelične konstrukcije
te čeličnih stupova koji su dijelom obloženo armiranim betonom.
Planirano je zatvaranje natkrivenih terena spuštanjem ver-tikalnih
automatiziranih prozirnih tendi na bočnim stranama građevi-ne.
Sveukupna natkrivena površina iznosi 1479 metara kvadratnih.
Pro-cijenjena vrijednost radova iznosi 12 milijuna kuna s
predviđenim rok izvođenja 10 mjeseci od dana uvo-
đenja odabranog izvođača u posao.Projektom se postiže veća
kvalite-ta, bolja funkcionalnost i estetska vrijednost okruženja
tenis centra, a Tenis klubu Dubrovnik omogućit će organizaciju
različitih međuna-rodnih natjecanja te priprema kroz čitavu godinu,
a time i kontinuitet rada.Druga faza odnosi se na uređenje tribina
kapaciteta 850 mjesta s fit-ness centrom, svlačionicama,
skla-dištem i uredima za administraciju.Podsjetimo, projekt
rekonstrukci-je tenis terena u Lapadu jedan je od 11 strateških
ciljeva definiranih Strategijom razvoja sporta i sport-ske
infrastrukture Grada Dubrov-nika. Izgradnjom tenis dvorane u Lapadu
kao i drugim ulaganjima pokrenutim u posljednjih nekoli-ko mjeseci
- hangar za jedriličare u Orsanu, nogometni teren u Gospi-nom
polju, judo dvorana u Mokoši-ci te rekonstrukcija objekta bivšeg
hotela Stadion s prvim muzejom vaterpola u svijetu, Grad Dubrovnik
započinje snažne promjene po pi-tanju izgradnje sportske
infrastruk-ture.
U tijeku su radovi na drugoj dionici ceste Kliševo-Mrčevo, i to
na 2,5 ki-lometara dugom dijelu nerazvrsta-ne ceste koji se proteže
od križanja „Kadina ploča“ pa sve do Mrčeva.Izvedena su dva
potporna zida predviđena projektom, a radovi se nastavljaju
pripremom cjelokupne trase za asfaltiranje koje će se pro-voditi u
fazama.Podsjetimo, radovi na 3,2 kilome-tra dugoj cesti nastavljeni
su kra-jem rujna, i to odmah po završetku prve dionice od Kadine
ploče do Kliševa duge 700 metara.
Sanaciju cjelokupne ceste u pu-nom profilu od 5,5 metara izvo-di
tvrtka Tehnogradnja, a prema nalogu i uz nadzor nadležnog upravnog
odjela za promet Grada Dubrovnika.Ukupna vrijednost investicije
ce-stovnu infrastrukturu koja će omo-gućiti kvalitetnu povezanost
ovog dijela Dubrovačkih gornjih sela, a time biti i novi poticaj
razvoju ru-ralnog turizma, iznosi 8 milijuna kuna.Za dionicu
Mrčevo-Riđica u tijeku je izrada projektne dokumentacije.
U suradnji Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu
samoupravu i Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima,
završena je obnova sportskog te-rena za mali nogomet u Novoj
Mo-košici, u ulici Između dolaca.Prošle godine, u prvoj fazi
sana-cije, odrađeni su radovi bojanja ogradne konstrukcije sa
žičanim pletivom i zamjena oštećenog pletiva, radovi popravka i
bojanja
malih barica te bojanje tribina. U drugom dijelu sanacije ovog
igra-lišta nedavno je postavljena nova betonska podloga, mrežice na
ma-lim baricama te su iscrtane linije za mali nogomet. Iz
sigurnosnih razloga postavljene su i kamere za video nadzor
obnovljenog sport-skog terena, a završetkom ove ob-nove Mokošani su
dobili potpuno uređen prostor za rekreaciju i dru-ženje.
Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tep-šić
potpisala je 10.listopada u Ministarstvu turizma Repu-blike
Hrvatske Ugovor o sufi-nanciranju sukladno uvjetima i kriterijima
Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2019. godini.Na
temelju sklopljenog ugo-vora Ministarstvo turizma će sudjelovati u
projektu „Izrada studije održivosti razvoja tu-rizma i prihvatnog
kapacite-ta s akcijskim planom Grada Dubrovnika“, i to sredstvima u
iznosu do 100 tisuća kuna, što čini 80 posto potrebnih sred-stava
za realizaciju projekta.Naime, Grad Dubrovnik je na navedeni
Program Ministar-stva prijavio projekt „Izrada studije održivosti
razvoja tu-
rizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom Grada
Du-brovnika“ u ukupnoj vrijed-nosti od 123.500,00 kuna, a sukladno
propozicijama Pro-grama, Ministarstvo sufinanci-ra do 90%
prihvatljivih troško-va projekta.Sredstva koja će Grad za
reali-zaciju projekta izdvojiti iz Pro-računa iznose 23.500
kuna.Program razvoja javne turi-stičke infrastrukture u 2019.
godini otvoren je krajem trava-nja, a zatvoren 28. lipnja 2019.
godine. Sredstva za potpore namijenjena županijama, gra-dovima i
općinama, između ostaloga i za izradu studija održivosti ili
studija upravlja-nja kvalitetom, osigurana su u Fondu za razvoj
turizma, odno-sno u Državnom proračunu.
ZA IZGRADNJU TENIS DVORANE U LAPADU
POKRENUTA JAVNA NABAVA
NA DRUGOJ ETAPI CESTE KROZ GORNJA SELA
NAPREDUJU RADOVI
ZA STUDIJU ODRŽIVOSTI RAZVOJA TURIZMA I PRIHVATNOG
KAPACITETA
OSIGURANA SREDSTVA MINISTARSTVA TURIZMA
U MOKOŠICI
ZAVRŠENA OBNOVA SPORTSKOG TERENA IZMEĐU DOLACA
-
GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 9
DUBROVNIK – GRADONAČELNIK S DOBITNICIMA NAGRADA I PRIZNANJA NA
DANIMA HRVATSKOG TURIZMA
Prijem za nagrađeneDobitnike nagrada i priznanja na Danima
hr-vatskog turizma primili su 16.listopada grado-načelnik Grada
Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za turizam,
gospo-darstvo i more Marko Miljanić.Prijemu su prisustvovali
nagrađeni pojedinci i predstavnici nagrađenih tvrtki kao i
predstav-nici ostalih finalista s područja Grada Dubrov-nika.
Sudionike prijema uvodno je pozdravio i čestitamo im gradonačelnik
Franković, koji je ovom prilikom izložio sve ono na čemu Grad
Dubrovnik u suradnji s partnerima radi na po-dručju upravljanja
destinacijom, posebno se osvrnuvši na rješenja u prometu, ali i na
pred-stojeća ulaganja u komunalnu infrastrukturu. U ime nagrađenih
djelatnika u turizmu obra-tio se Ivan Sabljić, direktor regije za
Valamar Collection Dubrovnik President Hotel 5* i Valamar Lacroma
Dubrovnik Hotel 4*, ovo-godišnji dobitnik turističke nagrade „Anton
Štifanić“ u kategoriji pojedinca. On je između ostalog rekao da su
ovakva priznanja značaj-na jer nisu samo odraz rada pojedinaca i
ko-lektiva na koja se odnose, nego se preslikava-ju i na čitavu
destinaciju.Uz Ivana Sabljića, u kategoriji „Čovjek – ključ
uspjeha“, za najboljeg djelatnika u ugostitelj-skom objektu
proglašen je Stjepo Roko. Dra-gan Tomašević najbolji je djelatnik u
cestov-nom prijevozu, a Anita Petković proglašena je za najbolju
turističku inspektoricu u Hrvat-skoj. Prijemu je nazočio i Vlaho
Sabljić, direk-tor Valamar Lacroma Dubrovnik, inače hotela
pobjednika u kategoriji Kongresni hotel.Na Danima hrvatskog turizma
finalisti su u svojim kategorijama, podsjetimo, bili i hotel Argosy
te hoteli Dubrovnik Palace, Bellevue, Excelsior i Kompas iz
grupacije Jadranski luk-suzni hoteli, putnička agencija Adriatic
DMC, ACI marina Dubrovnik, hostel Euroadria i agencija Elite Travel
te su kao finalisti svi pri-mili priznanja organizatora.Dani
hrvatskog turizma tradicionalna su ma-nifestacija u organizaciji
Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske
gos-podarske komore, a koja je 3. i 4. listopada održana u
Vinkovcima i Osijeku uz sudjelova-nje preko tisuću sudionika iz
hrvatskog turi-stičkog sustava te iz poslovnog i društvenog
života.
DURA
Besplatna radionica „Prodaja iz prakse“U okviru Startup
akademije održat će se radio-nica „Prodaja iz prakse“. Radionica će
se održati u subotu, 19. listopada 2019. g. u prostorijama DURA-e
(Branitelja Dubrovnika 15, 20000 Du-brovnik) s početkom u 10:00
sati. Predavačica je Snježana Kupres.Više informacija možete dobiti
putem e-maila: [email protected] ili telefona: 020/640-271
ODLUKA VISOKOG UPRAVNOG SUDA RH O BANKOMATIMA:
Zaštita financijskih interesa pojedinaca nije ispred zaštite
kulturnih dobaraNakon što su, po nalogu Komunalnog redarstva Grada
Dubrovnika, svi vlasnici bankomata u po-vijesnoj jezgri Grada, a
koji nisu imali odobrenje za njihovo postavljanje, bankomate i
uklonili, ujedno su se i žalili na donesena rješenja o ukla-njanju.
No rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, od 27. rujna
ove godine, odbijen je prijedlog za obustavu izvršenja ove
odluke.Kako je pojašnjeno u odluci Visokog upravnog suda, zaštita
financijskih interesa pojedinaca ne preteže pred svrhom zaštite
kulturnih dobara.Podsjetimo, svi bankomati koji su imali rješe-nje
o uklanjanju, njih ukupno 24, su maknuti iz povijesne jezgre.
Vlasnici su postupili sukladno rješenju Komunalnog redarstva Grada
Dubrov-nika, a u ukupnoj brojci je i osam uređaja koji su bili
postavljeni u izlozima na Stradunu.Po usvajanju odluke na Gradskom
vijeću prove-deni su upravni postupci kojima su obuhvaćeni
bankomati bez valjanih odobrenja. Po isteku rokova od 30 dana, a
ukoliko nisu postupili po rješenju, Komunalno redarstvo Grada
Dubrov-nika krenulo je s ispisivanjem visokih kazni za
prekršitelje.Od ukupno evidentiranog 41 bankomata njih 15 ima
odobrenje Konzervatorskog odjela, dva su ‘’uvučena’’ u unutarnji
prostor i više im se ne pristupa s ulice, a svi ostali su uklonjeni
u perio-du od kraja kolovoza do polovice rujna.Dubrovnik je postao
prvi hrvatski grad koji je svojim aktima uredio pitanje
postavljanja ban-komata kako bi zaštitio UNESCO-vu spomenič-ku
baštinu, a provedba Odluke o komunalnom redu pokazala je izvrsne
rezultate.
U DUBROVNIKU
64. IPA svjetski kongresU Dubrovniku se održao 64. po redu IPA
(Inter-national Police Association) kongres koji je 9.li-stopada
svečano otvoren u kazalištu Marina Dr-žića. Otvaranju je
prisustvovao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković koji je
izrazio zadovoljstvo što se kongres održava upravo u
Dubrovniku.Dubrovnik je dugo vremena bio nezavisna re-publika koja
je opstala samo zahvaljujući do-broj diplomaciji. Grad posjećuju
brojni turisti i vrlo smo uspješni, znajući što trebamo postići, a
to je mir. Svjedoci smo vremena kad ovdje nije bilo mira. Dubrovnik
koji je važna turistička de-stinacija i grad pod zaštitom UNESCO-a
je bio napadnut. Znamo kako izgleda život u tim vre-menima. Naša
ekonomija se bazira na turizmu i jako smo zadovoljni što je IPA
upravo ovdje od-lučila imati konferenciju. Bez snažne policije, ne
bi bilo mira ovdje. Zbog toga cijenimo policiju i vojsku. – rekao
je gradonačelnik Franković.Na kongresu koji se održavao do 13.
listopada sudjelovalo je preko 300 sudionika iz 65 zema-lja
svijeta.
O PRIJEDLOGU IV. IZMJENA I DOPUNA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA
GRADA DUBROVNIKA U SKLOPU PONOVNE JAVNE RASPRAVE
Održano javno izlaganjeU četvrtak, 10. listopada 2019. godine u
Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika održano je javno izlaganje o
Prijedlogu IV. Izmjena i dopuna Ge-neralnog urbanističkog plana
Grada Dubrovni-ka u sklopu Ponovne javne rasprave.Javno izlaganje
vodila je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno
planiranje i za-štitu okoliša Grada Dubrovnika Jelena Lončarić,
dipl.iur.,univ.spec.admin.urb.Prijedlog IV. Izmjena i dopuna
Generalnog ur-banističkog plana Grada Dubrovnika za Po-novnu javnu
raspravu, izlagala je predstavnica stručnog izrađivača Plana –
Zavoda za prostor-no uređenje Dubrovačko-neretvanske župani-je,
Barbara Savin, dipl.ing.arh.O svemu će biti sastavljen zapisnik
koji će sku-pa sa odgovorima na primjedbe i prijedloge biti dio
Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi. Za vrijeme trajanja javne
rasprave do 16. listopada 2019. za sve zainteresirane osobe bio je
osigu-ran javni uvid u Prijedlog Plana, a može se po-gledati i
putem web stranice Grada dubrovnikaOdržano javno izlaganje o
Prijedlogu IV. Izmje-na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada
Dubrovnika u sklopu Ponovne javne raspraveOdržano javno izlaganje o
Prijedlogu IV. Izmje-na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada
Dubrovnika u sklopu Ponovne javne raspraveU četvrtak, 10. listopada
2019. godine, u Veli-koj vijećnici Grada Dubrovnika održano je
jav-no izlaganje o Prijedlogu IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana
uređenja Grada Dubrovnika u sklopu Ponovne javne rasprave.Javno
izlaganje vodila je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
prostorno planiranje i za-štitu okoliša Grada Dubrovnika Jelena
Lončarić, dipl.iur.,univ.spec.admin.urb.Prijedlog IV. Izmjena i
dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika za Ponovnu jav-nu
raspravu, izlagala je predstavnica stručnog izrađivača Plana –
Zavoda za prostorno uređe-nje Dubrovačko-neretvanske županije,
Barbara Savin, dipl.ing.arh.O svemu će biti sastavljen zapisnik
koji će sku-pa sa odgovorima na primjedbe i prijedloge biti dio
Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi. Za vrijeme trajanja javne
rasprave do 16. listopada 2019. Godine za sve zainteresirane osobe
bio je osiguran javni uvid u Prijedlog Plana,a način na koji se
uvid može izvršiti, te način na koji se mogu dostaviti mišljenja,
prijedlozi i primjedbe na Prijedlog plana može se pogledati putem
web stranice Grada Dubrovnika.
-
10 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Pročelnik UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić položio je u
pone-djeljak vijenac u more u akvatoriju Lokruma kao i na spomen
obilježju poginulim mornarima na otoku, a u povodu 160 godina od
eksplozi-je i potonuća ratnog broda „Triton“ Austro-Ugarske u
svibnju 1859. godine, koji je bio usidren u akva-toriju otoka
Lokruma u misiji mira.Hrvatsko-austrijsko društvo Du-brovnik ove je
godine u suorga-nizaciji s Javnom ustanovom Re-
zervat Lokrum obilježilo potonuće ovog broda, a od 1999. godine
obi-lježava obljetnice ove pomorske tragedije i to svakih deset
godina.Program obilježavanja započeo je polaskom broda Javne
ustanove Rezervat Lokrum u 12,00 sati iz Gradske luke, sa
zaustavljanjem na mjestu potonuća broda „Triton“, uz bacanje
vijenaca u more, a vijenci su potom položeni na Križu podi-gnutom u
spomen na živote izgu-bljene u toj tragediji na Lokrumu.
Na otvaranju Konferencije o traga-nju i spašavanju na moru, koja
se u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
održala 14. i 15.listopada u Dubrovniku, nazočili su i župan Nikola
Dobro-slavić i zamjenik župana Joško Ce-balo.U radu konferencije
sudjelovali su stručnjaci za traganje i spašavanje, odnosno
pripadnici raznih službi koji sudjeluju u ovakvim akcijama iz
Hrvatske i susjednih zemalja, a koje su na svečanosti otvorenja, uz
župana Dobroslavića, pozdra-vili i dubrovački gradonačelnik Mato
Franković, izvršna direktorica Europske agencije za pomorsku
sigurnost (EMSA) Maja Markovčić Kostelac te državni tajnik za more
Josip Bilaver.Župan Nikola Dobroslavić pozdra-vio je sve nazočne te
im poželio
dobrodošlicu, izrazivši zadovolj-stvo što je upravo naša
županija domaćin ovako važne konferen-cije. “Mi smo doista
blagoslovljeni morem, lijepim otocima, pomor-ska smo županija i
pomorska ze-mlja, no to nažalost sa sobom nosi činjenicu da se
događaju i nesreće. Posljednjih dana u središtu pozor-nosti nam je
svima bila pomorska nesreća na Atlantskom oceanu, kada smo imali
prilike uvidjeti ko-liko je velik značaj službi koje se bave
traganjem i spašavanjem.”, rekao je župan. Istaknuo je kako naša
Vlada, odnosno Ministarstvo, ima dobro ustrojen sustav te se po
pitanju zaštite i spašavanja na moru čini puno, no dodao je i kako
su upravo konferencije poput ove izvanredna prilika za razmjenu
znanja i iskustava i daljnji razvoj sustava.
Dubrovačka-neretvanska županija i ove godine sudjelovala je u
najvećoj europskoj manifestaciji posvećenoj regionalnoj suradnji —
Europskom tjednu regija i gradova, koja se odr-žala od 7. do 10.
listopada u orga-nizaciji Europskog odbora regija i Glavne uprave
Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku.Prvog dana
studijskog posjeta, de-legacija iz Dubrovačko neretvanske županije,
sastavljena od predstavni-ka županije, razvojne agencije,
gra-donačelnika i načelnika, posjetila je Europski parlament gdje
se susrela sa zastupnikom Karlom Resslerom. Tijekom sastanka
raspravljalo se o budućim prioritetima Europske uni-je te o
Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027.,
od-nosno kako bi se budući proračun EU mogao odraziti na regionalnu
i lokalnu razinu, s obzirom na predlo-ženo smanjenje financijske
omotni-ce za kohezijsku politiku.Sudionici studijskog posjeta imali
su priliku i susresti se s predstav-nicima Stalnog predstavništva
Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Neke od tema sastanka bile
su Predsjedanje Republike Hrvatske
Vijećem EU u prvoj polovini 2020. godine, pregovori o budućem
proračunu, provedba energetske tranzicije i Europski Zeleni
dogo-vor, telekomunikacije i transport te digitalne politike. Župan
Nikola Dobroslavić govorio je o strateškim ciljevima
Dubrovačko-neretvanske županije.Delegacija je sudjelovala i na
kon-ferenciji, u organizaciji Dubrovač-ko-neretvanske županije, pod
na-zivom „Višegodišnji financijski okvir 2021.-202. – Kohezija i
vrijednosti: uloga regionalnih i lokalnih vlasti” održanoj u zgradi
Europskog odbo-ra regija. Osim regionalnih i lokalnih predstavnika,
u raspravi o budućem financijskom okviru EU sudejlovali su
predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te
Ministar-stva Regionalnog razvoja i EU fon-dova. 17. izdanje
Europskog tjedna regija i gradova, posjetilo je više od 7000
predstavnika regionalne i lokal-ne vlasti te je održano gotovo 400
događanja u cilju rasprave o tome kako kohezijska politika može
po-moći da Europa postane zelenija, uključivija i pametnija.
TRPANJ
Proslava 100. obljetnice NK Faraon iz TrpnjaProslavi 100.
obljetnice osnutka Nogometnog kluba Faraon iz Trp-nja, održanoj u
prošlu subotu, na-zočila je i zamjenica župana Žakli-na Marević.Ona
je tom prigodom čestitala vod-stvu i članovima Kluba, istaknuvši
kako je to velik jubilej, a posebice za nogometni klub, za čije
vođenje treba prije svega puno volje, an-gažmana, volonterstva, ali
i puno ljubavi. “Stoljetna povijest vašeg nogometnog kluba bila je
burna, a često i, određena društveno-gos-podarskim okolnostima,
vrlo teška. Upravo zato je osobni angažman svih dosadašnjih
vodstava i člano-va bio ključan za opstanak kluba i na tome vam
upućujem srdačne
čestitke. Drago mi je i što danas nosite svoje prvo, izvorno ime
„Fa-raon“, koje ste s razlogom uvijek s ponosom nosili i koje vas
je jasno određivalo u povijesnim okolnosti-ma kada je očuvanje
identiteta bilo izuzetno važno.”, rekla je zamjenica župana.
Osvrnula se i na foto-izlož-bu i projekciju filma o NK Faraon koje
su bile predstavljene na sve-čanosti, istaknuvši kako su i izložba
i film vrijedan podsjetnik na značaj NK Faraon u razvoju nogometa
na našem području.Proslavi velikog jubileja nazočili su brojni
uzvanici, mještani i vjerni navijači NK Faraon, a u ime Hrvat-skog
nogometnog saveza domaći-nima je uručena prigodna plaketa.
DELEGACIJA IZ DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Na Europskom tjednu regija i gradova
U DUBROVNIKU
KONFERENCIJA O TRAGANJU I SPAŠAVANJU NA MORU
NA OBILJEŽAVANJU 160 GODINA OD POTONUĆA ”TRITONA” POKRAJ
LOKRUMA
Pročelnik Klaić položio vijenac u more
-
GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 11
U ponedjeljak, 14.listopada, su u Palači Ranjina župan Nikola
Do-broslavić i načelnik Općine Stolac Stjepan Bošković potpisali
ugovor o pomoći Županije financiranju obnove jedne povratničke kuće
u Općini Stolac.To je nastavak višegodišnje surad-
nje Županije i Općine Stolac u cilju prevladavanja posljedica
rata u toj hercegovačkoj općini.Potpisivanju ugovora su nazočili
dr. Mladen Bošković, dopredsjed-nik Zastupničkog doma Federacije
BiH i Branko Bačić, zastupnik u Hr-vatskom saboru.
Konferencija “Višegodišnji finan-cijski okvir 2021.-2027. –
Kohezija i vrijednosti; uloga regionalnih i lokalnih vlasti”, u
organizaciji Du-brovačko-neretvanske županije održana je u
Europskom odboru regija u Bruxellesu.Konferencija se održala u
svjetlu međuinstitucionalnih pregovo-ra o budućem proračunu EU-a za
sljedeće sedmogodišnje razdoblje, te izglasavanja rezolucija o ovom
pitanju u EP i Europskom odboru regija.Usuglašavanje proračuna
trenut-no je goruća tema unutar glavnih institucija EU-a, obzirom
na situa-ciju oko povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, te
samim time izvjesnog smanjenja prihodovne strane proračuna, dok se
istovre-meno pred Uniju nameću novi za-htjevi i prioriteti.U panelu
uz župana Dobroslavića sudjelovali su i državna tajnica u
Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomen-ka
Đuric, zastupnik u EP i član od-bora za proračun u EP Karlo
Res-sler, član Europskog odbora regija Adrian Ovidiu Teban,
stručnjakinja iz Direktorata za proračun EK Si-
meona Manova te predsjednik Hr-vatske zajednice županija i župan
Šibensko-kninske županije Goran Pauk, koji je predstavio stavove
hr-vatskih županija o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a.Župan
Dobroslavić govorio je o stajalištu Europskog odbora regi-ja o
neprihvatljivosti predloženog smanjenja sredstava za Kohezijsku i
Zajedničku poljoprivrednu politi-ku kao i neprihvatljivim pravilima
predloženim vezano za predfinan-ciranje, sufinanciranje te
smanje-nje rokova za provedbu EU proje-kata. Naglasio je da su
predložena povećanja za neka područja poput istraživanja,
inovacija, sigurnosti granica, migracije i mladih dobro-došla, ali
da ona ne smiju biti na račun kohezijske i zajedničke
po-ljoprivredne politike kao politika solidarnosti, ujednačavanja
razvo-ja svih regija i država članica s izni-mnom dodanom
vrijednošću.Konferencija u organizaciji Du-brovačko-neretvanske
županije organizacijski je podržana od stra-ne Europskog odbora
regija kao jedno od događanja ovogodišnjeg 17. Europskog tjedna
regija i gra-dova u Bruxellesu.
Turistička zajednica Dubrovač-ko-neretvanske županije je na 8.
međunarodnom festivalu turistič-kog filma Zagreb Tourfilm Festival
2019., održanom od 9. do 11.li-stopada, a na kojem je prikazano
više od 300 filmova iz 41 zemlje, osvojila je za promotivni film
„DU-BROVNIK RIVIERA“ tri nagrade i to: Najbolji hrvatski film;
Najbolji me-đunarodni regionalni film; Najbolji film u svim
kategorijama - Grand prix.Svaki odabrani film samostalno je
ocijenilo najmanje pet stručnih čla-nova međunarodnog žirija koji
su ocjenjivali četiri parametra za svaki film. Svečanost na kojoj
su dodije-ljene nagrade održana je u petak,
11. listopada u hotelu Esplanade u Zagrebu, a na njoj je
sudjelovalo preko 150 gostiju iz cijelog svijeta.Temeljni cilj
Zagreb Tourfilm festi-vala jest nagraditi film i audiovi-zualnu
produkciju koja promovira turizam u sljedećim aspektima: turistička
destinacija (grad,regi-ja, zemlja), avanturistički turizam,
ekstremni sportovi, sportski turi-zam (skijanje, planinarenje,
bici-klizam…), nautički turizam, hoteli i resorti, ljudi, kultura i
tradicija, religijski turizam, ruralni turizam, kongresni
turizam.Zagreb Tourfilm Festival održao se pod pokroviteljstvom
predsjed-nice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Voditelj Jedinice unutarnje revizije Dubrovačko-neretvanske
županije Mato Begović pozdravio je sudi-onike 64. IPA
(International Police Association) Svjetskog kongresa u Dubrovniku.
Begović je ovom pri-likom poručio kako ga veseli što može
pozdraviti prisutne, u središtu naše županije Dubrovniku, jednom od
najsigurnijih gradova na svijetu.”Iako kroz našu županiju svake
go-dine prođu milijuni ljudi iz svih kra-jeva svijeta razina
kriminala je izra-zito niska. Za to su naravno najviše zaslužni
naši hrabri i vrijedni poli-cajci. Republika Hrvatska priprema se
za skori ulazak u Schengensku zonu. Za to će nam biti potrebna
dodatna obuka, ali i dodatni ljudi, no uvjeren sam da je i to
izazov na koji će MUP i Ravnateljstvo polici-je, a ovdje lokalno i
naša Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska znati odgovoriti.
Želim se ovom prilikom stoga zahvaliti svakom policijskom
službeniku i službenici koji na dnevnoj bazi ‘stavljaju glavu u
torbu’ kako bi naše bile sigurne. To
je samozatajan posao, a za njihove, za vaše uspjehe uspjehe,
usudim se reći saznamo i premalo i prerijetko te ih često shvatimo
zdravo za go-tovo. Hvala vam stoga što nas činite sigurnima. Hvala
vam od srca”, re-kao je Begović. IPA Hrvatska Sekcija, utemeljena
je 2001. godine, u Ma-linskoj na otoku Krku. Primljena je u
punopravno članstvo International Police Association u Norveškoj,
mje-seca svibnja, 20003. kao 63 članica. Danas IPA Hrvatska Sekcija
djeluje na domaćoj i internacionalnoj ra-zini putem svojih 20 IPA
klubova, osnovanih u svim županijama Re-publike Hrvatske i na
nacionalnoj razini putem Upravnog odbora IPA Hrvatske Sekcije koji
koordinira rad svojih klubova i predstavlja sekciju na domaćoj i
internacionalnoj ra-zini.Članstvo IPA Hrvatske Sekcije je iz redova
aktivnih i umirovljenih pripadnika MUP-a, pričuvnog sa-stava
policije i počasnog članstva odnosno građana koji podupiru i
doprinose aktivnostima IPA Hrvat-ske Sekcije.
U BRUXELLESU ODRŽANA KONFERENCIJA
“Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. – Kohezija i
vrijednosti; uloga regionalnih i lokalnih vlasti”
SURADNJA DNŽ I OPĆINE STOLAC
ŽUPANIJA POMAŽE OBNOVU JEDNE POVRATNIČKE KUĆE
U sklopu projekta „Novim zna-njem do uspjeha“, Centar za
po-duzetništvo d.o.o. organizirao je besplatnu edukaciju „Kako
napra-viti marketing plan“ koja je održa-na 11. listopada 2019. g.
u prosto-rijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik u
Dubrovniku.Svrha seminara je bila upozna-ti polaznike sa značajem
mar-
ketinga te važnosti postojanja marketing plana za poduzeće te
osposobiti polaznike za izradu usmjeravajućeg, kratkog i lako
čitljivog, ali nadasve funkcional-nog marketing plana. Marketing
planom se analiziraju i planiraju sve aktivnosti osvajanja novih i
zadržavanja postojećih kupaca ili klijenata poduzeća.
CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO ODRŽAO EDUKACIJU
KAKO NAPRAVITI MARKETING PLAN U DUBROVNIKU
PREDSTAVNIK DNŽ MATO BEGOVIĆ
NA SVEČANOM OTVORENJU 64. IPA SVJETSKOG KONGRESA
ZAGREB TOURFILM FESTIVAL 2019.
DUBROVNIK RIVIERI TRI NAGRADE
-
12 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.
KONAVLE
U prostorijama Doma kulture na Grudi u sklopu obilježavanja
Dječ-jeg tjedna otvorena je preuređena knjižnica Društva Naša djeca
Gru-da, koja broji preko 2000 naslova.Knjižnica djeluje već niz
godina no sada je uz financijsku pomoć i po-
dršku Općine Konavle proširena, preuređena i modernizirana.
Sadr-ži slikovnice, knjige za mlađu i sta-riju školsku dob, knjige
iz različitih područja interesa, razne rječnike te enciklopedije.
Radno vrijeme knjiž-nice je subotom od 09:00-11:00.
POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA OPĆINE KONAVLE
POZIV NA SVEČANOSTIOpćina Konavle poziva sve Ko-navoke i
Konavljane na sveča-nosti povodom obilježavanja Dana Općine
Konavle.Program obilježavanja je kako slijedi:20. listopada
2019.17:00 CAVTAT – riva ispred cr-kve Gospe od SnijegaOtkrivanje
spomenika Vlahu Bukovcu18:00 CAVTAT – kuća BukovacPotpisivanje
Sporazuma o smještaju muzejske građe i umjetnina Vlaha Bukovca u
Cavtatu21. listopada 2019.09:30 VOJSKI DOPolaganje vijenaca na
spomen ploču hrvatskom vitezu satni-
ku Matu Golubiću10:30 STRAVČA – župna crkva sv. JurjaSv. Misa za
poginule hrvatske branitelje17:00 ČILIPIPolaganje vijenaca na
spome-nik ”Konavoska mati”18:00 GRUDA – športska dvo-ranaSvečana
sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle22. listopada 2019.20:00
ČILIPI – župna crkva sv. NikoleAutorska večer – Ivo
KordićSudjeluju: Komorni orkestar Dubrovnik, Laura Hladilo
(me-zzosopran), Đive Kušelj (flau-ta), Stefani Grbić (klavir)
I U KONAVLIMA
„ZASADI DRVO, NE BUDI PANJ”U sklopu Građanske inicijative
„Za-sadi drvo, ne budi panj“ dana 25. i 26. listopada 2019. godine
u Kona-vlima se organiziraju akcije sadnje drveća. Prvoga dana, 25.
listopada 2019., drveće će se saditi u dvorišti-ma konavoskih škola
i vrtića, Doma za starije osobe na Grudi i u Tihoj u Cavtatu, dok
će se drugog dana sadnjom košćela obnoviti drvored
u Pridvorju.Općina Konavle, kao jedan od sudi-onika akcije, u
potpunosti podržava ovakve vrste akcija te zajedno s
or-ganizatorima poziva sve zainteresi-rane građane koji bi željeli
svojim radom pomoći u ovoj akciji da se jave na facebook stranicu
Dubro-vačko-neretvanska Dani kolektivne sadnje drveća u cijeloj
Hrvatskoj.
NA GRUDI
OTVORENA PREUREĐENA KNJIŽNICA DRUŠTVA NAŠA DJECA GRUDA
Na konferenciji za novinare u zagrebu, na kojoj je ravna-telju
DZ Metković Mihovilu Štimcu uručen vaučer na 400 tisuća kuna
sakupljenih u hu-manitarnoj akciji “Veliko srce za djecu Neretve”,
nazočila je i zamjenica župana Žaklina Marević. Naime, konferencija
je održana u organizaciji In-stituta za promicanje i razvoj doline
Neretve, koji je ovu akciju i pokrenuo, a u cilju sa-kupljanja 500
tisuća kuna za nabavku sanitetskog vozila za Dom zdravlja u
Metkoviću te drugu potrebnu medicin-sku opremu. Kako je ravnatelj
Instituta Antonio Volarević
kazao na konferenciji, odaziv građana ovoj hvalevrijed-noj
akciji je bio izvanredan, a sredstva se na posebno otvo-ren račun
mogu donirati još do 18. listopada, kada akcija završava. Osim
Dubrovač-ko-neretvanske županije koja je akciju “Veliko srce za
djecu Neretve” u potpunosti podr-žala, prikupljanju sredstava su se
odazvali i brojne ustanove i pojedinci, ali i brojni poznati
Neretvani. Na konferenciji za novinare prigodno su obilje-ženi i
Dani Neretve u Zagrebu, koje Dubrovačko-neretvanska županija već
osmu godinu za-redom podupire.
SAKUPLJENO VIŠE OD 400 TISUĆA KUNA
VELIKO SRCE ZA DJECU NERETVE
Povodom Međunarodnog dana bi-jelog štapa Udruga slijepih
Dubro-vačko neretvanske županije orga-nizirala je tradicionalno
druženje s predstavnicima Grada, suradnici-ma i prijateljima u svom
prostoru u povijesnoj jezgri. Predsjednica Udruge Rosa Matić te
drugi člano-vi s okupljenima su razgovarali o svakodnevici slijepih
osoba u Du-brovniku.Gradski promet jedan je od ključ-nih problema
za slijepe osobe, a zvučni semafori čije su postavlja-nje najavili
iz Grada, unatoč pro-tivljenjima nekih građana zbog zvuka, bit će
veliko olakšanje, kao i zvučna najava stanica u autobu-
sima. No, ima i drugih problema, a jedan od njih je i prostor
udruge koji nije posve adekvatan.Međunarodni dan bijelog štapa
prigoda je da se šira javnost upo-zna s problemima slijepih osoba.
U svijetu se obilježava svake godine 15. listopada od 1964. godine,
a Hrvatska je počela 1996. godine. Prema procjenama Svjetske
zdrav-stvene organizacije, u svijetu je 39 milijuna slijepih osoba.
Županijska Udruga slijepih okuplja 160 slije-pih i slabovidnih
osoba od Neretve do Prevlake. Zato je važno posveti-ti im prostora
u javnosti cijelu go-dinu, a ne samo na Međunarodni dan bijelog
štapa.
UDRUGA SLIJEPIH DNŽ
Obilježen Međunarodni dan bijelog štapa
-
GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 13
Paralelno s Dubrovnik film festivalom, započelo je i peto
izdanje radionice Motion, posvećeno glumi i govorništvu.Radionicu
organizira udruga Motion u periodu od 15-20. listopada 2019. na
Sveučilištu u Du-brovniku, u suradnji s Odjelom za komunikolo-giju
Sveučilišta u Dubrovniku i uz veliku podršku omiljenog profesora
Đorđa Obradovića koji je uz nas od prvog izdanja.Organizatorica
radionice Barbara Vekarić je izja-vila:“Jako nam je drago da ove
godine naša radionica ide, po prvi puta, paralelno s Dubrovnik film
festi-valom, sjajnom inicijativom za mlade filmaše koja se odvija
zahvaljujući Đivi Galov, Miru Bronziću i ostatku ekipe. Uvijek me
veseli kad nam se ukrste putovi i vjerujem da će, zahvaljujući
zajedničkim snagama, ova radionica biti najbolja dosada!” Predavači
5. radionice Motion su glumice Ange-la Bulum i Gordana Džepina,
fonetičarka Monika Dražinić te dizajner zvuka Nikola
Janković.Angela drži grupu “Gluma i scenski nastup”, po-svećenu
govoru, pokretu i glumačkoj igri. Na pitanje što će se raditi na
toj grupi, Angela je izjavila: “Da bismo usavršili govor, učimo
kako proširiti zvukovnu sposobnost glasa i obraćamo pozornost na
stav, držanje, geste, način govora, jačinu glasa i logičnost.
Osvještavamo pravil-no i nepravilno disanje. Kroz vježbe
povjerenja, učimo o međusobnom povezivanju i stvaranju pozitivnog
okruženja, a kroz vježbe “izlaženja iz kalupa”, radimo na
razvijanju mašte i povećanju kreativnosti. Da bismo usavršili
pokret, radimo
na otklanjanju mišićnih tenzija i treme te oslo-bađanju energija
i povećanju koncentracije. Kroz vježbe predmetne i bespredmetne
radnje, po-većavamo fleksibilnost, opuštenost i kreativnost što
može pomoći polaznicima u javnom nastupu, školskim obavezama ili
poslu.”Monika Dražinić uči polaznike javnom nastupu i govorništvu.
Na pitanje što će se obrađivati na njezinim satovima, Monika je
odgovorila: “Što govorimo i kako govorimo odaje puno in-formacija o
nama. Zato je ključno vježbati svoj govorni aparat i ovladati
tehnikama koje nam omogućuju da se izrazimo jasno, argumentirano i
bez suvišnih riječi. Obratit ćemo pozornost i na neverbalnu
komunikaciju i metode koje pomažu nositi se sa strahom od javnog
nastupa, a pola-znici će tijekom interaktivnih satova naučiti
kako
sastaviti govor i dobiti zadatak održati ga pred publikom
prilikom čega će nastojati implemen-tirati stečene
vještine.”Gordana drži grupu “Gluma pred kamerama”, u kojoj
polaznici, snimajući kratke filmske vježbe uče kako prilagoditi
govor i pokret mediju fil-ma, osvještavamo interakciju pred
kamerom, te promatramo način na koji izvedba jedne osobe utječe na
izvedbu drugoga. Cilj je pomoći po-laznicima da se opuste i
osjećaju ugodno pred kamerom te osvijeste i nauče kontrolirati
svoje geste i grimase. Polaznici će dobiti zadatak mon-tirati
snimljeni materijal te ćemo na kraju radioni-ce zajedno analizirati
snimljene uratke. Beogradski dizajner zvuka Nikola Janković drži
predavanje “Glumac i zvuk” (ili - Bako, zašto imaš tako velike
uši?)Predavanja “Glumac i zvuk (ili - Bako, zašto imaš tako velike
uši?” naučit će polaznike kako malo drugačije slušati film, bolje
prezentirati svoje ide-je i aktivnije slušati prijatelje. Bit će
prezentirani standardni izazovi vezani uz prirodu zvuka, koja je
možda tajnovita, ali nije nedokučiva. Predava-nje je namijenjeno
svim entuzijastima koji se na bilo koji način bave filmom, muzikom,
digitalnim umjetnostima i javnim nastupom.Radionica je besplatna za
srednjoškolce i studen-te Sveučilišta u Dubrovnik, a program
podržavaju Grad Dubrovnik i Hrvatski audiovizualni centar.Više o
radionici možete vidjeti na:
https://www.facebook.com/udrugamotion/
Lisa Owen / Foto: Martin Šeperić
SVEUČILIŠTE DUBROVNIK
PETO IZDANJE RADIONICE MOTIONPredavači 5. radionice Motion su
glumice Angela Bulum i Gordana Džepina, fonetičarka Monika Dražinić
te dizajner zvuka Nikola Janković
Ove godine na Pomorskom odjelu obilje-žavaju se dvije značajne
obljetnice - stota obljetnica od utemeljenja časopisa Naše more i
60. obljetnica od početka rada Više pomorske škole u Dubrovniku, a
time i vi-sokog pomorskog učilišta. Tim povodom, Pomorski odjel
organizira međunarodnu znanstvenu konferenciju Naše more 2019.,
koja će se održati u Dubrovniku 17. i 18. li-stopada 2019.
Konferencija ima za cilj okupiti vodeće akademske znanstvenike,
istraživače i praktičare da razmijene svoja vlastita isku-stva i
rezultate istraživanja o svim aspektima pomorskih znanosti i
tehnologije.Svečano otvaranje Konferencije predviđeno je u
četvrtak, 17. listopada, u 9 sati, u sveuči-
lišnoj zgradi na adresi Ćira Carića 4.Nakon svečanog otvaranja,
predavanja će održati pozvani govornici: dr. Juraj Bukša, ACI d.d,
prof. Kevin Cullinane, University of Got-henburg, Švedska, dr.
Andrzej Montwiłł, Ma-ritime University of Szczecin, Poljska i Marek
Vochozka, rektor, Institute of Technology and Business in Ceské
Budejovice, Češka.
Međunarodna znanstvena konferencija na Pomorskom odjeluUZ STOTU
OBLJETNICU ČASOPISA NAŠE MORE
-
14 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.
Dubrovački glazbenici, violinistica Dora Kamber i gitarist Pero
Škobelj otvorili su 13.listopada koncertom u palači Sponza, ciklus
Jesenji glaz-beni moskar koji organizira Dubro-vački simfonijski
orkestar. Glazbe-nici su nastupili s djelima Weissa, Piazzolle,
Schuberta i Miroslava Miletića i oduševili brojnu publiku u Sponzi.
Ciklus se nastavio u utorak, 15. listopada u Kneževu dvoru
pro-gramom filmske, latino i pop glaz-be. DSO komornim „Pops“
sastavom ravnao je Slobodan Begić, dok je kao solist nastupio
trubač Džemal Cakić, a za brojne zanimljive obrade aranžmane je
priredio Damir Buti-gan. Program filmske i popularne glazbe
posljednjih je nekoliko godi-na okupljao brojnu domaću i stranu
publiku. Za sve koji su se zaželjeli omiljenog programa, a i one
koji bi
htjeli poslušati koncert po prvi put, DSO pops sastav za ovu
priliku pri-prema glazbu iz filmova Miris žene, Kum, Sjećanja jedne
gejše, James Bond, Totanik, iz serije Igra prije-stolja, zatim
svevremenske hitove Guantanamera, Volare, Sway i New York New York,
kao i glazbu grupe Queen, ABBA-e, Beatlesa i brojne druge popularne
skladbe. Ulaznice su dostupne u uredu Dubrovačkog simfonijskog
orkestra od 9 do 14.30 sati, u Luži, u gift shopu Dubravka na
Pilama i agenciji Perla Adriatica na Pločama. Ulaznice se mogu
ku-piti i pred ulazom sat vremena prije početka koncerta, a popusti
za gra-đane mogu se ostvariti isključivo na blagajni Orkestra. Za
više informa-cija kao i za rezervacije, kontaktirati broj 020 417
110.
Renata Roman Dobroslavić
Tradicionalni povijesni Jesenji li-kovni salon( Salon d’Automne)
otvoren je svečanim vernissageom u srijedu, 9. listopada. 2019. pod
visokim pokroviteljstvom ministra kulture Francuske, gradonačelnika
Pariza i 8. Pariškog arondismana. Ovaj 116. po redu povijesni Salon
je značajan i po tome što je na njemu promovirana knjiga sa
povijesnim pregledom izlagača od njegovog osnivanja 1903. do danas.
Ime hr-vatskog slikara Stjepka Mamića je
tako zauvijek upisano u bogatu kolekciju umjetnika koji su
izlagali kroz povijest na ovom prestižnom povijesnom pariškom
salonu. Neka od imena koja su obogatili svijet umjetnosti njihovim
djelima koja su izlagali na Salon d’Automne su: Re-noir, Paule
Gaugain, Pierre Bonnard, Derain, Duchamp, Picabia, Modi-gliani,
Braque, Matisse, Chagall, Van Dongen, Tamara Lampicky, Mangu-in,
Giacometti, Miro i drugi najzna-čajniji umjetnici od 1903 do
danas.
U ritmu čitanja moto je ovogodiš-nje manifestacije Mjeseca
hrvatske knjige kojom se tijekom mjesec dana, od 15. listopada do
15. stu-denoga, nastoji na državnoj, ali i na lokalnim razinama
govoriti o knjizi, promicati čitanje te različi-tim programima
okupljati sve one koje knjiga istinski zanima, a ove godine
posvećena je glazbi.Dubrovačke knjižnice i ove se go-dine
priključuju manifestaciji bo-gatim programima za djecu, mla-de i
odrasle. Uz redovne aktivnosti, Knjižnice će sa svojim ograncima,
uz predavanja i predstavljanja knji-ga, ugostiti mnoge zanimljive
go-ste, organizirati brojne radionice i programe te tako poput
glazbe nastojati prodrijeti do svih uzrasta.U Ogranku Mokošica će
se tije-kom cijelog trajanja manifestacije održavati radionice
medijske pi-smenosti o korištenju slobodnog vremena pod imenom ‘’U
slobod-no vrijeme želim biti…’’, kao i pri-čaonice za djecu
‘’Odakle dolazi glazba’’.U Ogranku Lapad cijeli tjedan će se
održavati manifestacija Betinim stopama #ljepota fizike u okviru
koje će se održavati radionice s pokusima iz fizike za učenike
svih
dubrovačkih osnovnih škola od petoga do osmoga razreda i
zain-teresiranih srednjih škola.U Narodnoj knjižnici Grad, Mjesec
hrvatske knjige otvorio je Vojo Šin-dolić koji je u utorak, 15.
listopada, predstavio svoju zbirku pjesama ‘’PoSvete’’. Laszlo
Pinter održat će predavanje ‘’Ljubav prema sebi, kao osnova ljubavi
prema drugi-ma’’ u petak, 18. listopada u 17:30 sati. Isti dan u
Znanstvenoj knjižni-ci s početkom u 19 sati, Ivan Viđen će u godini
posvećenoj Orlandu i 600-toj obljetnici njegova po-stavljanja,
održati predavanje pod nazivom ‘’ Crtice iz povijesti dubro-vačkog
Orlanda.Tijekom trajanja Mjeseca knjige srijedom i subotom održavat
će se čitaonice u Domu za starije osobe Dubrovnik koje će voditi
knjižni-čarka Narodne knjižnica Grad, Ka-tarina Palinić.Također,
važna obavijest za sve korisnike Dubrovačkih knjižnica je i ta što
će tijekom trajanja manife-stacije Mjeseca hrvatske knjige biti
moguć besplatan povratak knjiga, pa molimo sve one koji nisu
vratili knjige na vrijeme da iskoriste prili-ku i to naprave u
razdoblju od 15. listopada do 15. studenoga 2019.
Predstavljanje digitalnog repozito-rija (ZDUR), koji je rezultat
višego-dišnjih projekata digitalizacije i koji sadrži naslove iz
vrijednih zbirki starih knjiga, periodike, inkunabu-la i rukopisa
Znanstvene knjižnice, održalo se 10. listopada u Znan-stvenoj
knjižnici.Digitalizirane naslove koji pred-stavljaju dubrovačku i
hrvatsku kulturnu baštinu, kao i samu upo-trebu ZDUR-a koji je s
radom po-čeo početkom 2019. , predstavila je i objasnila
voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž.- Knjižnice imaju
ulogu čuvanja kulturne baštine, a upravo je di-gitalizacija
najbolji način kako očuvati građu od oštećenja, a isto-dobno je
pokazati javnosti i učiniti dostupnom udaljenim korisnicima –
istaknula je Raguž i dodala kako je ZDUR koristan ljudima koji vole
čitati ili trebaju čitati stare novine, jer sada je moguće
pretraživanje po punom tekstu. Tako se iz novi-na od prije 100
godina sada lako može naći neki pojam, bez dolaska u knjižnicu i
listanja tih istih novina.Na repozitoriju je radilo troje dje-
latnika Dubrovačkih knjižnica i jedan vanjski suradnik. Za sada
su u digitaliziranom obliku dostupna dva naslova novina Prava
Crvena Hrvatska (1905. – 1918.) i Narodna svijest (1919. – 1941.),
oko 80-ak naslova šaljivih karnevalskih li-stova, šest inkunabula
od kojih je najpoznatija Jurja Dragišića, jedan rukopis Damjana
Beneše i jedan Ili-je Crijevića, jedan naslov iz 16. sto-ljeća i
jedna knjiga Ruđera Boško-vića. Također, u tijeku je skeniranje
kataložnih listića zbirki starih i rijet-kih knjiga: Collegium
Ragusinum, Antiqua i Pozze Katić.Inače, naziv ZDUR je osmislila
rav-nateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović, a sastoji se
od tri riječi: Znanstvena Dubrov-nik, Repozitorij. Sama riječ
‘’zdur’’ u povijesnom rječniku označava pučanina u službi vlasti
Republike, odnosno glasnika. Za korištenje digitalnog repozi-torija
(ZDUR) potrebno je poći na internetsku stranicu Dubrovačkih
knjižnica i otvoriti istoimeni link.Predstavljanje ZDUR-a je u
sklopu Dana europske kulturne baštine.
GLAZBA
DORA KAMBER I PERO ŠKOBELJ OTVORILI JESENJI GLAZBENI MOSKAR
U DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA
MJESEC HRVATSKE KNJIGE
PREDSTAVLJEN ZDUR
Stare knjige, inkunabule, rukopisi i periodike odsad i u
digitaliziranom obliku
IZLOŽBA U PARIZU
Stjepko Mamić na 116. povijesnom Jesenjem likovnom salonu
Glazbeno-scensko djelo nastalo prema slavnom romanu Antoinea de
Saint-Exupéryja Mali princ koje je ovog ljeta premijerno izvedeno
na 70. Dubrovačkim ljetnim igrama po-novno će se, pod
pokroviteljstvom
zaklade Caboga Stiftung, odigrati pred dubrovačkom publikom u
ne-djelju, 27. listopada u ljetnikovcu Bunić-Kaboga u 11:00 te u
17:00 sati. Prijevoz autobusom je organizi-ran i uključen u cijenu
ulaznice.
POD POKROVITELJSTVOM ZAKLADE CABOGA STIFTUNG
Mali princ u ljetnikovcu Bunić-Kaboga
-
GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 15
Drugo izdanje Stradun Classic festivala završilo je koncertom u
petak, 11. listopada u atriju Kneževa dvora. Dubrovačkim
simfonijskim orkestrom ravnao je njegov šef dirigent, Marc Tar-due,
dok su kao solisti nastupili umjetnička voditeljica festivala,
renomirana i višestruko nagrađi-vana hrvatska klarinetistica
Mari-ja Pavlović, te jedan od najuvaže-nijih svjetskih umjetnika i
majstor svog instrumenta, Radovan Vlat-ković, cijenjen ponajprije
zbog jedinstvenog umijeća da svoje snažno, nepredvidivo glazbalo
pretvori u izvor profinjenih i ne-očekivano raznovrsnih zvukova.
Uvijek rado viđen gost na festi-valima i koncertnim dvoranama svoje
domovine odlikovan je i brojnim nagradama kao Orlando, Milka
Trnina, Vladimir Nazor i Ivo Vuljević, Porin za životno djelo, a
2014. proglašen je članom Kra-ljevske akademije u Londonu.
Na programu ovog koncerta naš-la su se djela W.A. Mozarta.Na
festivalu koji je započeo 4. li-stopada sudjelovali su eminentni
hrvatski i inozemni glazbenici poput violinista Daniela Rowlan-da i
Vinete Sareike, fagotista Pietera Nuyttena, cellistice Mo-nike
Leskovar, hornista Boštjana Lipovšeka, pijanistice Martine Filjak,
mezzosopranistice Renate Pokupić, oboista Toma Owena i
kontrabasista Zorana Markovića, dirigena Darrella Anga te članova
Dubrovačkog simfonijskog orke-stra Mirabai Weismehl, Šimuna
Končića, Matije Novakovića, Stije-pa Meda, Tonija Kursara i Renate
Santini Glavinović.Festival se održavao u organiza-ciji Dubrovačkog
simfonijskog orkestra, pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika,
Turističke za-jednice grada Dubrovnika i hote-la Rixos.
Renata Roman Dobroslavić
U prepunoj dvorani Kupola Grad-ske knjižnice Knjižnica grada
Za-greba, u petak, 11. listopada u Zagrebu je predstavljena knjiga
Kolende. Transkripcija i studije Mata Zamagne, autorica Jelene
Obradović Mojaš i Ivane Lovrić Jo-vić.Nakon pozdravnih riječi
pomoć-nice ravnateljice za korisnike i programe Knjižnica grada
Zagre-ba, više knjižničarke Ismene Meić, knjigu su predstavile
autorice stu-dija doc. dr. sc. Jelena Obradović Mojaš i dr. sc.
Ivana Lovrić Jo