1 SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI UNIVERSITÀ DEGLI STUDI 'JURAJ DOBRILA' DI POLA FAKULTET ZA INTERDISCIPLINARNE, TALIJANSKE I KULTUROLOŠKE STUDIJE FACOLTÀ DI STUDI INTERDISCIPLINARI, ITALIANI E CULTURALI ODSJEK ZA TALIJANSKE STUDIJE SEZIONE STUDI ITALIANI Izvedbeni plan za akademsku godinu 2019./2020. Piano didattico per l’anno accademico 2019/2020 JEDNOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST LAUREA IN LINGUA E LETTERATURA ITALIANA
185
Embed
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI UNIVERSITÀ DEGLI STUDI ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI
UNIVERSITÀ DEGLI STUDI 'JURAJ DOBRILA' DI POLA
FAKULTET ZA INTERDISCIPLINARNE, TALIJANSKE I KULTUROLOŠKE STUDIJE
FACOLTÀ DI STUDI INTERDISCIPLINARI, ITALIANI E CULTURALI
ODSJEK ZA TALIJANSKE STUDIJE
SEZIONE STUDI ITALIANI
Izvedbeni plan za akademsku godinu 2019./2020.
Piano didattico per l’anno accademico 2019/2020
JEDNOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM TALIJANSKI JEZIK I
KNJIŽEVNOST
LAUREA IN LINGUA E LETTERATURA ITALIANA
2
I. semestar/I semestre Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica-Docente P/L V/E S ECTS/CFU Povijesni pregled talijanske
književnosti/Profilo storico della
letteratura italiana
prof. dr. sc. E.
Deghenghi Olujić 30 0 0 3
Seminar talijanske književnosti
1/Seminario di letteratura italiana 1 prof. dr. sc. E.
Deghenghi Olujić 0 0 30 3
Stilistika i metrika/ Stilistica e metrica doc. dr. sc. S. Cergna 20 0 10
3
Književnost i
multimedijalnost/Letteratura e
multimedialità doc. dr. sc. T. Habrle 20 0 10 3
Osnove lingvistike/Fondamenti di
linguistica
doc. dr. sc. N. Poropat
Jeletić
30 0 30 4
Jezične vježbe 1 /Laboratorio
linguistico 1 Lektor/Lettore 0 60 0 3
Povijest i temelji prevođenja/Storia e
fondamenti della traduzione prof. dr. sc. R. Scotti
Opća psihologija/Psicologia generale prof. dr. sc. N. Ambrosi-
Randić 30 0 0 3
Pedagogija/Pedagogia izv. prof. dr. sc. E. Piršl 30 0 15 6 Engleski jezik/Lingua inglese I-1 S. Tuksar, mag. 30 15 0 4 Njemački jezik/Lingua tedesca I-1 M. Djaković, mag. 30 15 0 4
II. semestar/II semestre Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica–Docente P/L V/E S ECTS/CFU Počeci talijanske književnosti i XIII.
stoljeće/La letteratura italiana dalle
origini al Duecento
prof. dr. sc. E.
Deghenghi Olujić 30 0 0 3
Seminar talijanske književnosti
2/Seminario di letteratura italiana 2 prof. dr. sc. E.
Deghenghi Olujić 0 0 30 3
Lingvističke teorije i strukture 1/
Teorie e strutture linguistiche 1
doc. dr. sc. I. Lalli
Paćelat 20 0 10 3
Jezične vježbe 2/Laboratorio
linguistico 2 Lektor/Lettore 0 60 0 3
Antropologija suvremene talijanske
kulture/Antropologia della cultura
italiana contemporanea
izv. prof. dr. sc. A.
Matošević 20 0 10 3
Teorije prevođenja/Teoria della
traduzione prof. dr. sc. R. Scotti
Jurić 20 0 10 4
Terenska nastava/Ricerca su campo doc. dr. sc. Tanja Habrle 0 30 10 3
3
Izborni predmeti/Insegnamenti
didattici facoltativi 8
Ukupno/Totale 30
Izborni predmeti/Insegnamenti didattici facoltativi Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica-Docente P/L V/E S ECTS/CFU Razvojna psihologija/Psicologia dello
sviluppo prof. dr. sc. N.
Ambrosi-Randić 30 15 0 5
Engleski jezik/Lingua inglese I-2 S. Tuksar, mag. 30 15 0 4 Njemački jezik/Lingua tedesca I-2 M. Djaković, mag. 30 15 0 4
III. semestar/III semestre Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica-Docente P/L V/E S ECTS/CFU Talijanska književnost XIV. stoljeća/
La letteratura italiana del Trecento doc. dr. sc. E. Moscarda
Mirković 30 0 30 6
Danteova Božanstvena komedija:
Pakao/Filologia dantesca: Inferno doc. dr. sc. E. Moscarda
Mirković 20 0 10 5
Lingvističke teorije i strukture 2 /
Teorie e strutture linguistiche 2 doc. dr. sc. I. Lalli
Paćelat 20 0 10 3
Jezične vježbe 3/Laboratorio
linguistico 3 Lektor/Lettore 0 60 0 3
Sociologija književnosti/Sociologia
della letteratura prof. dr. sc. M. Štifanić dr. sc. E. Buršić
20 0 20 4
Komunikacija i govorna interakcija u didaktičkoj sredini/Comunicazione e interazione verbale nei contesti
Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica–Docente P/L V/E S ECTS CFU
Opća psihologija/Psicologia generale prof. dr. sc. N. Ambrosi-
Randić 30 0 0 3
Pedagogija /Pedagogia izv. prof. dr. sc. E. Piršl 30 0 15 6 Uvod u didaktiku/Introduzione alla
didattica izv. prof. dr. sc. E. Piršl 30 0 0 3
Engleski jezik/Lingua inglese I-3 S. Tuksar, mag. 30 15 0 4 Njemački jezik/Lingua tedesca I-3 M. Djaković, mag. 30 15 0 4 Psihologija učenja i nastave/Psicologia
dell’apprendimento e
dell’insegnamento
prof. dr. sc. N. Ambrosi-
Randić 30 0 0 3
IV. semestar/IV semestre
Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica–Docente P/L V/E S ECTS CFU
Talijanska književnost XV. i XVI.
stoljeća/La letteratura italiana del
Quattrocento e Cinquecento doc. dr. sc. S. Cergna 30 0 30 6
Danteova Božanstvena komedija:
Čistilište/Filologia dantesca: doc. dr. sc. S. Cergna 20 0 10 5
4
Purgatorio Jezične vježbe 4/Laboratorio
linguistico 4 Lektor/Lettore 0 60 0 3
Lingvističke teorije i strukture 3 /
Teorie e strutture linguistiche 3
prof. dr. sc. R. Scotti
Jurić dr. sc. Isabella Matticchio
20 0 10 3
Sociologija kulture/Sociologia della
cultura prof. dr. sc. M. Štifanić dr. sc. E. Buršić
Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica–Docente P/L V/E S ECTS CFU
Razvojna psihologija/Psicologia dello
sviluppo prof. dr. sc. N. Ambrosi-
Randić 30 15 0 5
Opća didaktika/Didattica generale izv. prof. dr. sc. E. Piršl 20 10 0 3 Engleski jezik/Lingua inglese I-4 S. Tuksar, mag. 30 15 0 4 Njemački jezik/Lingua tedesca I-4 M. Djaković, mag. 30 15 0 4 Terenska nastava/Ricerca su campo doc. dr. sc. Tanja Habrle 0 30 10 3 Psihologija poremećaja u djetinjstvu i
adolescenciji/Psicologia dei disturbi
nell’infanzia e nell’adolescenza
prof. dr. sc. N. Ambrosi-
Randić 30 0 0 3
V. semestar/V semestre
Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica–Docente P/L V/E S ECTS CFU
Talijanska književnost XVII. i XVIII.
stoljeća/ Letteratura italiana del
Seicento e Settecento
prof. dr. sc. E. Deghenghi
Olujić 30 0 30 6
Danteova Božanstvena komedija:
Raj/Filologia dantesca: Paradiso doc. dr. sc. S. Cergna 20 0 10 5
Predmet/Insegnamento didattico Nastavnik/ica–Docente P/L V/E S ECTS CFU
Razvojna psihologija/Psicologia dello
sviluppo prof. dr. sc. N. Ambrosi-
Randić 30 15 0 5
Opća didaktika/Didattica generale izv. prof. dr. sc. E. Piršl 20 10 0 3 Engleski jezik/Lingua inglese I-6 S. Tuksar, mag. 30 15 0 4 Njemački jezik/Lingua tedesca I-6 M. Djaković, mag. 30 15 0 4 Terenska nastava/Ricerca su campo doc. dr. sc. T. Habrle 0 30 10 3 Multimedijsko računarstvo/Informatica
multimediale dr. sc. T. Mazzoli 15 15 0 3
Psihologija poremećaja u djetinjstvu i
adolescenciji/ Psicologia dei disturbi
nell’infanzia e nell’adolescenza
prof. dr. sc. N. Ambrosi-
Randić 30 0 0 3
6
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 201002 Povijesni pregled talijanske književnosti / Profilo storico
della letteratura italiana
Nastavnica
Suradnica Prof. dr. sc. Elis Deghenghi Olujić
Studijski program Jednopredmetni preddiplomski sveučilišni studij Talijanskoga
jezika i književnosti
Vrsta kolegija obvezan Razina
kolegija preddiplomski
Semestar zimski Godina
studija I.
Mjesto izvođenja
dvorana sukladno
rasporedu
(I. M. Ronjgova 1)
Jezik
izvođenja talijanski jezik
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 30P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje
Njegovo polaganje je preduvjet za savladavanje sadržaja (i stjecanje novih
kompetencija) ostalih kolegija talijanske književnosti.
Korelativnost
Kolegij korelira sa Književnim seminarom 1 s kojim čini cjelinu
kao i sa svim kolegijima iz područja talijanske književnosti na
višim godinama studija.
Cilj kolegija
Temeljni je cilj kolegija opisati osnovne pravce talijanske
književnosti od njenih početaka do suvremenosti s prikazom
društveno-političkih prilika koje su utjecale na njen razvoj, te
definirati ulogu talijanske književnosti u kulturološkom i
civilizacijskom europskom kontekstu.
Ishodi učenja
1. prepoznati relevantne pravce u talijanskoj književnosti
2. prepoznati i definirati glavna obilježja pravaca u talijanskoj
književnosti
3. prepoznati i imenovati glavne predstavnike talijanske
4. Opisivati uobičajene aktivnosti i jednostavnije događaje
iz prošlosti.
5. Sažeti i prepričati kraće i jednostavnije tekstove.
6. Uspoređivati i analizirati razlike talijanskog, hrvatskog i
drugih stranih jezika na fonetskoj, fonološkoj i
grafematskoj razini.
Sadržaj kolegija
1. Fonetski, fonemski i grafemski sustav suvremenog
talijanskog jezika
2. Pravila pisanja i čitanja (dvoslovi, troslovi i dr.)
3. Slogovi
4. Krnjenje dočetka riječi i elizija
5. Diftong i hijat, pokretni diftonzi
6. Osobne zamjenice
21
7. Prezent indikativa: tvorba i uporaba
8. Oblici i uporaba određenih i neodređenih članova
9. Združeni članovi
10. Sklonidba imenica i pridjeva
11. Slaganje imenica, pridjeva i članova
12. Futur I
13. Prilozi
14. Uporaba priloga i pridjeva
15. Brojevi
16. Čestice
17. Neodređeni oblik glagola
18. Perfekt: tvorba i uporaba
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
Obveze
Ishodi
Sati
Udio u
ECTS-
u*
Maksimal
ni udio u
ocjeni
(%)
pohađanje V 1-6 22,4 0,8 0%
aktivnost 1-6 11,2 0,4 10%
2 pismena kolokvija 1-6 22,4 0,8 50%
pismeni radovi
(domaće zadaće, esej
ili referat)
1-6 8,4 0,3 10%
ispit (usmeni) 1-6 20 0,7 30%
ukupno 84 3 100%
Dodatna pojašnjenja:
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora:
1. pohađati više od 70% nastave i aktivno sudjelovati u istoj ili
napisati dodatni referat na zadanu temu
2. predati pismene radove tijekom semsetra
3. položiti dva pismena kolokvija tijekom semestra
4. položiti usmeni ispit u ispitnome roku.
Rokovi ispita i
kolokvija Oglašeni su na mrežnim stranicama Odjela te na Studomatu.
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Literatura
Obvezna:
1. Piotti, D. & De Savorgnani, G. (2007). UniversItalia
Corso di italiano. Alma Edizioni: Firenze (određena
poglavlja).
2. Dardano, M. & Trifone, P. (2003). La lingua italiana:
morfologia, sintassi, fonologia, formazione delle
parole, lessico, nozioni di linguistica e
sociolinguistica (7. izd.). Bologna: Zanichelli
(određena poglavlja).
22
3. Jernej, J. (2001). Talijanska konverzacijska
gramatika. Zagreb: Školska knjiga (određena
poglavlja).
4. Dodatni materijali dobiveni na nastavi
Priručna:
1. Deanović, M. & Jernej, J. (1998). Talijansko-hrvatski
rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
2. Deanović, M. & Jernej, J. (1993). Hrvatsko-talijanski
rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
3. De Mauro, T. (2007). Il dizionario della lingua
italiana. On-line version. Dostupno na:
http://www.demauroparavia.it/ [posjećeno 10. 2.
2016.].
4. Lurati, O. (2001). Dizionario dei modi di dire. Milano:
Garzanti.
5. Pittano, G. (2006). Sinonimi e contrari, Dizionario
fraseologico delle parole equivalenti. Bologna:
Zanichelli.
6. Renzi, I., Salvi, G. & Cardinaletti, A. (ur.) (2001).
Grande grammatica italiana di consultazione. V. I, II i
III. Bologna: Il Mulino
7. Salvi, G. & Vanelli, L. (2004). Nuova grammatica
italiana. Bologna: Il Mulino.
8. Sensini, M. (1997). La grammatica della lingua
italiana. Milano: Mondadori.
9. Zingarelli, N. (2005). Lo Zingarelli. Vocabolario della
lingua italiana. Bologna: ZanichellI.
23
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 157820; 201010 POVIJEST I TEMELJI
PREVOĐENJAPREVOĐENJA STORIA E FONDAMENTI DELLA TRADUZIONE
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
(s poveznicom na
mrežnu str.)
Prof. dr. sc. Rita Scotti Jurić, red. prof.
Studijski program Jednopredmetni studij talijanskog jezika i književnosti
Dvopredmetni studij Kulture i turizma i Talijenskog jezika i kulture
Vrsta kolegija Obavezani /Izborni Razina
kolegija Preddiplomski
Semestar 1 Godina
studija 1.
Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova)
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
talijanski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P –0V –15S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Upisan u prvu godinu studija
Korelativnost
Kolegij «Povijest i temelji prevođenja» interdisciplinarne je naravi i stoga je usko povezan s lingvistikom i teorijom književnosti, te sa Teorijom prevođenja i Prevoditeljskom radionicom namjenjeni
produbljivanju ovog modula.
Cilj kolegija Ovladati složenim problemom prebacivanja jezičnih jedinica jednog sustava u jedinice drugog sustava, te uočiti jezične i kulturne raznolikosti koje otežavaju prevođenje.
Ishodi učenja
1. uočiti i opisati različite vrste prijevoda
2. korektno definirati bitne pojmove koji se javljaju u povijesti prevođenja, te primijeniti odgovarajuća saznanja na prijevodima tekstova
3. analizirati prijevode, s obzirom na usvojena prevoditeljska pravila, a
argumentirana podatcima iz zadane bibliografije
Sadržaj kolegija
1. Osnovni pojmovi 2. Počeci prevođenja i prevoditelji Srednjeg Vijeka; 3. Renesansa i obnova prevođenja; 4. Klasicizam i Romantizam; 5. Različite teorije suvremenog prevođenja; 6. Prevoditelji, pisci i jezičari XX stoljeća 7. Psiholozi, filozofi i semiotičari XX stoljeća 8. Suvremene tendencije u prevoditeljstvu
1. Pohađati više od 70 % nastave. Ako student/studentica
izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne
zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se
pravo na potpis, ispit i upis bodova.
2. Istražiti i predstaviti jednu problematiku vezanu za teoriju i
povijest prevođenja do kraja semestra da bi pristupio/pristupila
završnom ispitu. Ako ne riješi sve obveze do tada gubi pravo na
ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini.
3. Položiti pismeni ili usmeni ispit.
Rokovi ispita i
kolokvija
Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim
stranicama Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-učenju ili
daju na nastavi.
Literatura
Obvezna: 1. MOUNIN, G., 1965, Teoria e storia della traduzione, Piccola Biblioteca Einaudi, Torino. 1. AA.VV., 1973, La traduzione, Saggi e studi, Trieste. (50 str.) 2. OSIMO, B., Storia della traduzione ,Hoepli Milano, 2002. (150 str.)
Izborna: 1. BORELLO, E., 1999, Teorie della traduzione. Glottodidattica e scienza della comunicazione, QuattroVenti, Urbino. 2. BASSNETT, S., 1993, La traduzione, teorie e pratica, Bompiani, Milano. 3. GENTZLER, 1998, Teorie della traduzione. Tendenze contemporanee, a cura di Ulrych, M., UTET Libreria, Torino. 4. NEWMARK, P., 1988, La traduzione: problemi e metodi, Garzanti, Milano. 5. NIDA, E., A., TABER, C. R., 1982, The Theory and Practice of Translation, Leiden. 7. NERGAARD, S., 1995, Teorie contemporanee della traduzione, Bompiani, Milano. 8. GADAMER,H.G., 1983, Verita' e metodo, Milano. 9. LEPSCHY, G.C., 1981, Traduzione, in Enciclopedia, vol. XIV, pp.446-459, Torino. 10. STEINER,G., 1984, Dopo Babele. Il linguaggio e la traduzione, Firenze.
25
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija
42075; OPSIHOT; 51554 OPSIHOT1 JEDINSTVENA
ŠIFRA?
Opća psihologija / Psicologia generale
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Randić (nositeljica)
Studijski programi
preddiplomski i diplomski studij Talijanskog jezika i
književnosti
Vrsta kolegija Obvezan Razina
kolegija
Preddiplomski
Diplomski
Semestar Zimski Godina
studija
I. II. III. Pdpl. i
I. Dipl.
Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova )
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
Talijanski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 30P – 0V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta
Korelativnost Svi kolegiji iz psihologije
Cilj kolegija Steći znanja o osnovnim procesima i obilježjima ljudskoga
doživljavanja i ponašanja
Ishodi učenja
1. definirati osnovne pojmove u psihologiji
2. uspoređivati različite teorije i modele u psihologiji
3. analizirati osnovne psihološke procese i fenomene
- Isnenghi Mario, L'Italia in piazza. I luoghi della vita
pubblica dal 1848 ai giorni nostri, Bologna, Il Mulino,
2004.
- Vighi Fabio. Tramatic Encounters in Italian Film.
Locationg the Cinematic Uncounscious. Bristol-
Portland: Intellect Books, 2006.
56
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 201164; 157865; 53334 TEORIJA PREVOĐENJA
TEORIA DELLA TRADUZIONE
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Prof. dr. sc. Rita Scotti Jurić, red. prof.
Studijski program Jednopredmetni studij talijanskog jezika i književnosti
Vrsta kolegija Obvezan
Razina
kolegija Preddiplomski
Semestar 2 Godina
studija 1.
Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova)
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
talijanski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 20P –0V –10S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Upisan u prvu godinu studija
Korelativnost
Kolegij «Teorija prevođenja» interdisciplinarne je naravi i stoga je usko povezan s lingvistikom i teorijom književnosti, te sa Povijesti i temelj prevođenja i Prevoditeljskom radionicom namjenjen
produbljivanju ovog modula.
Cilj kolegija Ovladati složenim problemom prebacivanja jezičnih jedinica jednog sustava u jedinice drugog sustava, te uočiti jezične i kulturne raznolikosti koje otežavaju prevođenje.
Ishodi učenja
4. uočiti i opisati vrste prijevoda
5. odrediti i razmatrati načine prevođenja osnovnih tekstova (literarnih, poetskih, tehničkih, komunikacijskih, religioznih).
6. korektno definirati bitne pojmove koji se javljaju u teoriji prevođenja, te primijeniti odgovarajuća saznanja na prijevodima tekstova
Sadržaj kolegija
1. Lingvistika i prevođenje 2. Semantika i vizije svijeta 3. Etnografija i semantika; 4. Stilistika i prevođenje; 5. Prevođenje i komunikacija; 6. Prevođenje religiozne tematike; 7. Prevođenje književnih djela; 8. Prevođenje dramskog teksta i prijevod u kinematografiji 9. Prevođenje tehničkih tekstova
1. Pohađati više od 70 % nastave. Ako student/studentica
izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne
zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se
pravo na potpis, ispit i upis bodova.
2. Istražiti i predstaviti jednu problematiku vezanu za teoriju
prevođenja do kraja semestra da bi pristupio/pristupila završnom
ispitu. Ako ne riješi sve obveze do tada gubi pravo na ECTS-e iz
kolegija u toj akademskoj godini.
3. Položiti pismeni ili usmeni ispit.
Rokovi ispita i
kolokvija
Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim
stranicama Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-učenju ili
daju na nastavi.
Literatura
Obvezna: 1. MOUNIN, G., 1965, Teoria e storia della traduzione, Piccola Biblioteca Einaudi, Torino. 1. AA.VV., 1973, La traduzione, Saggi e studi, Trieste. (50 str.) 2. SALMON, L., 2003, Teoria della traduzione. Storia, scienza, professione, Vallardi, Milano (150 str.)
Izborna: 1. BORELLO, E., 1999, Teorie della traduzione. Glottodidattica e scienza della comunicazione, QuattroVenti, Urbino. 2. BASSNETT, S., 1993, La traduzione, teorie e pratica, Bompiani, Milano. 3. GENTZLER, 1998, Teorie della traduzione. Tendenze contemporanee, a cura di Ulrych, M., UTET Libreria, Torino. 4. NEWMARK, P., 1988, La traduzione: problemi e metodi, Garzanti, Milano. 5. NIDA, E., A., TABER, C. R., 1982, The Theory and Practice of Translation, Leiden. 6.. LJUBIČIĆ, M., 2000, Studije o prevođenju, Zavod za lingvistiku Filoz. Fak., Zagreb. 7. NERGAARD, S., 1995, Teorie contemporanee della traduzione, Bompiani, Milano. 8. GADAMER,H.G., 1983, Verita' e metodo, Milano. 9. LEPSCHY, G.C., 1981, Traduzione, in Enciclopedia, vol. XIV, pp.446-459, Torino. 10. STEINER,G., 1984, Dopo Babele. Il linguaggio e la traduzione, Firenze.
58
Kod i naziv kolegija
(169686) (TER3)
(157920) (TJK32)
(157985) (TJKD12)
Terenska nastava / Ricerca su campo
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Doc. dr. sc. Tanja Habrle
Studijski program Preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Talijanski jezik i
književnost
Vrsta kolegija izborni Razina
kolegija
Preddiplomski i
diplomski
Semestar ljetni Godina
studija
II. i III. (preddiplomski)
i
I. (diplomski)
Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova)
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
talijanski
(hvatski)
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 0P – 30V –10S
Preduvjeti Upisana godina studija.
Korelativnost
Program ovog kolegija korelira s programima drugih kolegija koji
obrađuju talijanski jezik i književnost, talijansku kulturu i
umjetnost općenito.
Cilj kolegija
Usvojiti kompetencije za interpretiranje i kritičko vrednovanje
razvoja talijanske kulturne paradigme, te sintetizirati stečena
znanja odlaskom na kulturna događanja u kontekstu talijanske
kulture i/ili putovanjem u Italiju.
Ishodi učenja
1. opisati temeljne pojmove iz područja književnosti,
2. imenovati reprezentativne autore talijanske književnosti i
njihovog književnog opusa,
3. objašnjavati utjecaj društveno-političkih i povijesnih
događaja na zbivanja u književnosti i kulturi uopće,
4. prepoznati, analizirati i interpretirati promjene koje su
obilježile talijansku književnost i kulturu,
5. shvatiti važnost i ulogu književnih djela i umjetnosti
općenito,
6. kritički vrednovati književna djela obrađenih autora.
9. Uloga materinskog jezika u govornoj interakciji na satu stranoga
jezika.
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
(alternativno stjecanje
navesti u studentskim
obvezama)
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimalni
udio u ocjeni
(%)
pohađanje P, S 1. – 3. 28 1 10%
pismeni radovi
(seminarski rad) i usmeno
izlaganje
2. – 3. 18 1 40%
kolokvij (pismeni) 1. – 3. 28 1 20%
ispit (usmeni) 1. – 3. 28 1 30.00%
Ukupno 112 4 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora:
1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastavnoga
rada.
2. Napisati seminarski rad i usmeno ga izložiti.
3. Položiti kolokvij.
4. Položiti završni usmeni ispit.
Rokovi ispita i kolokvija Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim
stranicama Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-učenju ili daju
na nastavi.
Literatura
Obvezna: 1. Čurković-Kalebić, S. (2003). Jezik i društvena situacija. Istraživanje govora u nastavi stranog jezika. Zagreb: Školska knjiga. 2. Selleri, P. (2005). La comunicazione in classe. Roma: Carocci. 3. Tatković, N., Diković, M., Tatković, S. (2016). Pedagoško-psihološki aspekti komunikacije. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. 4. Vrhovac, Y. (2001). Govorna komunikacija i interakcija na satu stranoga jezika. Zagreb: Naklada Ljevak.
Izborna: 1. Beacco, J.-C. et al. (2015). Le dimensioni linguistiche di tutte le discipline scolastiche. Una guida per l'elaborazione dei curricola e per la formazione degli insegnanti. Council of Europe – Università degli Studi di Milano, Italiano LinguaDue, 2016. Dostupno na: http://riviste.unimi.it/index.php/promoitals/article/view/7579/7352 (4/10/2016). 2. Cattana, A., Nesci, M. T. (2004). Analizzare e correggere gli errori. Guerra Edizioni: Perugia. 3. Firth, A. & Wagner, J. (1997). On discourse, communication, and (some) fundamental concepts in SLA research, Modern Language Journal, 81 (3), 285-300. 4. Kramsch, C. (1986). From Language Proficiency to Interactional Competence. Modern Language Journal, 88 (4), 603-607. 5. Hatch, E. (1992). Discourse and Language Education. Cambridge Language Teaching Library. 6. La Rocca, E. (2016). Gli atti linguistici nel contesto classe. U: International Journal of Developmental and Educational Psychology. Revista INFAD de Psicología., 2(1), 419-434. Dostupno na:
http://infad.eu/RevistaINFAD/OJS/index.php/IJODAEP/article/view/308 (13/5/2019). 7. Matthiae, C. (2010). Valutazione della produzione scritta: parametri, griglie e soggettività. U: Italiano LinguaDue, n. 1, 104-110. Dostupno na: http://riviste.unimi.it/index.php/promoitals/article/view/634/848 (13/5/2019).
8. Coulthard, M. (2002). Advances in Spoken Discourse Analysis. New York: Routledge. Dostupno na: http://liduaeka.weebly.com/uploads/1/0/7/6/10761275/advances_in_spoken_da.pdf (13/5/2019). 9. William Davis, R. (2015). Critical Discourse Analysis as an Interdisciplinary Research Methodology for Interdisciplinary, Intercultural and an Inter-institutional Assessment Tool for Student-perceived Learning Compared with Instructor-perceived Teaching Interdisciplinary Online Courses. Procedia – Social and Behavioral Sciences, 177, 278-283. Dostupno na: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042815016900 (13/5/2019).
Usvojiti komunikacijsku kompetenciju na engleskome jeziku na
razini B1+ sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.
Cilj je kolegija usavršavanje znanja engleskog jezika
unaprjeđivanjem vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja s
naglaskom na razvijanu vokabulara, komunikacijskih vještina te
proširivanju znanja o određenim jezičnim strukturama s
posebnim naglaskom na do tada obrađene gramatičke teme.
Ishodi učenja
• Razumjeti glavne misli i tematski i lingvistički
zahtjevnog govora o konkretnim i apstraktnim temama ako je
iznesen standardnim jezikom.
• Koristiti niz strategija – slušati, provjeravati
razumijevanje, i sl.
• Brzo prelistati priručnik i u njemu pronaći i razumjeti
odgovarajuća objašnjenja za rješavanje određenog problema
• U priči ili dramskom tekstu shvatiti motive zbog kojih
likovi postupaju na određeni način, te posljedice postupaka u
razvoju radnje.
• Pridonijeti raspravi o poznatim temama s
razumijevanjem sugovornika, pozivanjem drugih da nešto kažu i
sl.
94
• Voditi intervju provjeravajući je li dobro protumačio
dobivenu informaciju te nadograđujući na zanimljive odgovore.
• Iznositi pretpostavke o određenim uzrocima i
posljedicama, te raspravljati o hipotetskim situacijama.
• Komunicirati s prihvatljivom točnošću i ispraviti svoje
pogreške.
• Napisati osvrt na film ili knjigu.
• Izraziti pismeno osjećaje i strahove, ispričati novosti tako
da bude jasno što osobno smatra važnim u nekom događaju.
Sadržaj kolegija
• Pasiv
• Neupravni govor
• Realne i hipotetske pogodbene rečenice
• Zavisno složene rečenice
• Slaganje vremena
• Tvorba riječi
• Sve vrste i oblici imenica, pridjeva i zamjenica
• Prilozi, prijedlozi, članovi, veznici
• Modalni glagoli
• Glagolski oblici u pravoj i nepravoj sadašnjosti
*Gramatički se sadržaji obrađuju uz aktualne teme iz engleske
kulture.
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
Obveze
Ishodi (navodi
se redni
broj)
Sati
Udio u
ECTS-
u*
Maksimal
ni udio u
ocjeni
(%)
Aktivnosti u nastavi 1-6 45 1 20%
Samostalni zadaci:
esej, osvrt,
prezentacija, vježbe
1-6 28 0.5 10%
Kontinuirana provjera
znanja (2 pismena
kolokvija)
1-6 11 1.5 25%+25
%=50%
Završni ispit: usmeni
(primjena stečenih
znanja: leksik i
gramatičke strukture u
govoru)
1-6 28 1 20%
ukupno 112 4 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora:
1. predati seminarski rad najkasnije do zadnjeg dana predavanja
2. ostvariti dovoljan postotak za izlazak na usmeni ispit (vidi
niže navedeno)
95
Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na
ostvarivanje dodatnih 20% uspješnosti. Student je dužan napisati
samostalni pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra.
Pismeni se rad predaje prema dogovorenim rokovima. Ukoliko
je riječ o završnom pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za
pristup usmenom ispitu, studenti su obvezni predati ga
najkasnije do kraja predavanja u tekućem semestru. Studenti su
dužni sami istražiti aktualnu literaturu vezano za problematiku.
Osobito je važno samostalno proučiti relevantnu literaturu iz
metodologije znanstvenog istraživanja. Upute o izradi
seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru
prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama
e-učenja.
Položenim pismenim ispitom smatra se test na kojem je student
ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova.
Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog
postotka uspješnosti na pismenim ispitima, usmenom ispitu, iz
seminara i aktivnosti u nastavi.
Rokovi ispita i
kolokvija Studomat/stranice e-učenja
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Dodatna pojašnjenja:
Pohađanje nastave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka
(dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne
ostvaruju ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izostanke
potrebno nadoknaditi. („Extra Activity“ literatura: 1 ECTS 200
str/hrv.; 1 ECTS 100 str./engl.)
Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je iz svakoga
segmenta prije njega (tijekom nastave) doseći minimalni broj
bodova (ukupno 20), stoga je i pohađanje nastave u konačnici
važno u zbroju bodova.
U semestru se pišu 2 pismena kolokvija. Na kraju semestra
pristupa se završnome ispitu (usmenome), maksimalno 4 puta,
samo ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene.
U konačnu ocjenu ulaze svi rezultati.
Struktura i pravila pisanja osvrta, eseja, vježbi te prezentacija
elaborirana su na stranicama e-učenja te je svaki student
obavezan informirati se na vrijeme o svojim dužnostima tijekom
studija.
Aktivnosti u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na vježbe.
12% = Prisustvuje vježbama, no ne sudjeluje u radu,
individualni radovi nisu napisani na vrijeme.
14% = Pripremljen/-na je, no pripreme su nepotpune - uz veće
nedostatke
96
16% = Pripremljen/-na je, no pripreme nisu posve korektne
18% = Redovito je pripremljen/-na, pripreme su korektne,
dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij,
uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira
sadržaje važne za kolegij, te donosi dodatne materijale.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (ali i detaljnije prema
proporcionalnome postotku):
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = 4%
ocjene
od 61% do 70% = 9%
ocjene
od 71% do 80% = 15%
ocjene
od 81% do 90% = 20%
ocjene
od 91% do 100% = 25% ocjene
Samostalni zadaci ocjenjuju se ovako:
0% = Radovi nisu napisani i prezentirani ili ne sadrže tražene
elemente.
4% = Radovi sadrže manje od 50% traženih elemenata.
7% = Radovi sadrže više od 50% traženih elemenata, ali
nisu slijeđeni zadani naputci o oblikovanju rada.
10% = Radovi su napisani i prezentirani, te sadrže tražene
elemenata i čine skladnu cjelinu: u formalnome, jezičnome, i
sadržajnome smislu.
Završni usmeni ispit ocjenjuje se ovako:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = 12%
ocjene
od 61% do 70% = 14%
ocjene
od 71% do 80% = 16%
ocjene
od 81% do 90% = 18%
ocjene
od 91% do 100% = 20% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na
sljedeći način:
A = 90 - 100% 5 (izvrstan) =
89 - 100% ocjene
B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) =
76 - 88% ocjene
C = 70 - 79,9% 3 (dobar) =
63 - 75% ocjene
97
D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) =
50 - 62% ocjene
Literatura
Obvezna: UDŽBENICI: 1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur. (2013.): English for International Tourism New Edition, Longman (udžbenik, radna bilježnica, CD); Upper - Intermediate Level; Units 1-5 2. O'Driscoll, James (1996..): Britain, OUP 3. Dodatni materijali dobiveni na nastavi 4. Oxford, Longman ili neki drugi jednojezični rječnik 4. Academic Vocabulary in Use, CUP Priručna: GRAMATIKE: 1. Murphy, Raymond (2001), English Grammar in
Use,Upper-Intermediate to Advanced, CUP 2. Thomson, A.J. i Martinet, A.V. (New-ed), A Practical
English Grammar, OUP 3. Greenbaum, Sidney i, Quirk, Randolph (1990.): A
Student's Grammar of the English Language, Longman
4. Hewings, Martin (2003): Intermediate to Advanced Grammar in Use; CUP
5. Greenbaum, Sidney and Quirk, Randolph (1990): A
Student’s Grammar of the English Language,
Longman
6. Biber, Douglas; Susan Conrad; Geoffrey Leech
(2002): Student's Grammar of Spoken and Written
English, Longman
7. McCarthy, M. and O'Dell, F (2012): English
Vocabulary In Use (Advanced), Cambridge
University Press
8. Side, R., G. Wellman (2007) Grammar and
Vocabulary for CAE and CPE, Harlow: Longman
Pearson Education
9. Vince, M. (2010). Advanced Language Practice.
Oxford: Macmillan
10. McCarthy, M. and O'Dell, F. (2008): English
Collocations In Use, Cambridge University Press
98
11. Wright. J. (2002): Idioms Organizer Language,
Teaching Publications. London: Commercial Colour
Press
RJEČNICI:
57. Longman Dictionary of Contemporary English (New-ed), Longman.
58. Bujas Željko (1999.), Veliki englesko-hrvatski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb
59. Bujas Željko (1999.), Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb
60. Ivir, Vladimir i sur. (1998.), Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik, Školska knjiga, Zagreb
99
Kod i naziv kolegija (78189) (KTNJI3) Njemački jezik I3
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Marieta Djaković, viša predavačica (nositeljica)
https://fitiks.unipu.hr/fitiks/marieta.djakovic
Studijski program Jednopredmetni preddiplomski sveučilišni studij Talijanski jezik
i književnost
Vrsta kolegija Izborni
Razina
kolegija
Preddiplomski
Semestar Zimski
Godina
studija
II.
Mjesto izvođenja Dvorana, vanjske
institucije
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
Njemački jezik/Hrvatski
jezik
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 30P – 15V –0S
Preduvjeti Odslušan i položen kolegij Njemački jezik I-1 i Njemački jezik
I-2
Korelativnost
Program kolegija usporediv je sa sličnim kolegijima, dakle
stranim jezicima, koji se predaju u sklopu sveučilišnih studija u
srednjoj i zapadnoj Europi.
Cilj kolegija
Cilj kolegija je upoznavanje njemačkog jezika kao i
usvajanje vještina u korištenju tog jezika: razvijanje
receptivnih sposobnosti (čitanje / slušanje) te razvijanje
3. Graffi, G. (1994.), Sintassi, Bologna, Il Mulino, 15-22.
4. Simone, R. (2005.), Fondamenti di linguistica, Roma-Bari, Laterza, 193-230.
Izborna:
5. Benincà, P. (1993.), Sintassi, u A. A. Sobrero (ur.), Introduzione all’italiano contemporaneo. La variazione e gli usi, 2. sv., Roma-Bari, Laterza, 247-290.
114
6. Berruto, G. (1997.), Corso elementare di linguistica generale, Torino, UTET.
7. Cook ,V. J. (1996.), La grammatica universale, Bologna, Il
Mulino.
8. Donati, C. (2008), La sintassi. Regole e strutture. Bologna: Il Mulino.
9. Frascarelli, M. Ramaglia, F., Corpina, B. (2012), Elementi di sintassi. Cesena, Roma: Caissa Italia.
10. La Fauci, N. (2009.), Compendio di sintassi italiana, Bologna, Il Mulino.
11. Matthews, P.H. (1982.), Sintassi, Bologna, Il Mulino. 12. Selkirk, E. (1982.), The Syntax of Words, Cambridge
(Mass.), MIT Press. Priručna:
1. Jernej, J. (2001.), Talijanska gramatika, Zagreb, Školska
knjiga.
2. Marinucci, M. (1999.), La lingua italiana. Grammatica,
Milano, Mondadori.
3. Mosca, N. (a cura di) (2011.), Grammatica essenziale.
Italiano, Novara, De Agostini.
4. Renzi, L. (a cura di) (1988.), Grande grammatica
italiana di consultazione, Bologna, Il Mulino.
5. Salvi, G., Vanelli L. (2004.), Nuova grammatica italiana,
Bologna, Il Mulino.
6. Scalise, S., Bisetto, A. (2008.), La struttura delle parole,
Bologna, Il Mulino.
7. Scarduelli, T., et al. (1996.), Testo, lingua e grammatica,
Milano, Principato.
8. Sensini, M. (1997.), La grammatica della lingua italiana,
Milano, Mondadori.
9. Serianni, L. (1988.), Grammatica italiana, Torino,
UTET.
10. Trifone, P., Palermo, M. (2000.), Grammatica italiana di
base, Bologna, Zanichelli.
115
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija Sociologija kulture/ Sociologia della cultura (157918) (TJK30)
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Prof. dr.sc. Mirko Štifanić
Dr. Sc. Edgar Buršić, viši predavač
Studijski program Preddiplomski (svi programi i smjerovi) i diplomski studij
talijanskog jezika i književnosti
Vrsta kolegija Obavezan
Izborni
Razina
kolegija
Preddiplomski
(obavezan)
Diplomski
Semestar Ljetni Godina
studija
II.(kojima je obavezan);
III. I. II. (izborni)
Mjesto izvođenja Predavaonica
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
Hrvatski
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 20 – 0 – 20
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta.
Korelativnost
Uvod u filozofiju/ Introduzione alla filosofia, Opća psihologija/
Psicologia generale, Uvod u pedagogiju/ Introduzione alla
pedagogia, Opća pedagogija/ Pedagogia generale, Etnos i
kolektivni identitet/ Etnicità e identità collettiva,
Sociolinguistica/ Sociolingvistika, Sociologia della letteratura/
7. eksplozija informatičke tehnologije i njen utjecaj
na kulturu, ekonomiju i politiku
8. komunikacija u procesu interakcije
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
Obveze
(brisati nepotrebne
retke)
Ishodi (navodi
se redni
broj)
Sati
Udio u
ECTS-
u*
Maksimal
ni udio u
ocjeni
(%)
pohađanje P 1-4
22.5
0.80 0
pismeni radovi
(seminarski, esej,
prikaz, radni listići...)
2, 3, 4 28 1 0
ispit (usmeni) 1-4
33.
5 1.2 100
Ukupno 84 3
Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): na usmenom ispitu
studentima će biti postavljena tri pitanja te ocjenjena kvaliteta
odgovora od 1 do 5. Ispitivanje po studentu u prosjeku traje 17
minuta.
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora:
1. prisustvovati na najmanje 70% nastave (20 školskih sati) u
semestru u kojem je upisala/upisao kolegij. U slučaju
neispunjavanja uvjeta student/ica mora ponovno upisati kolegij
sljedeće godine.
2. predati seminar najkasnije 8 dana prije prijavljenog ispitnog
roka. U suprotonom gubi pravo izlaska na ispitni rok. Ukoliko je
potrebno ispraviti seminar, zadnja ispravljena verzija mora biti
predana do najkasnije tjedan dana nakon ispita. Tema seminara
treba biti dogovorena s predavačem.
Rokovi ispita i
kolokvija
Ispitni rokovi za cijelu akademsku godinu se nalaze u
Studuomatu te na mrežnim stranicama Dr. sc. Edgara Buršića
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Kratke upute za realizaciju seminara: seminar mora imati 2000
riječi. Tolerira se odstupanje od +/-150 riječi. Potrebno je jasno
navoditi izvore, ne toleriraju se plagijati.
Literatura
Obvezna:
Griswold, Wendy. 2012. Cultures and Societies in a Changing
World. London: Sage.
117
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 201192; 202410;169659; 157843 Dvojezičnost i višejezičnost / Bilinguismo e plurilinguismo
Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica
Prof. dr. sc. Rita Scotti Jurić https://fitiks.unipu.hr/fitiks/rita.scotti_juric
Studijski program
Jednopredmetni sveučilišni preddiplomski studij Talijanski jezik i književnost Dvopredmetni sveučilišni preddiplomski studij Kultura i turizam- Talijanski jezik i kultura
Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija
Preddiplomskii
Semestar Ljetni Godina studija
IV.
Mjesto izvođenja Ronjgova 1
Jezik izvođenja (drugi jezici)
Talijanski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru
20P – 0V – 10S
Preduvjeti za upis i za svladavanje
Nema preduvjeta za upis, a za svladavanje je preduvjet mogućnost praćenja literature na talijanskom i/ili engleskom jeziku.
Korelativnost Sociolingvistika, Kontrastivna lingvistika, Teorija jezika i kultura u doticaju, Glotodidaktika
Cilj kolegija
- Ovladati teorijskim osnovama dvojezičnosti/višejezičnosti i primijeniti znanstvene metode u provođenju istraživanja u okviru hrvatsko-talijanske dvojezičnosti u Istri
Ishodi učenja
11. Pravilno definirati i tumačiti značajne pojmove i
osnove znanstvenog promišljanja te relevantnih
suvremenih metoda istraživanja
dvojezičnosti/višejezičnosti.
12. Objasniti teorijske odrednice i osnove promišljanja i istraživanja dvojezičnosti/višejezičnosti.
13. Prepoznati i kritički analizirati tipologije i značajna obilježja društvene i individualne dvojezičnosti/višejezičnosti.
14. Odrediti i razmatrati temeljne jezične, sociolingvističke i jezično-političke dimenzije hrvatsko-talijanske dvojezičnosti u Istri.
15. Kritički analizirati pravne okvire i modalitete provedbe posebnih jezičnih prava manjinskih skupina te promicanja i očuvanja dvojezičnosti/višejezičnosti.
16. Primijeniti znanstvene metode u promišljanju i istraživanju određenoga aspekta hrvatsko-talijanske dvojezičnosti u Istri.
Sadržaj kolegija
1. Istraživanje dvojezičnosti/višejezičnosti: pojmovni uvod, temeljne tipologije i teorijske odrednice.
2. Podjela i značajna obilježja sociolingvističkih i psiholingvističkih vrsta dvojezičnosti/višejezičnosti.
3. Sociopsihološki pristup dvojezičnosti/višejezičnosti. 4. Teorije jezičnih funkcija i višejezična interkulturna
komunikacija. 5. Hrvatsko-talijanska dvojezičnosti u Istri: dijakronijska
i sinkronijska perspektiva. 6. Funkcionalna obilježja dvojezičnosti/višejezičnosti
istarskog područja.
Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja
Obveze Ishodi Sati Udio u ECTS-u
Maksimalni udio u ocjeni (%)
pohađanje (P) 1.-6. 14 0,50 10%
samostalni zadatci 4.-6. 14 0,5 60%
ispit (pismeni ili usmeni)
3.-5. 56 2,0 30%
ukupno 84 3 100%
Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja):
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 50% nastave. Ako student/studentica izostane od 50% do 70% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 70%, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Istražiti i predstaviti prethodno dogovorenu temu za seminarski rad prema dogovorenim rokovima u semestru. 3. Riješiti sve obveze iz kolegija u zadanom roku da bi pristupio/pristupila završnom ispitu. Ako ne riješi sve obveze do zadanog roka, tada gubi pravo na ECTS bodove iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju. 4. Položiti pismeni ispit.
Rokovi ispita i kolokvija
Daju se na početku akademske godine.
Literatura Obvezna:
1. Gusmani, R. (2004.), Saggi sull'interferenza linguistica, Firenze, Le Lettere, 9-136.
119
2. Milani Kruljac, N. (1990.), La comunità italiana in Istria e a Fiume fra diglossia e bilinguismo, Etnia 1, Centro di ricerche storiche di Rovigno, Trst-Rovinj, 3-96.
3. Milani Kruljac, N. (2001.), Situazione linguistica, u F. Radin i G. Radossi (ur.), La comunità rimasta, Zagreb, Garmond, 239-250.
4. Milani Kruljac, N. (ur.) (2003.), Italiano fra i giovani dell'Istro-quarnerino, 1. i 2. sv., Pula-Rijeka, Pietas Iulia-Edit.
5. Scotti Jurić, R. (2003.), Bilinguismo precoce: funzioni e usi linguistici, Pula-Rijeka, Pietas Julia, Edit, 20-39, 60-87.
6. Wei, L., Moyer, M. (ur.) (2008.), Blackwell Guide to Research Methods in Bilingualism and Multilingualism, Wiley-Blackwell, 18-72, 88-107.
Izborna:
7. Abdelilah Bauer, B. (2008.), Il bambino bilingue. Crescere parlando più di una lingua, Milano, Cortina Raffaello.
8. Appel, R., Muysken, P. (1987.), Language contact and bilingualism, London, Edward Arnold.
9. Carli, A. (2007.), Studi su fenomeni, situazioni e forme del bilinguismo, Milano, Franco Angeli.
10. Balboni, P. E. (1999.), Educazione bilingue, Guerra Edizioni.
11. Berruto, G. (1995.), Fondamenti di socilolinguistica, Bari, Laterza.
12. Bhatia, T. K., Ritchie, W. C. (ur.) (2007.), The Handbook of Bilingualism, Blackwell Publishers.
13. Dal Negro, S., Willeit, C., Carpene, A. (1999.), Studi su fenomeni, situazioni e forme del bilinguismo, Franco Angeli.
14. Fabbro, F. (1996.), Il cervello bilingue. Neurolinguistica e poliglossia, Astrolabio Ubaldini.
15. Fabbro, F. (2004.), Neuropedagogia delle lingue. Come insegnare le lingue ai bambini, Roma, Astrolabio Ubaldini.
16. Fishman, J. A. (1979.), Istruzione bilingue, Bergamo, Minerva Italica.
17. Grosjean, F. (2006.), Studying bilinguals: Methodological and conceptual issues, u T. Bhatia i W. Ritchie (ur.), The Handbook of Bilingualism, Wiley-Blackwell, 32-63.
18. Hamers, J., Blanc, M. (2000.), Bilinguality and Bilingualism, Cambridge, Cambridge University Press.
19. Hoffman, C. (1991.), An Introduction to Bilingualism, London, Longman.
120
Priručna: 20. Auer, P., Wei, L. (ur.) (2007.), Handbook of
Mulitingualism and Multilingual Communication, Berlin, Mouton de Gruyter.
21. Baker, C. (2000.), The Care and Education of Young Bilinguals: An Introduction for Professionals, Multilingual Matters.
22. Dewaele, J. M., Housen, A., Wei, L. (ur.) (2003.), Bilingualism: Beyond Basic Principles, Cleters.
23. Grosjean, F. (1982.), Life with Two Languages. An Introduction to Bilingualism, Cambridge (Mass.)/London, Harvard, University Press.
24. Kroll, J. F., De Groot, A. M. B. (ur.) (2005.), Handbook of Bilingualism: Psycholinguistic Approaches, Oxford, Oxford University Press.
25. Hakuta, K. (1986.), Mirror of Language: The Debate on Bilingualism, New York, Basic Books.
26. Nicol, J. L. (ur.) (2001.), One Mind, Two Languages: Bilingual Language Processing, Oxford, Blackwell Publishers.
27. Scotti Jurić, R. (2008.), Didattica della comunicazione in classi bilingui, Rijeka, Edit, 65-130.
28. Romaine, S. (1995.), Bilingualism, Oxford, Blackwell. 29. Wei, L. (2007.), Methodological questions in the study
of bilingualism, u L. Wei (ur.), The Bilingualism Reader, London/New York, Routledge, 495-505.
30. Weinreich, U. (1974.), Lingue in contatto, Torino, Boringhieri.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 51644 (OPDID) OPĆA DIDAKTIKA/DIDATTICA GENERALE
Nastavnica
Suradnica
izv.prof. dr. sc. Elvi Piršl
Studijski program Jednopredmetni preddiplomski sveučilišni studij Talijanskog jezika i
književnosti
Vrsta kolegija izborni
Razina kolegija
preddiplomski
Semestar ljetni
Godina studija IV.
Mjesto izvođenja učionica 12
(ulica I. M. Ronjgova 12)
Jezik izvođenja
(drugi jezici)
talijanski
(hrvatski)
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 15P – 15V – 0S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje
Preduvjet za upis kolegija Opća didaktika određen je odredbama programskog
studija za upis u višu godinu studija, a za savladavanje ovog kolegija odslušani
Usvojiti komunikacijsku kompetenciju na engleskome jeziku na
razini B2 sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.
Cilj je kolegija usavršavanje znanja engleskog jezika
unaprjeđivanjem vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja s
naglaskom na razvijanu vokabulara, komunikacijskih vještina te
proširivanju znanja o određenim jezičnim strukturama s
posebnim naglaskom na do tada obrađene gramatičke teme.
Ishodi učenja
• Primijeniti uvježbane gramatičke strukture i usvojeni
vokabular u usmenom i pismenom izražavanju
• Demonstrirati toleranciju, poštovanje različitosti i
mišljenja drugih.
• Potpuno razumjeti što mu se govori standardnim
govornim jezikom, čak i u bučnom okolišu
• Brzo odrediti sadržaj i važnost neke vijesti, članka i
izvještaja o temama iz područja svog interesa, te odlučiti
zavređuju li pozornije čitanje.
• Može prirodno započeti, podržavati i zaključiti razgovor,
te u takvoj razmjeni uspješno uzimati i prepuštati riječ.
• Napisati jasan i podroban tekst.
• Dugo govoriti prilično ujednačenim tempo i, premda
može zastajkivati tražeći pravu riječ, ne primjećuju se duže
stanke.
124
• Može se služiti uobičajenim frazama.
Sadržaj kolegija
• Tvorba riječi
• Sve vrste i oblici imenica, pridjeva i zamjenica
• Prilozi, prijedlozi, članovi, veznici
• Modalni glagoli
• Glagolski oblici te glagoli u pravoj i nepravoj
sadašnjosti, prošlosti i budućnosti
*Gramatički se sadržaji obrađuju uz aktualne teme iz engleske
kulture.
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
Obveze
Ishodi (navodi
se redni
broj)
Sati
Udio u
ECTS-
u*
Maksimal
ni udio u
ocjeni
(%)
Aktivnosti u nastavi 1-6 45 1 20%
Samostalni zadaci:
esej, osvrt,
prezentacija, vježbe
1-6 28 0.5 10%
Kontinuirana provjera
znanja (2 pismena
kolokvija)
1-6 11 1.5 25%+25
%=50%
Završni ispit: usmeni
(primjena stečenih
znanja: leksik i
gramatičke strukture u
govoru)
1-6 28 1 20%
ukupno 112 4 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora:
1. predati seminarski rad najkasnije do zadnjeg dana predavanja
2. ostvariti dovoljan postotak za izlazak na usmeni ispit (vidi
niže navedeno)
Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na
ostvarivanje dodatnih 20% uspješnosti. Student je dužan napisati
samostalni pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra.
Pismeni se rad predaje prema dogovorenim rokovima. Ukoliko
je riječ o završnom pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za
pristup usmenom ispitu, studenti su obvezni predati ga
najkasnije do kraja predavanja u tekućem semestru. Studenti su
dužni sami istražiti aktualnu literaturu vezano za problematiku.
Osobito je važno samostalno proučiti relevantnu literaturu iz
metodologije znanstvenog istraživanja. Upute o izradi
seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru
prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama
e-učenja.
125
Položenim pismenim ispitom smatra se test na kojem je student
ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova.
Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog
postotka uspješnosti na pismenim ispitima, usmenom ispitu, iz
seminara i aktivnosti u nastavi.
Rokovi ispita i
kolokvija Studomat/stranice e-učenja
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izostanke potrebno nadoknaditi. („Extra Activity“ literatura: 1 ECTS 200 str/hrv.; 1 ECTS 100 str./engl.) Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je iz svakoga segmenta prije njega (tijekom nastave) doseći minimalni broj bodova (ukupno 20), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. U semestru se pišu 2 pismena kolokvija. Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (usmenome), maksimalno 4 puta, samo ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu ulaze svi rezultati. Struktura i pravila pisanja osvrta, eseja, vježbi te prezentacija elaborirana su na stranicama e-učenja te je svaki student obavezan informirati se na vrijeme o svojim dužnostima tijekom studija. Aktivnosti u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na vježbe. 12% = Prisustvuje vježbama, no ne sudjeluje u radu,
individualni radovi nisu napisani na vrijeme.
14% = Pripremljen/-na je, no pripreme su nepotpune uz veće nedostatke
16% = Pripremljen/-na je, no pripreme nisu posve korektne 18% = Redovito je pripremljen/-na, pripreme su korektne,
dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij,
uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij, te donosi dodatne materijale.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (ali i detaljnije prema
proporcionalnome postotku): manje od 50% točnih odgovora = 0%
ocjene od 51% do 60% = 4% ocjene
126
od 61% do 70% = 9% ocjene od 71% do 80% = 15% ocjene od 81% do 90% = 20% ocjene od 91% do 100% = 25%
ocjene
Samostalni zadaci ocjenjuju se ovako: 0% = Radovi nisu napisani i prezentirani ili ne sadrže
tražene elemente. 4% = Radovi sadrže manje od 50% traženih elemenata. 7% = Radovi sadrže više od 50% traženih elemenata, ali
nisu slijeđeni zadani naputci o oblikovanju rada. 10% = Radovi su napisani i prezentirani, te sadrže tražene
elemenata i čine skladnu cjelinu: u formalnome, jezičnome, i sadržajnome smislu.
Završni usmeni ispit ocjenjuje se ovako: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 12% ocjene od 61% do 70% = 14% ocjene od 71% do 80% = 16% ocjene od 81% do 90% = 18% ocjene od 91% do 100% = 20% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene
B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene
C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene
D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene
Literatura
Obvezna:
1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur.
English for International Tourism, New Edition (2013.),
Longman (udžbenik, radna bilježnica, CD);
Upper - Intermediate Level; Units 6-8
2. O'Driscoll, James (1996): Britain, OUP
3. Dodatni materijali dobiveni na nastavi
4. Oxford, Longman ili neki drugi jednojezični rječnik
4. Academic Vocabulary in Use, CUP
Priručna:
127
GRAMATIKE: 61. Murphy, Raymond (2001), English Grammar in
Use,Intermediate Level, CUP 62. Thomson, A.J. i Martinet, A.V. (New-ed), A Practical
English Grammar, OUP 63. Greenbaum, Sidney i, Quirk, Randolph (1990): A
Student's Grammar of the English Language, Longman
64. Hewings, Martin (2003.): Intermediate to Advanced Grammar in Use; CUP
65. Willis, Dave (1993.): Collins Cobuild Student's Grammar; HarperCollins Publisher
4. karakteristike talijanskog Baroka u književnosti i predstavnici
istog (G. B. Marino)
5. preduvjeti i razlozi nastanka Arkadije (prva polovica XVIII.
stoljeća)
6. specifičnosti i karakteristike Arkadije i njeni predstavnici
7. razlozi nastanka Iluminizma (druga polovica XVIII. stoljeća) i
razvoj tog pravca u Europi
8. karakteristike i specifičnosti talijanskog Iluminizma
9. predstavnici Iluminizma u glavnim gradovima (Milano,
Venezia i Napoli) u kojima se taj pravac razvio u Italiji
10. predstavnici talijanskog Iluminizma i njihova najznačajnija
djela:
G. Parini. V. Alfieri i C. Goldoni
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
Obveze Ishodi Sati ECTS
Maksimal
ni udio u
ocjeni
(%)
pohađanje i aktivnost
(P) 1. – 6. 44 1,6 10%
pismeni rad (analiza
teksta) 3. – 5. 20 0,7 15%
usmena izlaganja 3. – 5. 20 0,7 15%
pismeni kolokvij 2. – 5. 34 1,2 25%
usmeni ispit 1. – 6. 50 1,8 35%
Ukupno: 168 6 100%
Studentske obveze
Kako bi položio/la kolegij, student/studentica mora:
1. Pohađati više od 70% nastave. Ukoliko student/studentica
izostane sa 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne
zadatke. Ukoliko izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se
pravo na potpis, ispit i upis bodova.
2. Istražiti i usmeno izlagati zadanu temu.
3. Napisati seminar od najmanje pet (5) kartica teksta i predati
ga najmanje deset (10) dana prije termina usmenog ispita.
Napomena: (vrijedi za obveze 2. i 3.)
Student/studentica treba u zadanom roku riješiti sve obveze iz
kolegija kako bi mogao/la pristupiti završnom ispitu. Ukoliko
ne riješi sve obveze do zadanoga roka gubi pravo na ECTS-e
iz kolegija u toj akademskoj godini.
4. Položiti usmeni kolokvij.
5. Položiti završni usmeni ispit.
Rokovi ispita i
kolokvija
Određuju se na početku akademske godine i objavljuju na
mrežnim stranicama Sveučilišta te unose u ISVU (Informacijski
Sustav Visokih Učilišta).
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij Materijali za predavanja objavljuju se na e-učenju.
133
Literatura
Obvezna:
1. FERRONI G., Storia della letteratura italiana, Einaudi
Scuola, Torino,
1991.,
2. GIBELLINI P. - OLIVA G. - TESIO G., Lo spazio letterario.
Storia e
geografia della letteratura italiana, La Scuola, Brescia, 1990
(str. 275 - 436),
3. PETRONIO G., L'attività letteraria in Italia, Palumbo,
Firenze, 1991
(str. 327 - 554), ili druga edicija,
4. SAMBUGAR C. - ERMINI D., Pagine di letteratura italiana
ed europea. Profilo storico e antologia (1-3), La Nuova Italia,
Firenze, 1994, ili bilo koja druga antologija na talijanskom
jeziku koja sadrži autore i djela iz talijanske književnosti.
Priručna:
1. BELLINI G. - MAZZONI G., Letteratura italiana. Storia,
forme e testi,
Laterza, Bari, 1995.,
2. BRIOSCHI F. - DI GEROLAMO C., Manuale di letteratura
italiana (1-4),
Bollati Boringhieri, Milano, 1993.,
3. CESERANI R., Guida allo studio della letteratura, Laterza,
Roma, 2002.
4. SAMBUGAR C. - ERMINI D., Pagine di letteratura italiana
ed europea.
Profilo storico e antologia (svezak 2, str. 620 – 920), La
Nuova Italia,
Firenze, 1994.,
5. SEGRE C. - MARTIGNONI C., Testi nella storia. La
letteratura italiana
dalle origini al Novecento, Mondadori, Milano, 1994.
134
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 201195, Danteova Božanstvena komedija: Raj
Filologia dantesca: Paradiso
Nastavnik doc. dr. sc. Sandro Cergna
Studijski program Jednopredmetni preddiplomski sveučilišni studij Talijanskoga
jezika i književnosti
Vrsta kolegija obvezni Razina
kolegija preddiplomski
Semestar zimski Godina
studija III.
Mjesto izvođenja predavaonica po
rasporedu
Jezik
izvođenja talijanski jezik
Broj ECTS bodova 5 Broj sati u
semestru 20P – 0V – 10S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje
Nema preduvjeta za upis, a za savladavanje sadržaja kolegija preduvjet je sposobnost praćenja predavanja i konzultiranja literature na talijanskom i/ili engleskom jeziku.
Korelativnost
Povijesni pregled talijanske književnosti, Počeci talijanske
književnosti i XIII. stoljeće, Talijanska književnost XIV.
stoljeća, Književni seminar 2 i 3, Stilistika i metrika, Teorija
književnosti, Uvod u filozofiju, Sociologija književnosti
Cilj kolegija
Usvojiti kompetencije za proučavanje Božanstvene komedije u
kontekstu srednjovjekovne talijanske i europske kulture te za
analiziranje kompozicijske, metričke i poetičke značajke treće
kantike, Raj (Paradiso)
Ishodi učenja
1. Definirati Danteovu ulogu u kontekstu srednjovjekovne
talijanske i
europske kulture
2. Objasniti ulogu Božanstvene komedije u Danteovom opusu
3. Povezati Danteove etičke, političke, religiozne i poetičke
misli
4. Analizirati odabrana pjevanja Raja i parafrazirati odabrana
8. najznačajniji autori i književna djela za djecu i mladež
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
(alternativno stjecanje
navesti u studentskim
obvezama)
Obveze
Ishodi (navodi
se redni
broj)
Sati ECTS
Maksimal
ni udio u
ocjeni
(%)
pohađanje P 1-5 22,5 0,8 0 %
seminarski rad 3-6 50 1,8 20%
kolokvij I (usmeni) 1-6 28 1 25%
kolokvij II (usmeni) 1-6 28 1 25%
usmena izlaganja 3-6 11,5 0,4 0 %
Ispit (usmeni) 1-6 28 1 30%
Ukupno 168 6 100%
dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Seminarski rad
(pisani uradak) mora imati najmanje 10 (deset) kartica teksta
(svaka kartica teksta ima 1.800 slovnih znakova), te se mora
predati najmanje 7 (sedam) dana prije zakazanog termina za
usmeni ispit. Oblikovanje seminarskog rada se također ocjenjuje,
te je stoga potrebno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.
Gramatička i pravopisna točnost uvjet su za pozitivnu ocjenu
rada.
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora:
1. Pohađati više od 70 % nastave. Ako student/studentica izostane
od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke,
odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se pravo na
potpis, ispit i upis bodova.
2. Pripremiti i obraniti seminarski rad uz prezentaciju u skladu s
problematikom predavanja.
3. Položiti oba kolokvija. Napomena: (vrijedi za obveze 2. i 3.)
Student/studentica treba riješiti sve obveze iz kolegija u zadanom
roku da bi pristupio/pristupila završnom ispitu. Ako ne riješi sve
obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija
u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u
potpunosti poštuju.
4. Položiti usmeni ispit.
Rokovi ispita i
kolokvija
Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim
stranicama Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Način rada traži od studenata i nastavnika stalnu aktivnost i
međusobnu suradnju. Takav interaktivni pristup u seminarskom
139
radu osposobljava studente da pravilno koriste predmetnu
literaturu i uvodi ih u praktičan rad, te izradu pisanih radova.
Literatura
Obvezna:
BOERO P. - DE LUCA C., La letteratura per l'infanzia, Laterza,
Bari, 1996, pag. 18-318;
BOERO P., Alla frontiera. Momenti, generi e temi della letteratura
per l'infanzia, Einaudi, Torino, 1999.
BUONGIORNO T., Dizionario della letteratura per ragazzi,
Garzanti, Milano, 1995, pag. 13-521.
CATARSI E., (a cura di), Gianni Rodari e la letteratura per
l'infanzia, Edizioni Del Cerro, Pisa, 2002.
NOBILE A., La letteratura giovanile. L'infanzia e il suo libro
nella civiltà tecnologica, La Scuola, Brescia, 1990.
Izborna:
CALVINO I., Fiabe italiane, Einaudi, Torino, 1986, (1-3).
COMBI F. - CIVES G., Il bambino e la lettura. Testi scolastici e
libri per l'infanzia, Edizioni ETS, Pisa, 1999.
CRNKOVIĆ M., La letteratura per l'infanzia, EDIT, Fiume, 1982.
BERTACCHINI R., Collodi narratore, Nistri-Lischi, Pisa, 1961.
BETTELHAIM B., Il mondo incantato, Feltrinelli, Milano, 1992.
DENTI R., Lasciamoli leggere. Il piacere e l'interesse per la
lettura nei bambini e nei ragazzi, Einaudi, Torino, 1999.
DENTI R., 100 libri scelti da Roberto Denti, Bianca Pitzorno,
Donatella Ziliotto, Adriano Salani, Milano, 1999; LEVORATO M.
C., Le emozioni della lettura, Il Mulino, Bologna, 2000.
LULLO F. - VIOLA T.V., (a cura di), Il cavaliere che ruppe il
calamaio. L'attualità di Gianni Rodari, Interlinea ed., Novara,
2007.
MARRONE G., Storia e generi della letteratura per l'infanzia,
Armando Editore, Roma, 2002.
PROPP V., Morfologia della fiaba, Einaudi, Torino, 1988.
RODARI G., La grammatica della fantasia, Einaudi, Torino, 1973.
SALVIATI C. I., Raccontare destini. La fiaba come materia prima
dell'immaginario di ieri e di oggi, Einaudi, Torino, 2002.
SOSSI L., Metafore d'infanzia, Edizioni EL, Torino, 1998.
SOSSI L., Scrivere per i ragazzi. Scrittura creativa, Campanotto
Editore, Udine, 2007.
TRAVERSETTI B., Introduzione a Collodi, Laterza, Bari, 1993.
140
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija Jezične vježbe 5 / Laboratorio linguistico 5
Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica
Lektor / Lettore
Studijski program Talijanski jezik i književnost
Vrsta kolegija Obvezni
Razina kolegija Preddiplomski
Semestar ljetni
Godina studija III
Mjesto izvođenja Predavaona po rasporedu Jezik izvođenja (drugi jezici)
Talijanski jezik
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru
0P –60V –0S
Preduvjeti za upis i za svladavanje
Nema preduvjeta za upis kolegija.
Korelativnost Kolegij je u korelaciji sa svim standardnojezičnim kolegijima.
Cilj kolegija Usvojiti komunikacijsku kompetenciju na talijanskome jeziku na razini B2+ sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.
Ishodi učenja
Sastaviti esej u kojem će moći izreći i objasniti svoje stavove. Sastaviti argumentativni esej. Usporediti tekstova iz raznih disciplina (ekonomija, politika, kultura i
društvo) Izmjeniti govorne priloge (uzeti i dati riječ). Razumijeti razne vrste tekstova: novinarske, književne, stručne. Prepričati sadržaj tekstova ili predavanja, konferencija. Definirati osobitosti talijanske gramatike (obrađenih tema) u
usporedbi s hrvatskim jezikom.
Sadržaj kolegija
4. Pasivni oblici s glagolima venire/andare. 5. Tvorba imenica, pridjeva i priloga. 6. Kondicional II za izražavanje budućnosti i prošlosti. 7. Aorist I I II. 8. Argumentativni esej. 9. Tekstovi iz raznih područja (ekonomija, politika, kultura i društvo) 10. Prepričavanje.
Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja
Obveze
Ishodi
Sati Udio u ECTS-u*
Maksimalni udio u ocjeni (%)
pohađanje V i aktivnost 1-7 34 1,2 10%
kolokvij (pismeni) 1-7 28 1 30%
pismeni radovi (domaće zadaće, esej ili referat)
1-7 5 0,2 10%
ispit (usmeni) 1-7 17 0,6 50%
ukupno 84 3 100%
Dodatna pojašnjenja:
Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. pohađati više od 70% nastave i aktivno sudjelovati u istoj ili napisati dodatni referat na zadanu temu
141
2. predati pismene radove tijekom semsetra 3. položiti usmeni ispit u ispitnome roku.
Rokovi ispita i kolokvija Oglašeni su na mrežnim stranicama Odjela te na Studomatu.
Ostale važne činjenice vezane uz kolegij
Literatura
Obvezna:
1. Dardano, M., & Trifone, P. (2003). La lingua italiana: morfologia, sintassi, fonologia, formazione delle parole, lessico, nozioni di linguistica e sociolinguistica (7. izd.). Bologna: Zanichelli (određena poglavlja). 2. Dodatni materijali dodijeljeni na nastavi.
Priručna:
1. Deanović, M. & Jernej, J. (1998). Talijansko-hrvatski rječnik. Zagreb:
Školska knjiga.
2. Deanović, M. & Jernej, J. (1993). Hrvatsko-talijanski rječnik. Zagreb:
Školska knjiga.
3. De Mauro, T. (2007). Il dizionario della lingua italiana. On-line
4. Jernej, J. (2001). Talijanska konverzacijska gramatika. Zagreb:
Školska knjiga.
5. Lurati, O. (2001). Dizionario dei modi di dire. Milano: Garzanti.
6. Pittano, G. (2006). Sinonimi e contrari, Dizionario fraseologico delle
parole equivalenti, Bologna: Zanichelli.
7. Renzi, I., Salvi, G. & Cardinaletti, A. (ur.) (2001). Grande
grammatica italiana di consultazione. V. I, II i III. Bologna: Il Mulino.
8. Salvi, G. & Vanelli, L. (2004). Nuova grammatica italiana. Bologna: Il
Mulino.
9. Sensini M. (1997). La grammatica della lingua italiana. Milano:
Mondadori.
10. Zingarelli, N. (2005.). Lo Zingarelli. Vocabolario della lingua italiana.
Bologna: Zanichelli.
11. Dodatni materijali dobiveni na nastavi.
142
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija 20126-; 157956 UVOD U PRAGMALINGVISTIKU
INTRODUZIONE ALLA PRAGMALINGUISTICA
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica Prof. dr. sc. Rita Scotti Jurić, red. prof.
Studijski program Jednopredmetni studij talijanskog jezika i književnosti
Vrsta kolegija Obvezan
Razina
kolegija Preddiplomski
Semestar 5 Godina
studija 3.
Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova)
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
talijanski
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 20P –0V –10S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Upisan u drugu godinu studija književnog smjera
Korelativnost Sintaksa i semantika
Cilj kolegija Uočiti individualne osobine uporabe jezika (intencionalnost), osobine situacije u kojima se jezik koristi (kontekstualnost) i osobine zajednice u kojoj nastaje (konvencionalnost).
Ishodi učenja
1. pravilno definirati bitne pojmove i karakteristike pragmalingvistike te primjeniti ih u svakodnevnom životu; 2. kritičko analizirati postojeće jezične funkcije i uporabu jezika u različitim kontekstima; 3. analizirati govor s aspekta njegove uporabe, govorne situacije i društvene uvjetovanosti;
Sadržaj kolegija
1. Predmet i ciljevi pragmalingvistike; 2. Definicije: pragmatika, semiotika, semantika; 3. Pragmatika i gramatika; 4. Govorni činovi; 5. Deikse (lica, prostora, vremena, diskursa, socijalne deikse); 6. Konverzacijske implikature; 7. Presupozicije; 8. Tekstualna lingvistika, Analiza diskursa i analiza konverzacije
Usvojiti komunikacijsku kompetenciju na engleskome jeziku na
razini B2 sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.
Cilj je kolegija usavršavanje znanja engleskog jezika
unaprjeđivanjem vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja s
naglaskom na razvijanu vokabulara, komunikacijskih vještina te
proširivanju znanja o određenim jezičnim strukturama s
posebnim naglaskom na do tada obrađene gramatičke teme.
Ishodi učenja
• Primijeniti uvježbane gramatičke strukture i usvojeni
vokabular u usmenom i pismenom izražavanju
• Demonstrirati toleranciju, poštovanje različitosti i
mišljenja drugih.
• Potpuno razumjeti što mu se govori standardnim
govornim jezikom, čak i u bučnom okolišu
• Brzo odrediti sadržaj i važnost neke vijesti, članka i
izvještaja o temama iz područja svog interesa, te odlučiti
zavređuju li pozornije čitanje.
• Može prirodno započeti, podržavati i zaključiti razgovor,
te u takvoj razmjeni uspješno uzimati i prepuštati riječ.
• Napisati jasan i podroban tekst.
145
• Dugo govoriti prilično ujednačenim tempo i, premda
može zastajkivati tražeći pravu riječ, ne primjećuju se duže
stanke.
• Može se služiti uobičajenim frazama.
Sadržaj kolegija
• Tvorba riječi
• Sve vrste i oblici imenica, pridjeva i zamjenica
• Prilozi, prijedlozi, članovi, veznici
• Modalni glagoli
• Glagolski oblici te glagoli u pravoj i nepravoj sadašnjosti,
prošlosti i budućnosti
*Gramatički se sadržaji obrađuju uz aktualne teme iz engleske
kulture.
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
Obveze
Ishodi (navodi
se redni
broj)
Sati
Udio u
ECTS-
u*
Maksimal
ni udio u
ocjeni
(%)
Aktivnosti u nastavi 1-6 45 1 20%
Samostalni zadaci:
esej, osvrt,
prezentacija, vježbe
1-6 28 0.5 10%
Kontinuirana provjera
znanja (2 pismena
kolokvija)
1-6 11 1.5
25% +
25% =
50%
Završni ispit: usmeni
(primjena stečenih
znanja: leksik i
gramatičke strukture u
govoru)
1-6 28 1 20%
Ukupno 112 4 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora:
1. predati seminarski rad najkasnije do zadnjeg dana predavanja
2. ostvariti dovoljan postotak za izlazak na usmeni ispit (vidi
niže navedeno)
Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na
ostvarivanje dodatnih 20% uspješnosti. Student je dužan napisati
samostalni pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra.
Pismeni se rad predaje prema dogovorenim rokovima. Ukoliko
je riječ o završnom pismenom zadatku, koji je ujedno i uvjet za
pristup usmenom ispitu, studenti su obvezni predati ga
najkasnije do kraja predavanja u tekućem semestru. Studenti su
dužni sami istražiti aktualnu literaturu vezano za problematiku.
Osobito je važno samostalno proučiti relevantnu literaturu iz
metodologije znanstvenog istraživanja. Upute o izradi
146
seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru
prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama
e-učenja.
Položenim pismenim ispitom smatra se test na kojem je student
ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova.
Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog
postotka uspješnosti na pismenim ispitima, usmenom ispitu, iz
seminara i aktivnosti u nastavi.
Rokovi ispita i
kolokvija Studomat/stranice e-učenja
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izostanke potrebno nadoknaditi. („Extra Activity“ literatura: 1 ECTS 200 str/hrv.; 1 ECTS 100 str./engl.) Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je iz svakoga segmenta prije njega (tijekom nastave) doseći minimalni broj bodova (ukupno 20), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. U semestru se pišu 2 pismena kolokvija. Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (usmenome), maksimalno 4 puta, samo ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu ulaze svi rezultati. Struktura i pravila pisanja osvrta, eseja, vježbi te prezentacija elaborirana su na stranicama e-učenja te je svaki student obavezan informirati se na vrijeme o svojim dužnostima tijekom studija. Aktivnosti u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na vježbe. 12% = Prisustvuje vježbama, no ne sudjeluje u radu,
individualni radovi nisu napisani na vrijeme.
14% = Pripremljen/-na je, no pripreme su nepotpune uz veće nedostatke
16% = Pripremljen/-na je, no pripreme nisu posve korektne 18% = Redovito je pripremljen/-na, pripreme su korektne,
dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij,
uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij, te donosi dodatne materijale.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (ali i detaljnije prema proporcionalnome postotku):
147
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = 4% ocjene od 61% do 70% = 9% ocjene od 71% do 80% = 15% ocjene od 81% do 90% = 20% ocjene od 91% do 100% = 25%
ocjene
Samostalni zadaci ocjenjuju se ovako: 0% = Radovi nisu napisani i prezentirani ili ne sadrže
tražene elemente. 4% = Radovi sadrže manje od 50% traženih elemenata. 7% = Radovi sadrže više od 50% traženih elemenata, ali
nisu slijeđeni zadani naputci o oblikovanju rada. 10% = Radovi su napisani i prezentirani, te sadrže tražene
elemenata i čine skladnu cjelinu: u formalnome, jezičnome, i sadržajnome smislu.
Završni usmeni ispit ocjenjuje se ovako: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 12% ocjene od 61% do 70% = 14% ocjene od 71% do 80% = 16% ocjene od 81% do 90% = 18% ocjene od 91% do 100% = 20% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene
B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene
C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene
D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene
Literatura
Obvezna:
1. Dubicka, Iwonna, O'Keeffe, Margaret i sur. (2013.):
English for International Tourism New Edition, Longman
F. O'Dell i A. Broadhead: Cambridge Objective CAE Student's
Book and Woorkbook (2002.), CUP
148
3. Stručni materijali dobiveni na nastavi predavanja:
O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP
Dodatni tekstovi, priče, eseji i knjige dobivene na nastavi
4. Oxford, Longman ili neki drugi jednojezični rječnik
5. Academic Vocabulary in Use, CUP
Priručna:
GRAMATIKE: 1. Murphy, Raymond (2001), English Grammar in Use,Intermediate Level, CUP 2. Thomson, A.J. i Martinet, A.V. (New-ed), A Practical English Grammar, OUP 3. Greenbaum, Sidney i, Quirk, Randolph (1990): A Student's Grammar of the English Language, Longman 4. Hewings, Martin (2003.): Intermediate to Advanced Grammar in Use; CUP 5. Willis, Dave (1993.): Collins Cobuild Student's Grammar; HarperCollins Publisher 6. McCarthy, M. and O'Dell, F (2012): English Vocabulary In Use (Advanced), Cambridge University Press 7. Side, R., G. Wellman (2007) Grammar and Vocabulary for CAE and CPE, Harlow: Longman Pearson Education 8. Vince, M. (2010). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan 9. Aspinall, T., Capel A.(1999): Advanced Masterclass CAE, Oxford University Press 10. Kenny, N, Newbrook, J & Acklam,R. (2008) CAE Gold Plus, London, Longman 11. McCarthy, M. and O'Dell, F. (2008): English Collocations In Use, Cambridge University Press 12. Wright. J. (2002: Idioms Organizer Language, Teaching Publications. London: Commercial Colour Press RJEČNICI: 13. Longman Dictionary of Contemporary English (New-ed), Longman. 14. Bujas Željko (1999.), Veliki englesko-hrvatski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb 15. Bujas Željko (1999.), Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb 16. Ivir, Vladimir i sur. (1998), Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik, Školska knjiga, Zagreb
149
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija (63523) (KT129) Njemački jezik I5
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica
Marieta Djaković, viša predavačica (nositeljica)
https://fitiks.unipu.hr/fitiks/marieta.djakovic
Studijski program Jednopredmetni preddiplomski sveučilišni studij Talijanski jezik i književnost
Vrsta kolegija Izborni
Razina
kolegija
Preddiplomski
Semestar Zimski
Godina
studija
III.
Mjesto izvođenja Dvorana, vanjske
institucije
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
Njemački jezik /
Hravatski jezik
Broj ECTS bodova 4 Broj sati u
semestru 30P –15 V –0S
Preduvjeti Odslušani i položeni kolegiji Njemačkog jezika na prvoj i
drugoj godini studija
Korelativnost
Program kolegija usporediv je sa sličnim kolegijima, dakle
stranim jezicima, koji se predaju u sklopu sveučilišnih studija u
srednjoj i zapadnoj Europi.
Cilj kolegija
Cilj kolegija je upoznavanje njemačkog jezika kao i
usvajanje vještina u korištenju tog jezika: razvijanje
receptivnih sposobnosti (čitanje / slušanje) te razvijanje
Tognini-Bonelli, E. (2001). Corpus Linguistics at Work.
Amsterdam: Benjamins.
Tribble, C. & Jones, G. (1990) Concordances in the
classroom. London: Longman.
Zanettin, F., Bernardini, S. & Stewart, D. (ur.) (2003). Corpora
in translator education. Manchester: St. Jerome.
Xiao, R., & Yue, M. (2009). Using corpora in translation
studies: The state of the art. U Baker, P. (ur.), Contemporary
Corpus Linguistics, (237-262). London: Continuum.
*Studenti koji nisu u mogućnosti čitati literaturu na engleskome
jeziku dobit će zamjensku literaturu na talijanskome jeziku.
164
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija Jezične vježbe 6 / Laboratorio linguistico 6
Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica
Lektor /Lettore
Studijski program Talijanski jezik i književnost
Vrsta kolegija Obvezni
Razina kolegija Preddiplomski
Semestar ljetni
Godina studija III
Mjesto izvođenja Predavaona po rasporedu Jezik izvođenja (drugi jezici)
Talijanski jezik
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru
0P –60V –0S
Preduvjeti za upis i za svladavanje
Nema preduvjeta za upis kolegija.
Korelativnost Kolegij je u korelaciji sa svim standardnojezičnim kolegijima.
Cilj kolegija Usvojiti komunikacijsku kompetenciju na talijanskome jeziku na razini B2+ sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.
Ishodi učenja
Napisati kritički tekst u kojem će moći izreći i objasniti svoje stavove glede odredjene teme.
Sastaviti argumentativni tekst. Izmjeniti govorne priloge (uzeti i dati riječ) Razumijeti razne vrste tekstova: novinarske, književne, stručne. Prepričati sadrzaj tekstova ili predavanja, konferencija. Definirati osobitosti talijanske gramatike (obrađenih tema) u
usporedbi s hrvatskim jezikom.
Sadržaj kolegija
11. Pasivni oblici s glagolima venire/andare. 12. Tvorba imenica, pridjeva i priloga. 13. Kondicional II za izrazavanje budućnosti i prošlosti. 14. Aorist I I II. 15. Argumentativni tekst. 16. Tekstovi iz raznih područja (ekonomija, politika, kultura i društvo). 17. Prepričavanje.
Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja
Obveze
Ishodi
Sati Udio u ECTS-u*
Maksimalni udio u ocjeni (%)
pohađanje V i aktivnost 1-7 34 1,2 10%
kolokvij (pismeni) 1-7 28 1 30%
pismeni radovi (domaće zadaće, esej ili referat)
1-7 5 0,2 10%
ispit (usmeni) 1-7 17 0,6 50%
ukupno 84 3 100%
pohađanje V i aktivnost 1-7 34 1,2
Dodatna pojašnjenja:
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. pohađati više od 70% nastave i aktivno sudjelovati u istoj ili napisati dodatni referat na zadanu temu 2. predati pismene radove tijekom semsetra
165
3. položiti usmeni ispit u ispitnome roku.
Rokovi ispita i kolokvija Oglašeni su na mrežnim stranicama Odjela te na Studomatu.
Ostale važne činjenice vezane uz kolegij
/
Literatura
Obvezna:
1. Dardano, M., & Trifone, P. (2003). La lingua italiana: morfologia,
sintassi, fonologia, formazione delle parole, lessico, nozioni di
linguistica e sociolinguistica (7. izd.). Bologna: Zanichelli (određena
poglavlja).
2. Piotti, D. de Savorgnani, G. (2007). UniversItalia Corso di italiano.
Alma Edizioni: Firenze (određena poglavlja).
3. Dodatni materijali dobiveni na nastavi.
Priručna:
1. Deanović, M. & Jernej, J. (1998). Talijansko-hrvatski rječnik. Zagreb:
Školska knjiga.
2. Deanović, M. & Jernej, J. (1993). Hrvatsko-talijanski rječnik. Zagreb:
Školska knjiga.
3. De Mauro, T. (2007). Il dizionario della lingua italiana. On-line
4. Jernej, J. (2001). Talijanska konverzacijska gramatika. Zagreb:
Školska knjiga.
5. Lurati, O. (2001). Dizionario dei modi di dire. Milano: Garzanti.
6. Pittano, G. (2006). Sinonimi e contrari, Dizionario fraseologico delle
parole equivalenti, Bologna: Zanichelli.
7. Renzi, I., Salvi, G. & Cardinaletti, A. (ur.) (2001). Grande
grammatica italiana di consultazione. V. I, II i III. Bologna: Il Mulino.
8. Salvi, G. & Vanelli, L. (2004). Nuova grammatica italiana. Bologna: Il
Mulino.
9. Sensini, M. (1997). La grammatica della lingua italiana. Milano:
Mondadori.
10. Zingarelli, N. (2005.). Lo Zingarelli. Vocabolario della lingua italiana.
Bologna: Zanichelli.
11. Dodatni materijali dobiveni na nastavi.
166
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija Metologija znanstvenog istraživanja / Metodologia di ricerca scientifica (201271) (T31)
Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica
Dr. sc. Edgar Buršić, viši predavač
Studijski program Prediplomski
Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija
Poslijediplomski doktorski studij
Semestar 2 Godina studija
3
Mjesto izvođenja Učionica
Jezik izvođenja (drugi jezici)
Talijanski
Broj ECTS bodova 6 Broj sati u semestru
10P – 20V – 20S
Preduvjeti za upis i za svladavanje
Nema preduvjeta za upis i za svladavane sadržaja kolegija
Korelativnost Kolegij je u komplementarnom odnosu sa svim ostalim kolegijima pošto metodologija se nalazi u osnovama svih znanosti.
Cilj kolegija
1. Upoznati studente s osnovama znanstveno istraživačkog rada
2. Znati uočiti znanstveni problem i postaviti istraživačka pitanja
3. Osposobiti studente za provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja.
Ishodi učenja
1. Upoznati se s metodama znanstvenog istraživanja; 2. Znati izabrati odgovarajuće znanstvene metode i
paradigme, te ih prilikom istraživanja primijeniti; 3. Znati interpretirati dobivene podatke; 4. Znati napisati znanstveni rad.
Sadržaj kolegija
1. Teorija znanosti 2. Društvena istraživanja: kvantitativna i kvalitativna
istraživanja 3. Uvod u metodologiju znanstvenih istraživanja
(znanstvene metode, pojam i klasifikacija znanstvenih metoda, znanstvena djelatnost i istraživanje).
4. Tehnologija izrade znanstvenog i stručnog rada (razlika između znanstvenoga i stručnoga rada, izbor teme, plan i metodologija istraživanja, etape i bitna
svojstva izrade znanstvenog i stručnog rada, tablice, slike i grafikoni i njihova primjena u znanstvenim istraživanjima).
5. Klasifikacija i struktura znanstvenih i stručnih radova; kategorizacija znanstvenih radova.
6. Opći termini (bilješka ili fusnota, citat, kratica, publikacija).
7. Etape izrade znanstvenog i stručnog rada 8. Osnovni dijelovi znanstvenih radova (uvod,
istraživanje i rezultati istraživanja, zaključak, sažetak, ključne riječi, reference ili bibliografija; ostali dijelovi: zahvale, suradnici, predgovor, kratice, popis slika i ilustracija, grafički i slikovni prilozi).
9. Formuliranje dijelova rada (poglavlja), potpoglavlja, odlomaka (tema i koncepta rada). Artikuliranje i pisanje stručnoga rada.
11. Dokumentacijska osnova rada (citiranje, parafraziranje i popis literature).
12. Izbor metodologije i metoda istraživanja 13. Mogućnost replikacije istraživanja i testiranje
rezultata
Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja
Obveze Ishodi Sati Udio u ECTS-u
Maksimalni udio u ocjeni (%)
pohađanje P, V, S 1-4 50 1.8 0%
samostalni zadaci 2-3 50 1.8 60%
ispit (usmeni ili pismeni)
1-4 68 2.4 40%
ukupno 168 6 100%
Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja):
Studentske obveze
Za položiti kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati najmanje 70% nastave. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se pravo na potpis i ispit pošto nisu stekli odgovarajuću količinu ECTS bodova. 2. Istražiti i predstaviti jednu problematiku vezanu za metode istraživanja do kraja semestra da bi pristupio/pristupila završnom ispitu. Ako ne riješi sve obveze do tada gubi pravo na ECTS iz kolegija u toj akademskoj godini. 3. Položiti pismeni ili usmeni ispit.
168
Rokovi ispita i kolokvija
Objavljuju se na početku akademske godine na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.
Ostale važne činjenice vezane uz kolegij
Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-učenju.
Literatura
Obvezna: Coggi, Cristina. 2005. Progettare la ricerca empirica in educazione. Roma: Carocci editore. Corbetta, Piergiorgio. 2014. Metodologia e tecniche della ricerca sociale. Bologna: Il Mulino. Riccio, Anna. 2016. Gli strumenti per la ricerca linguistica : corpora, dizionari e database. Roma: Carocci. Tedeschi, Enrica. 2005. Sociologia e scrittura : metafore, paradossi, malintesi: dal campo al rapporto di ricerca. Roma, Bari: Editori Laterza. Zappala, Salvatore. 2002. La ricerca in psicologia sociale. Roma: Carocci editore. Izborna: Ceserani, R. (2015). Guida breve allo studio della letteratura. Bari: Laterza. Cortelazzo, M., & Tuzzi, A. (2008). Metodi statistici applicati all’italiano. Bologna: Zanichelli. Eco, U. (1977). Come si fa una tesi di laurea. Milano: Bompiani. Francheschini, R. (a cura di) (2009). Le facce del pluringuismo: fra metodologia, applicazione e neurolinguistica. Milano: Franco Angeli. Gačić, M. (2001). Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Školska knjiga (određena poglavlja). Litosseliti, L. (a cura di) (2010). Research methods in Linguistics. Potkonjak, Sanja (2014.). Teren za etnologe početnike, Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo. Segre, C. (1999). Avviamento all’analisi del testo letterario. Torino: Einaudi. Spina, S. (2001). Fare i conti con le parole: introduzione alla linguistica dei corpora. Perugia: Guerra (određena poglavlja). Udier, S. L., Kovačević Cergol, K. (ur.) (2016). Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja.
169
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA
Kod i naziv kolegija Noviji trendovi u prevoditeljstvu / Tendenze recenti nelle
pratiche traduttive
Nastavnik/nastavnica
Suradnik/suradnica doc. dr. sc. Ivana Lalli Paćelat
Studijski program Talijanski jezik i književnost
Vrsta kolegija Obvezni Razina
kolegija Preddiplomski
Semestar Ljetni Godina
studija III.
Mjesto izvođenja Predavaona po
rasporedu
Jezik
izvođenja
(drugi
jezici)
Talijanski jezik/Hrvatski
jezik
Broj ECTS bodova 3 Broj sati u
semestru 20P –0V –10S
Preduvjeti za upis i za
svladavanje Nema preduvjeta
Korelativnost
Povijest i temelji prevođenja, Teorija prevođenja, Prevoditeljska
Cilj kolegija je stjecanje znanja i umijeća, odnosno općih
minimalnih kompetencija na razini B2+, sukladno Europskom
referentnom okviru za jezike (CEFR).
Ishodi učenja
• Koristiti niz strategija kako bi odredio bitne točke te
provjerio razumijevanje pomoću kontekstualnih odrednica
• Razumjeti dokumentarni program na TV, intervjue
uživo, voditeljske govorne emisije, dramske emisije i većinu
filmova ukoliko koriste standardni govor.
• Čitati osvrte koji se bave sadržajem i procjenom
umjetničkih djela (filmovi, kazalište, knjige, koncerti) i sažeti
glavne misli.
• Razumjeti specijalističke članke i izvan područja
vlastitog interesa ako se povremeno može poslužiti rječnikom.
• Moći razmjenjivati značajnu količinu podrobnih
činjeničnih informacija u okviru područja svog interesa.
• Moći se aktivno upustiti u duži razgovor o većini općih
tema.
• Moći obrazložiti i braniti svoje stavove u raspravi uz
relevantna objašnjenja, argumente i komentare.
• Razumjeti moći usmeno sažeti zaplet i tijek događaja
dijela filma ili kazalište predstave.
174
• Povezati niz argumenata u logični misaoni slijed.
• Moći ispraviti svoje omaške ili pogreške kad ih oči li ako
su uzrok nesporazumu.
• Raspolagati dovoljnim rječnikom da se može izraziti o
temama vezanim uz područje svojeg interesa i većini općih
tema.
• Sažeti informaciju iz raznih izvora i medija.
• Sustavno razviti neku temu u sastavku, izvještaju,
naglašavajući bitne argumente i navodeći pojedinosti koje
podržavaju njegove stavove.
Sadržaj kolegija
Tvorba riječi
• Sve vrste i oblici imenica, pridjeva i zamjenica
• Prilozi, prijedlozi, članovi, veznici
• Modalni glagoli
• Glagolski oblici te glagoli u pravoj i nepravoj sadašnjosti,
prošlosti i budućnosti
*Gramatički se sadržaji obrađuju uz aktualne teme iz engleske
kulture.
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
Obveze
Ishodi (navodi
se redni
broj)
Sati
Udio u
ECTS-
u*
Maksimal
ni udio u
ocjeni
(%)
Aktivnosti u nastavi 1-6 45 1 20%
Samostalni zadaci:
esej, osvrt,
prezentacija, vježbe
1-6 28 0.5 10%
Kontinuirana provjera
znanja (2 pismena
kolokvija)
1-6 11 1.5
25% +
25% =
50%
Završni ispit: usmeni
(primjena stečenih
znanja: leksik i
gramatičke strukture u
govoru)
1-6 28 1 20%
Ukupno 112 4 100%
Studentske obveze
Da položi kolegij, student/studentica mora:
1. predati seminarski rad najkasnije do zadnjeg dana predavanja
2. ostvariti dovoljan postotak za izlazak na usmeni ispit (vidi
niže navedeno)
Student koji aktivno sudjeluje u nastavi ima pravo na ostvarivanje dodatnih 20% uspješnosti. Student je dužan napisati samostalni pismeni rad, esej ili prezentaciju tijekom semestra. Pismeni se rad predaje prema dogovorenim rokovima. Ukoliko je riječ o završnom pismenom zadatku, koji
175
je ujedno i uvjet za pristup usmenom ispitu, studenti su obvezni predati ga najkasnije do kraja predavanja u tekućem semestru. Studenti su dužni sami istražiti aktualnu literaturu vezano za problematiku. Osobito je važno samostalno proučiti relevantnu literaturu iz metodologije znanstvenog istraživanja. Upute o izradi seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu u okviru prezentacije o aktivnostima kolegija, a nalaze se i na stranicama e-učenja. Položenim pismenim ispitom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješnosti na pismenim ispitima, usmenom ispitu, iz seminara i aktivnosti u nastavi.
Rokovi ispita i
kolokvija Studomat/stranice e-učenja
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Bodovi se ne ostvaruju ukoliko se izostalo 5 ili više puta i te je izostanke potrebno nadoknaditi. („Extra Activity“ literatura: 1 ECTS 200 str/hrv.; 1 ECTS 100 str./engl.) Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je iz svakoga segmenta prije njega (tijekom nastave) doseći minimalni broj bodova (ukupno 20), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. U semestru se pišu 2 pismena kolokvija. Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (usmenome), maksimalno 4 puta, samo ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu ulaze svi rezultati. Struktura i pravila pisanja osvrta, eseja, vježbi te prezentacija elaborirana su na stranicama e-učenja te je svaki student obavezan informirati se na vrijeme o svojim dužnostima tijekom studija. Aktivnosti u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na vježbe. 12% = Prisustvuje vježbama, no ne sudjeluje u radu,
individualni radovi nisu napisani na vrijeme.
14% = Pripremljen/-na je, no pripreme su nepotpune uz veće nedostatke
16% = Pripremljen/-na je, no pripreme nisu posve korektne 18% = Redovito je pripremljen/-na, pripreme su korektne,
dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
176
20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij, te donosi dodatne materijale.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (ali i detaljnije prema
proporcionalnome postotku): manje od 50% točnih odgovora = 0%
ocjene od 51% do 60% = 4% ocjene od 61% do 70% = 9% ocjene od 71% do 80% = 15% ocjene od 81% do 90% = 20% ocjene od 91% do 100% = 25%
ocjene
Samostalni zadaci ocjenjuju se ovako: 0% = Radovi nisu napisani i prezentirani ili ne sadrže
tražene elemente. 4% = Radovi sadrže manje od 50% traženih elemenata. 7% = Radovi sadrže više od 50% traženih elemenata, ali
nisu slijeđeni zadani naputci o oblikovanju rada. 10% = Radovi su napisani i prezentirani, te sadrže tražene
elemenata i čine skladnu cjelinu: u formalnome, jezičnome, i sadržajnome smislu.
Završni usmeni ispit ocjenjuje se ovako: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 12% ocjene od 61% do 70% = 14% ocjene od 71% do 80% = 16% ocjene od 81% do 90% = 18% ocjene od 91% do 100% = 20% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene
B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene
C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene
D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene
177
Literatura
Obavezna: materijali dobiveni na nastavi - dodatni tekstovi,
priče, eseji i knjige:
o D. Cotton, JD. Falvey and S. Kent: New Market
Leader Upper-Intermediate (2001), Longman
(U3, U7, U8)
o F. O'Dell i A. Broadhead: Cambridge Objective
CAE Student's Book and Woorkbook (2002),
CUP (U3, U9, U12, U16, 22, U25, U26)
o CAE Practice Tests 3 (1995), CUP
o J. O'Driscoll, (1996.): Britain, OUP
o G. Kress: Reading Images; The Grammar of
Visual Design
o Multimodality in English Language Learning
(articles)
o R. Zelenika: Metodologija i tehnologija izrade
znanstvenog i stručnog djela; Poglavlja 2
Relevantne značajke znanosti, 4 Metodologija
znanstvenog istraživanja i 5 Tehnologija
znanstvenog istraživanja (To su sljedeće
stranice: 83-136, 136-172, 309-409, 409 – 423)
o P. Dunleavy: Kako napisati disertaciju; Poglavlja
2, 3, 4, 5, 6, 7); str 15 – 168
o Academic Vocabulary in Use, CUP: Poglavlja 1-
50
o D. Morris: People Watching; Poglavlja: Gesture
variants 45 – 71 and 97 -11, Non-verbal leakage
148 -178, Barrier signals 197, Triumph Displays
237, Cut-off 242-258, Insult signals 277.
o F. Inglis: Teorija medija; Poglavlje 8 i 9 151-186
o T. Eagleton: The Idea of Culture
o D. Bordwell: Three Dimensions of Film
Narrative
o Burn, D. Parker: Analysing Media Texts
o P. Marsh: Messages That Work
o R. Barthes: Critical Thinkers
Izborna: Popis koji slijedi informativnoga je karaktera jer je dijelom sadržaja kolegija samostalno istraživanje standardnojezičnih pitanja i kulturoloških tema pomoću ove priručničke literature koja će se protezati kroz cijeli studij. GRAMATIKE:
78. Murphy, Raymond (2001.), English Grammar in Use,Intermediate Level, CUP
79. Thomson, A.J. i Martinet, A.V. (New-ed), A Practical English Grammar, OUP
80. Greenbaum, Sidney i, Quirk, Randolph (1990.): A Student's Grammar of the English Language, Longman
178
81. Hewings, Martin (2003.): Intermediate to Advanced Grammar in Use; CUP
82. Willis, Dave (1993.): Collins Cobuild Student's Grammar; HarperCollins Publisher
UDŽBENICI: 83. Tullis Graham i, Trape, Tonya (2001.): New Insights
into Business Students' Book, Longman 84. Tullis Graham i Trape, Tony (2001.): New Insights
into Business Workbook, Longman 85. Cotton, David (2010): New Market Leader Business
English Course Book, Longman 86. Bosnar-Valković, Brigita i sur. (2001.): English for the
Hotel and Tourism Industry, Školska knjiga 87. Naunton, Jon (New-ed): Head for Business, OUP 88. Stott, Trish i Revell, Rod (New-ed): Highly
Recommende d, OUP 89. Digen, Bob i sur. (2004.): Professional English for
Work and Life, CUP 90. Littlejohn, Andrew (1996.): Company to Company,
CUP 91. O'Driscoll, James (1996.): Britain, OUP RJEČNICI: 92. Longman Dictionary of Contemporary English (New-
ed), Longman. 93. Bujas Željko (1999.), Veliki englesko-hrvatski
rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb 94. Bujas Željko (1999.), Veliki hrvatsko-engleski
rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb 95. Ivir, Vladimir i sur. (1998.), Hrvatsko-engleski
poslovno-upravni rječnik, Školska knjiga, Zagreb SAVJETNICI:
6. Znati provjeriti može li i u kojoj mjeri vlastita poruka biti
dostupna studentima i drugim korisnicima.
Sadržaj kolegija
Kolegij uključuje predavanja u kombinaciji s praktičnim vježbama u informatičkoj učionici.
Sadržaj:
1. Računalo kao multimedijalni alat
2. Slikei zvukovi snimljeni u digitalnom dobu
184
3. Izrada digitalnih videa preko smartphonea i digitalnih kamera
4. Praktične vježbe
Planirane aktivnosti,
metode učenja i
poučavanja i načini
vrednovanja
Obveze studenata Stečene
vještine Sati ECTS
% Maks.
udio u ocjeni
Pohađanje nastave,
praktične vježbe,
radionice, seminari
1-6 22 0,8 20%
Zadaće (domaće
zadaće, vježbe
korištenja
multimedijalne
tehnologije)
1-6 10 0,35 20%
Nastavne aktivnosti
(vježbe u informatičkoj
učionici)
1-6 10 0,35 10%
Usmeni ispit 1-6 17 0,6 20%
Praktički dio ispita 1-6 25 0,9 30%
Ukupno 84 3 100%
Dodatna objašenjenja (kriteriji za ocjenjivanje)
Kolegij obuhvaća: predavanja i vježbe u informatičkoj učionici.
Praktični test uključuje izradu multimedijalne poruke. Usmeni ispit
pomoći će procijeniti vještine usvojene tijekom kolegija te
sposobnosti koje su potrebne za polaganje praktičnog dijela ispita.
Studentske obveze
Da položi kolegij, student mora:
1. Aktivno sudjelovati na predavanjima i na vježbama
2. Položiti praktični ispit
3. Položiti usmeni ispit
Rokovi ispita i
kolokvija
Dostupni su na mrežnim stranicama Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
te u ISVU sustavu.
Ostale važne činjenice
vezane uz kolegij
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30 % izostanaka koje nije potrebno opravdati. Za pristupanje ispitu potrebno je ostvariti minimalni broj bodova, od kojih je aktivnost na nastavi važna stavka u ukupnom broju bodova. Konačna ocjena obuhvaća rezultate dobivene tijekom aktivnosti na nastavi, na vježbama, praktičnom dijelu ispita te usmenom ispitu.
Literatura
Literatura za ispit:
M. De Santo, F. Colace, P. Napoletano, Informatica per le Arti Visive, la Musica e lo Spettacolo, McGraw-Hill, 2012
Priručna literatura:
M. Baldacci, Il computer a scuola: risorsa o insidia? Per una