1 Institucije i razvoj Pravila igre za razvoj poduzetništva Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Izvori (ekonomskog) prosperiteta 1/2 • Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju: neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi stanovnika u svijetu RICHER AND POORER (Gross National Income per head, 2000, at purchasing power parity) $1,989 $4,582 $9,165 $27,443 $7,428 $0 $5,000 $10,000 $15,000 $20,000 $25,000 $30,000 Low income Lower middle income Upper middle income High income World Source: World Bank Izvori (ekonomskog) prosperiteta /2 •Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima • Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno) • Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje i razvijanje vještina i znanja) • “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, organizacija proizvodnje je neefikasna) Razlozi? • Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzroke razlika u ekonomskom prosperitetu: • Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički kapital? • Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju proizvodnju učinkovitije? • Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razloge razloga u ekonomskom prosperitetu. • Potencijalni odgovori: • Zemljopis – egzogene razlike u okolini • Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek Zemljopisna hipoteza 1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt) 2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd. 3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas) Održivost zemljopisne hipoteze? •Suvremeni primjeri: • Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo...); • Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša; • Prema WHO (2001.) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’ •Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze? • Statistika dokazuje korelaciju između zemljopisa i prosperiteta, ali ne i uzročnost ; nekoliko povijesnih primjera.
7
Embed
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet ... · •Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Institucije i razvoj
Pravila igre za razvoj poduzetništva
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Izvori (ekonomskog) prosperiteta 1/2
• Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu irazvoju: neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotkadohodak po glavi stanovnika u svijetu
RICHER AND POORER
(Gross National Income per head, 2000, at purchasing power parity)
$1,989
$4,582
$9,165
$27,443
$7,428
$0 $5,000 $10,000 $15,000 $20,000 $25,000 $30,000
Low income
Lower middle income
Upper middle income
High income
World
Source: World Bank
Izvori (ekonomskog) prosperiteta /2
•Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnimfaktorima
• Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno)
• Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljnou obrazovanje i razvijanje vještina i znanja)
• “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljnou R&D, organizacija proizvodnje je neefikasna)
Razlozi?
• Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzrokerazlika u ekonomskom prosperitetu:
• Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički kapital?
• Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju proizvodnju učinkovitije?
• Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razloge razloga u ekonomskom prosperitetu.
• Potencijalni odgovori:
• Zemljopis – egzogene razlike u okolini
• Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek
Zemljopisna hipoteza
1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt)
2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd.
3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)
Održivost zemljopisne hipoteze?
•Suvremeni primjeri:
• Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo...);
• Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša;
• Prema WHO (2001.) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’
•Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze?• Statistika dokazuje korelaciju između zemljopisa i
prosperiteta, ali ne i uzročnost; nekoliko povijesnih primjera.
2
Upitnost zemljopisne hipoteze 1
Teorija malarije
• empirijska teorija malarije; komarac = propušten faktor
• Za svoje otkriće uzroka malarije, francuski vojni liječnik Charles Louis Alphonse Laveran dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju 1907.
Komarac Anopheles
Upitnost zemljopisne hipoteze 2
Kolonizacija
• veza između strategije kolonizacije i ishoda;
• tzv. obrat sudbine(eng. reversal of fortune)
Institucionalna hipoteza
•Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i društvenim interakcijama: • određuju ‘društvenu organizaciju’
•D.C. North (2003): “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”:“Institucije su pravila ponašanja u
određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”.
•Ključne točke: ‘proizvod’ su čovjeka;
skup ograničenja;strukturiraju poticajeDouglass C. North dobitnik je
Nobelove nagrade za ekonomiju 1993. godine i utemeljitelj je nove
institucionalne ekonomije (NIE).
• Institucije vs. organizacije:
• Analogija s pravilima igre u određenom grupnom sportu: npr. nogomet
• Institucije:
formalna pravila neformalna pravila
• Organizacija - nogometni klub
I. Institucije prema stupnju formalnosti
• Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju:
• Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi
• politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd.
• ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd.
• sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje
•Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena• utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o
svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti
• dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura• neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice,
Nekoliko primjera neformalnih institucija u svijetu
• U saveznoj državi Karnataka u Indiji sukobi između seljaka rijetko završavaju na sudu ili policiji: panchayats (seoska vijeća) to samostalno rješavaju. U Rajastanu postoji slično tijelo jajams za rješavanje plemenskih pitanja.
• U pakistanskom Punjabu, neformalna seoski-bazirana vijeća akhats rješavaju lokalne sukobe,odlučuju tko će glasati na sljedećim izborima, a glavešine akhata – koji su obično najveći zemljoposjednici u selu redovito pregovaraju s formalnom državnom vlasti glede javnih usluga.
• Jirgas su važne neformalne institucije u lokalnoj vladi Afganistana.
• Polu-formalne mesni zajednicis u Makedoniji i bashkesia locale na Kosovu imaju važnu ulogu u pregovaranju s jedinicama lokalne samouprave vezano uz dobivanje određenih poslova/pružanje usluga.
• U Sierra Leoneu o’rbais, ili šefovi, dominiraju u životima ruralnih građana i niti jedna transakcija se ne može odigrati bez njihove dozvole.
Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: oba
tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su
neformalne izraženije u ‘siromašnim’ jer su formalne
slabije razvijene ili ne postoje.
Čuveni Burr-Hamilton dvoboj: formalne vs. neformalne
institucije
II. Institucije prema području
• Razlika institucija prema područjima koja ‘uređuju’:
• Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti.
• Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti.
• Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije): pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija).
• Uloga institucija: • smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom
životu;• institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je
pojedincima zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija
Institucionalna ekonomija: izabrani ključni elementi
• Vlasnička (imovinska) prava:
• odnosi pojedinaca koji nastaju zbog postojanja oskudnih dobara i nadzora nad njihovim korištenjem;
• vrste: pojedinačna vlasnička prava, zajednička vlasnička prava, državna ili javna dobra;
• što pojedinac ima više vlasničkih prava na dobra, njegovi su osobni troškovi bliži društvenim troškovima korištenja dobara i skloniji je traženju najveće vrijednosti za korištenje svoje imovine
• Transakcijski troškovi:
• nužni kod prijenosa vlasničkih (imovinskih) prava s jednog ekonomskog subjekta na drugi;
• uključuju: troškove mijenjanja (npr. otkrivanja, mogućnosti mijenjanja, potrebno pregovaranje, nadziranje i provedba); troškove očuvanja i zaštite institucionalnog sustava (sudstva, policije, oružanih snaga i sl.)
• North: transakcijski troškovi su troškovi mjerenja i provođenja dogovora.
4
Institucije, poticaji i transakcijski troškovi
• Institucije imaju vlastite koristi i troškove: predvidivostljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom ponašanju(trošak):
zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište togponašanja;
pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja pojačavainvesticije i inovacije koje podrazumijevaju rizik;
ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje zaiznajmljivanje privatnih stambenih objekata;
previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr.iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremenaostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr.opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalnaopterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjerestatusa, rješavanja žalbi i sl.)
Institucionalne promjene i ekonomski učinci
•Institucionalne promjene se događaju kada korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni:
• npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi žena u društvu
• npr. ukidanje ropstva u SAD-u
•Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer:
• postojeća pravila zabranjuju određenu djelatnost;
• nova pravila smanjuju transakcijske troškove ostvarivanja djelatnosti
Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje
• Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo).
• Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji.
• Slučaj Koreje: • ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog
rata• Sjever industrijaliziraniji od Juga
• “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945.• Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s
pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.)
• Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.)
Institucionalne razlike dovele do razlike u razvoju
Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije: zaključno
• Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’:
• provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu;
• ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa –onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…)
• izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo –omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima
Kako institucije utječu na rast/razvoj?
Institucije
Dohodak i rast
Investicije
Integracija/ trgovina
Socijalni kapital
Politička (ne)stabilnost
Upravljanje (etničkim) konfliktima
Razvoj javnih politika
Direktan utjecaj
Indirektan utjecaj
5
Gusari i institucije: nekada vs. danasGusari i institucije: nekada
• Gusari ako racionalni ekonomski agenti
• uhodana organizacija:
• formalne i neformalne institucije
• ekonomska motivacija postati gusarom: trgovački vs. gusarski brod
• položaj zapovjednika (borba) i upravitelja (raspodjela) odnos gusara i vlade:
• suradnički vs. ograničavajući
Jolly Roger je naziv za tradicionalnu
zastavu europskih i američkih pirata tijekom 18. stoljeća.
Gusari i institucije: danas
• Utjecaj institucija na razvoj modernog gusarstva:• Suvremena gusarska organizacija potpuno drugačija od one u 17.
stoljeću;• Ekonomski rezon: profit kao motivacija;• Manjak mogućnosti za zaradu kroz ribarenje za obalno stanovništvo;• Građanski sukobi, pravna nesigurnost, korupcija, neučinkovita
birokracija, nedovoljna učinkovitost međunarodnih zakona • ...
2003-2012:
3,436 gusarskih pothvata
Poduzetnik
Institucije
Poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj:
institucionalna hipoteza
Veličina i sastav sektora malog gospodarstva u RH
• Broj subjekata: 169.000 subjekata malog gospodarstva, od čega:
• 92% mikro poduzeća
• 6,3% mala poduzeća
• 1,2% srednje velika poduzeća
• Preko 700.000 zaposlenih (odnosno 71,5% ukupne zaposlenosti, od čega:
• mikro poduzeća 30%,
• mala poduzeća 25%,
• srednje velika 16%
• Rastući sektor: npr. u 2014. godini zabilježen je porast broja malih poduzeća (3,3%), pad broja srednjih poduzeća (3,7%), te rast broja velikih poduzeća za 1,1%
• Uslužne djelatnosti čine 52% ukupnog broja SME (trgovina 24%, ugostiteljstvo 10,7%)
6
Institucionalni okvir za razvoj poduzetništva
Zakoni i propisi:Ustav
... iz nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva te njegove izmjene i dopune (provedbeni dokumenti);
Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020.
Strategija razvoja klastera u RH
... iz nadležnosti relevantnih ministarstava
ostali zakoni u ingerenciji Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija
Poduzetničke potporne organizacije: Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG)