Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju PSIHOMETRIJSKA SVOJSTVA SUBTESTOVA DAT BATERIJE U SELEKCIJSKOM POSTUPKU Diplomski rad Monika Peršin Mentor: Dr. sc. Maja Parmač Kovačić Zagreb, 2017.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju
PSIHOMETRIJSKA SVOJSTVA SUBTESTOVA DAT BATERIJE U
SELEKCIJSKOM POSTUPKU
Diplomski rad
Monika Peršin
Mentor: Dr. sc. Maja Parmač Kovačić
Zagreb, 2017.
SADRŽAJ:
SAŽETAK
UVOD........................................................................................................... 1
CILJ I ISTRAŽIVAČKI PROBLEMI ........................................................ 9
METODOLOGIJA ....................................................................................... 10
REZULTATI ............................................................................................... 14
RASPRAVA................................................................................................. 26
ZAKLJUČAK............................................................................................... 30
LITERATURA.............................................................................................. 31
PRILOZI ...................................................................................................... 34
Psihometrijska svojstva subtestova DAT baterije u selekcijskom postupku
Monika Peršin
SAŽETAK
U profesionalnoj selekciji jedan od najčešćih testova sposobnosti jest DAT baterija
testova. U svrhu selekcije, korisno je razviti vlastite norme unutar tvrtke koja je provodi, jer
je važno da referentna skupina bude što sličnija osobama koje ćemo vrednovati. Stoga je
cilj ovog rada bio razviti norme za korištenje DAT baterije testova unutar jedne veće
internetske kompanije, kao i provjeriti metrijske karakteristike Testa verbalnog i Testa
apstraktnog rasuđivanja DAT baterije: osjetljivost, pouzdanost i faktorsku strukturu.
Ispitano je i postoje li razlike u rezultatima na navedenim testovima između osoba koje su
pristupile testu u selekcijske svrhe i skupine gimnazijalaca koji su sudjelovali u
standardizaciji testa 2005. godine te razlike u rezultatima obzirom na spol i stručnu spremu.
U istraživanju je dobivena normalna distribucija rezultata za oba subtesta. Za
verbalno rasuđivanje, pokazatelj osjetljivosti Fergusonov δ iznosi .94, a za apstraktno
rasuđivanje .97. O primjerenoj težini testova može se zaključiti temeljem indeksa lakoće:
pt = .55 za verbalno rasuđivanje i pt = .53 za apstraktno rasuđivanje. Pouzdanost tipa
unutarnje konzistencije je zadovoljavajuća za Test verbalnog rasuđivanja (α = .71) i visoka
za Test apstraktnog rasuđivanja (α = .88). Faktorska analiza pokazala je više faktora u
podlozi obaju subtestova.
Osobe koje su pristupile testovima u selekcijske svrhe postigle su statistički
značajno niže rezultate od skupine gimnazijalaca na kojoj je napravljena standardizacija.
Razlike s obzirom na stručnu spremu utvrđene su za subtest verbalnog rasuđivanja,
pri čemu osobe više stručne spreme postižu statistički značajno bolje rezultate. Kod
apstraktnog rasuđivanja nisu dobivene razlike između osoba različite stručne spreme.
Rodne razlike su utvrđene u Testu apstraktnog rasuđivanja, gdje viši rezultat postižu
muškarci, no ova je razlika značajna za osobe niže stručne spreme, dok za višu spremu
nema značajne rodne razlike. Zbog nereprezentativnosti uzorka, navedeni nalazi ne mogu
se generalizirati na opću populaciju.
Ključne riječi: inteligencija, selekcija, DAT testovi
Psychometric properties of DAT battery subtests in selection procedure
Monika Peršin
SUMMARY
One of the most used ability tests in professional selection, is the DAT battery. For
the purpose of selection, it is useful to develop norms within the company running the
selection proccess, as it is important to compare job applicants with the group most similar
to them. The goal of this study was to develop norms for one large internet company and to
explore the psychometric characteristics of two DAT subtests (Verbal and Abstract
reasoning test): sensitivity, reliability and factor validity. It was tested whether there were
statistically significant differences in test results between job applicants and a group of
Croatian high school students who participated in test standardization in 2005. and whether
there were differences in test results depending on gender and professional qualification.
For both subtests, the distributions of the results are normal. For Verbal reasoning
test, sensitivity indicator Ferguson δ is .94, and for Abstract reasoning .97. Appropriate
difficulty of tests is proved by the difficulty index: pt = .55 for Verbal reasoning and pt =
.53 for Abstract reasoning. Reliability for Verbal reasoning test is satisfactory (α = .71) and
high for Abstract reasoning (α = .88). Factor analysis of both subtests showed there were
more than one underlaying factor.
Job applicants had statistically lower results compared to the group of high school
students from Croatian standardization in 2005.
Statistically significant differences in results were found depending on the
professional qualification for Verbal reasoning test, where the group with higher
professional qualification scored higher. There were no such differences in the Abstract
reasoning test. A gender difference was found in the Abstract reasoning test, where men
score higher, but this difference is significant only for job applicants with lower
proffessional qualification.
Due to nonrepresentativity, these findings cannot be generalised on population.
Key words: intelligence, selection, DAT tests
2
UVOD
Postupak profesionalne selekcije obuhvaća procjenu ljudskih sposobnosti relevantnih za
uspjeh na određenom radnom mjestu. Kako bi taj proces bio uspješan, važno je odrediti
sposobnosti koje su bitne za tu svrhu te ih precizno izmjeriti. Korištenje provjerenih
selekcijskih metoda omogućava poslodavcima odabir zaposlenika s obilježjima koja su
važna za određeni posao, što posljedično znači da poslodavac bira zaposlenike koji će
ujedno biti i uspješniji u poslu (Schmidt i Hunter, 1998). Jedna od najčešće istraživanih
sposobnosti za koju se smatra da je relevantna u predviđanju radnog uspjeha jest
inteligencija. Proučavanje inteligencije u kontekstu predviđanja radnog uspjeha traje već
približno 100 godina (Viswesvaran i Ones, 2002) te su kroz to vrijeme ispitane brojne
pretpostavke o njenoj strukturi i ulozi u ljudskom radnom ponašanju.
Struktura inteligencije
Termin inteligencija u psihologiju dolazi temeljem prijevoda Aristotelova pojma
„razumijevanje“ (Brand, 1996), a latinski intellectus ima osnovna značenja „um“ i „moć
shvaćanja“. Postoji obilje definicija inteligencije, a jedna od njih, koja se podudara i s
laičkim shvaćanjem je Wechslerova iz 1975. godine koji kaže da je inteligencija kapacitet
pojedinca da razumije svijet i odgovori zahtjevima okoline. Zahtjevi okoline s vremenom
postaju sve veći, a inteligencija nam pomaže „boriti se s preokretima, nositi se s novostima,
brzo shvaćati inovativne ideje kako bismo bili ispred promjena“ (Lubinski, 2004; str. 107).
Kroz povijest psihologije pokušavalo se otkriti kako na najbolji način objasniti
strukturu inteligencije. Početak je predstavljala dvofaktorska teorija kognitivnih
sposobnosti dobivena faktorskom analizom, čiji je začetnik Charles Spearman (1904). Ona
pretpostavlja generalni faktor inteligencije („g“) - kojeg u određenom stupnju posjeduje
svatko, nasljedan je i nije podložan utjecaju obrazovanja, te specifične faktore („s“) koje
aktivira opća mentalna energija, a podložni su obrazovanju i vježbi. Ipak, daljnjim
istraživanjima javljaju se i drugi faktori, specifičniji od generalnog, ali ne sasvim specifični.
3
Time Spearmanov model gubi na važnosti, no generalni faktor inteligencije i dalje se
smatra važnim za objašnjenje inteligencije. Dokaz za to su korelacije između testova
inteligencije koje se, prema Zarevskom (2012), kreću u rasponu .2 – .8, što znači da postoji
zajednički konstrukt među različitim testovima.
Prvi empirijski hijerarhijski model inteligencije postavio je P.E. Vernon (1950).
Ovaj model uključuje generalnu kognitivnu sposobnost, koja se zatim na drugoj razini dijeli
na verbalno–edukacijsku te prostorno–mehaničku sposobnost. Verbalno–edukacijski faktor
dijeli se na verbalnu i numeričku sposobnost, a prostorno-mehanički na prostornu i
manualnu sposobnost te sposobnost korištenja mehaničkih informacija. Četvrti red sastoji
se od različitih specifičnih faktora. Najveća važnost za svakodnevni život ipak je, prema
Vernonu, pripisana g–faktoru.
Nešto drugačiju strukturu g–faktora predstavlja Thurstoneov model (1938). Prema
njemu, g-faktor u drugom redu tvore primarne mentalne sposobnosti: verbalno
razumijevanje i fluentnost, pamćenje, perceptivna brzina, prostorne sposobnosti, numerički
faktor i rezoniranje. U praksi je postavljanje teorije s navedenih sedam faktora značilo kako
se rezultati testiranja mogu prezentirati psihološkim profilom od sedam točaka. Ipak,
korelacije između tih faktora su tolike da je jednostavnije izraziti ih jednim rezultatom (g)
ili s dva rezultata (verbalni i neverbalni IQ).
Nastavak na Thursteonov model je do tada najopsežniji model ljudskog intelekta,
koji postavlja Guilford (1971). Prema njemu, svaki mentalni zadatak uključuje tri
dimenzije: operacije, sadržaje i produkte. Križanjem tih dimenzija on dobiva 120
nezavisnih hipotetičkih faktora kognitivnih sposobnosti. Kasnije se broj nezavisnih
dimenzija povećava na 150, a zatim na 180 (Guilford, 1983 prema Sternberg i Grigorenko,
2001). Unatoč tome što se danas smatra kako je Guilfordova teorija zastarjela i upitna je
valjanost njegovih analiza (Sternberg i Grigorenko, 2001), Guilfordov model je potaknuo
mnoge nove teorije, kao i konstrukciju niza novih testova inteligencije.
Guilfordov model mnogi već tada nisu prihvatili, smatrajući kako za objašnjenje
inteligencije nije dovoljno mnoštvo nezavisnih faktora, ali nije dovoljan ni samo jedan
generalni faktor g. Zbog toga Raymond B. Cattell (1971) intelektualne sposobnosti grupira
4
u dva široka faktora – fluidnu (Gf) i kristaliziranu inteligenciju (Gc). Fluidna inteligencija
prema njemu je neurološki potencijal opće sposobnosti i mjeri se testovima brzine, dok je
kristalizirana produkt iskustva, realizirana inteligencija koju mjere testovi snage.
Konačno, integraciju dviju vrlo utjecajnih teorija – Spearmanove i Cattellove,
predstavlja trorazinska teorija strukture inteligencije autora Johna Carrolla (1993). On
predlaže sljedeću hijerarhijsku strukturu: na najvišoj razini je faktor generalne inteligencije,
zatim slijede široki faktori koji su zapravo osam širokih domena sposobnosti (fluidna
inteligencija, kristalizirana inteligencija, opće pamćenje i učenje, široka vidna percepcija,
široka slušna percepcija, široka sposobnost dosjećanja, široka kognitivna brzina i brzina
obrade informacija). Najnižu razinu predstavljaju specifične sposobnosti. Istraživanja daju
potvrdu trorazinskoj strukturi te upućuju da ne postoje razvojne promjene u organizaciji
kognitivne strukture tijekom životnog vijeka (Bickley, Keith i Wolfle, 1995).
Testovi inteligencije
Inteligencija je jedna od brojnih ljudskih sposobnosti, i kao takvu moguće ju je izmjeriti. U
tu svrhu su kroz povijest konstruirani brojni psihologijski testovi kognitivnih sposobnosti.
Prema Bujasu (1959), psihologijski testovi izazivaju određenu aktivnost, a onda se učinak
te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima koji su
dobiveni kod drugih osoba u jednakoj situaciji. Testovi moraju zadovoljiti određene
metrijske karakteristike: pouzdanost (dosljednost mjerenja bez obzira na to što se mjeri;
neovisnost o nesistematskim pogreškama), valjanost (mjerenje upravo željenog predmeta
mjerenja), objektivnost (isključivanje pristranosti u rezultatima mjerenja), osjetljivost
(dobro razlikovanje ispitanika prema predmetu mjerenja) i baždarenost (postojanje
testovnih normi koje omogućuju vrednovanje individualnih rezultata). Sustavno odabrana
skupina različitih testova koji pokrivaju neko područje osobina (npr. područje
intelektualnih sposobnosti) naziva se baterija testova.
Prvi test kognitivnih sposobnosti, autora Alfreda Bineta i Theodorea Simonea
(1905), konstruiran je za identifikaciju intelektualno zaostale djece. Testovi su se tada
najviše koristili za procjenu dječjih sposobnosti, ali u Prvom svjetskom ratu javlja se
5
potreba za testovima inteligencije koji će biti prilagođeni odrasloj populaciji. Prvi grupni
testovi inteligencije, “Army Alpha” (verbalni test) i “Army Beta” (neverbalni test),
korišteni su za selekciju američkih regrutera u ratu. Inteligencija postaje posebno
zanimljiva kada je otkriveno da je izraženost kognitivnih sposobnosti povezana sa
socioekonomskim statusom, kreativnošću, delinkvencijom, izborom partnera, riskantnim
ponašanjima, kvalitetom života, obrazovnim ishodima i izborom zanimanja te pozitivnim
psihološkim razvojem (Deary, Leaper, Murray, Staff i Whalley, 2003; Deary, Whalley,
Lemmon, Crawford i Starr, 2000; Gottfredson, 1997; Lubinski, 2000; Moffitt, Caspi,
Harkness i Silva, 1993; Moffitt, Caspi, Silva i Stouthamer-Loeber, 1995; Plomin, DeFries,
McClearn i McGuffin, 2001; Shea, Lubinski i Benbow, 2001 prema Lubinski 2004).
Osim navedenih prednosti, testovi kognitivnih sposobnosti pokazuju povezanost s
uspješnošću na radnom mjestu, te se počinju koristiti i u poslovnim organizacijama kako bi
unaprijedili selekcijski proces. Prema riječima Cronbacha (1970, prema Lubinski, 2004)
test inteligencije za sada predstavlja najveći tehnički doprinos praktičnom vođenju ljudskih
potencijala.
Testovi inteligencije u selekcijskom procesu
Postupkom profesionalne selekcije ili odabirom osoblja se između većeg broja kandidata za
posao opredjeljujemo za one koji imaju (naj)više vjerojatnosti da će u poslu uspjeti
(Šverko, 2012). Odabirom prikladnih kandidata za određeni posao postiže se višestruka
korist. Na individualnoj razini to su veće zadovoljstvo poslom i radna uspješnost, a na
općoj veća produktivnost. Upravo zato da bi se među brojnim kandidatima za posao našli
prikladni pojedinci, razvijene su razne selekcijske metode.
Svaki je selekcijski postupak, pa tako i korištenje testova intelektualnih sposobnosti,
potrebno validirati, odnosno utvrditi njihovu valjanost u predikciji radnog uspjeha. Može se
postaviti pitanje hoće li testovi kognitivnih sposobnosti u obliku papir – olovka predvidjeti
radno ponašanje u realnom svijetu. Mnoge faktorske analize potvrdile su da takvi testovi
doista mjere istu kognitivnu vještinu potrebnu i za obavljanje radnih zadataka u praksi
(Vernon, 1960; Brand, 1977 prema Schmidt, 2012). Zaključci istraživanja unazad 85
6
godina te podaci iz meta-analiza govore o sljedećim valjanostima testova inteligencije
(Schmidt i Hunter, 1998): za uspješnost u izobrazbi r = .56, a za radnu uspješnost r = .51.
To znači da će osobe s većim rezultatom na testovima inteligencije brže i efikasnije naučiti
znanja potrebna u poslu, te će imati veću radnu uspješnost. Oba kriterija su važna jer je
prije svega važno biti uspješan u izučavanju posla, a zatim i u njegovu izvršavanju.
Dodatno, osobe s više izraženom kognitivnom sposobnošću imat će više prihode te viši
status u organizaciji, što čini konstrukt “ekstrinzičnog uspjeha u poslu” (Judge, Higgins,
Thoresen i Barrick, 1999).
Testovi kognitivnih sposobnosti dobivaju posebno mjesto u selekcijskom postupku,
s obzirom na to da su za bilo koji posao jedan od najvaljanijih prediktora (uz strukturirani
intervju). Time dobivaju mjesto ispred svih ostalih selekcijskih postupaka i bolji su od:
testova radnih kušnji, testova integriteta, testova savjesnosti, nestrukturiranih intervjua,
testova stručnih znanja, suradnikovih procjena i prosudbenih središta (Schmidt i Hunter,
1998). Uz to što imaju najveću prediktivnu valjanost, prednost im je i to što imaju i
najmanju cijenu primjene.
Testovi koji u selekcijskom postupku mjere faktor g ili specifične sposobnosti?
Kao što je već navedeno u strukturi inteligencije, ona može biti jedinstvena sposobnost, a
može biti sastavljena od više užih, specifičnijih sposobnosti. Tako i psihologijski testovi
kognitivnih sposobnosti mogu mjeriti opći “g” faktor, široke faktore ili uske i specifične
sposobnosti. Kod dileme je li korisnije mjeriti opću inteligenciju ili specifične sposobnosti,
istraživanja prednost daju “g” faktoru koji objašnjava najveći dio radne uspješnosti
(Šverko, 2012). Zanimljivo je kako opća kognitivna sposobnost nije važna samo u
poslovima koji izričito zahtijevaju samo umni rad, već se kroz brojna istraživanja (Hunter i
Hunter, 1984; Hunter i Schmidt, 1996; Hunter, Schmidt i Le, 2006; Schmidt, Schaffer i Oh,
2008 prema Schmidt, 2012) pokazala pozitivno povezanom sa širokom paletom poslova.
Hunter i Hunter (1984) su analizirali 515 studija provedenih u Agenciji za zapošljavanje
Sjedinjenih Američkih Država kako bi provjerili predviđa li njihova mjera generalne
inteligencije uspješno obavljanje posla. Korišten je uzorak praktički cijelog raspona
7
poslova navedenih u Rječniku profesija (koji je jedan od najopsežnijih popisa zanimanja).
Pokazalo se da generalna sposobnost (g) dobro predviđa uspjeh u poslu u gotovo svim
zanimanjima (r = .47), a najprediktivnija je za poslove srednje složenosti (r = .66). Osim
američke meta-analize, i meta-analiza koja uključuje 15 europskih zemalja (Salgado,
Andreson, Moscoso, Bertua i Fruyt, 2003) pokazuje kako je za uspjeh u poslu te uspjeh u
treningu za posao najprediktivnija opća kognitivna sposobnost. Ipak, u tom su istraživanju
neke specifične sposobnosti pokazale veću valjanost za predikciju uspjeha u poslu i uspjeha
u treningu za posao, u usporedbi s američkim studijama. Radi se o verbalnoj, numeričkoj,
prostorno-mehaničkoj i perceptivnoj sposobnosti te sposobnosti pamćenja. Dodatno,
pokazalo se kako specifične kognitivne sposobnosti mogu imati podjednaku važnost, te čak
i veću prednost kod poslova sa specifičnim radnim zadaćama (Goertz, Huelsheger i Maier,
2014). Iako je prošlih desetljeća g-faktor imao najvažniju ulogu u predikciji radne
uspješnosti, sada se pokazuje kako i mjere specifičnih kognitivnih sposobnosti mogu dati
važan doprinos (Murphy, 2017).
U profesionalnoj selekciji, od mjera opće kognitivne sposobnosti, najčešće su
korištene Ravenove matrice (SPM, eng. Standard progressive matrices), Domino test (D-
48, D-70), Test nizova (TN) i Test dinamičkih nizova (TDN), Problemni test (PB Test) i
Cattellovi kulturalno nepristrani testovi inteligencije (CTI, eng. Culture Fair Intelligence
Test). Od mjera specifičnih sposobnosti najšire se upotrebljavaju Test općih sposobnosti s
verbalnim, neverbalnim, numeričkim i spacijalnim subtestom autora Smitha i Wettona
(1988) i DAT serija (eng. Differential Aptitude Test for Guidance), koja je predmetom ovog
rada (Bennett, Seashore i Weasman, 1947).
8
DAT serija
DAT serija je baterija testova, autora G.K. Bennetta, H. G. Seashorea i A. G. Weasmana,
namijenjena procjeni sudionikovih kognitivnih sposobnosti. Može se koristiti u obrazovne
ili selekcijske svrhe, kako bi se procijenila sposobnost za učenje ili uspjeh u određenim
područjima. Nastala je 1947. godine i više puta je revidirana: 1962., 1972, 1980. i 1990.
godine. Prevedena je i korištena u zemljama diljem svijeta, a u Hrvatskoj se trenutno koristi
standardizacija adaptacije 5. izdanja DAT baterije.
DAT je jedna od najčešće korištenih baterija upravo zbog svoje korisnosti i
dokazane valjanosti. Istraživanja su pokazala da se korelacija DAT subtestova s testovima
postignuća i akademskim postignućem kreće od .40 do .80 (Wang, 1993). Isto istraživanje
govori o visokoj pouzdanosti subtestova (α = .82 do .95).
Sedam sposobnosti koje se procjenjuju DAT serijom su: verbalno rasuđivanje,
numeričko rasuđivanje, apstraktno rasuđivanje, perceptivna brzina i točnost, mehaničko
rasuđivanje, prostorni odnosi te upotreba gramatike i pravopisa (Hyde i Trickey, 1995).
Subtestovi imaju različito vremensko ograničenje te različit broj čestica (u prosjeku 40
čestica po testu). Primjena sedam različitih subtestova može biti individualna ili grupna, a
ocjenjivanje odgovora je objektivno.
Test verbalnog rasuđivanja mjeri sposobnost razumijevanja odnosa među riječima i sastoji
se od analogija (potrebno je uočiti odnose među riječima i nadopuniti parove riječi). Njime
je moguće predvidjeti uspjeh u učenju jezika, humanističkim znanostima i logici, kao i u
zanimanjima poput prava, ekonomije, pedagogije, novinarstva te prirodnih i tehničkih
znanosti.
Test numeričkog rasuđivanja mjeri sposobnost rješavanja matematičih zadataka. Ova
sposobnost je bitna u predmetima poput matematike, kemije, fizike na inženjerskim
studijima te u zanimanjima poput knjigovodstva, laboratorijskom radu, stolarstvu i izradi
alata.
Test apstraktnog rasuđivanja mjeri neverbalnu sposobnost rasuđivanja (na temelju
geometrijskih likova ili crteža). Predviđa uspjeh u matematici te zanimanjima poput
računalnog programiranja, sastavljanja nacrta zakona ili dokumenata, popravljanja
automobila i slično.
9
Test perceptivne brzine i točnosti mjeri sudionikovu sposobnost brzog i točnog
uspoređivanja i označavanja pisanih popisa. Zadaci ne traže vještine rasuđivanja, nego je
naglasak na brzini, a ta je sposobnost važna pri nekim rutinskim poslovima, te u poslovima
u kojima se koriste tehnički i znanstveni podaci.
Test mehaničkog rasuđivanja provjerava sposobnost razumijevanja osnovnih mehaničkih
načela strojeva, oruđa i kretanja. Ta je sposobnost bitna pri popravljanju i korištenju
kompliciranih uređaja, te kod zanimanja poput stolara, tesara, mehaničara, inženjera,
električara i strojara.
Test prostornih odnosa zahtijeva vizualiziranje trodimenzionalnog objekta na temelju
dvodimenzionalnog nacrta te vizualizacije tog objekta nakon rotacije u prostoru. Osoba s
dobrim rezultatom na ovom testu bila bi uspješna u zanimanjima koja uključuju crtanje,
arhitekturu, umjetnost, dizajn odjeće, tesarstvo i stomatologiju.
Test gramatike i pravopisa mjeri sposobnost otkrivanja gramatičkih i pravopisnih grešaka.
Dobro razvijene jezične sposobnosti potrebne su u većini poslova koji traže višu ili visoku
stručnu spremu, a visoka razina ove sposobnosti potrebna je u karijerama koje uključuju
pisanje i poučavanje. Primjeri takvih karijera su tajnici, pisari, knjižničari i urednici.
Navedeni testovi pružaju poslodavcima rezultate koji govore o sposobnostima
potencijalnih zaposlenika te o njihovim jakim i slabim stranama. Korisno je sagledati i
određene podgrupe testova, poput testa verbalnog, numeričkog i apstraktnog rasuđivanja
koji mjere funkcije povezane s općom sposobnošću. Kombinirani rezultat u testovima
verbalnog i numeričkog rasuđivanja je mjera opće obrazovne sposobnosti. Razne
kombinacije drugih testova mjere neke specifične sposobnosti. Tako su sposobnosti
mjerene testovima mehaničkog rasuđivanja, apstraktnog rasuđivanja i prostornih odnosa
važne za različite vrste tehničkih i mehaničkih poslova. Zajedničkim rezultatom na testu
perceptivne brzine i točnosti i testom gramatike i pravopisa dobivamo mjeru sposobnosti
potrebnu za rad u administrativnim i tehničkim poslovima. DAT baterija često je korištena
u selekciji za različite poslove koji su pokrivali širok raspon obrazovanja, od
nekvalificiranih radnika do različitih stručnjaka (Hyde i Trickey, 1995).
U postojećem Priručniku za DAT nalaze se norme napravljene na sudionicima iz
Sjedinjenih Američkih Država te norme napravljene na uzorku 822 učenika završnih
10
razreda srednjih škola u Hrvatskoj. Ipak, kao što je slučaj sa svim testovima koji se koriste
u selekciji, preporuča se izrada „lokalnih“ normi na uzorku najsličnijem onom za koji ćemo
test i koristiti. Tako je svrha ovog rada izraditi norme za kandidate u selekcijskom postupku
u jednoj vodećoj internetskoj kompaniji te usporediti njihove rezultate s rezultatima
hrvatskih gimnazijalaca koji su sudjelovali u standardizaciji testa 2005. godine. U radu će
se koristiti subtestovi verbalnog i apstraktnog rasuđivanja DAT baterije.
CILJ I ISTRAŽIVAČKI PROBLEMI
Cilj ovog rada je provjeriti neka psihometrijska svojstva Testa verbalnog rasuđivanja i
Testa apstraktnog rasuđivanja, subtestova DAT baterije za profesionalnu selekciju
kandidata u jednoj većoj internetskoj kompaniji.
Na osnovi ovog cilja postavljeni su sljedeći problemi:
1) Ispitati deskriptivne parametre i psihometrijske karakteristike Testa verbalnog
rasuđivanja i Testa apstraktnog rasuđivanja DAT baterije: osjetljivost,
pouzdanost i faktorsku strukturu.
2) Provjeriti razlike u rezultatima na Testu verbalnog i Testu apstraktnog
rasuđivanja kandidata za posao u jednoj vodećoj internetskoj kompaniji i
skupine gimnazijalaca prema hrvatskoj standardizaciji iz 2005. (Matešić, Jutriša
i Pinjušić, 2005). Na temelju dobivenih rezultata, izraditi norme za ovaj uzorak.
3) Provjeriti razlike u rezultatima na Testu verbalnog i Testu apstraktnog
rasuđivanja kandidata za posao u jednoj vodećoj internetskoj kompaniji s
obzirom na rod i stupanj stručne spreme.
11
METODOLOGIJA
Sudionici
U ovom istraživanju je sudjelovao prigodan uzorak kandidata (N = 510) koji su sudjelovali
u selekcijskom postupku jedne velike internetske kompanije od 2015. do 2017. godine, od
čega je bilo 268 kandidata za studentsko radno mjesto te 242 kandidata za stalno radno
mjesto.
Tablica 1
Prikaz zastupljenosti sudionika istraživanja s obzirom na rod i stručnu spremu
ROD STRUČNA SPREMA
m ž NKV SSS VŠS VSS
n 330
180 4 319 110 77
% 64.7 35.3
0.8 62.5 21.6 15.1
N 510 510
Napomena:
n – Broj sudionika unutar potkategorije; % - Postotak sudionika unutar potkategorije; N – Broj
sudionika unutar kategorije;
Od ukupnog broja testiranih osoba u tom radoblju posao je dobilo 127 kandidata. Prosječna
dob sudionika iznosila je M = 25 godina (SD = 5.81), a raspon dobi kretao se od 18 do 49
godina. Sudionici su imali različito prethodno radno iskustvo, od kandidata bez radnog
iskustva, preko studenata s radnim iskustvom u povremenim poslovima (rad preko
Studentskog centra – Student servisa), do kandidata s višegodišnjim radnim iskustvom.
12
Iz Slike 1. vidljivo je za koja su se radna mjesta prijavili kandidati koji su sudjelovali u
istraživanju.
Slika 1. Grafički prikaz broja kandidata ovisno o odjelu za koji su se prijavili
Instrumenti
U selekcijskom postupku korištena su dva subtesta DAT baterije za profesionalno
usmjeravanje i selekciju (Differential Aptitude Test for Guidance): Test verbalnog
rasuđivanja i Test apstraktnog rasuđivanja. Radi se o hrvatskoj standardizaciji europske
adaptacije 5. izdanja DAT baterije (Matešić, Jutriša i Pinjušić, 2005).
13
Test verbalnog rasuđivanja
Ovaj test mjeri sudionikovu sposobnost razumijevanja odnosa među riječima. Sastoji se od
analogija, kod kojih uvijek nedostaju dvije riječi – prva riječ u prvom odnosu i druga riječ u
drugom odnosu. Sudionik treba zaključiti o odnosu između prvog para riječi i primijeniti
taj odnos na drugi par riječi. Test se sastoji od 40 zadataka prije kojih se čitaju tri primjera.
Vrijeme rješavanja je 25 minuta. Dosadašnji podaci o pouzdanosti, prema hrvatskoj
standardizaciji, govore da pouzdanost ovog testa iznosi .73 (Matešić, Jutriša i Pinjušić,
2005).
Primjer iz testa verbalnog rasuđivanja:
...je prema lajanju kao mačka prema...
A mijaukanje - mače
B pas - mijaukanje (točan odgovor)
C pas - grebenje
D tuljan - mače
E drvo – grebenje
Test apstraktnog rasuđivanja
Testom apstraktnog rasuđivanja mjeri se sposobnost neverbalnog rasuđivanja. Procjenjuje
se koliko dobro sudionici mogu rasuđivati na osnovi geometrijskih likova ili crteža. U
svakom zadatku postoji niz geometrijskih likova gdje se elementi izmjenjuju prema
određenom pravilu, a na sudioniku je da otkrije to pravilo i predvidi sljedeći korak tog niza.
Test se sastoji od 40 zadataka prije kojih se čitaju dva primjera. Vrijeme rješavanja je 20
minuta. Visoka pouzdanost ovog testa dobivena je u hrvatskoj standardizaciji (Matešić,
Jutriša i Pinjušić, 2005) te iznosi .86.
14
Primjer testa apstraktnog rasuđivanja:
Postupak
Selekcijski postupak u ovoj kompaniji kreće objavom oglasa na relevantnim stranicama
(službene web stranice kompanije, web stranice Studentskog centra Zagreb te na portalu
Moj posao). Svi sudionici prijavili su se na neki od objavljenih oglasa tijekom razdoblja
2015. – 2017. i bili su kontaktirani da dođu na testiranje za posao. Testiranja su provedena
u glavnoj zgradi tvrtke te su trajala otprilike sat i pol. Osim navedenih testova, u
selekcijskom postupku svaki sudionik ispunjava i prijavni upitnik s općenitim podacima o
sebi (primjerice, stupanj stručne spreme, dob, dosadašnja radna iskustva). Testiranja su
provodili zaposlenici Ljudskih potencijala kompanije. Povratnu informaciju o njihovom
uspjehu, odnosno prolasku ili neprolasku u drugi krug selekcijskog postupka, sudionici su
dobili unutar 7 do 14 dana.
Likovi u zadatku Likovi – odgovori
F G H J K
(točan odgovor)
15
REZULTATI
Obrada rezultata napravljena je osobnim računalom, pomoću programskih paketa PASW
Statistics 18 i Statistica.
Deskriptivna statistika
Ukupni rezultat u Testu verbalnog rasuđivanja i Testu apstraktnog rasuđivanja formiran je
kao jednostavna linearna kombinacija 40 zadataka za svaki od testova. Prikaz deskriptivnih
statističkih parametara rezultata prikupljenih primjenom Testa verbalnog rasuđivanja i
Testa apstraktnog rasuđivanja nalazi se u Tablici 2.
Tablica 2
Prikaz deskriptivnih parametara testiranja verbalnog i apstraknog rasuđivanja DAT baterije
(N = 510)
TR MIN MAX M SD
DAT – verbalni
28 5 33 22.19 4.95
DAT - apstraktni 37 2 39 21.30 7.74
Napomena:
N – Broj sudionika; TR – Totalni raspon; MIN i MAX – Minimalna i maksimalna vrijednost; M
– Aritmetička sredina; SD – Standardna devijacija
Kao što vidimo iz Tablice 2, aritmetička sredina rezultata na verbalnom subtestu
malo je viša od one na apstraktnom subtestu, dok apstraktni subtest ima veće raspršenje
odgovora. Srednje vrijednosti obaju testova nalaze se u gornjoj polovici raspona, što nam
govori kako sudionici postižu uglavnom više vrijednosti od teorijske prosječne vrijednosti.
Izračunata je Pearsonova korelacija između dvaju testova te pokazuje da su verbalno i
apstraktno rasuđivanje umjereno pozitivno povezani (r (508) = .46, p < .01). Prije daljnje
obrade rezultata, Kolmogorov-Smirnovljevim testom normaliteta distribucije provjerena je
normalnost distribucije varijabli. Za verbalni subtest dobivene su vrijednosti Z = .063, p >
16
.05; a za apstraktni Z = .044, p > .05. S obzirom da varijable ne odstupaju značajno od
normalne raspodjele, u svrhu odgovora na postavljene istraživačke probleme primijenjeni
su parametrijski postupci obrade podataka (t-test i ANOVA).
Metrijske karakteristike
U svrhu odgovora na prvi istraživački problem, provjerene su neke od metrijskih
karakteristika Testa verbalnog rasuđivanja i Testa apstraktnog rasuđivanja DAT baterije:
osjetljivost, pouzdanost i faktorska struktura. Metrijske karakteristike i usporedba s
normama su napravljeni su po uzoru na Šepec (2007).
Osjetljivost kao mjerna karakteristika definirana je kao mogućnost razlikovanja
ispitanika na osnovi njihova ukupnog individualnog rezultata u testu (Nunnally i Bernstein,
1994). Jedan od pokazatelja ,,grube procjene“ osjetljivosti je totalni raspon rezultata. Na
verbalnom testu on iznosi 28 (minimalna vrijednost je 5, a maksimalna 33), a na testu
apstraktnog rasuđivanja iznosi 37 (minimum je 2, dok je maksimum 39). Dakle, prema
ovom pokazatelju, test apstraktnog rasuđivanja je osjetljiviji od testa verbalnog rasuđivanja.
Osim raspona, kao pokazatelje osjetljivosti izračunali smo i Fergusonov δ i prosječni indeks
lakoće testa (Tablica 3).
Tablica 3
Prikaz Fergusonovog δ i prosječnog indeksa lakoće Testa verbalnog rasuđivanja i Testa apstraktnog
rasuđivanja kao indikatora osjetljivosti (N=510)
Test verbalnog rasuđivanja Test apstraktnog rasuđivanja
δ .94 .97
pt .55 .53
Napomena:
δ - Fergusonov delta; pt - prosječni indeks lakoće testa
Fergusonovδje pokazatelj osjetljivosti koji uspoređuje teorijsku osjetljivost testa s
dobivenim podacima s obzirom na veličinu uzorka. Vrijednosti mu se kreću od 0 do 1, a
ovdje za oba testa ima vrijednost veću od .9, što znači da je broj ostvarenih razlikovanja
17
blizak maksimalnom mogućem broju razlikovanja. Indeks lakoće p ukazuje nam na
težinsku primjerenost testa. Ukoliko je indeks p manji od .5, govorimo o neprimjereno
teškom testu, dok p veći od .5 ukazuje na neprimjereno lagan test. Vrijednosti indeksa
lakoće oko .5 znače da je test umjereno težak te da se rezultati grupiraju oko prosječnih
vrijednosti. Dobiveni indeksi lakoće (.55 za verbalno rasuđivanje i .53 za apstraktno
rasuđivanje) govore da se radi o gotovo idealnoj težini testova za primjenu na ovoj
populaciji.
Pouzdanost je metrijska karakteristika testa koja se odnosi na točnost onoga što se
mjeri (Nunnally i Bernstein, 1994). Možemo je izračunati na više načina, a jedan od njih je
ovdje prikazan Cronbachov α koeficijent za unutrašnju konzistenciju testa.
Tablica 4
Prikaz Cronbachovog alfa i prosječnih interkorelacija dobivenih primjenom testa verbalnog
i apstraktnog rasuđivanja
Test verbalnog rasuđivanja Test apstraktnog rasuđivanja α .71
.88
rij .06 .16
Napomena:
α - Cronbachov Alfa koeficijent pouzdanosti; rij - prosječne interkorelacije čestica
Uobičajeno je da se testovi s pouzdanosti iznad .90 smatraju vrlo visoko
pouzdanima, testovi iznad .80 visoko pouzdanima, a iznad .70 zadovoljavajuće pouzdanima
(Nunnally i Bernstein, 1994). Prema navedenim kriterijima možemo zaključiti kako Test
verbalnog rasuđivanja ima zadovoljavajuću, a test apstraktnog rasuđivanja visoku
pouzdanost. Usporedimo li to s uzorkom hrvatskih gimnazijalaca (Matešić, Jutriša i
Pinjušić, 2005), dobivamo vrlo slične rezultate, s obzirom na to da je u tom istraživanju
dobiveno kako pouzdanost Testa verbalnog rasuđivanja iznosi .73, a apstaktnog .86. Ipak, u
određenim istraživanjima dobivene su i veće pouzdanosti DAT baterije, i to između .82 i
.95 (Merwin, 1964 i Wang, 1993).
18
Faktorskom analizom provjerena je latentna struktura skupa varijabli (zadataka) i
zajednički faktori u pozadini njihove eventualne povezanosti. Prije provedbe faktorske
analize potrebno je provesti Kaiser-Meyer-Olkinov test koji pokazuje proporciju varijance
koja je zajednička, odnosno može biti objašnjena latentnim faktorima. Vrijednost za Test
verbalnog rasuđivanja je .73, a za Test apstraktno rasuđivanja .89. Kada je vrijednost ovog
testa veća od .6 smatramo da su naši podaci prikladni za provođenje faktorske analize
(Norusis, 1988). Dodatno, proveden je Bartlettov test sfericiteta, kojim se provjerava
jednakost korelacijske matrice i matrice identiteta. Ako bi korelacijska matrica bila jednaka
matrici identiteta, to bi značilo da su varijable u matrici nepovezane i ne bi imalo smisla
provoditi faktorsku analizu. Dobivene vrijednosti za Test verbalnog rezoniranja:
χ²=1932.13; p<.01, i za Test apstraktnog rezoniranja: χ²=4323.57; p<.01 dokazuju da su
podaci pogodni za faktorizaciju.
Faktorska analiza provedena je metodom glavnih komponenata. Na temelju
vrijednosti karakterističnog korijena (koja, prema Kaiser - Gutmannovu kriteriju, mora biti
veća od 1), izlučeno je sveukupno 15 faktora iz Testa verbalnog rezoniranja i 10 iz Testa
apstraktnog rezoniranja.
19
Tablica 5
Ekstrahirani faktori, njihovi karakteristični korijeni i postotak varijance koji objašnjavaju, dobiveni
primjenom metode glavnih komponenata (N=510)
Verbalno rezoniranje
Apstraktno rezoniranje
Faktori
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
k.k. % Σ %
3.984 9.959 9.959
1.879 4.697 14.657
1.528 3.820 18.477
1.456 3.640 22.116
1.384 3.461 25.577
1.298 3.246 28.823
1.279 3.196 32.019
1.234 3.085 35.104
1.195 2.987 38.091
1.173 2.933 41.024
1.121 2.803 43.827
1.105 2.763 46.590
1.069 2.672 49.262
1.039 2.598 51.860
1.011 2.528 54.388
k.k. % Σ %
7.319 18.298 18.298
2.947 7.368 25.666
1.647 4.117 29.782
1.346 3.364 33.147
1.263 3.156 36.303
1.176 2.940 39.243
1.135 2.839 42.081
1.116 2.790 44.871
1.065 2.663 47.534
1.035 2.588 50.122
Napomena:
k.k. - karakteristični korijen; % - postotak varijance objašnjene pojedinim faktorom;
Σ % - postotak ukupne varijance objašnjene ekstrakcijom sljedećeg faktora
Iz Tablice 5 je vidljivo da je broj ekstrahiranih faktora velik, no postotak varijance
objašnjene prvim faktorom ipak nije velik, na što je mogla utjecati dihotomna priroda
zadataka. Prvi faktor u sklopu pojedinih testova objašnjava oko 18% varijance za Test
apstraktnog rasuđivanja i samo 9% za Test verbalnog rasuđivanja.
Daljnji pregled veličine karakterističnih korijena, jasnije vidljiv iz screeplot prikaza
(Slika 2 i Slika 3), ukazuje na jasnu tendenciju značajnog pada vrijednosti karakterističnih
korijena nakon drugog faktora kod oba testa.
20
Slika 2.Screeplot prikaz vrijednosti karakterističnih korijena za ekstrahirane faktore kod subtesta
Verbalnog rasuđivanja
Slika 3.Screeplot prikaz vrijednosti karakterističnih korijena za ekstrahirane faktore kod subtesta
Apstraktnog rasuđivanja
Screeplot prikaz je također često korišten kriterij za donošenje odluke o zadržavanju
faktora. Uvidom u screeplot dijagrame na Slikama 2 i 3 primjećujemo da, iako postoji velik
pad već nakon prvog ekstrahiranog faktora kod oba testa, on postaje linearan nakon
ekstrakcije drugog faktora, što ukazuje na to da treba zadržati i drugi faktor.
21
Dodatni način na koji se može odlučiti koliki se broj faktora zadržava, jest
provođenje paralelne analize. Njena je logika da vrijednosti komponenti koje bismo trebali
zadržati moraju imati veće karakteristične korijene od prosječnih vrijednosti
karakterističnih korijena paralelnih komponenti dobivenih na slučajno generiranoj matrici
podataka iste veličine i istog broja varijabli (Hayton, Allen i Scarpello, 2004).
Slika 4. Prikaz prosječnih vrijednosti karakterističnih korijena dobivenih paralelnom analizom i
stvarnih vrijednosti dobivenih faktorskom analizom za test Verbalnog rasuđivanja
22
Slika 5. Prikaz prosječnih vrijednosti karakterističnih korijena dobivenih paralelnom analizom i
stvarnih vrijednosti dobivenih faktorskom analizom za test Apstraktnog rasuđivanja
Za oba testa, prema paralelnoj analizi, zadržali bismo trofaktorsku strukturu. Time
prema svakom kriteriju dobivamo drugačije rezultate.
S obzirom na to da ni prema jednom kriteriju nije dobivena jednofaktorska struktura
testova, može se odbaciti hipoteza da svaki od ovih testova mjeri samo jednu sposobnost
(verbalni faktor ili faktor apstraktnog rasuđivanja). Unatoč tome što prema paralelnoj
analizi dobivamo trofaktorsku strukturu, zbog logične analize prihvaća se dvofaktorsko
rješenje, kakvo je dobiveno i u scree plot prikazima. Naime, analizom indesa lakoće
pojedinih zadataka (dostupni u Prilogu ovog rada) vidimo kako je kod oba testa prva
polovica zadataka lakša od druge polovice. Prema tome, prvi faktor mjeri sposobnost
rješavanja lakših zadataka, a drugi faktor sposobnost rješavanja težih zadataka.
23
Usporedba rezultata u subtestovima DAT serije između skupine sudionika koji su pristupili
testu u selekcijske svrhe i skupine hrvatskih gimnazijalaca te izrada normi za uzorak
kandidata za posao
Za ispitivanje razlika u rezultatima na Testu verbalnog rasuđivanja i Testu apstraktnog
rasuđivanja između skupine koja je testu pristupila u selekcijske svrhe i skupine
gimnazijalaca prema hrvatskoj standardizaciji iz 2005. primijenjeni su t-testovi za velike
nezavisne uzorke.
Tablica 6
Testiranje razlika u rezultatima na testovima verbalnog i apstraktnog rasuđivanja između
skupine kandidata za posao u internetskoj kompaniji i skupine gimnazijalaca prema hrvatskoj
standardizaciji iz 2005.
Kandidati za posao (N = 510) Gimnazijalci (N = 487) t(995)
M (SD) M (SD)
Test verbalnog rasuđivanja 22.19 (4.95) 24.89 (5.02) 8.55**
Test apstraktnog rasuđivanja 21.30 (7.72) 22.25 (7.19) 2.01*
p<.05; **p<.01
Iz Tablice 6 je vidljivo da su utvrđene statistički značajne razlike u rezultatima na
testovima verbalnog i apstraktnog rasuđivanja između skupine koja je pristupila testu u
selekcijske svrhe i skupine gimnazijalaca prema hrvatskoj standardizaciji iz 2005.
Dobiveno je da gimnazijalci postižu statistički značajno više rezultate na oba testa što znači
da norme koje su izrađene prema tom uzorku nisu posve prikladne. Zbog toga su za oba
subtesta izrađene norme u formi T ljestvice, stanina i centila (Tablica 6). T ljestvica je
jednostavna transormacija Z ljestvice, gdje je aritmetička sredina 50 i standardna devijacija
10. Stanine (ili „standard nine“) je prikaz rezultata na ljestvici od devet stupnjeva. Stanine
su slične normalnoj distribuciji te izgled ljestvice možemo predočiti kao krivulju normalne
distribucije podijeljenu na 9 (nejednakih) stupnjeva. Stanine imaju artimetičku sredinu 5 i
standardnu devijaciju 2. Rezultati u centilima pak pokazuju koliki se postotak rezultata
nalazi ispod dotične vrijednosti.
24
Tablica 7 Norme za Testove verbalnog i apstraktnog rasuđivanja na cijelom uzorku (N = 510)
VERBALNO
RASUĐIVANJE
APSTRAKTNO RASUĐIVANJE
Bruto rezultat T skala Stanine
Centili T skala Stanine Centili
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
11
12
13
17
21
22
23
25
27
29
31
33
36
37
39
41
43
45
47
49
51
53
55
57
59
61
63
65
67
69
71
73
75
77
79
81
83
85
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
2
16
50
84
98
99
24
25
27
28
29
31
34
35
36
37
38
39
41
42
43
45
46
48
49
50
52
53
55
56
57
59
61
62
63
65
66
67
70
71
72
73
74
76
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
2
16
50
84
98
99
25
Usporedba rezultata na subtestovima DAT serije s obzirom na rod i stručnu spremu
Kako bismo usporedili rezultate na subtestovima apstraktnog i verbalnog rasuđivanja
DAT-a s obzirom na rod i stručnu spremu, proveli smo dvosmjernu analizu varijance s
ovim dvjema varijablama kao nezavisnim varijablama te rezultatom na testovima kao
zavisnom varijablom. S obzirom na stručnu spremu, formirane su dvije skupine: niža
sprema (N = 323) te viša sprema (N = 187). U nižu spremu svrstani su nekvalificirani
sudionici i sudionici sa srednjom stručnom spremom, a u višu sudionici s višom i visokom
stručnom spremom.
Tablica 8
Rezultati analize varijance rezultata na testovima verbalnog i apstraktnog rasuđivanja s obzirom na
rod i stručnu spremu
Žene Muškarci
(N=180) (N=330) F omjeri
Niža sprema Viša sprema Niža sprema Viša sprema M M M M
(SD) (SD) (SD) (SD) Spol Stručna sprema Spol*stručna sprema
Verbalno 21.50 23.84 21.60 22.90 0.79 15.20** 1.27
(5.74) (4.20) (4.93) (4.35)
Apstraktno 19.40 21.09 22.40 21.14 4.23* 0.10 4.00*
(7.40) (6.85) (8.1) (7.66)
*p < .05; **p < .01
Analiza pokazuje da sudionici više stručne spreme postižu značajno više rezultate
na Testu verbalnog rasuđivanja, dok efekt roda i interakcijski efekt nisu značajni. Za Test
apstraktnog rasuđivanja općenito viši rezultat postižu muškarci, no post-hoc analiza
dobivenog značajnog interakcijskog efekta (dostupna u Prilogu ovog rada) pokazuje da je
značajna razlika između muškaraca i žena samo kod sudionika niže stručne spreme,
odnosno muškarci niže stručne spreme postižu značajno više rezultate od žena niže stručne
spreme (Slika 4). Kod sudionika više stručne spreme nema značajne rodne razlike.
26
Slika 6. Interakcijski efekt stručne spreme i roda na rezultat u Testu apstraktnog rasuđivanja
RASPRAVA
DAT baterija testova široko se upotrebljava u selekcijske svrhe, a u internetskoj kompaniji
(na čijim kandidatima za posao je provedeno ovo istraživanje) rješavanje subtestova
verbalnog i apstraktnog rasuđivanja je prvi krug selekcijskog postupka. Zbog toga je za
buduće korištenje DAT-a u selekcijske svrhe važan prvi cilj ovog istraživanja: provjera
psihometrijskih svojstava Testa verbalnog i Testa apstraktnog rasuđivanja. Dobivena
pouzdanost je zadovoljavajuća za Test verbalnog rasuđivanja i visoka za Test apstraktnog
rasuđivanja. Ispitivanje osjetljivosti potrebno je zbog otklanjanja mogućnosti da je test
postao dostupan na internetskim stranicama te se na neki način proširio. S obzirom na to da
je provjera metrijske karakteristike osjetljivosti pokazala kako zadaci nisu ni prelagani ni
preteški, što se vidi i iz dobivene normalne raspodjele sudionika, to može biti garancija
kako test nije „procurio“.
27
Opravdanje za korištenje obaju subtestova (i apstraktnog i verbalnog rasuđivanja) u
selekcijskom postupku jest dobivena pozitivna i umjerena korelacija korištenih subtestova,
te činjenica da oni dijele tek 20% varijance. Kada bi povezanost bila vrlo visoka, bilo bi
dovoljno koristiti samo jedan subtest i tako učiniti postupak ekonomičnijim.
Ipak, provođenje ovih subtestova u selekcijskom postupku podrazumijeva
postojanje jednog faktora u pozadini subtesta verbalnog rasuđivanja (verbalni faktor) i
jednog faktora u pozadini subtesta apstraktnog rasuđivanja (apstraktni faktor). Prema tri
korištena kriterija: Kaiser - Gutmannovom kriteriju, scree plot prikazu te paralelnoj analizi
dobiven je različit broj faktora, no u svim pristupima zadržani broj faktora veći je od jedan.
Konačno, prihvaćeno je dvofaktorsko rješenje. U svakom slučaju, može se reći da na ovom
uzorku početna hipoteza o jednofaktorskoj strukturi nije potvrđena i da testovi mjere više
sposobnosti. Slično je dobiveno u istraživanju Šepec (2007), zbog čega se postavlja pitanje
prikladnosti upotrebe navedenih dvaju subtesta u selekciji, gdje se očekuje mjerenje
isključvo tih dvaju faktora.
S obzirom na to da su u ovoj kompaniji dosada korištene norme dostupne u
Priručniku testa, napravljene na uzorku hrvatskih gimnazijalaca iz hrvatske standardizacije
2005., korisno je znati koliko se njihovi rezultati razlikuju od rezultata kandidata za posao u
spomenutoj kompaniji. Istraživanjem je dobiveno da se navedene skupine statistički
značajno razlikuju, što je potvrda korisnosti posebnih normi za uzorak kandidata iz
spomenute kompanije. Slično je dobiveno i kod Šepec (2007), gdje su kandidati za posao
postigli niži rezultat na subtestu apstraktnog i numeričkog rasuđivanja, u usporedbi s
gimnazijalcima iz 2005. Prema Ricks (1971), razlike koje se dobivaju pri razvoju lokalnih
normi za DAT bateriju su česta pojava. Ipak, važno je primijetiti kako smanjivanjem
bodovnog praga i kritične vrijednosti koja je potrebna za prolazak na testu, poslodavac
pristaje da u drugi krug selekcije ulaze kandidati s nižim sposobnostima nego do tada. Tako
povećavamo vjerojatnost greške neopravdano zaposlenih osoba. S druge strane,
dosadašnjim korištenjem postojećih normi izložili smo se pogrešci da u idući krug selekcije
ne pozovemo kandidate koji bi možda prema novim normama prošli te nije isključeno kako
bi bili dobri zaposlenici za odgovarajuće radno mjesto. Gimnazijalci i kandidati za posao
28
rješavali su ove testove u različitim okolnostima, što je moglo utjecati na njihov uspjeh u
zadacima. Kandidati u selekcijskom postupku su ipak pod pritiskom jer o tome ovisi
njihovo eventualno zaposlenje, dok su gimnazijalci u uzorku vjerojatno mogli mnogo
opuštenije pristupiti testu. Međutim, postoji mogućnost da su kandidati iz ovog istraživanja
jednostavno nižih sposobnosti od osoba na kojima je test normiran. To nam opet govori
kako test dobro diskriminira razlike među sudionicima.
Postoje mnoga laička uvjerenja o tome kako postoje tipični „poslovi za žene“ i
„poslovi za muškarce“. Ovo se objašnjava postojanjem spolnih razlika u određenim
specifičnim kognitivnim sposobnostima. Postoji niz istraživanja koja govore da su žene
superiorne u verbalnoj inteligenciji. Tyler (1965) zaključuje kako žene postižu više
rezultate na verbalnim i lingvističkim subtestovima, a to potvrđuju i Atkinson, Atkinson i
Hilgard (1983), Mussen, Conger, Kagan, and Huston (1984) i drugi. Ipak, istraživanja
novijih datuma govore da su razlike u korist žena male i zanemarive te ovise o načinu na
koji je verbalna sposobnost mjerena (Wallentin, 2009; Halpern, 2013). U ovom istraživanju
također je dobiveno kako ne postoje rodne razlike u verbalnim sposobnostima.
Kada se radi o g-faktoru, zaključak pregleda istraživanja o rodnim razlikama jest da
se dobivaju nekonzistentne i razmjerno male razlike (Zarevski, 2012). Rezultati provedenog
istraživanja pokazuju da na razini cijelog uzorka muškarci postižu nešto više rezultate na
Testu apstraktnog rezoniranja. Međutim, analiza s obzirom na razinu stručne spreme
pokazuje da razlika postaje neznačajna za sudionike i sudionice više stručne spreme. Može
se nagađati čine li žene visoke stručne spreme selekcioniran uzorak koji bi, neovisno o
razini spreme, postigao isti rezultat kao muškarci ili se radi o doprinosu obrazovanja u
razvijanju vještina na području apstraktnog rasuđivanja. Dobiveni rezultati ukazuju na
potrebu daljnjih istraživanja na ovom području i praćenju trendova s obzirom na društvene
promjene. Moguće je da će razlika na rezultatima ovoga i sličnih testova između muškaraca
i žena dalje opadati i za niže razine stručne spreme ako će se ranije u obrazovnom procesu
poticati djevojke na razvoj vještina koje su se do nedavno smatrale tipično maskulinima.
29
Osobe više stručne spreme postigle su značajno bolje rezultate u verbalnom subtestu
od onih s nižom stručnom spremom. Taj je nalaz logičan ako znamo da verbalni subtest,
zajedno sa subtestom gramatike i pravopisa, mjeri ono što se laički naziva „verbalna
inteligencija“, koja igra važnu ulogu u akademskom postignuću (Hyde i Trickey, 1995).
Također, ova dva testa povezana su s razumijevanjem pročitanog materijala, što je također
važno za školske ocjene i obrazovanje.
S obzirom na to da korelacija između inteligencije i školskog uspjeha iznosi oko .5,
očekuje se da će postojati povezanost između subtesta apstraktnog rasuđivanja i stručne
spreme. Ipak, takva povezanost nije dobivena. Važno je spomenuti da je ova korelacija viša
u nižim razredima osnovne škole te da s povećanjem dobi postaje sve niža, a na višim
razinama školovanja do izražaja dolaze faktori motivacije i ličnosti (Zarevski, 2012).
Jedan od glavnih poticaja za provođenje ovog istraživanja bila je njegova praktična
korist. Naime, iako su sadašnja standardizacija DAT-a i njegove norme (ponuđene u
Priručniku testa), upotrebljivi i mogu se legitimno koristiti, moguće je izraditi „lokalne“
norme temeljem vlastitih testovnih rezultata. Taj je postupak čak i preporučljiv jer je
skupina dosadašnjh sudionika najsličnija za usporedbu s budućim kandidatima (Hyde i
Trickey, 1995). Zbog toga će vodeća hrvatska internet kompanija, na čijim je sudionicima
napravljen ovaj rad, ubuduće koristiti norme iz ovog istraživanja pri evaluaciji kandidata za
posao.
U pravilu, sva istraživanja su najkorisnija ako ih možemo generalizirati na širu
populaciju. Ipak, pri generalizaciji rezultata ovog istraživanja potrebno je biti na oprezu. S
obzirom na prigodan uzorak (koji samim time nije reprezentativan), postoji prijetnja
vanjskoj valjanosti i stoga je upitno vrijede li ovdje utvrđene zakonitosti na općoj
populaciji. Rezultate ovog istraživanja moguće je koristiti samo unutar tvrtke na čijim je
kandidatima ono provedeno, što je i bio glavni cilj istraživanja. Budući da je ovo
psihometrijska analiza na vrlo selekcioniranom uzorku, daljnji korak bio bi napraviti
opsežniju izradu novih normi na radnoj populaciji za ove testove u Hrvatskoj.
30
ZAKLJUČAK
Cilj ovog rada bila je provjera upotrebljivosti Testa verbalnog rasuđivanja i Testa
apstraktnog rasuđivanja, subtestova DAT baterije za profesionalno usmjeravanje i selekciju
u jednoj većoj internetskoj kompaniji na uzorku od 510 sudionika.
Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije iznosi preko .70 za verbalno rasuđivanje i
preko .80 za apstraktno rasuđivanje. Kao pokazatelj osjetljivosti, Fergusonov δ pokazao se
zadovoljavajućim. Za verbalno rasuđivanje on iznosi .94, a za apstraktno .97. Težinska
primjerenost dokazana je indeksima lakoće, koji iznose pt = .55 za verbalno rasuđivanje i
pt =.53 za apstraktno rasuđivanje. Faktorskom analizom je, prema različitim kriterijima,
dobiven različit broj faktora koji se nalaze u pozadini korištenih testova. S obzirom na to da
se prema svakom kriteriju dobiva više od jednog faktora, odbacuje se hipoteza o
jednofaktorskoj strukturi testova te se prihvaća dvofaktorsko rješenje.
Osobe koje su pristupile testovima u selekcijske svrhe u dotičnoj internetskoj
kompaniji postižu statistički značajno niže rezultate od skupine gimnazijalaca prema
hrvatskoj standardizaciji iz 2005.
Postojanje razlika s obzirom na stupanj stručne spreme utvrđeno je za subtest
verbalnog rasuđivanja, pri čemu osobe više stručne spreme postižu statistički značajno
bolje rezultate. Kod apstraktnog rasuđivanja takvi nalazi nisu potvrđeni. Povezanost spola i
rezultata na testu dokazana je za apstraktno rasuđivanje, gdje viši rezultat postižu muškarci.
Post-hoc analizom interakcijskog efekta dobiva se da je značajna razlika između muškaraca
i žena niže stručne spreme dok za višu spremu nema značajne razlike između muškaraca i
žena.
Uzevši u obzir navedene rezultate, izrađene su norme namijenjene korištenju u
selekciji kandidata za posao unutar navedene internetske kompanije. Zbog
nereprezentativnosti uzorka, navedeni nalazi ne mogu se generalizirati na opću populaciju.
31
LITERATURA
Atkinson, R. L., Atkinson, R. C. i Hilgard, E. R. (1983). Introduction to psychology (8th
ed.). New York: Harcourt, Brace, Jovanovich.
Bickley, P.G., Keith, T.Z. i Wolfle L. M. (1995). The three-stratum theory of cognitive
abilities: Test of the structure of intelligence across the life. Intelligence, 20, 309-
328.
Bujas, Z. (1959). Psihofiziologija rada. Zagreb: Izdavački Zavod Jugoslavenske
Akademije.
Brand, C. (1996). The g factor: General intelligence and it’s implications. Chichester: John
Wiley and Sons.
Carroll, J. B. (1993). Human cognitve abilities: A survey of factor analytic studies. New
York: Cambridge University Press.
Cattell, R. B. (1971). Abilities, their structure, growth and action. Boston: Houghton
Mifflin.
Goertz, W., Hulsheger, U.R. i Maier, G.W. (2014). The validity of specific cognitive
abilities for the prediction of training success in Germany: A meta-analysis. Journal
of Personnel Psychology, 13, 123 – 133.
Guilford, J. P. (1967). The nature of intelligence. New York: McGraw – Hill.
Halpern, D. (2013). Sex Differences in Cognitive Abilities. New York: Psychology Press.
Hayton, J.C., Allen, D.G. i Scarpello, V. (2004). Factor retention decisions in exploratory
factor analysis: A tutorial on parallel analysis. Organizational Research Methods, 7,
191-205.
Hyde, G. i Trickey, G. (2005): Priručnik diferencijalnih sposobnosti; DAT za profesionalno
usmjeravanje i selekciju. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Hunter J. E. i Hunter R. F. (1984). Validity and utility of alternate measures of job
performance. Psychological Bulletin, 96, 72 -98.
Judge, T. A., Higgins, C. A., Thoresen, C. J. i Barrick, M. R. (1999). The Big Five
personality traits, general mental ability, and carrer success across the life span.
Personnel Psychology, 52, 621 – 652.
Lubinski, D. (2004). Introduction to the special section on cognitive abilities: 100 years
after Spearman’s (1904) “ ‘General Intelligence’, Objectively Determined and
Measured”. Journal of Personality and Social Psychology, 86, 96 -111.
32
Merwin, J. C. (1964). Review of the Differential Aptitude Tests. Personnel and Guidance
Journal, 43, 396 – 401.
Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i srodnim društvenim znanostima.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Murphy, K. (2017). What Can We Learn from “Not Much More than g”?. Jounal of
Intelligence, 5, 1 -6.
Mussen, P. H., Conger, J. J., Kagan, J. i Huston, A. C. (1984). Child development and
personality (6th ed.). New York: Harper & Row.
Norusis, M. J. (1998). SPSS/PC + Advanced Statistics V2.0 for the IBM PC/XT/AT and
PS/2 (Chapter 2: Identifying Dimensions of Communalities: Factor Analysis, B-41
to B-69). Chicago: SPSS Inc.
Nunnally, J. C. i Bernstein, I. H. (1994). Psychometric theory. New York: McGraw - Hill.
Ricks, J. H. (1971). Local norms – When and why.
http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED058297.pdf
Salgado, J. F., Andreson, N., Moscoso, S., Bertua, C. i Fruyt, F. (2003). International
validity generalitzation of GMA and cognitive abilities: A European Community
meta – analysis. Personnel Psychology, 56, 573 – 605.
Schmidt, F. L. (2012). Cognitive tests used in selection can have content validity as well as
criterion validity: A broader research review and implications or practice.
International Journal of Selection and Assessment, 20, 1 – 13.
Schmidt, F. L. i Hunter J. E. (1998). The validity and utility of selection methods in
personnel psychology: Practical and theoretical implications of 85 years of
research findings. Psychological Bulletin, 124, 262 – 274.
Spearman, C. E. (1904). “General intelligence” objectively determined and measured.
American Journal of Psychology, 15, 206 – 221.
Sternberg, R. J. i Grigorenko, E. L. (2001). Guilford’s structure of intellect model and
model of creativity: Contributions and limitations. Creativity Research Journal, 13,
309 – 316.
Šepec, T. (2007). Provjera nekih psihometrijskih karakteristika tri testa sposobnosti DAT
baterije u selekcijskoj proceduri. Neobjavljeni diplomski rad. Zagreb: Odsjek za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: Usmjeravanje, odabir i osposobljavanje. Zagreb:
Hrvatska Sveučilišna Naklada.
Thurstone, L. L. (1938). Primary mental abilities. Psychometric Monographs, No.1.
33
Tyler, L. E. (1965). The psychology of human differences. New York: Appleton - Century
Crofts.
Vernon, P. E. (1950). The structure of human abilities. London: Methuen.
Viswesvaran, C. i Ones, D. S. (2002). Agreements and disagreements on the role of
general mental ability (GMA) in industrial, work, and organizational psychology.
Human Performance, 15, 211 -231.
Wallentin, M. (2009). Puttative sex differences in verbal abilities and landuage cortex: A
critical review. Brain & Language, 108, 175 – 182.
Wang, L. (1993). The Differential Aptitude Test: A Review and Critique.
http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED356257.pdf
Wechsler, D. (1975). Intelligence defined and undefined: a relativistic appraisal. American
Psychologist, 30, 135 – 139.
Zarevski, P. (2012). Struktura i priroda inteligencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
34
PRILOG A
- Bonferroni post hoc test za testiranje razlika u rezultatima na subtestu Apstraktnog
rasuđivanja
35
Muškarci/niža
sprema
(22.37)
Muškarci/viša
sprema
(21.14)
Žene/niža
sprema
(19.40)
Žene/viša
sprema
(21.09)
1. Muškarci/niža sprema - 1.0000 0.0071* 1.0000
2. Muškarci/viša sprema - 0.5866 1.0000
3. Žene/niža sprema - 0.8732
4. Žene/viša sprema -
Iz Tablice A su vidljive p vrijednosti Bonferroni post-hoc testova za pojedine
razlike. Razlika između rezultata u prvoj i trećoj grupi je značajna, dakle muškarci niže
spreme postižu značajno viši rezultat nego žene niže spreme. Kako ta razlika na višoj
spremi nije značajna, to je dovelo do značajne interakcije.
Tablica A
Prikaz značajnosti razlika prema Bonferroni post-hoc testu za Test apstraktnog rasuđivanja
36
PRILOG B
- Prikaz zasićenja faktorima dobivenih provedbom faktorske analize na subtestu
Verbalnog rasuđivanja
37
Tablica B
Zadatak
Faktor
1 2
1 .346 -.266
2 .274 -.264
3 .220 .291
4 .415 -.072
5 .482 -.133
6 .465 -.008
7 .314 .112
8 .313 -.135
9 .137 -.146
10 .373 .144
11 .300 -.183
12 .375 -.037
13 .252 -.040
14 .367 -.049
15 .349 -.211
38
16 .412 -.061
17 .354 .229
18 .355 .439
19 .349 .212
20 .216 .560
21 .252 .163
22 .430 -.346
23 .311 -.059
24 .304 -.350
25 .210 -.091
26 .475 .136
27 .191 -.181
28 -.203 .353
29 .027 .007
30 .295 -.009
31 -.017 .398
32 -.035 .072
33 .407 .069
34 .409 .360
39
35 .092 .146
36 .502 .174
37 .326 -.112
38 .156 .067
39 -.077 .206
40 .143 .037
40
PRILOG C
- Prikaz zasićenja faktorima dobivenih provedbom faktorske analize na subtestu
Apstraktnog rasuđivanja
41
Tablica C
Zadatak
Faktor
1 2
1 .218 .188
2. .358 .294
3 .245 .091
4 .337 .184
5 .366 .202
6 .437 .202
7 .423 .193
8 .368 .309
9 .491 .241
10 .427 .149
11 .333 .365
12 .480 .259
13 .417 .290
14 .401 .255
15 .354 .178
16 .481 .293
17 .451 .248
18 .507 .303
19 .473 .214
20 .434 .105
21 .412 .046
22 .386 .062
23 .485 -.002
24 .582 .067
25 .444 -.008
26 .504 .020
27 .572 -.126
28 .300 -.126
29 .455 -.200
30 .543 -.238
31 .220 -.205
32 .562 -.266
33 .505 -.519
42
34 .428 -.284
35 .539 -.447
36 .433 -.461
37 .339 -.362
38 .264 -.451
39 .364 -.468
40 .372 -.492
43
PRILOG D
- Prikaz indeksa lakoće pojedinog zadatka u Testu verbalnog rasuđivanja
44
Zadatak p
1 .76
2 .51
3 .90
4 .65
5 .53
6 .74
7 .82
8 .91
9 .22
10 .79
11 .59
12 .58
13 .45
14 .57
15 .78
16 .57
17 .79
18 .52
19 .92
20 .70
21 .77
22 .52
23 .24
24 .65
25 .50
26 .78
27 .44
28 .15
29 .22
30 .18
31 .31
32 .38
33 .52
34 .65
35 .47
36 .67
45
37 .76
38 .07
39 .01
40 .44
Napomena:
p= indeks lakoće zadataka
46
PRILOG E
- Prikaz indeksa lakoće pojedinog zadatka u Testu apstraktnog rasuđivanja
47
Zadatak p
1 .84
2 .83
3 .67
4 .53
5 .54
6 .71
7 .70
8 .85
9 .70
10 .63
11 .79
12 .59
13 .63
14 .75
15 .54
16 .65
17 .84
18 .79
19 .45
20 .53
21 .52
22 .62
23 .52
24 .57
25 .61
26 .51
27 .43
28 .24
29 .25
30 .40
31 .19
32 .52
33 .47
34 .19
35 .28
36 .26
48
37 .15
38 .15
39 .20
40 .20
Napomena:
p= indeks lakoće zadataka
Related Documents
