SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGOJITELJA

SVEUČILIŠTE U ZADRUSVEUČILIŠTE U ZADRUODJEL ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGOJITELJAODJEL ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGOJITELJA

KOLEGIJ: Odgoj u obiteljiKOLEGIJ: Odgoj u obitelji MENTOR: doc. dr. sc. Mira KlarinMENTOR: doc. dr. sc. Mira Klarin

STUDENTI: Darija Katalinić, Dora Valent i Josipa Vranić, III. godina R.N.STUDENTI: Darija Katalinić, Dora Valent i Josipa Vranić, III. godina R.N.

TEMA:TEMA:

SAMOHRANO RODITELJSTVOSAMOHRANO RODITELJSTVO(seminarski rad)(seminarski rad)

Zadar, lipanj, 2008.Zadar, lipanj, 2008.

1. UVOD1. UVOD

U konstruiranju obitelji kao osnovneU konstruiranju obitelji kao osnovne socijalnesocijalne zajednicezajednice posljednjih su godina zamijećeni sljedeći posljednjih su godina zamijećeni sljedeći trendovi:trendovi:

smanjivanje stope nupcijalitetasmanjivanje stope nupcijaliteta porast stope divorcijalitetaporast stope divorcijaliteta povećanje dobi prilikom sklapanja prvog brakapovećanje dobi prilikom sklapanja prvog braka sve veća sklonost parova kohabitacijamasve veća sklonost parova kohabitacijama opadanje stope ferilitetaopadanje stope feriliteta

2. SAMOHRANO RODITELJSTVO2. SAMOHRANO RODITELJSTVO

Termin samohrani roditelj se odnosi na roditelje koji Termin samohrani roditelj se odnosi na roditelje koji samostalno, bez drugog roditeljasamostalno, bez drugog roditelja,, skrbe o djetetu. skrbe o djetetu.

Definicija samohranog roditelja uvelike ovisi o tome Definicija samohranog roditelja uvelike ovisi o tome što se podrazumijeva pod riječju samohran. To što se podrazumijeva pod riječju samohran. To može značiti sam, samostalan, usamljen, prepušten može značiti sam, samostalan, usamljen, prepušten sam sebi, nevjenčan ili izvan stalne veze. sam sebi, nevjenčan ili izvan stalne veze.

Stoga bi možda takve roditelje bilo opravdanije Stoga bi možda takve roditelje bilo opravdanije nazvati roditelji samci, a ne samohrani roditelji kako nazvati roditelji samci, a ne samohrani roditelji kako se u nas uobičajeno nazivaju. se u nas uobičajeno nazivaju.

2.1. Obilježja jednoroditeljskih 2.1. Obilježja jednoroditeljskih obitelji u Europiobitelji u Europi

Udio jednoroditeljskih Udio jednoroditeljskih obitelji u europskim obitelji u europskim zemljama kreće se zemljama kreće se između 15% i 30%, što između 15% i 30%, što pokazuje porast u pokazuje porast u odnosu na 1990. i 1991. odnosu na 1990. i 1991. godinu kad se njihov udio godinu kad se njihov udio u ukupnom broju obitelji s u ukupnom broju obitelji s djecom do 15 godina djecom do 15 godina kretao između 6% u kretao između 6% u Grčkoj i 21% u Danskoj. Grčkoj i 21% u Danskoj.

Žene dominiraju u Žene dominiraju u jednoroditeljskim jednoroditeljskim obiteljima, osobito u obiteljima, osobito u PortugaluPortugalu (94%).(94%).

S druge strane S druge strane Danska, Luksemburg i Danska, Luksemburg i Finska imaju najveći Finska imaju najveći udio samohranih očeva udio samohranih očeva (20%). (20%).

ZZemlje koje pružaju emlje koje pružaju najvišenajviše potpore potpore jednoroditeljskim jednoroditeljskim obiteljima su:obiteljima su:

NorveškaNorveška

FrancuskaFrancuska

LuksemburgLuksemburg

DanskaDanska

BelgijaBelgija

ZZemlje koje pružaju emlje koje pružaju najnajmanjemanje potpore potpore jednoroditeljskim jednoroditeljskim obiteljima su:obiteljima su:

ŠpanjolskaŠpanjolska

GrčkaGrčka

IrskaIrska

Portugal Portugal

2.2. Obilježja jednoroditeljskih 2.2. Obilježja jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskojobitelji u Hrvatskoj

Trend porasta broja jednoroditeljskih obitelji, Trend porasta broja jednoroditeljskih obitelji, sukladno pokazateljima mnogih drugih europskih sukladno pokazateljima mnogih drugih europskih zemalja, bilježi i Hrvatska.zemalja, bilježi i Hrvatska.

U ukupnom broju obitelji s djecom kojih je 914 000, U ukupnom broju obitelji s djecom kojih je 914 000, udio samohranih roditelja je 20,6% ili svaka peta udio samohranih roditelja je 20,6% ili svaka peta obitelj s djecom.obitelj s djecom.

Rezultati istraživanja strukture obitelji primatelja Rezultati istraživanja strukture obitelji primatelja pomoći za uzdržavanje u Hrvatskoj, koji pokazuju pomoći za uzdržavanje u Hrvatskoj, koji pokazuju da jednoroditeljske obitelji čine 11,2% primatelja da jednoroditeljske obitelji čine 11,2% primatelja pomoći za uzdržavanje.pomoći za uzdržavanje.

Ukupan broj samohranih roditelja u RH 2002. godine

156.036

31.9650

20.00040.00060.00080.000

100.000120.000140.000160.000180.000

1

Samohrani roditelji

Samohrane majke

Samohrani očevi

Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, 2002. godina

Siromaštvom su znatno Siromaštvom su znatno češće pogođene obitelji češće pogođene obitelji samohranih majki koje čine samohranih majki koje čine gotovo 84% korisnika gotovo 84% korisnika pomoći iz jednoroditeljskih pomoći iz jednoroditeljskih obitelji. obitelji.

Te obitelji se nalaze u Te obitelji se nalaze u posebnoj opasnosti od posebnoj opasnosti od izolacije od ostatka društva izolacije od ostatka društva budući da su samohrani budući da su samohrani roditelji orijentirani na roditelji orijentirani na cjelodnevno pružanje skrbi cjelodnevno pružanje skrbi za dijete ili na traženje za dijete ili na traženje dodatnih financijskih dodatnih financijskih sredstava za život.sredstava za život.

3. 3. UZROCI NASTANKA UZROCI NASTANKA JEDNORODITELJSKIH OBITELJI I JEDNORODITELJSKIH OBITELJI I

PRILAGODBA DJETETAPRILAGODBA DJETETA Do nastanka jednoroditeljskih obitelji dolaziDo nastanka jednoroditeljskih obitelji dolazi:: uslijed smrti bračnog drugauslijed smrti bračnog druga razvodarazvoda nestanka ili napuštanja obitelji jednog roditeljanestanka ili napuštanja obitelji jednog roditelja izvanbračno rođenjeizvanbračno rođenje zatim obitelji u kojima je jednom roditelju oduzeto zatim obitelji u kojima je jednom roditelju oduzeto

pravo na roditeljsku skrb ili poslovna sposobnostpravo na roditeljsku skrb ili poslovna sposobnost roditelj koji je na izdržavanju zatvorske kazne ili roditelj koji je na izdržavanju zatvorske kazne ili

odsutan zbog bolesti odsutan zbog bolesti

Jednoroditeljska obitelj često Jednoroditeljska obitelj često se smatra rizičnim činiteljem se smatra rizičnim činiteljem u nastajanju devijantnog u nastajanju devijantnog ponašanja i psiholoških ponašanja i psiholoških problema djece i problema djece i adolescenata.adolescenata.

Pitanje je može li se govoriti Pitanje je može li se govoriti uopćeno o pojmu uopćeno o pojmu jednoroditeljske obitelji, jer je jednoroditeljske obitelji, jer je za dijete sigurno značajan za dijete sigurno značajan spolspol roditelja s kojim živi, roditelja s kojim živi, uzrok nepotpunosti obitelji, tj. uzrok nepotpunosti obitelji, tj. života s jednim roditeljem života s jednim roditeljem (smrt, rastava, napuštanje) te (smrt, rastava, napuštanje) te duljina razdoblja duljina razdoblja nepotpunosti obitelji. nepotpunosti obitelji.

Spomenuti činitelji utječu Spomenuti činitelji utječu na različite stilove života na različite stilove života jednoroditeljskih obitelji.jednoroditeljskih obitelji.

Rizični činitelj može biti i Rizični činitelj može biti i nova bračna zajednica, tj. nova bračna zajednica, tj. postojanje i ponašanje postojanje i ponašanje očuha, odnosno maćehe.očuha, odnosno maćehe.

No, i formalno potpuna No, i formalno potpuna obitelj, u kojoj je jedan obitelj, u kojoj je jedan partner samo pasivno partner samo pasivno prisutan isto je tako prisutan isto je tako rizična.rizična.

3.1. R3.1. Razvod kao uzrok azvod kao uzrok jednoroditeljstvajednoroditeljstva

Mnoge studije razvod vide kao Mnoge studije razvod vide kao kratkotrajan zakonski događaj kratkotrajan zakonski događaj koji utječe na pojedinca, no riječ koji utječe na pojedinca, no riječ je zapravo o procesu koji se je zapravo o procesu koji se događa u obitelji unutar životnog događa u obitelji unutar životnog ciklusa djece, adolescenata i ciklusa djece, adolescenata i odraslih.odraslih.

Od prve ozbiljne odluke o Od prve ozbiljne odluke o razvodu, preko stvarnog razvodu, preko stvarnog razdvajanja do normalizacije razdvajanja do normalizacije života poslije razvoda dug je put. života poslije razvoda dug je put.

Prva fazaPrva faza, , faza donošenja faza donošenja odlukeodluke, započinje razmišljanjem , započinje razmišljanjem o razvodu koje obično dugo o razvodu koje obično dugo traje.traje.

U tom redu reduciraju se U tom redu reduciraju se privlačnosti zajedničkog života, privlačnosti zajedničkog života, konflikti se pojačavaju i udaljuju konflikti se pojačavaju i udaljuju ljude, događa se svojevrstan ljude, događa se svojevrstan „emocionalni razvod“ i partneri „emocionalni razvod“ i partneri o razvodu počinju otvoreno o razvodu počinju otvoreno razgovarati.razgovarati.

Donošenje odluke o razvodu, Donošenje odluke o razvodu, prema istraživanjima, u prema istraživanjima, u prosjeku traje oko godinu dana.prosjeku traje oko godinu dana.

Drugu fazuDrugu fazu procesa čini procesa čini stvarno razdvajanje, tzv. stvarno razdvajanje, tzv. sudski razvodsudski razvod..

Ta faza predstavlja Ta faza predstavlja prekretnicu jer je tada prekretnicu jer je tada odluka o razvodu konačna odluka o razvodu konačna i započinju konkretne i započinju konkretne aktivnosti za provođenje aktivnosti za provođenje tog postupka.tog postupka.

Tu fazu procesa razvoda Tu fazu procesa razvoda prati kriza članova obitelji prati kriza članova obitelji koja je obilježena koja je obilježena žaljenjem i osjećajem žaljenjem i osjećajem krivnje.krivnje.

Svi stresovi predrazvodnog i Svi stresovi predrazvodnog i razvodnog perioda sastaju se razvodnog perioda sastaju se u u trećoj fazitrećoj fazi procesa procesa razvoda – razvoda – u periodu poslije u periodu poslije razvodarazvoda..

Glavna zadaća tog razdoblja Glavna zadaća tog razdoblja je prilagodba novim je prilagodba novim obiteljskim uvjetima i obiteljskim uvjetima i zahtijeva određeno vrijeme.zahtijeva određeno vrijeme.

Koliko će vremena biti Koliko će vremena biti potrebno, ovisi o potrebno, ovisi o emocionalnom opterećenju iz emocionalnom opterećenju iz predrazvodnog perioda i predrazvodnog perioda i varira ovisno o situaciji, kao i varira ovisno o situaciji, kao i o uzrocima koji su do o uzrocima koji su do razvoda doveli. razvoda doveli.

3.1.1. PRILAGODBA DJETETA NA 3.1.1. PRILAGODBA DJETETA NA RAZVOD RODITELJARAZVOD RODITELJA

Razdoblje razvoda Razdoblje razvoda nesumljivo je teško za nesumljivo je teško za dijete i ma koliko ono dijete i ma koliko ono bilo pripremano nikad bilo pripremano nikad nije dovoljno spremno nije dovoljno spremno za krizu razvoda i teško za krizu razvoda i teško je prihvaća.je prihvaća.

Osjećaj napuštenosti Osjećaj napuštenosti uvijek je prisutan i uvijek je prisutan i tugovanje može tugovanje može potrajati neko vrijeme. potrajati neko vrijeme.

Tijekom perioda roditeljskog rastajanja djeca moraju Tijekom perioda roditeljskog rastajanja djeca moraju usvojiti mnoge životne promjene:usvojiti mnoge životne promjene:

aktualno odvajanje od jednog roditeljaaktualno odvajanje od jednog roditelja promjene u financijskom statusupromjene u financijskom statusu modifikaciju kućnih pravilamodifikaciju kućnih pravila te životni stil jednoroditeljske obitelji te životni stil jednoroditeljske obitelji

Prilagodba djeteta na razvod ne ovisi isključivo o Prilagodba djeteta na razvod ne ovisi isključivo o sukobima u obitelji ili gubitku jednog roditelja već i o sukobima u obitelji ili gubitku jednog roditelja već i o nekim drugim činiteljima koji su vezani neposredno nekim drugim činiteljima koji su vezani neposredno za samo dijete.za samo dijete.

Među tim činiteljima svakako su najznačajniji starost Među tim činiteljima svakako su najznačajniji starost i spol djeteta. i spol djeteta.

Dijete predškolskog uzrasta Dijete predškolskog uzrasta (3-5 godina) nije u stanju (3-5 godina) nije u stanju shvatiti prave razloge shvatiti prave razloge razdvajanja roditelja i smatra razdvajanja roditelja i smatra da na taj način nepovratno da na taj način nepovratno gubi ljubav jednog roditelja.gubi ljubav jednog roditelja.

Za taj je uzrast Za taj je uzrast karakteristična i pojava karakteristična i pojava regresivnog ponašanja regresivnog ponašanja (ponaša se kao dijete mlađeg (ponaša se kao dijete mlađeg uzrasta), što može potrajati uzrasta), što može potrajati određeno vrijeme. određeno vrijeme.

Prema rezultatima Prema rezultatima istraživanja mlađe je istraživanja mlađe je dijete sklono, pogotovo dijete sklono, pogotovo u tumačenju uzroka u tumačenju uzroka razvoda, razvoda, samookrivljavanju, samookrivljavanju, iskrivljenom opažanju iskrivljenom opažanju roditeljskih potreba, roditeljskih potreba, ponašanja i osjećaja, ponašanja i osjećaja, kao i samozavaravanju kao i samozavaravanju o izgledima za o izgledima za pomirenje roditelja. pomirenje roditelja.

Dijete u dobi od 6-8 Dijete u dobi od 6-8 godina, iako može godina, iako može razumjeti povod razvodu, razumjeti povod razvodu, još uvijek nije u stanju u još uvijek nije u stanju u potpunosti shvatiti potpunosti shvatiti poremećene odnose poremećene odnose među roditeljima i vlastitu među roditeljima i vlastitu ulogu u razvodu.ulogu u razvodu.

Djeca tog uzrasta Djeca tog uzrasta posebno su osjetljiva na posebno su osjetljiva na to kako vršnjaci i odrasli to kako vršnjaci i odrasli tumače njihov tumače njihov novonastali položaj i novonastali položaj i okolnosti u obitelji. okolnosti u obitelji.

Djeca u dobi od Djeca u dobi od 9-12 godina 9-12 godina imaju nešto imaju nešto zreliji odnos zreliji odnos prema razvodu prema razvodu roditelja.roditelja.

Mogu shvatiti Mogu shvatiti okolnosti i okolnosti i obrazloženja obrazloženja uzroka razvoda.uzroka razvoda.

No, u toj je dobi njihova No, u toj je dobi njihova „slika o sebi“ vezana uz „slika o sebi“ vezana uz obitelj, pa narušavanje obitelj, pa narušavanje strukture obitelji često strukture obitelji često značajno utječe na značajno utječe na uspostavljanje i uspostavljanje i postojanje sistema postojanje sistema vrijednosti.vrijednosti.

To se najčešće odražava To se najčešće odražava u lošem školskom u lošem školskom uspjehu, te problemima uspjehu, te problemima ponašanja, agresivnosti, ponašanja, agresivnosti, dubokoj potištenosti i dubokoj potištenosti i usamljenostiusamljenosti..

Za adolescente (13-18 Za adolescente (13-18 godina) se kad je u pitanju godina) se kad je u pitanju razvod roditelja, može reći razvod roditelja, može reći da postoje i prednosti i da postoje i prednosti i nedostaci u odnosu na nedostaci u odnosu na mlađu djecu.mlađu djecu.

Adolescenti imaju veći Adolescenti imaju veći kapacitet za izgradnju kapacitet za izgradnju emocionalne distance od emocionalne distance od roditeljskih konflikata, imaju roditeljskih konflikata, imaju mogućnost izbora odluke o mogućnost izbora odluke o skrbništvu i kontaktima s skrbništvu i kontaktima s odsutnim roditeljem, te odsutnim roditeljem, te članovima proširene obitelji. članovima proširene obitelji.

Utjecaj razvoda na djecu povezan je s dva glavna Utjecaj razvoda na djecu povezan je s dva glavna pitanja:pitanja:

intenzitetom konflikta između roditeljaintenzitetom konflikta između roditelja te stupnjem u kojem je dijete fokus obiteljskih te stupnjem u kojem je dijete fokus obiteljskih

emocionalnih procesa. emocionalnih procesa.

3.2. Smrt kao uzrok 3.2. Smrt kao uzrok jednoroditeljstvajednoroditeljstva

Kompleks gubitka u slučaju Kompleks gubitka u slučaju razvoda značajno se razlikuje razvoda značajno se razlikuje od onog uzrokovanog smrćuod onog uzrokovanog smrću..

Nakon smrti odsutni roditelj Nakon smrti odsutni roditelj obično se idealizira, ali nakon obično se idealizira, ali nakon razvoda najčešće razvoda najčešće obezvrjeđuje. obezvrjeđuje.

Iako prirodna i neizbježna, smrt Iako prirodna i neizbježna, smrt nerijetko predstavlja tabu temu, nerijetko predstavlja tabu temu, često je negiramo ili često je negiramo ili doživljavamo kao nevidljivu.doživljavamo kao nevidljivu.

U životnom ciklusu obitelji smrt U životnom ciklusu obitelji smrt se prepoznaje kao najbolnije se prepoznaje kao najbolnije iskustvo, kao najstresniji iskustvo, kao najstresniji događaj u životu obitelji.događaj u životu obitelji.

Vjerojatno ne postoji ništa na Vjerojatno ne postoji ništa na što obitelj reagira sa više što obitelj reagira sa više emocija nego što je smrt.emocija nego što je smrt.

Iako je riječ o normalnom Iako je riječ o normalnom iskustvu postoje fizičke, iskustvu postoje fizičke, psihološke i socijalne psihološke i socijalne posljedice po članove obitelji. posljedice po članove obitelji.

3.2.1. PRILAGODBA DJETETA NA 3.2.1. PRILAGODBA DJETETA NA SMRT RODITELJASMRT RODITELJA

Smrt roditelja čini se Smrt roditelja čini se najrazornijim od svih životnih najrazornijim od svih životnih stresova koje dijete može stresova koje dijete može doživjeti.doživjeti.

Gubitak je nenadoknadiv i Gubitak je nenadoknadiv i ima najveće potencijalne ima najveće potencijalne psihološke posljedice.psihološke posljedice.

Djeca u procesu tugovanja Djeca u procesu tugovanja svoje osjećaje opisuju svoje osjećaje opisuju riječima „biti ću zauvijek riječima „biti ću zauvijek drugačiji od svojih vršnjaka“. drugačiji od svojih vršnjaka“.

Neka djeca postaju Neka djeca postaju ranjiva, dok druga prežive ranjiva, dok druga prežive taj stres ne razvijajući taj stres ne razvijajući veću psihijatrijsku veću psihijatrijsku disfunkciju ni kratkoročno, disfunkciju ni kratkoročno, ni dugoročno.ni dugoročno.

Reakcije djece na smrt Reakcije djece na smrt roditelja nastaju uglavnom roditelja nastaju uglavnom pod utjecajem dobi, spola, pod utjecajem dobi, spola, emocionalnog i emocionalnog i kognitivnog razvoja, kognitivnog razvoja, odgovora preživjelog odgovora preživjelog roditelja i adekvatne brige. roditelja i adekvatne brige.

4. PROBLEMI 4. PROBLEMI JEDNORODITELJSKIH OBITELJIJEDNORODITELJSKIH OBITELJI

U jednoroditeljskim obiteljima U jednoroditeljskim obiteljima roditelji su izloženi većim roditelji su izloženi većim naporima na poslu i kod kuće naporima na poslu i kod kuće te preuzimaju veći psihički i te preuzimaju veći psihički i tjelesni teret dječjeg odgoja i tjelesni teret dječjeg odgoja i odgovornost za djecu.odgovornost za djecu.

Iskustva samohranih roditelja Iskustva samohranih roditelja pokazuju da ne nailaze na pokazuju da ne nailaze na dovoljnu podršku društva u dovoljnu podršku društva u ostvarenju svoje odgovorne ostvarenju svoje odgovorne obiteljske uloge. obiteljske uloge.

Samohrani roditelji Samohrani roditelji suočeni su s suočeni su s predrasudama okoline predrasudama okoline koje su osobito koje su osobito izražene prema izražene prema razvedenim osobama i razvedenim osobama i osobama koje su rodile osobama koje su rodile izvan braka.izvan braka.

One su čestoOne su često izložene izložene osuđivanju, osuđivanju, ismijavanju, ismijavanju, podcjenjivanju i odbija podcjenjivanju i odbija im se pružiti podrška. im se pružiti podrška.

Najčešće probleme Najčešće probleme jednoroditeljskih obitelji čini jednoroditeljskih obitelji čini teška ekonomska situacija teška ekonomska situacija u kojoj su se našli, u kojoj su se našli, problemi skrbi za djecu, problemi skrbi za djecu, osobito nadzora majke nad osobito nadzora majke nad muškim djetetom, manje muškim djetetom, manje slobodnog vremena koje slobodnog vremena koje roditelj i dijete mogu roditelj i dijete mogu zajedno provesti, što često zajedno provesti, što često rezultira emocionalnim rezultira emocionalnim poteškoćama. poteškoćama.

Učinci razvoda i nedovoljna ili nedostatna pažnja Učinci razvoda i nedovoljna ili nedostatna pažnja drugog roditelja na djetetov uspjeh u školi i drugog roditelja na djetetov uspjeh u školi i odnose s vršnjacima, problemi nastali usred odnose s vršnjacima, problemi nastali usred roditeljeve nove veze s nekom drugom osobom, roditeljeve nove veze s nekom drugom osobom, kao i narušavanje odnosa u proširenoj obitelji, kao i narušavanje odnosa u proširenoj obitelji, stvara dodatne teškoće u funkcioniranju stvara dodatne teškoće u funkcioniranju samohranog roditelja. samohranog roditelja.

Veliki problem je i zapošljavanje samohranih Veliki problem je i zapošljavanje samohranih roditelja jer poslodavci znaju za njihove roditelja jer poslodavci znaju za njihove povećane potrebe i teško usklađivanje radne i povećane potrebe i teško usklađivanje radne i obiteljske uloge te se zato ne odlučuju na obiteljske uloge te se zato ne odlučuju na njihovo zapošljavanje.njihovo zapošljavanje.

5. ZAKLJUČAK5. ZAKLJUČAK Jednoroditeljstvo kao oblik obiteljske Jednoroditeljstvo kao oblik obiteljske

organizacije postavlja brojne zahtjeve u nizu organizacije postavlja brojne zahtjeve u nizu specifičnih područja na svoje članove (roditelje i specifičnih područja na svoje članove (roditelje i djecu).djecu).

Istovremeno postavlja brojne zahtjeve i osobite Istovremeno postavlja brojne zahtjeve i osobite izazove i pred stručnjake koji se obiteljima bave. izazove i pred stručnjake koji se obiteljima bave.

Poznavanje specifičnosti potreba i problema Poznavanje specifičnosti potreba i problema jednoroditeljskih obitelji u samoj je osnovi jednoroditeljskih obitelji u samoj je osnovi oblikovanja adekvatne, a time i efikasne pomoći.oblikovanja adekvatne, a time i efikasne pomoći.

Pritom značajnu ulogu Pritom značajnu ulogu prije svega ima njihovo prije svega ima njihovo priznavanje, priznavanje, prepoznavanje te prepoznavanje te razumijevanje njihovih razumijevanje njihovih snaga. snaga.

Naime, održavanje Naime, održavanje tradicionalne obitelji kao tradicionalne obitelji kao ideala i promatranje ideala i promatranje drugih obiteljskih formi drugih obiteljskih formi kao anomalije zapravo je kao anomalije zapravo je kontraproduktivno u kontraproduktivno u pomaganju tim pomaganju tim obiteljima.obiteljima.

Uspješno funkcioniranje upravo Uspješno funkcioniranje upravo jednoroditeljskih obitelji, kao i sve jednoroditeljskih obitelji, kao i sve glasniji iskazi o disfunkciji i glasniji iskazi o disfunkciji i postojanju nasilja i u strukturalno postojanju nasilja i u strukturalno cjelovitim obiteljima potvrđuju kako cjelovitim obiteljima potvrđuju kako potencijal zdravlja obitelji leži u potencijal zdravlja obitelji leži u unutrašnjoj dinamici, procesima i unutrašnjoj dinamici, procesima i odnosima unutar obitelji. odnosima unutar obitelji.

Taj se potencijal može i dalje Taj se potencijal može i dalje razvijati i pozitivno usmjeravati razvijati i pozitivno usmjeravati kreiranjem okoline poticajne za kreiranjem okoline poticajne za obitelj te osmišljavanjem načina i obitelj te osmišljavanjem načina i strategija interveniranja u taj strategija interveniranja u taj iznimno osjetljiv segment iznimno osjetljiv segment obiteljskog života.obiteljskog života.

6. LITERATURA6. LITERATURA1.1. Ljubetić, Maja, Biti kompetentan roditelj, Mali profesor, Ljubetić, Maja, Biti kompetentan roditelj, Mali profesor,

Zagreb, 2007. Zagreb, 2007. 2.2. Raboteg – Šarić, Pećnik, Josipović, Jednoroditeljske Raboteg – Šarić, Pećnik, Josipović, Jednoroditeljske

obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline, Državni zavod za obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2003. zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2003.

3.3. „„Za“ i „O“ jednoroditeljskim obiteljima, Udruga za Za“ i „O“ jednoroditeljskim obiteljima, Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET, Zagreb, 2006. unapređenje kvalitete življenja LET, Zagreb, 2006.

4.4. Internet: http: //www.hrcak.srce.hr/file/6185Internet: http: //www.hrcak.srce.hr/file/6185 http: //www.obiteljskicentar-dnz.hrhttp: //www.obiteljskicentar-dnz.hr http: //www.samohrani.comhttp: //www.samohrani.com http: //www.portal.hr/lifestile/obitelj/fset.html http: //www.portal.hr/lifestile/obitelj/fset.html