SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/991.B.pdf · optimizacije pomoću Microsoft Excela ili nekih drugih ... Iz svih navedenih definicija proizlaze ...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Andrea Sudan

KREIRANJE I PRIMJENA FORMULA I FUNKCIJA

PRORAČUNSKIH TABLICA NA PRIMJERU JAVNE NABAVE U

JADROLINIJI

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

KREIRANJE I PRIMJENA FORMULA I FUNKCIJA

PRORAČUNSKIH TABLICA NA PRIMJERU JAVNE NABAVE U

JADROLINIJI

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžment informacijski sustav

Mentor: Prof.dr.sc. Marina Čičin - Šain

Student: Andrea Sudan

Studijski smjer: Informatičko poslovanje

JMBAG: 0081129952

Rijeka, rujan 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1. Problem i predmet istraživanja .......................................................................... 1

1.2. Svrha i cilj istraživanja ...................................................................................... 2

1.3.Radna hipoteza ....................................................................................................... 2

1.4.Znanstvene metode ................................................................................................. 2

1.5. Struktura rada ..................................................................................................... 2

2. MENADŽMENT I ODLUČIVANJE U POSLOVNIM INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA ................................................................................................................... 4

2.1. Pojam menadžmenta .......................................................................................... 5

2.2. Odlučivanje kao funkcija menadžmenta ............................................................ 9

3. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI POTPORE MENADŽMENTU, PRORAČUNSKE TABLICE I IZRAČUNI .................................................................. 12

3.1.Poslovni informacijski sustav i organizacija ........................................................ 13

3.1.1.Komponente poslovnog informacijskog sustava ........................................... 16

3.1.2.Razvoj poslovnog informacijskog sustava .................................................... 18

3.1.3.Upravljanje poslovnim informacijskim sustavom ......................................... 19

3.2. Proračunska tablica Excel ................................................................................ 21

4. OSNOVNI PODACI O JADROLINIJI, DRUŠTVU ZA LINIJSKI POMORSKI PRIJEVOZ PUTNIKA I TERETA................................................................................. 25

4.1.Važnija obilježja društva ...................................................................................... 25

4.1.1.Financijski i materijalni resursi ..................................................................... 27

4.1.2.Ljudski resursi ............................................................................................... 27

4.1.3.Organizacijski ustroj ...................................................................................... 29

4.2. Zakon o javnoj nabavi ......................................................................................... 30

4.2.1. Institucionalni okvir javne nabave ................................................................ 32

4.2.2. Načela javne nabave ..................................................................................... 34

4.2.3. Planiranje postupaka javne nabave ............................................................... 37

4.2.4. Početak postupka javne nabave .................................................................... 37

4.2.5. Predmet nabave............................................................................................. 38

4.3. Postupak javne nabave u Jadroliniji ................................................................. 39

5. PRIMJENA FORMULA I FUNKCIJA U PRORAČUNSKIM TABLICAMA NA PRIMJERU UPRAVLJANJA VOZNIM PARKOM DRŽAVNE TVRTKE ................ 43

5.1.Postupak javne nabave automobila na razdoblje od 36 mjeseci i usporedna analiza

zakupa automobila ...................................................................................................... 43

5.2.Postupak kreiranja korisnički definiranih funkcija (User Define Functions) u

sučelju proračunske tablice Excel............................................................................. 45

6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 50

LITERATURA ............................................................................................................... 52

POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 54

POPIS SHEMA .............................................................................................................. 54

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 54

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 54

POPIS EKRANA ............................................................................................................ 54

POPIS PRILOGA ........................................................................................................... 55

1

1. UVOD

U svakodnevnom radu trebali bi osmišljavati i izrađivati informacijski sustav koji

menadžerima olakšava, ali isto tako i ubrzava donošenje odluka. Proračunske tablice

nisu komplicirane za korištenje te imaju veliki značaj za poslovanje.

Primjena poslovnih informacijskih sustava, a tako i proračunskih tablica, ključna je za

svako poduzeće jer se smanjuju troškovi, ubrzavaju administrativni poslovi i

odlučivanje. Također čine rad ugodnijim i uspješnijim povećavajući produktivnost.

Za uspješno poslovanje poduzeća bilo bi dobro uložiti u nabavku i koristiti

informacijski sustav koji omogućavaju prikupljanje, obradu, čuvanje i pristup

informacijama kada je to potrebno, a ujedno pruža i potporu u odlučivanju. Dobro

vođenim aktivnostima osiguravaju se i ispunjavaju informacijski zahtjevi menadžmenta

procesa.

1.1.Problem i predmet istraživanja

Jedan od složenijih problema s kojima se menadžment neketvrtke suočava je problem

optimizacije pomoću Microsoft Excela ili nekih drugih proračunskih tablica. Njegovo

nepoznavanje je glavni razlog nekorištenja tako rasprostranjene proračunske tablice.

Predmet istraživanja je sam menadžment i neke od funkcija menadžmenta, točnije

funkcija odlučivanja i funkcija upravljanja. Zatim poslovni informacijski sustavi i

proračunske tablice, a isto tako i važnost njihove primjene za poslovanje tvrtke.

2

1.2.Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja je prikazati koliko je korištenje poslovnih informacijskih sustava i

konkretno proračunskih tablica značajno za menadžment pri donošenju najboljih odluka

za poslovanje. Cilj istraživanja je analizirati i objasniti važnost informatizacije u sektoru

nabave Jadrolinije.

1.3.Radna hipoteza

Poduzeća koja primjenjuju proračunske tablice pri donošenju odluka ostvaruju uštede u

vidu vremena. Nadalje, poznavanjem rada i s kreiranjem funkcija i formula u Excelu

moguće je postići bolju iskorištenost informacijskih sustava.

1.4.Znanstvene metode

Za potrebe izrade diplomskog rada i radi dokazivanja hipoteze koja je postavljena,

korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna, metoda analize i

sinteze, metoda dokazivanja, metoda deskripcije, metoda kompilacije, i matematička

metoda.

1.5.Struktura rada

Diplomski rad se sastoji od šest međusobno logički povezanih dijelova. U prvom dijelu,

UVODU, formuliran je problem i predmet istraživanja, postavljena je radna hipoteza,

navedeni su svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode koje su korištene pri

istraživanju te je obrazložena struktura rada. U drugom dijelu pod naslovom

MENADŽMENT I ODLUČIVANJE U POSLOVNIM INFORMACIJSKIM

SUSTAVIMA definiran je sam pojam menadžmenta i spomenuta je jedna od temeljnih

funkcija menadžmenta, a to je funkcija odlučivanja.

3

U trećem dijelu pod naslovom POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI POTPORE

MENADŽMENTU, PRORAČUNSKE TABLICE I IZRAČUNI obrađene su temeljne

odrednice sustava za potporu odlučivanju.

U četvrtom dijelu govori se o JADROLINIJI, Društvu za linijski pomorski prijevoz

putnika i tereta, Rijeka. Upoznaje se s društvom i važnijim obilježjima poduzeća,

financijskim i materijalnim resursima, ljudskim resursima, organizacijskom ustroju i

postupkom javne nabave.

PRIMJENA FORMULA I FUNKCIJA U PRORAČUNSKIM TABLICAMA NA

PRIMJERU UPRAVLJANJA VOZNIM PARKOM DRŽAVNE TVRTKE naslov je

petog dijela. To je ujedno i najvažniji dio diplomskog rada jer se na praktičnom

primjeru, u otvorenom postupku javne nabave provedenom radi zakupa osobnih

automobila za potrebe Jadrolinije na razdoblje od 36 mjeseci, prikazuje funkcioniranje i

izbor ekonomski najpovoljnije ponude. Isto tako je prikazan i primjer s amortizacijom

putem klasičnog izračuna u proračunskoj tablici Excel, ali i putem formule SLN.U

posljednjem dijelu, ZAKLJUČKU, prikazani su rezultati istraživanja koji na kraju

potvrđuju postavljenu hipotezu.

4

2. MENADŽMENT I ODLUČIVANJE U POSLOVNIM INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA

U ovom je poglavlju definiran pojam menadžmenta, upravljanje i odlučivanje,

menadžerski procesi i razine odgovornosti. „Poslovanje tvrtki danas zahtjeva brzu

prilagodbu novim trendovima na tržištu i zahtjevima kupaca sa ciljem održavanja

konkurentnosti, opstanka tvrtke na tržištu i ostvarivanje profita kao krajnjeg cilja svake

tvrtke. Menadžment današnjice ima jako težak zadatak upravljanja tvrtkom jer su

promjene jako brze i neminovne. Temelj upravljanja tvrtke je odlučivanje. Strateške

odluke određuju ciljeve tvrtke, a sve ostale odluke se moraju njima prilagođavati i

provoditi. Samo jedan kriva odluka tvrtku može tvrtku jako oštetiti, a osim toga ako

odluke nisu pravovremene odluke tvrtka može izgubiti svoju poziciju na tržištu. Upravo

zbog toga poslovne odluke se moraju donositi jako brzo, a ujedno moraju biti temeljene

na točnim, pravovremenim i potrebitim informacijama. Samo takve odluke zajedno sa

iskustvenim znanjem menadžera mogu rezultirati odlukama koje će moći odgovoriti

zahtjevima tržišta.“ (www.skladistenje.com/poslovno-odlucivanje-i-sustavi-za-potporu-

odlucivanju,pogledano 26.05.2015.) U ovom odlomku vidljivo je kako tvrtke moraju u

rekordnom roku odgovarati na promjene u okolini. Upravo je kvalitetan kadar i

sposoban menadžment temelj jednog kvalitetnog i funkcionalnog sustava.

Prema Sikavici menadžment kao već afirmirana znanost sadržava i elemente umijeća,

elemente umjetnosti, nemoguće ga je dokraja naučiti i kopirati. Uspjeh organizacija

ovosi odjelotvornom menadžmentu kojeg nema bez sposobnih i vještih ljudi. „Prije

gotovo tri desetljeća sam pojam menadžmenta u društvu je još uvijek bio nedovoljno

prisutan, a potreba za njegovim izučavanjem i usvajanjem tih znanja tek se nazirala. To

je stoga što razvoj menadžmenta zahtijeva tržišno i konkurentsko okruženje koje

imanentno promiče ulogu pojedinca, menadžera i menadžmenta te općenito ljudi u

ekonomskom razvoju i organizacijskoj uspješnosti te traži drugačije mehanizme, znanja

i kompetencije.“ (Sikavica, 2008:3) Veća konkurencija zahtijeva još veću i potrebu za

kvalitetnim menadžmentom i znanjima koja ga određuju.

5

Što se poslovnih informacijskih sustava tiče, Budimir kaže kako je „upotreba novih

tehnologija u poslovnim aktivnostima neizostavan dio procesa modernoga upravljanja,

odlučivanja i poslovanja. Kao potpora poslovnom odlučivanju odavno su u primjeni

računalni sustavi u svrhu jednostavnijega odabira rješenja u procesu odlučivanja čime se

povećava uspješnost u odabiru odluka i smanjuju troškovi organizaciji.“ (Budimir, M.,

2013:573) Računalni sustavi su danas u mnogim tvrtkama dio neizostavnog procesa

planiranja i donošenja odluka.

2.1.Pojam menadžmenta

U ovom poglavlju se govori o pojmu menadžmenta kojeg su dali mnogi autori

definirajući ga na svoj način. Većinom je definiran kroz procesni pristup.

„Hrvatska riječ menadžment, kao prevedenica engleske riječi management, se u

najširem društvenom smislu može poistovjetiti s pojmom procesa i koordinacije

efikasno korištenih ljudskih i materijalnih resursa, kako bi se postigli određeni ciljevi.“

(Cerović, 2003:3) Menadžment je kao vještinu prema pristupu Hellriegela i Slocuma,

kojih Buble citira u svojoj knjizi, moguće definirati kao „vještinu postizanja određenog

učinka stvorenog putem drugih osoba.“ Prema tom pristupu, menadžment je „skup

osoba koje povezuju resurse, ljudske i materijalne u isto vrijeme usmjeravajući

operacije kako bi poduzeće ostvarilo zadane ciljeve.“ (Buble, 2006:10) Peter Drucker je

polazeći od ciljeva napravio veliki zaokret u razvoju menadžmenta kao znanosti.

„Menadžment je proces rada s drugim ljudima, kojima se ostvaruju organizacijski

ciljevi, u promjenjivoj sredini, uz efikasnu upotrebu ograničenih resursa.“Menadžment

je na taj način poistovjećen s resursima znanja i vještina, rezultata prepoznatljivih na

tržištu.

Dr. Cerović definira menadžment s aspekta funkcije: „Menadžment je proces

oblikovanja, usmjeravanja i usklađivanja svih čimbenika proizvodno - uslužnog procesa

u kojem pojedinci, radeći zajedno u poduzeću, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve u

izvršavanju menadžerskih funkcija.“ (Cerović, 2003:7) Misli se na funkciju planiranja,

organiziranja, kadrovskog popunjavanja, vođenja i kontrole.

6

Nadalje, Kreitner definira menadžment kao „proces rada s drugima i pomoću drugih na

ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i efikasnu

uporabu ograničenih resursa. Iz svih navedenih definicija proizlaze bitne karakteristike:

· rad s drugima i pomoću drugih

· ciljevi poduzeća

· efikasnost nasuprot efektivnosti

· ograničeni resursi

· promjenjiva okolina“ (Buble, 2006:4)

Ovim je citatom dan kratak pregled o tome koliko je menadžment, kao proces

donošenja odluka koje su usmjerene na ostvarivanje ciljeva, uistinu bitan. Menadžeri

svojim znanjem upravljajući ljudima u promjenjivoj okolini i s ograničenim resursima

vode tvrtku naprijed. Međusobna povezanost i odnos tih karakteristika definicije

menadžmenta dani su na shemi 1.

Shema 1: Ključni aspekti menadžerskog procesa

Izvor: Buble prema Kreitner, R., 1989., str: 10

Ostvarivanje ciljeva poduzeća prikazanih u sredini sheme moguće je tako da se najprije

krene od ispunjenja određenih zadataka. Zahtijeva se skupno djelovanje, akcija

nezamisliva bez menadžmenta. Pri tome, operativne zadatke menadžment obavlja

pomoću drugih. Bez determiniranih ciljeva menadžment bi bio besciljni proces. Ciljevi

7

poduzeća su ujedno i mjerilo uspješnosti menadžmenta s obzirom da se menadžment

često nađe u situaciji kada je potrebno usporediti ono što je ostvareno i zadano.

Menadžment je također odgovoran za ravnotežu između efektivnosti i efikasnosti. Tako

se efikasnost definira kao „odnos outputa i inputa, a efektivnost kao veličina outputa

koju menadžment treba ostvariti.“ (Buble, 2006:5) Resursi koji se rabe kao inputi u

procesu proizvodnje nisu neograničeni, već im prijeti iscrpljenje. To se najbolje vidi na

primjeru materijalnih energenata i resursa te je nužno da se raspoloživim resursima

postupa racionalno. Promjenjiva je i okolina poduzeća, a promjene koje su sve brojnije i

dinamičnije dovode do toga da okolina poduzeća postaje složena, dinamična i

neizvjesna poput njih samih. U tom se kontekstu menadžmentu postavljaju dva osnovna

zadatka: „pripremiti se za nastupajuće promjene i prilagoditi se tim promjenama.“

(Buble, 2006:5) To su veoma složeni zadaci koji za rezultat uvijek imaju operativnu,

stratešku ili strukturalnu adaptaciju. Da bi se pripremio za nastupajuće promjene,

menadžment najprije mora identificirati karakter i segmente okoline u kojoj poduzeće

egzistira kako bi potom mogao odrediti strategiju djelovanja prema toj okolini.

Služeći se raznim vještinama pri obavljanju temeljnih funkcija, postoji diferencijacija

menadžmenta s aspekta razina i s aspekta djelokruga odgovornosti.

Prva odrednica menadžerskog posla, hijerarhijska razina, govori o tzv. vertikalnoj

diferencijaciji menadžera, prikazana na grafikonu 1.

8

Grafikon 1: Razine odgovornosti menadžmenta

Izvor:http://bs.scribd.com/doc/64012520/1-Poslovni-Informacijski-Sustavi-

merged#scribd

Vrhovni menadžment (engl. Top management) čine menadžeri na najvišoj hijerarhijskoj

razini. Oni su odgovorni su za poduzeće kao cjelinu. Temeljna odgovornost tih

menadžera je u sljedećem: „postavljanje ciljeva, definiranje strategije za ostvarenje

postavljenih ciljeva, monitoring i interpretacija eksterne okoline te donošenje odluka

koje utječu na poduzeće kao cjelinu.“ (Buble, 2006:10) Vrhovni menadžment se brine

za budućnost poduzeća. „Formiranje vizije, oblikovanje korporacijske kulture i

njegovanje poduzetničkog duha spada u njegove najvažnije aktivnosti, a više nego ikad

prije vrhovni menadžment mora angažirati znanje, vještine i sposobnosti svakog

zaposlenog.“ Sve u konačnici kako bi se ostvarili zadani ciljevi. „Srednja razina

menadžmenta je odgovorna za implementaciju cjelokupne strategije i politike koju

definira vrhovni menadžment. Orijentirana je na bližu budućnost te se od nje očekuje da

uspostavi dobre odnose s relevantnom okolinom poduzeća, ohrabruje timski rad i

rješava konflikte. Operativnu razinu čine menadžeri direktno odgovorni za proizvodnju

dobara i usluga.“ (Buble, 2006:10) Oni se nalaze na prvoj ili drugoj razini

9

menadžmenta, a orijentirani su na kratkoročne zadatke poput izvršvanja dnevnih

zadataka i slično. Djelokrug odgovornosti je druga glavna razlika u poslovima

menadžera. „To je tzv. horizontalno diferenciranje menadžera po kojemu se razlikuje

nekoliko tipova. Funkcijski, linijski, štabni, generalni te projektni menadžeri. Funkcijski

menadžeri su odgovorni za odjele koji provode pojedine funkcijske zadatke. Ti su odjeli

oblikovani da se u njima obavljaju isti ili slični poslovi sa zaposlenicima istih ili sličnih

profesija. To su odjeli prodaje, nabave, proizvodnje, financija, računovodstva, ljudskih

resursa i sl.“ (Buble, 2006:11) Važno je napomenuti kako je uloga projektnih

menadžera vitalna u današnjim plićim organizacijskim strukturama, a sve će više rasti

kako poduzeće bude reduciralo hijerarhijske razine i težilo prema horizontalnim

organizacijskim strukturama.

Menadžment je izvršna funkcija upravljanja. Provodi kroz planiranje, organiziranje,

vođenje, upravljanje kadrovima, tj. ljudskim potencijalima i kontrolu. Svaka od tih

funkcija ima važnost za postizanje zacrtanih ciljeva poduzeća. U nastavku će detaljnije

biti objašnjene funkcija odlučivanja i upravljanje.

2.2.Odlučivanje kao funkcija menadžmenta

Odlučivanje ponekad može biti veoma teško. Postoji velik broj autora koji daju svoje

definicije koje su vrlo slične u konačnici. Prema Barkoviću, odlučivanje je „proces koji

omogućava donositelju odluke selektiranje barem jedne opcije iz skupa mogućih

alternativa odlučivanja.“ (Barković, 2009:119) Velimir Srića ističe da je „kod svih

situacija odlučivanja moguće naći sljedeće zajedničke elemente: cilj odlučivanja,

alternative odluke, ograničenja, rezultati odluka te kriterij izbora odluke.“ (Srića,

1992:34) Naravno, odabire se najbolji mogući scenarij.

Odlučivanje je jedna od temeljnih i najvažnijih funkcija menadžmenta. „Odlučivanje je

kognitivni proces koji se sastoji od prepoznavanja problema i biranja mogućih rješenja

koja vode do nekog željenog stanja. Odlučivanje je veoma odgovoran i težak posao jer

donošenje odluka za sobom nosi i način provođenja istih. Menadžersko poslovno

odlučivanje ovisi o razini menadžmeta na kojoj se donosi odluka, pa tako u

10

najzahtjevnije spadaju strategijske i inovativne odluke, zatim slijede taktičke

(adaptivne) odluke, a tek onda operativne (rutinske) odluke.“ (Vukmirović, Čapko,

2009:18) Kao što su Vukmirović i Čapko zaključili, moguće je rezimirati kako viša

razina odlučivanja s djelokruga odgovornosti bitnije utječe na odlučivanje, a isto tako se

tiče i većeg broja članova koje sadrži te u konačnici, donošenje krive odluke svakako

može imati užasne posljedice za organizaciju.

Proces pripreme i donošenja odluka, biranja između više mogućnosti rezultat je

poduzete i odabrane akcije ili strategije primjenjive u praksi. „Odlučivanje je kognitivni

proces koji se sastoji od prepoznavanja problema i biranja mogućih rješenja koja vode

do nekog željenog stanja. Odlučivanje je veoma odgovoran i težak posao jer donošenje

odluka za sobom nosi i način provođenja istih. Menadžersko poslovno odlučivanje ovisi

o razini menadžmeta na kojoj se donosi odluka, pa tako u najzahtjevnije spadaju

strategijske i inovativne odluke, zatim slijede taktičke, tzv. adaptivne odluke, a tek onda

operativne ili rutinske odluke.“ (Vukmirović, Čapko, 2009:18) Dobar menadžer mora

donositi prave odluke koje su bitne za kvalitetno odlučivanje uz informacije koje su

potpune, točne i pravovremene, a time omogućuju rukovoditeljima, tj. menadžerima i

ostalim djelatnicima donošenje dobrih poslovnih odluka.

U poslovanju se, prema Sikavici, mogu sistematizirati tri vrste odluka: strateške,

taktičke i operativne. „Strateške odluke spadaju u najvažnije odluke u poduzeću. Njima

se određuje strategija poduzeća, kao i ciljevi poduzeća u budućnosti. Ovu vrstu odluka

donose najviši organi upravljanja u poduzeću. Strateške odluke predstavljaju okvir

unutar kojeg se moraju kretati taktičke odluke. Pogrešna strateška odluka može imati

dalekosežne negativne posljedice za poduzeće, zbog čega je odgovornost donositelja

strateških odluka vrlo velika.

Taktičke odluke predstavljaju odluke nižeg reda putem kojih se realiziraju strateške. Od

taktičkih odluka se očekuje povećanje efikasnosti poduzeća, tj. što veći output u odnosu

na input dok su operativne odluke one najnižeg reda, karakteristične prvenstveno za

niže razine menadžmenta, ali je moguće da ih donose i više razine menadžmenta.

Operativne odluke su najčešće programirane, tj. koriste se za rješavanje rutinskih

11

problema i to u situacijama koje se ponavljaju.“ (Sikavica, 1999:45) Može se tako

nabrojati niz autora koji zastupaju slična, pa i identična stajališta.

„Bit odlučivanja čini izbor između raznih alternativa i sam rezultat izbora. Taj se izbor

provodi na način da se ishodi svake alternative uspoređuju sa stanjem nazvanim ciljem,

pri čemu se kao mjerilo, tj. kriterij kvalitete izbora, može postaviti veći ili manji stupanj

slaganja sa ciljem, gdje je maksimalno slaganje optimalna odluka. Naime, proces

odlučivanja završava u trenutku donošenja odluke, tj. u trenutku kada je izvršen

konkretan izbor.“ (Brajdić, 1998:5) Ukratko je izneseno kako se odlučivanje može

shvatiti u najužem smislu.

U tablici 1 Prikazane su uloge menadžera u odlučivanju prema Hruški.

Tablica1: Uloge menadžera u odlučivanju

Izvor: predavanja mr.sc. Domagoj Hruška

Vidljivo je iz prije spomenutih definicija menadžera kako je to osoba koja mora biti

spremna poduzeti akciju i sve mjere potrebne za ostvarenje ciljeva, a ima i izrazito

veliku odgovornost.

12

3. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI POTPORE

MENADŽMENTU, PRORAČUNSKE TABLICE I IZRAČUNI

U ovom je poglavlju definiran pojam informacijskog sustava. „Pod pojmom

informacijskog sustava pordazumijeva se onaj dio stvarnoga, organizacijskog sustava

koji služi pretvorbi ulaznih u izlazne informacije. Informacijski sustavi što služe potpori

poslovanja nazivaju se poslovnim informacijskim sustavima. Oni se sastoje od pet

temeljnih komponenata te izvršavaju dvije ključne funkcije: funkciju pripreme

informacijske podloge za odlučivanje i funkciju dokumentiranja.“

(https://element.hr/artikli/file/1387, pogledano 26.05.2015.) Ovaj ulomak služio je kao

uvod u poslovne informacijske sustave definirajući ih i objašnjavajući njihove ključne

karakteristike.

Prema Müllerovom istaživanju, „tvrtke danas sve više ulažu u informacijsku

tehnologiju, što je posebno izraženo kod većine uslužnih tvrtki razvijenih zemalja koje

na nju odvajaju polovinu investicijskog budžeta. Isto tako IT kapitalna ulaganja po

uredskom radniku od godine 1980. su se prosječno utrostručila, a uz to je u narednih pet

godina očekivani rast bio čak 60%. U takvom ozračju ubrzano rastuće važnosti IT,

logično je da ona predstavlja temu koja je izuzetno prisutna u suvremenom poslovanju i

pridavanje sve veće važnosti načinu ulaganja u informacijsku tehnologiju u tvrtkama i

upravljanju njome.“ (Müller, 2001:18) Kvalitetno upravljanje informacijskom

tehnologijom je od presudne važnosti u suvremenim tvrtkama. Kako bi se u tvrtki

upravljalo informacijskom tehnologijom na sasvim zadovoljavajući način važna je

konstantna komunikacija na razini vrhovnog menadžmenta i menadžmenta

informacijskih sustava. Zadovoljenju korisnika poslovnih informacijskih sustava

prethodi uključenost u cjelokupan proces kroz komunikaciju potreba i mogućnosti

unapređenja poslovnih procesa korištenjem mogućnosti poslovnih informacijskih

sustava. Za tvrtke koje još nisu spremne uvesti informacijsku tehnologiju tu su

proračunske tablice kojima se također mogu napraviti izračuni bitni za njihove analize

poslovanja i sl.

13

Prema rezultatima istraživanja Mertera kojeg je proveo u hrvatskim poduzećima,

različite razine menadžmenta s različitom učestalosti koriste informacije iz poslovno-

informacijskog sustava u poslovnom odlučivanju:

Tablica 2: Korištenje poslovnih informacija pri poslovnom odlučivanju

Učestalost korištenja informacija

Niži menadžment

Srednji

menadžment Viši

menadžment Vrlo rijetko 8,5% 0,0% 5,1%

Rijetko 18,6% 8,5% 10,2%

Povremeno 30,5% 33,9% 28,8%

Često 20,4% 39,0% 18,6%

Vrlo često 22,0% 18,6% 37,3%

Ukupno 100,0% 100,0% 100,0%

Izvor: http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=398

Kao što je iz tablice vidljivo, kod nižeg menadžmenta se rijetko i vrlo rijetko koriste

poslovne informacije pri poslovnom odlučivanju. Slijedi viši menadžment, a onda

srednja razina menadžmenta. Zaključno, pri poslovnom odlučivanju poslovne

informacije najmanje koristi niži menadžment, a najviše srednji menadžment.

3.1.Poslovni informacijski sustav i organizacija

O uvom poglavlju biti će definiran poslovni informacijski sustav i njegova povezanost s

organizacijom, koliko je ona zapravo važna da sve skupa povezano funkcionira.

„Informacijski sustav se može odrediti kao strukturirani, međusobno povezani

kompleks ljudi, strojeva i procedura, predviđen za generiranje kontinuiranog toka

odgovarajućih informacija prikupljenih iz unutarnjih i vanjskih izvora poduzeća za

uporabu istih, kao baze pri donošenju poslovnih odluka. Međutim, ne postoji jedan

jedinstveni tip informacijskog sustava koji bi mogao pokriti sve različite aspekte

kompjuterske obrade podataka. Zato u poduzećima obično postoji veći broj klasa

kompjuteriziranih informacijskih sustava koji pokrivaju različita funkcionalna i

organizacijska područja.“ (Sikavica, 1999:288) Svi oni zajedno čine to što zovemo

informacijskim sustavom poduzeća ili poslovnim informacijskim sustavom. „Poslovni

informacijski sustavi se ne bave općim informacijama i povezanim pitanjima, osim ako

je to nužno za ostvarivanje vlastitih neposrednih poslova, zadataka, programa i ciljeva

14

koji su u samoj funkciji poslovanja. Tome je prilagođen i njegov informatički dio,

programska podrška, baze i skladište podataka i informacija.“ Iz toga slijedi da

informacijski sustav svake konkretne poslovne organizacije mora u svakom pogledu biti

prilagođen njezinim potrebama i uvjetima njezina poslovanja, ali i da se poslovni sustav

mora prilagoditi suvremenim informacijskim mogućnostima, zahtjevima, procesima i

metodama. S obzirom na brz razvoj informacijske tehnologije, svaki novi poslovni

informacijski sustav treba se temeljiti na najnovijoj tehnologijsko - programskoj osnovi.

Poslovni informacijski sustavi trebaju maksimalno iskoristiti postojeće informacijsko -

komunikacijske tehnološke i druge mogućnosti te internet za nove organizacijsko -

funkcijske oblike djelovanja. „Poslovni informacijski sustav pomaže menadžerima u

rješavanju dva tipa problema: Opskrbljuje ih potrebnim informacijama i daje rješenja za

probleme optimizacije te samostalno donosi odluke u situacijama koje se ponavljaju i

tamo gdje se proces odlučivanja ne mijenja nego se mijenjaju samo ulazne varijable.“

(Hruška, 2013.) Menadžer prima, selektira, odbacuje i distrubuira informacije drugima i

koristi ih u odlučivanju. Tri su tipične faze primjene informacijskih sustava kao podrške

poslovnim informacijskim sustavima u vidu obrade podataka, informacija i obrade

znanja. Suvremeni trendovi usmjereni su na znanje kao osnovni resurs dok

informacijska organizacija postavlja nove zahtjeve, istovremeno pružajući rješenja u

informatizaciji poslovanja. Iz tih je trendova vidljiv ogroman utjecaj informacijske

tehnologije na poslovnu politiku tvrtke.

Kvaliteta informacijskog sustava još je jedna stavka na koju moramo obratiti pozornost.

Kvaliteta informacijskog sustava ovisi o slijedećim čimbenicima:

· „kvaliteti metodike razvoja (pristup, proces razvoja, metoda, tehnika i pomagala)

· kvaliteti tehničke osnove (računalna oprema, komunikacijska infrastruktura)

· kvaliteti programske opreme (OS, upravljanje bazama podataka, programska

potpora)

· dostignutoj organizacijskoj razini i kvaliteti korisnika

Prvi od navedenih čimbenika od odlučujućeg je utjecaja na naredna tri i njemu treba

obratiti najveću pozornost. On u suštini određuje strategiju razvoja i uspješnosti

informacijskog sustava.“ (http://www.informatika.buzdo.com/s870-informatika-u-

praksi.htm, pogledano 14.06.2015.) Ne treba zanemariti ni važnost ostalih čimbenika jer

15

bez kvalitetne komunikacijske infrastrukture, računalne opreme, programske potpore i

dr. teško bi sustav funkcionirao kako treba.

U sljedećoj su tablici prikazane vrske informacijskih sustava i veza u potpori

poslovnom odlučivanju.

Tablica 3: Vrste informacijskih sustava i veza u potpori poslovnom odlučivanju

Izvor: Sikavica, P., 1999., str: 291

Promatrajući informacijske sustave s hijerarhijske razine mogu se odrediti tri razine

informacijskih sustava usporedive s isto toliko razina menadžmenta. Na najvišoj,

strateškoj razini nalaze se sustavi za potporu odlučivanju DSS i ESS. Na taktičkoj ili

srednjoj razini menadžmenta nalaze se informacijski sustavi koji poput budžetiranja ili

planiranja prouzvodnje pomažu menadžerima u upravljanju, zato se nazivaju i

upravljački sustavi – MIS i DSS kao potpora odlučivanju. Na najnižoj su razini najčešće

prisutne MIS aplikacije na temelju postojećih sustava za transakcijsku obradu podataka.

16

„Zadatak je informacijskog sustava osigurati informacije za upravljanje poslovnim

sustavom. Upravljati znači donositi odluke koje se tiču poslovnog sustava. Za donošenje

dobre poslovne odluke potrebne su kvalitetne informacije koje su točne (korektno

opisuju stanje stvari), potpune (potpuno i objektivno opisiju stanje stvari), primjerene,

odnosno relevantne (odgovaraju problemu odlučivanja i osobi koja odlučuje) i

pravovremene. Svaki poslovni sustav nastoji izgraditi svoj informacijski sustav koji će

davati informacije za brzo i kvalitetno odlučivanje.“ (Srića, 1994:118) Zaključno s ovim

citatom vidljivo je koliko je zapravo važno da poslovni informacijski sustav uz pomoć

kvalitetnih i pravodobnih informacija pomogne menadžeru donijeti pravu odluku.

3.1.1.Komponente poslovnog informacijskog sustava

Na današnjoj se razini razvijenosti teorije i tehnologije poslovnim informacijskim

sustavom smatra sustav koji se sastoji od sljedećih komponenata: materijalno – tehničke

komponente, nematerijalne komponente, ljudske komponente, mrežne te organizacijske

komponente. „Materijalno - tehničku komponenta (Hardware) poslovno -

informacijskih sustava čine svi strojevi, uređaji i sredstava namijenjena isključivo ili

pretežito obradi podataka, odnosno informacija tj. svi fizički opipljivi ali neživi

elementi poslovnog informacijskog sustava. Nematerijalna komponenta (Software)

predstavlja ukupnost ljudskog znanja ugrađenog u strojeve, opremu i uređaje, koje je

samo posebi predmet obrade ili pak diktira način obrade sustavu. Predmet obrade su

poslovno relevantni podaci kao manifestacija činjeničnog ljudskog znanja raspoloživog

u poslovnom informacijskom sustavu, dok se metodološka znanja u taj sustavugrađuju u

obliku računalnih programa. Ljudsku komponentu (Lifeware) poslovno - informacijskih

sustava čine svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjeluju u

radu sustava i koriste rezultate njegova rada. S jedne strane to je skupina profesionalnih

informatičara koji djeluju u sustavu i njihov je brojčani udio u ukupnom ljudskom

potencijalu sustava daleko manji u odnosu na drugu skupinu – skupinu korisnika

rezultata rada sustava. Mrežna, odnosno prijenosna komponenta (Netware) poslovnog

informacijskog sustava tvori komunikacijsku infrastrukturu za prijenos podataka na

veće ili manje udaljenosti među hardverskim elementima unutar samog sustava ili u

njegovim vezama s okolinom. Pasivni elementi te infrastrukture su razni oblici

17

materijalnih (žičnih) ili nematerijalnih (bežičnih) komunikacijskih kanala i oni ni na

koji način ne preoblikuju podatke, dok aktivni elementi - različiti namjenski,

specijalizirani mrežni i komunikacijski uređaji, preoblikuju podatke prije, za vrijeme ili

nakon njihova prijenosa kako bi ga učinili učinkovitijim. Organizacijska komponenta

(Orgware) poslovnog informacijskog sustava predstavlja ukupnost standarda, mjera,

postupaka i propisa kojima se funkcionalno i vremenski usklađuje rad prethodno

navedenih četiriju komponenata, kako bi one tvorile skladnu cjelinu. Funkcionalno

usklađivanje tih komponenata naziva se koordinacija, dok se vremensko usklađivanje

naziva sinkronizacijom rada sustava.“ (Panian, 2001:22) Sve su navedene komponente

poslovnog informacijskog sustava u interakciji, pri čemu orgware i netware igraju uloge

sprege među preostalim trima komponentama, što je prikazano na shemi 2.

Shema 2: Komponente poslovnog informacijskog sustava

Izvor: http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/1_godina/info/predavanje_2.pdf

Usklađeni elementi poslovnog informacijskog sustava moraju biti na istoj razini

kvalitete. Svi su ti elementi u međusobnoj interakciji, a ulogu sprege ima orgware. Bez

dobre organizacije informacijska tehnologija nije učinkovita. „Informacijsku

tehnologiju čine ljudi koji su osposobljeni i obrazovani za uspješno korištenje svih

mogućnosti suvremene informacijsko komunikacijske tehnologije. Ključni zadaci

informacijskog sustava u poduzeću su da putem mreže računala „pokrivaju“ poslovne

18

transakcije i osiguravaju potrebne informacije menadžerima u odgovarajućem vremenu

i upotrebljivom obliku.“ (Mrkonjić, 2007:11) Informacijski sustav poduzeća upravlja

tijekovima podataka i informacija od njihova nastanka, tj. izvora, pa sve do menadžera

koji će ih koristiti u donošenju poslovnih odluka.

3.1.2.Razvoj poslovnog informacijskog sustava

U ovom poglavlju dati će se kratak pregled o razvoju poslovnog informacijskog sustava.

„Značaj poslovnih informacijskih sustava započinje ulogom u svakodnevnoj evidenciji

poslovnih događaja, spremanju podataka, a raste kasnijom obradom podataka i njihovim

korištenjem pri analizama, odnosno izvješćivanju vanjskih i unutrašnjih korisnika

informacija.“(http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=398, pogledano

14.06.2015.) Mnoge organizacije u tvrtkama imaju različite organizacijske strukture ali

i različitu razvijenost informacijskih sustava prema potrebi i obujmu poslovanja. Tako

je nekima dovoljan i jednostavniji sustav, a nekima treba izrada složenijeg. Na prvi

pogled se ti sustavi mogu činiti veoma različitima, no u suštini se njihova sličnost nalazi

u tri bitne sastavnice. Oni imaju sličnu strukturu ljudskih i računalnih resursa, slične

procese i sličnu svrhu. „U sljedećoj podjeli može se istaknuti pet faza dosadašnjeg

razvitka informacijskog sustava:

1. Data procesing (DP). To je faza obrade podataka. Glavna ideja ovog

informacijskog sustava je dobivanje elementarne informacije razine sinteze,

raznih spisa, računa i slično.

2. Management Information System (MIS). To je faza upravljačkih informacijskih

sustava koji pokušavaju rješavati probleme operacijskog upravljanja u poduzeću

uporabom distribuiranog unosa podataka na mjestu njihova nastanka i

fleksibilnim izvršavanjem. Tu se javljaju važni podsustavi: marketing IS,

financijski IS, IS praćenja proizvodnje, kadrovski IS i drugi.

3. Decision Support System (DSS). To je treća faza razvoja. IS omogućava

poslovna odlučivanja. Primjenjuje se u dinamičkim gospodarskim granama.

Dobro poslovno odlučivanje temelji se na odgovarajućoj informacijskoj podršci,

19

a ovakvi sustavi nude i modele na temelju kojih se podaci transformiraju u

upravljačke informacije.

4. Expert System (ES). Predstavljaju primjenu ekspertnih sustava u poslovanju.

Ideja sustava sastoji se u integriranju znanja određenog broja eksperata za

pojedina područja i njihovom povezivanju u bazu znanja poduprtu veoma

dobrim bazama podataka. Baze podataka se popunjavaju interno, eksterno i iz

tzv. „privatnih“ istraživanja zaposlenih, odnosno konzultanata poduzeća.

5. Executive information system (EIS). Predstavlja fazu kad IS podupiru

izvršavanje poslovnih odluka. Oni su veza između najboljih mogućnosti DSS

sustava i početnih pogodnosti ES. Podrazumijeva se nazočnost potpune podrške

svih elemenata računala, pratećih uređaja i posebno komuniciranje.“

(Šehanović,Hutinski, Žugaj, 2002:53) U ovom diplomskom radu najviše se

spominje menadžment informacijskih sustava tako da nije potrebno ulaziti u

detaljniji opis razvoja poslovnih informacijskih sustava.

3.1.3.Upravljanje poslovnim informacijskim sustavom

Upravljanje poslovnim informacijskim sustavom uključuje planiranje, organiziranje i

kontroliranje aktivnosti navedenog sustava, a u velikoj se mjeri temelji na donošenju

odluka. „Za donošenje dobre poslovne odluke potrebne su kvalitetne informacije (točne,

potpune, primjerene i pravovremene). Zbog toga će dobar poslovni sustav nastojati

izgraditi informacijski sustav koji će ga opskrbljivati kvalitetnim informacijama.“

(Srića, 1994:119) U sljedećem ulomku prikazano je kako je odlučivanje proces koji se

obavlja kroz nekoliko koraka:

1. „Prepoznavanje problema: shvaćanje i definiranje problema, pronalaženje izvora

informacija, prikupljanje i procjena vrijednosti informacija.

2. Oblikovanje opcija rješenja: u skladu s ciljevima poslovnog sustava formuliraju

se moguća rješenja problema

3. Odabir najpovoljnije opcije: donositelj odluke odabire odgovarajuće (najbolje ili

zadovoljavajuće) rješenje problema.

4. Provedba odabrane opcije

20

5. Ocjena provedbe: ispitivanje kako je riješen početni problem.“

(https://element.hr/artikli/file/1387, pogledano 26.05.2015.)

U nastavku će kroz nekoliko citata biti objašnjena podjela na nekoliko koraka. „Odluka

je rezultat mentalnog procesa koji rezultira izborom najpovoljnije opcije rješenja

između više njih. Proces odlučivanja može biti više ili manje racionalan, pa i

emocionalan. Temelji se na uvažavanju eksplicitnih, ali i neeksplicitnih pretpostavki,

intuicije. U poslovanju se teži da odlučivanje bude racionalno i temeljeno na

eksplicitnim pretpostavkama potpomognutima kvalitetnim informacijama. Informacije

koje se koriste pri odlučivanju mogu potjecati iz različitih izvora. Unutarnji podaci

nastaju unutar poslovnog procesa (primjerice, podaci o vrsti i broju proizvedenih

proizvoda i njihovoj prodaji). Izvori vanjskih podataka su izvan poslovnog sustava,

poput podataka o stanju tržišta i sl., a podaci mogu nastati i u postupku odlučivanja. To

su podaci koji su stvorili menadžeri, primjerice planovi proizvodnje, prodaje,

nabave.“(https://element.hr/artikli/file/1387, pogledano 26.05.2015.) Ti podaci koji

potječu od menadžera veoma su bitni za odlučivanje.

Što se tiče glavnog cilja upravljačkog dijela informacijskog sustava, to je predočenje

bitnih informacija svim donositeljima odluka, menadžerima i stručnjacima. „Tako se

odlučivanje decentralizira i demokratizira jer se u taj proces uključuje sve veći broj

sudionika. Iako je zadatak poslovodstva organizacije donositi poslovne odluke, ne može

se zanemariti činjenica da se u poslovnom sustavu odlučivanje odvija svakodnevno i na

svim razinama odlučivanja, pojedinačno ili u skupinama. Donositelji odluka često

odluke donose u nepovoljnim okolnostima. To mogu biti nedostatak vremena, manjak

stručnog znanja, a njihove spoznajne mogućnosti također su ograničene. Zbog toga im

treba pomoći u indentifikaciji, pronalaženju i analizi potrebnih podataka, izboru metoda

odnosno modela rješavanja problema, njihovu izvođenju i analizi dobivenih rezultata“

(https://element.hr/artikli/file/1387, pogledano 26.05.2015.) Cijeli je proces potrebno

usmjeriti u svrhu donošenja kvalitetnih odluka za cjelokupnu organizaciju.

21

3.2.Proračunska tablica Excel

U sljedećim će ulomcima biti riječi o proračunskoj tablici Excel, o prednostima

korištenja koje nudi i primjeni te tablice u poslovnim procesima. „Proračunske tablice

omogućuju zaposlenicima promatrati sumirane podatke, a potom biranjem pojedinih

stavki, odnosno ćelija (engl. cells), analizirati pojedinosti. Druga mogućnost koju

omogućuju proračunske tablice je promatranje istih podataka s različitih gledišta. Osim

toga proračunske tablice omogućuju vrlo efikasne i pregledne grafičke prikaze

dobivenih rezultata i njihove daljnje prezentacije (grafičke stupce, strukturne krugove

itd.). Proračunske tablice su naročito efikasne ako se povežu sa skladištem podataka u

poduzeću. Međutim, svako skladište podataka ima svoje ograničene mogućnosti prikaza

podataka, što uzrokuje stvaranje izvješća koje ograničava na tehnički obrazovanije

zaposlenike.“ (Mrkonjić, 2007:54) Za menadžment koncentriran na poslovne rezultate i

donošenje odluka, primjenjujući digitalne alate dobiva brže i kvalitetnije informacije s

izvještajima na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi s mogućnošću završavanja kraće od

tjedan dana. „Krajnji cilj je razvoj takvih digitalnih alata odnosno softvera koji će biti

jednostavni i lagan za korištenje tako da ih može koristiti svaki menadžer, a ne ekspert

za informacijske tehnologije.“ (Mrkonjić, 2007:54) Takav sustav mora služiti ljudima

koji svakodnevno rade s njim i olakšava im posao te ne treba biti prekompliciran za

korištenje.

Međutim, danas još uvijek premalo ljudi u tvrtkama koristi kompjuterizirane podatke.

Sakupljaju hrpe papirnatih izvještaja koji se s vremenom gomilaju te je teško raditi s

njima jer se gubi previše vremena na njihovo razvrstavanje, ali i shvaćanje. U podacima

prikazanim u takvim izvješćima ne pronalaze nikakve uzorke niti trendove budućih

kretanja, pa tako te dobivene informacije nije moguće pretvoriti u aktivnosti potrebne za

donošenje ključnih poslovnih odluka. „Obzirom da danas vrlo malo poduzeća koristi

digitalne podatke i informacijske sustave, ona poduzeća koja ih počnu stvarati i koristiti,

stvorit će prednost pred svojom konkurencijom.“ (Mrkonjić, 2007:54) Menadžment

tvrtke bi kroz takve sustave prepoznao promjene i na vrijeme mogao reagirati na njih i

kako Mrkonjić zaključuje, stvoriti prednost pred konkurencijom.

22

Proračunske tablice primjenjive su u gotovo svim segmentima poslovanja.

„Proračunske tablice predstavljaju tablice za unos i obradu numeričkih podataka na

računalu, a uz tablice, podatke je moguće prikazati i grafikonima radi boljeg

razumijevanja. Sve proračunske tablice su organizirane u radne knjige, a pojedina radna

knjiga se sastoji od radnih listova. Podaci u proračunskim tablicama prikazuju se

tablično u retcima i stupcima, a nad tim podacima se mogu vršiti razni matematički,

statistički i drugi izračuni. U proračunskim tablicama postoje financijske funkcije koje

mogu pomoći u izračunu vrijednosti. To su pretprogramirane formule u koje se unose

parametri.“ (Čičin – Šain,Crnković – Strumpf, 2009:11) Tako je moguće na listovima

radne knjige izraditi obične tablične prikaze koji služe za izradu, primjera radi, smjene

pomoraca na brodovima, pa sve do složenijih financijskih izračuna.

U ovom ulomku govori se o Excel proračunskoj tablici. „Program Microsoft Office

Excel pripada skupini programa koje nazivamo tabličnim kalkulatorima. Proizvod je

kompanije Microsoft, a sastavni je dio programskog paketa Microsoft Office. Excel

uglavnom služi za rješavanje problema matematičkog tipa pomoću tablica i polja koje je

moguće povezati različitim formulama, stoga takve programe zovemo proračunske

tablice ili tablični kalkulatori. Osim Excela popularan je i tablični kalkulator Calc iz

paketa OpenOffice ili LibreOffice. Excel najčešće služi za izračunavanja, izradu

jednostavnih baza podataka i izradu grafikona. Dokumente MS Excela prepoznajemo po

nastavku .xlsx. Elementi prozora MS Excela su radni list, radna knjiga i ćelije. Radni

list je radna tablica u prozoru MS Excela u koju se unose podaci. Radni list sadrži preko

65 tisuća stupaca (65536) i preko milijun redaka (1048576). Radna knjiga je dokument

kreiran pomoću programa MS Excel i sadrži radne listove. Ćelija je sjecište stupca i

retka tablice. U ćeliju se unose podaci i ona ima svoju adresu, npr. C45. Označena ćelija

zove se još aktivna ćelija.“ (http://digitalnaskola.com/uvod-u-proracunske-tablice/,

pogledano 3.6.2015.) Sve o čemu ulomak govori moguće je vidjeti na na ekranu 1. gdje

je prikazan izgled radnog prozora Microsoft Excel-a 2007.

23

Ekran 1: Izgled radnog prozora Microsoft Excela 2007.

Izvor: izradila autorica

Velika prednost Excela je u brojnim izračunima koje omogućava s mogućnošću

korištenja formula i funkcija. Formula započinje znakom jednakosti iza kojeg slijedi

unos podataka (broj ili adresa ćelije s podatkom) i matematička operacija.

U formulama se koriste aritmetički operatori prikazani u Tablici 4.

24

Tablica 4: Aritmetički operatori

Značenje Aritmetički operatori

Primjer Rezultat

Zbrajanje + =3+5 8

Oduzimanje - =3-5 -2

Množenje * =3*5 15

Dijeljenje / =3/5 0,6

^ Potenciranje =3^5 243

% Postotak =3% 0,03


Prema potrebi se koriste funkcije koje su vrlo jednostavne i vrlo funkcionalne. „Uz

formule koje mi napišemo na raspolaganju nam je tristotinjak Excelovih funkcija

podijeljenih u 11 kategorija. U Excelu postoje jednostavne i složene funkcije koje su

podijeljene u grupe prema srodnosti: financijske, matematika i trigonometrija,

statističke, logičke, datum i vrijeme, tekstualne, informacije, baze podataka i sl.“

(http://www.andragosko-uciliste.hr/Portals/0/Templates/informatika-ekonomist%20-

%202.god.%202%20od%204.pdf, pogledano 08.06.2015.) Za unos funkcije potrebno se

pozicionirati na gumb Umetni funkciju (InsertFunction). Elementi koje funkcija sadrži

su znak jednakosti, ime funkcije i argumenti te funkcije koji se nalaze unutar zagrada.

Ako funkcija ima više argumenata, potrebno ih je odvojiti pomoću točke sa zarezom.

Pri unosu formule ili funkcije, ona se istovremeno prikazuje i ćeliji unosa i na traci

formule. Nakon unosa formule ili funkcije u ćeliji je vidljiv krajnji rezultat izračuna,

dok se formula ili funkcija vidi na traci.

25

4. OSNOVNI PODACI O JADROLINIJI, DRUŠTVU ZA LINIJSKI POMORSKI PRIJEVOZ PUTNIKA I TERETA

Jadrolinija je jedna od najstarijih hrvatskih tvrtki koja se bavi pomorskim, putničkim

prijevozom. Određena je kao javno poduzeće u vlasništvu Republike Hrvatske

usvajanjem Zakona o osnivanju javnog poduzeća “Jadrolinija” p.o. Rijeka iz

1991.godine. (Narodne novine, 27/1991.) Usvajanjem Zakona o Jadroliniji

preoblikovana je u društvo s vlastitom pravnom osobnošću (Narodne novine 11/1996.).

Jadrolinija spada u krug strateški najznačajnijih i najvrijednijih resursa Republike

Hrvatske povezujući obalni dio naše države, a pogovovo u povijesti te tijekom

Domovinskog rata. Održivost Jadrolinije kao ključnog nacionalnog linijskog putničkog

brodara svakako je jedan od temeljnih strateških interesa Republike Hrvatske.

4.1.Važnija obilježja društva

Jadrolinija je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta sa stoljetnom

tradicijom osnovana 1947. godine u Rijeci, a nasljednica je raznih udruživanja malih

brodara obalne plovidbe još iz 19. stoljeća. U stopostotnom je vlasništvu države.

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka je pravni

sljednik Javnog poduzeća „Jadrolinija“ p.o. Rijeka osnovanog Zakonom o Javnom

poduzeću. Na sva pitanja koja nisu uređena Zakonom o Jadroliniji (N.N. 11/96;33/06) i

Statutom primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, koje se odnose na

društvo s ograničenom odgovornošću.

Shema 3: Logo Jadrolinije

Izvor: http://www.jadrolinija.hr/

26

Njena osnovna zadaća je povezivanje otoka s kopnom i održavanje dužobalne linije

Jadranskim morem. Djelatnost Jadrolinije, prijevoz putnika i vozila, je sezonskog

karaktera i turizam ima ogroman utjecaj. Četiri velika trajekta – Liburnija, Marko Polo,

Dubrovnik i Zadar održavaju dužobalnu i ali imeđunarodne linije.

Dužobalna linija s ishodištem u Rijeci povezuje hrvatske otoke Hvar, Korčulu i Mljet,

gradove Split i Dubrovnik. Bari i Ancona, talijanske luke odnose se na međunarodne

linije.

Pravovremenu nabavku putne karte ili informaciju o redu plovidbe, Jadrolinija

omogućuje svojim gostima još u njihovom mjestu boravka preko razgranate prodajne

mreže diljem Europe i svijeta: Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, Bosni i

Hercegovini, Poljskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji i Australiji.

U sljedećoj su tablici prikazani tzv. naturalni pokazatelji za razdoblje 2009. - 2013.

Tablica 5: Naturalni pokazatelji 2009. – 2013.

Godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

PUTNICI 9.572.933 9.648.159 9.840.727 9.719.951 9.823.683

VOZILA 2.445.994 2.417.457 2.479.271 2.428.022 2.451.097

MILJE 1.222.331 153.878 1.120.832 1.070.704 1.020.660

Putnik/milja 7,83 62,70 8,78 9,08 9,62

Vozilo/milja 2,00 15,71 2,21 2,27 2,40

Izvor: izrada autorice na temelju objavljenog godišnjeg izvještaja o poslovanju

U 2013. godini Jadrolinija je prevezla 9.823.683 putnika i 2.451.097 vozila sa svojom

flotom. Brodovi tijekom ljetne sezone obavljaju preko 600 polazaka dnevno, a

najfrekventnije linije održavaju se kontinuirano 24 sata.

27

4.1.1.Financijski i materijalni resursi

Jadrolinija ima temeljni kapital u kojem Republika Hrvatska sudjeluje temeljnim

ulogom u iznosu od 209.054.147,81 kuna. U tablici 6. Prikazan je financijski rezultat za

2012. i 2013 . godinu.

Tablica 6: Prikaz prihoda poduzeća (u 000 kuna)

Godina 2012. 2013.

Ukupni prihodi 874.287 817.958

Ukupni rashodi 865.808 814.456

Financijski

rezultat 8.479 3.502

Dobit 3.422 897


Iz tablice je vidljivo kako su se ukupni prihodi, rashodi i financijski rezultat smanjili u

odnosu na prethodnu godinu, ali poduzeće i dalje posluje s dobitkom.

Jadrolinija posjeduje flotu od 50 brodova rasprostranjenu u tri plovna područja –

riječkom, zadarsko-šibenskom i splitsko-dubrovačkom.Otoci su s kopnom povezani s

trajektima (33), katamaranima (8), tri klasična broda i s jednim hidrobusom.Ima 42

aktivna prodajna mjesta/agencija duž hrvatske obale.

4.1.2.Ljudski resursi

Krajem 2012. godine, Jadrolinija je zapošljavala najviše pomoraca, njih 1.257, 189

radnika u administraciji, 225 u agencijama i 35 u servisima. Svi osobni podaci,

dokumenti radnika Jadrolinije koji se prema odredbama Zakona o radu i Zakona o

zaštiti osobnih podataka smatraju tajnom, a prikupljeni su ručno ili su pohranjeni u

računalu tvrtke, nisu dostupni javnosti i ne dostavljaju se trećim osobama.Na grafikonu

2 nalazi se prikaz zaposlenika u postocima.

28

Grafikon 2: Struktura zaposlenih

74%

11%

13%

2%

POMORCI

ADMINISTRATORI

AGENCIJE

SERVIS


Od ukupno 1626 zaposlenika najveći dio čine pomorci (1186 pomoraca), zatim slijede zaposlenici na kopnu, tj. agencije, servisi i Uprava drušva.

Na sljedećem je grafikonu prikazan broj zaposlenih u razdoblju od 2004. – 2013.

godine.

Grafikon 3: Broj zaposlenih (2004. – 2013.)

Izvor: Amadeus BVD

18271874 1901 1905 1935 1902

1726 1692 1716 1705

200

600

1000

1400

1800

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

29

Broj zaposlenika nije se znatnije mijenjao, ali treba napomenuti kako su se 2009. godine

zaposlenicima ponudile stimulativne mjere za odlazak u prijevremenu mirovinu uz

otpremninu i dokup staža.

4.1.3.Organizacijski ustroj

Djelatnost linijskog (redovnog) pomorskog prijevoza putnika i tereta obavlja se u

sklopu Društva kao jedno (posebno) poslovno područje, a ostale djelatnosti u drugim

organizacijskim jedinicama koje nemaju svojstvo pravne osobe. „Osnove unutarnje

ustrojbe Društva čine: poslovno područje linijskog (redovnog) prijevoza putnika i tereta

(kroz tri plovna područja na Jadranu i područje brzih i međunarodnih pruga),

ugostiteljstvo i ostale turističke usluge, poslovanje nekretninama i plovilima, zajednički

poslovi sa sektorima razvoja, plana i analize, tehnički poslovi, - financije i

računovodstvo, kadrovski, pravni i opći poslovi, tajništvo Uprave Društva.“

(www.jadrolinija.hr, pogledano 26.05.2015.) U tablici 7. pod nazivom Odbor i

povjerenstva, prikazane su pravne osobe.

Tablica 7: Odbor i povjerenstva

Ime i prezime Radno mjesto

1. Pavao Komadina Predsjednik Nadzornog odbora

2. Slavko Lončar Dopredsjednik Nadzornog odbora

3. Zoran Čumbelić Član Nadzornog odbora

4. Grgo Dujmović Član Nadzornog odbora

5. Ante Mađerić Član Nadzornog odbora

6. Alan Klanac Predsjednik Uprave

7. Miljenko Antić Zamjenik predsjednika Uprave

8. Marko Čičin - Šain Član Uprave

Izvor: Amadeus BVD

30

Nadzorni odbor nadgleda poslovanje članova Uprave društva i sastoji se od navedenih

pet članova. Četiri člana bira Skupština Jadrolinije. Nju čine tri ministra Vlade

(financija, pomorstva i turizma), a Jadrolinija tri člana Uprave koji zastupaju skupno.

4.2.Zakon o javnoj nabavi

U ovom poglavlju izdvojene su najbitnije stavke zakona o javnoj nabavi, od donošenja

zakona, njegovog institucionalnog okvira, organizacije sustava javne nabave RH pa sve

do načela, planiranja i početka postupka javne nabave.

Zakon o javnoj nabavi donio je Hrvatski sabor koji je objavljen u NN 110/07, a stupio je

na snagu 1. siječnja 2008. godine. Obzirom da su izmjene zakonodavstva u području

javne nabave relativno česte i nikada završen proces, te u cilju dodatnog usklađenja

Zakona s pravnom stečevinom EU, pojednostavljenja postupaka javne nabave i

racionalizacije poslovanja države uslijedile su izmjene i dopune Zakona. Zakon o

izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi je donesen dana 17. listopada 2008.,

objavljen u NN 125/08 te stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Vlada RH donosi sljedeće podzakonske propise:

1. „Uredba o uvjetima primjene Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) (NN 13/08),

2.Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama

(NN 13/08),

3.Uredba o objavama i evidenciji javne nabave (NN 13/08, 77/08),

4. Uredba o provođenju nadzora kroz obavljanje preventivno-instruktivne djelatnosti

(NN 14/08),

5.Uredba o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi (NN 14/08),

6.Uredba o popisu obveznika primjene ZJN-a (NN 14/08),

7.Uredba o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe u sustavu javne nabave (NN 54/08).

Novim hrvatskim zakonodavnim okvirom preuzeta je pravna stečevina EU-a u području

javne nabave. Važeći europski pragovi propisani su Uredbom o objavama i evidenciji

javne nabave.

31

Prema Zakonu o javnoj nabavi članak 2., „Natjecatelj je gospodarski subjekt ili

udruženje gospodarskih subjekata koji je voljan sudjelovati u postupku javne nabave i

svoju je volju iskazao zahtjevom za sudjelovanjem. Naručitelj koji je obveznik primjene

Zakona o javnoj nabavi je javni naručitelj i naručitelj koji obavlja djelatnosti na

području vodoopskrbe, energetike, prometnih i poštanskih usluga (sektorski naručitelji),

koji gospodarskom subjektu ima namjeru dati ili ugovorom daje nalog za izvršenje

nabave. Isti članak definira otvoreni postupak javne nabave kao postupak u kojem svaki

zainteresirani gospodarski subjekt može podnijeti ponudu.

Posebno ili isključivo pravo je pravo koje nadležno tijelo dodjeljuje na temelju zakona

ili drugih propisa ili upravnog akta, a koje obavljanje određene djelatnosti ograničava na

jedan ili više gospodarskih subjekata, te je mogućnost drugih subjekata da obavljaju tu

djelatnost ograničena.“ (čl. 2. toč. 19., NN 90/11) U sljedećim će točkama također biti

približen zakon o javnoj nabavi.

32

4.2.1.Institucionalni okvir javne nabave

Na sljedećoj je shemi prikazan instuticionalni okvir javne nabave, organizacija sustava u Hrvatskoj.

Shema 4: Organizacija sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj

Izvor:http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%

20za%20narucitelje.pdf

Sljedećim je ulomkom objašnjena shema 4. „Zakonom o izmjenama i dopunama

Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 27/08)

MINGORP preuzima koordinaciju i provedbu politike javne nabave. S ciljem

koordiniranja postupka usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a u Poglavlju 5. – Javna

nabava, kao i svih aktivnosti koje utječu ili proizlaze iz postupka pregovora o

predmetnom poglavlju, MINGORP je zadužen za vođenje pristupnih pregovora i

osiguranje usklađene politike u svim područjima vezanim uz Poglavlje 5.“

(http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%20za

33

%20narucitelje.pdf, pogledano 08.06.2015.) Slijedi shema 5 na kojoj je prikazana

organizacije javne nabave u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Shema 5: Organizacija javne nabave u MINGORP-u

Izvor:http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%

20za%20narucitelje.pdf

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

ustrojena je Uprava za sustav javne nabave. „Uprava za sustav javne nabave ima

sljedeće nadležnosti: razvoj, unaprjeđenje i koordinacija cjelokupnog sustava javne

nabave, predlaganje, pripremu i koordinaciju izrade nacrta pravnih propisa iz područja

javne nabave, analizu provedbe propisa u području sustava javne nabave kroz

preventivno-instruktivne djelatnosti, itd.“ (NN 41/08)

Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu

središnjih tijela državne uprave (NN 27/08), Ministarstvo financija je „nadležno za

koncesije i fiskalne aspekte JPP-a. U skladu s unaprjeđenjem sustava kroz usvajanje

novog zakonodavnog okvira u području koncesija. U MFIN-u u okviru Uprave za

gospodarstvo, Odjela za koncesije je ustrojen Odsjek za JPP i koncesije.

34

Temeljem ZJPP-a iz Sektora za JPP u APIU osnovana je Agencija za javno-privatno

partnerstvo (Agencija za JPP). Agencija za JPP promicat će najbolju praksu o JPP-u

utemeljenu na politici JPP-a. U suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, Agencija

za JPP ocjenjivat će predložene projekte i donositi obvezujuća mišljenja o projektima

koji se mogu provoditi prema modelu JPP-a. Agencija za JPP će se prvenstveno baviti

pred-natječajnom pripremom i odabirom projekata JPP-a, kao i praćenjem provedbe

projekata JPP-a i vođenjem Registra ugovora JPP-a.“ (Priručnik javne nabave za

naručitelje,http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20naba

ve%20za%20narucitelje.pdf, pogledano 08.06.2015.)

Na samom kraju treba reći i nekoliko riječi o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka

javne nabave koja ima pet članova. DKOM je „samostalno i neovisno drugostupanjsko

državno tijelo.“ (Priručnik javne nabave za naručitelje, http://www.

komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%20za%20narucitelj

e.pdf, pogledano: 08.06.2015.) Kroz rješavanje žalbi u postupcima javne nabave očituje

se nadležnost DKOM.

4.2.2.Načela javne nabave

Prilikom provođenja postupaka javne nabave naručitelji su obvezni poštovati ova

načela: načelo slobode kretanja roba, načelo slobode poslovnog nastanka, slobode

pružanja usluga, tržišnog natjecanja, jednakog tretmana, zabrane diskriminacije,

uzajamnog priznavanja, transparentnosti, razmjernosti i načelo učinkovitosti.

Ova načela primjenjuju se na sve postupke i vrijednosti nabave. „Načela su samo

navedena, ali ne i objašnjena u ZJN-u te se moraju tumačiti pravnom praksom. Ipak,

načela nisu samo teoretske kategorije, već igraju važnu ulogu u primjeni ZJN-a, te

dolaze u prvi plan kad nema jasnih naputaka kako se ponašati. Europski sud u mnogim

je slučajevima dao tumačenje temeljnih načela.“ (Priručnik javne nabave za naručitelje,

http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%20za%

20narucitelje.pdf, pogledano: 08.06.2015.) Načela se odnose na članak 3. Zakona o

35

javnoj nabavi, a detaljnije su objašnjenja u priručniku kojeg je moguće naći na

internetu.

· Načelo tržišnog natjecanja

„Načelo tržišnog natjecanja je osnovni uvjet za poslovanje tržišnog gospodarstva.

Načelo zahtijeva od naručitelja da osiguraju jednake i poštene uvjete za gospodarske

subjekte u nadmetanjima. ZJN propisuje npr. postupanje s ponudom s neuobičajeno

niskom cijenom. Ocjena takvog negativnog tržišnog ponašanja je vrlo osjetljiva i ne

može se općenito tretirati. Potreban je poseban pristup za svaki pojedini slučaj i

poznavanje predmetnog tržišta.“ (Priručnik javne nabave za naručitelje,

http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%20

za%20narucitelje.pdf, pogledano: 08.06.2015.)

· Načelo jednakog tretmana

„Načelo jednakog tretmana zahtijeva da se usporedive situacije ne smiju tretirati

različito osim ako takav tretman nije objektivno opravdan, cjelovit, objektivan i

nepristran tretman svih sudionika javne nabave, zabranjeni su svi oblici

favoriziranja i diskriminacije.“ (Priručnik javne nabave za naručitelje,

http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%20


· Načelo učinkovitosti

„Naručitelj provodi postupke iz ZJN-a s ciljem učinkovitog i djelotvornog

gospodarenja sredstvima i postizanja najbolje vrijednosti za novac. Po pitanju

fleksibilnosti, novi ZJN uvodi značajne promjene i njihov efekt ne treba

podcjenjivati.“(http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne

%20nabave%20za%20narucitelje.pdf, pogledano: 08.06.2015.)

· Načela zabrane diskriminacije i uzajamnog priznavanja

„Naručitelj ne smije raditi nikakvu razliku između ponuditelja, roba i usluga koje se

javljaju u ponudama, niti između podizvođača ili podisporučitelja na temelju

njihove nacionalnosti, mjesta stanovanja ili bilo kojeg drugog razloga koji proizlazi

36

iz nacionalnog statusa (izravna diskriminacija). Važna je samo

sposobnost.“(http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%2

0nabave%20za%20narucitelje.pdf, pogledano: 08.06.2015.)

· Načelo transparentnosti

„Načelo transparentnosti uglavnom se javlja uz načelo jednakog tretmana. To je

slučaj npr. u pregovaračkom postupku u kojem je transparentnost ograničena, ali

pošteno tržišno natjecanje ipak traži da se ponuditeljima pruži potpuno jednaka

prilika.“(http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20na

bave%20za%20narucitelje.pdf, pogledano: 08.06.2015.)

· Načelo razmjernosti

„Načelo razmjernosti zahtijeva da sve aktivnosti koje naručitelj poduzima budu u

skladu s predmetom nabave, neophodne i odgovarajuće za postizanje cilja.

Odstupanja moraju što manje ograničavati poslovne aktivnosti.“

(http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%20


Bez pridržavanja ovih načela, bilo bi nemoguće provesti učinkovitu javnu nabavu te

racionalno trošenje proračunskih sredstava, uz istovremeno ostvarivanje najbolje

vrijednosti za uložena sredstva poreznih obveznika. Bez općih pravnih načela došlo

bi do diskiminacije i favoriziranja pojedinih gospodarskih subjekata, te se ne bi

zadovoljile nacionalne forme, kao ni dokazi tehničke, stručne i financijske

sposobnosti, odnosno ne bi postojala ravnopravna tržišna utakmica. Također ne bi

bilo pozitivnog utjecaja na gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje kroz

omogućavanje gospodarskim subjektima pristup javnim sredstvima na jednakoj i

transparentnoj osnovi, kao ni unapređenja upravljanja javnim financijama, očuvanja

okoliša i pravne sigurnosti. Drugim riječima, vladali bi mito i korupcija, a javna

nabava bila bi leglo kriminala.

37

4.2.3.Planiranje postupaka javne nabave

Sukladno odredbama članka 13. ZJN-a, naručitelj izrađuje te donosi plan nabave za

poslovnu godinu koji minimalno mora sadržavati podatke o: „nazivu predmeta nabave,

procijenjenoj vrijednosti nabave, planiranim sredstvima i oznaci pozicije financijskog

plana, odnosno proračuna na kojoj su sredstva planirana. Naručitelj smije započeti

postupak javne nabave onda kada su planirana sredstva za nabavu. Iznimno od gore

navedenog, naručitelj smije započeti postupak javne nabave i kada nisu planirana

sredstva za nabavu, u cijelosti ili djelomično, i to: kada se kroz postupak javne nabave

nabavljaju i financijska sredstva za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, kada je nakon

početka postupka javne nabave, a prije sklapanja ugovora o javnoj nabavi koji zahtijeva

plaćanje u sljedećim godinama potrebno pribaviti posebnu suglasnost mjerodavnog

tijela sukladno postupku iz propisa kojim se uređuje proračun, kada postupak javne

nabave završava sklapanjem okvirnog sporazuma kojim se ne stvara ugovorna obveza,

kada postupak javne nabave završava uspostavljanjem dinamičkog sustava nabave.“

(NN 143/13)

4.2.4.Početak postupka javne nabave

ZJN u čl. 13. propisuje opće uvjete za početak i odabir postupka javne nabave za javne

naručitelje, a ta se odredba primjenjuje i za sektorske naručitelje, kao i kod postupaka

nabave male vrijednosti. Naručitelj smije započeti otvoreni postupak javne nabave onda

kada ima planirana sredstva za nabavu, uz iznimke propisane u članku 13. na trećoj

stranici ZJN-a,a postupak javne nabave započinje donošenjem odluke o početku

postupka javne nabave (čl. 13. ZJN). „Ovlašteni predstavnici naručitelja zaduženi su za

određeni postupak javne nabave od njegova početka do kraja. Prema Uredbi o načinu

izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 13/08), ovlašteni

predstavnici naručitelja su zaposlenici naručitelja ili druge ovlaštene osobe. Naručitelj

donosi odluku o početku postupka javne nabave u kojoj je navedeno da se koristi

otvoreni postupak javne nabave, a potom objavljuje poziv na nadmetanje u

Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN).“(Priručnik javne nabave za naručitelje,

http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave%20za%

38

20narucitelje.pdf, pogledano: 08.06.2015.) U Elektroničkom oglasniku javne nabave se

gospodarski subjekti na tržištu obavještavaju da naručitelj planira sklopiti ugovor o

javnoj nabavi koristeći otvoreni postupak.

4.2.5.Predmet nabave

U ovom ulomku biti će više riječi o predmetu nabave. „Predmet nabave određuje

naručitelj u planu nabave, a obuhvaća robu, usluge, odnosno radove koji su određeni po

svojoj vrsti, svojstvima ili namjeni, ili se određuje na način da predstavlja tehničku,

tehnološku, gospodarsku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Predmet javne

nabave naručitelj mora opisati jasno, razumljivo i nedvojbeno kako bi ponuditelji mogli

ponuditi robu, usluge i radove usporedive po vrsti, kvaliteti i cijeni te drugim potrebnim

svojstvima i uvjetima. Opis predmeta nabave može biti konstruktivan, funkcionalan ili

kombinacija obiju opisa.“ (čl.68. Zakona o javnoj nabavi).

Dozvoljene su tehničke konzultacije gospodarskim subjektima u pripremi postupka

javne nabave. „Ako je gospodarski subjekt izravno ili neizravno sudjelovao u tehničkim

konzultacijama u pripremi postupka javne nabave on smije sudjelovati u tom postupku

javne nabave kao ponuditelj ili natjecatelj, uz uvjet da naručitelj osigura da iskustvo

stečeno sudjelovanjem u pripremi postupka javne nabave ne dovodi tog gospodarskog

subjekta u prednost prilikom izrade njegove ponude u odnosu na ostale gospodarske

subjekte.“(http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20naba

ve%20za%20narucitelje.pdf, pogledano: 08.06.2015.) Ovo cjelokupno poglavlje

Zakona o javnoj nabavi približilo je postupak javne nabave koji je obuhvaćen u

nastavku diplomskog rada.

39

4.3.Postupak javne nabave u Jadroliniji

Temeljem godišnjeg plana nabave pojedine službe podnose odjelu javne nabave

zahtjeve za nabavu robe, usluga ili radova. Na temelju zahtjeva za nabavu, odjel javne

nabave piše prijedlog o početku postupka javne nabave Upravi društva. Uprava društva

na svojoj sjednici razmatra prijedloge i donosi odluku o početku postupka javne nabave,

procijenjenu vrijednost nabave, vrstu postupka nabave i osniva stručno povjerenstvo za

provedbu postupka javne nabave.

Nakon donošenja odluke Uprave društva, odjel javne nabave u suradnji sa stručnim

službama izrađuje dokumentaciju za nadmetanje u kojoj je po pojedinim točkama

navedeno što su sve ponuditelji dužni dostaviti i napraviti ovisno o predmetu nabave

naručitelja. Kad je dokumentacija izrađena ide se u oglasnik javne nabave i objavljuje se

poziv za nadmetanje sa dokumentacijom i prilozima kojih može biti trideset.

Dokumentacija za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave sadrži upute

ponuditeljima za izradu ponude, izjave, ponudbeni list, troškovnik i prijedlog ugovora

ili okvirnog sporazuma.

Najčešći postupak javne nabave koji se koristi je otvoreni postupak nabave u kojem rok

za dostavu ponuda iznosi 20 dana za nabavu male vrijednosti, odnosno 40 dana za

nabavu velike vrijednostiod dana slanja poziva za nadmetanje. Malom nabavom se

smatra iznos od 200.000 do 1.500.000 kuna, a iznad 1.500.000 je nabava velike

vrijednosti.

Ponude moraju pristići u zakazani termin u službu za prijem pošte, nakon čega ih

preuzima ovlaštena osoba naručitelja. U zakazani dan i sat počinje javno otvaranje

ponuda na kojem se vodi zapisnik o otvaranju i gdje prisustvuju ovlašteni predstavnici

naručitelja (minimalno dvoje) i ovlašteni predstavnici ponuditelja. Otvaranju ponuda

mogu nazočiti i drugi zainteresirani subjekti, ali samo kao promatrači. Na samom

otvaranju ponuda konstatira se koliko je ponuda pristiglo, a zatim se, sukladno

redosljedu zaprimanja ponuda, ponude otvaraju. Naručitelj je dužan pročitati od kojeg

40

ponuditelja je ponuda stigla (točan naziv i adresa), broj urudžbenog zapisnika pod kojim

je ponuda zaprimljena i datum zaprimanja ponude.

Nadalje se čita ponuđena cijena bez poreza PDV-a, od koliko je dijelova ponuda

sastavljena, da li je dostavljena na hrvatskom jeziku, u papirnatom obliku, pisana

neizbrisivom tintom, da li je uvezana u cjelinu jamstvenikom s pečatom, da li su

stranice pravilno označene, da li je ponuda predana u izvorniku i preslici, da li ima

ispravke u ponudi, da li je izrađena od jednog ili više djela (npr. uzorci, katalozi i sl.) i u

konačnici da li ponuda zadovoljava ili ne.

Ukoliko ponuditelj ima proizvoditelje, to se također bilježi u zapisnik. Nakon svih

pročitanih i zabilježenih ponuda, prisutne ovlaštene predstavnike ponuditelja se pita da

li imaju primjedbi na otvaranje ponuda. Ukoliko nemaju primjedbi, zapisnik se

potpisuje od strane ovlaštenih predstavnika naručitelja i ponuditelja te se naprave

fotokopije koje se uruče svim prisutnim predstavnicima ponuditelja. Time je postupak

otvaranja ponuda gotov.

Postupak pregleda i ocjene ponuda obavljaju stručne osobe naručitelja i to najmanje

jedan ovlašteni predstavnik koji posjeduje važeći certifikat u području javne nabave i

stručne osobe naručitelja na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje.

Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda mora sadržavati podatke o predmetu nabave,

procijenjenu vrijednost nabave, kriterij odabira ponude, datum kad su pristigle ponude

otvorene i u nazočnosti kojih ovlaštenih predstavnika naručitelja, ponuditelja i ostalih

osoba sa ili bez statusa zainteresirane osobe ukoliko su bili nazočni. Zatim se piše

datum i sat početka postupka pregleda i ocjene ponuda te imena ovlaštenih predstavnika

i stručnih osoba naručitelja (stručno povjerenstvo). Utvrđuje se koliko je pravovremenih

ponuda pristiglo, i od kojih ponuditelja. Nakon toga stručno povjerenstvo pregledava da

li su svi ponuditelji dostavili dokaze o nepostojanju naloga za isključenje i izrađuje

analitički prikaz traženih i dostavljenih dokumenata.

Sljedeći korak je prikaz valjanosti ponuda prema obliku, sadržaju i cjelovitosti te

analitički prikaz traženih dokaza o sposobnosti ponuditelja. Nakon toga se radi analiza

41

ponuda vezano uz ispunjenje zahtjeva u pogledu opisa predmeta nabave i tehničkih

karakteristika te prikaz računske ispravnosti ponude. Ponude svih ponuditelja moraju

biti pravilne i prihvatljive. Rangiranje valjanih ponuda prema kriteriju za odabir ponude,

a to je najniža cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda, radi se po izvršenoj provjeri

računske ispravnosti ponuda. Po provedenom postupku pregleda i ocjene ponuda,

predlaže se Upravi društva donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.

Nakon što Uprava donese odluku o odabiru, s najpovoljnijim ponuditeljem se sklapa

Ugovor o nabavi ili okvirni sporazum kojeg je naručitelj dužan objaviti u elektronskom

oglasniku javne nabave i time je postupak javne nabave gotov. Na Ekranu 2 može se

vidjeti program F4B.

Ekran 2: Program F4B


Odjel javne nabave u programu F4B vodi i prati realizaciju svih sklopljenih ugovora

temeljem postupaka javne nabave.

Na sljedećem je ekranu prikaz sklopljenog ugovora s tvrtkom UNI RENT d.o.o.

42

Ekran 3: Realizacija ugovora


Klikom na brojpod kojim se ugovor vodi, tj. pod kojim ga program „bilježi“, isti se

otvara u pdf formatu gdje je moguć detaljan uvid u sklopljeni ugovor, poput ovog u

prilogu. Osoba zadužena za unos ugovora u program F4B ga najprije skenira i obavi

njegov unos gdje je naknadno vidljiv nakon što unesu korisničko ime i lozinku za

pristup svim ugovorima i ostalim pohranjenim dokumentima.

43

5. PRIMJENA FORMULA I FUNKCIJA U PRORAČUNSKIM TABLICAMA NA PRIMJERU UPRAVLJANJA VOZNIM

PARKOM DRŽAVNE TVRTKE

Najveća vrijednost proračunskih tablica, u ovom slučaju Microsoft Excela, upravo je

mogućnost uporabe aritmetičkih, financijskih, statističkih i drugih proračuna. Takve

izračune možemo vršiti zbog formula i funkcija koje se u njemu nalaze. Razlika između

formula i funkcija je u tome što formule kreiramo sami, ovisno o tome što želimo

napraviti koristeći se osnovnim operacijama i zagradama. Funkcije ugrađene u Excelu

koriste za složenije izračune jer u sebi sadrže skup formula potrebnih za različite

matematičke, financijske statističke i druge proračune. „U osnovi je svejedno koje

proračunske tablice se koriste. Sve imaju otprilike slične mogućnosti i ako se zna

koristiti jednu vrlo se lako preusmjeriti na neku drugu“ (Čičin Šain, 2009:3) U nastavku

slijedi postupak i metode izračuna najbolje ponude prema načinu kako su to napravili

sami djelatnici, a potom i način autorice putem korisnički definiranih funkcija u sučelju

proračunske tablice Excel.

5.1.Postupak javne nabave automobila na razdoblje od 36 mjeseci i usporedna

analiza zakupa automobila

Pri ocjenjivanju šest pristiglih ponuda korištena je i proračunska tablica Excel. Vidljivo

je kako se na najjednostavniji način moglo izračunati ukupan zakup za 36 mjeseci. Za

Autocentar Integra d.o.o. Rijeka izračunali bismo iznos tako da polje C (BROJ

AUTOMOBILA) množimo sa poljem D (Mjesečni zakup po automobilu) i na kraju sa

36 mjeseci. Ukupan iznos za 36 mjeseci iznosi 36.972 kune. Predmet nabave je u ovom

slučaju bio automobil minimalne zapremnine 2500 cm3.

Isti je postupak i za automobile minimalne zapremnine 1800 cm3 te za one minimalne

zapremnine 1499 cm3. U polju D8 (ukupan mjesečni zakup za 20 automobila) za

Autocentar Integra d.o.o. Rijeka iznos smo dobili zbrojem umnožaka za svaki pojedini

automobil. Formula glasi D5*C5+D6*C6+D7*C7, a rezultat iznosi 8.834 kune. U polju

ispod, D9, pomnožen je dobiveni iznos sa 12 mjeseci i ukupan godišnji zakup za 20

automobila Autocentra Integra iznosi 106.008 kuna. U polju E10 korištena je formula

44

SUM te su zbrojeni iznosi iz polja E5, E6 i E7. Ukupan zakup za 20 automobila za 36

mjeseci prema tome iznosi 318.024 kune, također za Autocentar Integra d.o.o. Rijeka.

Za ostalih pet autokuća primjenjuje se isti postupak.

Na ekranu 5 je vidljiv detaljan postupak. Prikazan je zakup osobnih automobila u

eurima ponuditelja UNI RENT d.o.o. Pomoću proračunske tablice Excel moguće je

izračunati sve iznose prema specifikaciji javnog nadmetanja. Moguće je izraditi tablicu

sa svim potrebnim stavkama. Iznos trajanja zakupa je 36 mjeseci. Od sveukupno 20

automobila, jedan mora biti minimalne zapremnine 2500 cm3, dva automobila

minimalne zapremnine 1800 cm3, a ostalih 17 minimalne zapremnine 1500cm3.

Ekran 4: Zakup osobnih automobila

Izvor: izrada autorice prema dokumentaciji o nadmetanju

Ukupni iznos zakupa za 36 mjeseci za automobil pod rednim brojem 1 dobije se tako da

se polje C2 pomnoži s poljem F2 i dobije iznos prikazan u polju G2. Ukupan iznos

automobila prikazan je u polju G5. Formula glasi =SUM(G2:G4)

Kriterij za odabir je ekonomski najpovoljnija ponuda uz zadani cjenovni kriterij i ne –

cjenovni kriterij. Cjenovni kriterij je cijena automobila zakupa od 36 mjeseci izražena

novčanom vrijednošću, a ne – cjenovni kriterij operativni trošak deklarirane

kombinirane potrošnje goriva na sto kilometara.

45

Dane formule glase:

T označava trošak po automobilu za period od tri godine, x cijenu zakupa automobila za

period od tri godine, y označava potrošnju goriva na sto kilometara, z predviđeni broj

kilometara za navedeni period, a c cijenu po litri goriva na dan otvaranja ponuda.

Formula za izračun ukupnog troška nabave svih 20 automobila glasi:

T1, T2 i T3 označavaju troškove nabave jednog automobila Dokumentacije za nadmetanje

za period od tri godine.

Najpovoljniji ponuditelj je onaj koji ostvari najmanji ukupni trošak nabave za dvadeset

automobila za zadani period. (Najmanji TN)

5.2.Postupak kreiranja korisnički definiranih funkcija (User Define Functions)

u sučelju proračunske tablice Excel

Postupak kreiranja financijske funkcije prikazan je na primjeru ponuditelja P.S.C.

Primorje d.o.o., za trošak jednog automobila marke OPEL INSIGNIA za period od tri

godine.

Postupak kreiranja financijske funkcije u programu Visual Basic za takvo programiranje

u Excelu može se prezentirati sljedećim koracima: Otvori se program Visual Basic.

Klikom na izbornik Insert i opciju Module, prikazuje se editor u kojem se kreira

aplikativna funkcijska procedura za upis funkcija koja će automatizirati upisivanje

formula. Funkcijske procedure se kreiraju na slijedeći način: „U prvoj programskoj

liniji upisuje se naredba Function kojoj se pridružuje naziv funkcije, te argumenti

funkcije koji su upisani u zagradi, u drugoj programskoj liniji upisuje se formula, u

trećoj programskoj liniji označava se kraj funkcijske procedure i upisuje se naredba End

Function.“ (Vukmirović, 2014., Predavanje 7)

46

Funkcijska procedura ilustrirat će se na primjeru izračuna troška jednog automobila

marke OPEL INSIGNIA za period od tri godine (T).

U prvoj programskoj liniji upisuje se izraz Function T (x, y, z, c). U drugoj programskoj

liniji upisuje se formula.

U trećoj programskoj liniji upisuje se naredba End Function. Na ekranu 5. prikazana je

funkcijska procedura za spomenuti izračun u Visual Basic Editoru.

Ekran 5: Funkcijska procedura u Visual Basic Editoru

U izborniku Insert Function označava se kategorija User Defined i pojavljuje se prozor

u kojem je popis korisnički definiranih funkcija. Izabere se odgovarajuća funkcija.

Klikom na funkciju T pojavljuje se kartica funkcije u kojoj se definirani prozori ulaznih

varijabli (x, y, z, c) funkcije. U svaki prozor upisuju se relevantne adrese iz proračunske

tablice koje se odnose na definirane varijable. Na ekranu 6 je prikazana korisnička

funkcija T.

47

Ekran 6: Korisnička funkcija T

Nakon upisa svih relevantnih vrijednosti klikne se na OK i izračuna se rezultat. U

primjeru trošak za 1 automobil marke OPEL INSIGNIA za period od tri godine T iznosi

471.447,19 kuna.

Na ekranu 7 prikazana je korisnička funkcija UT, funkcija koja računa trošak nabave za

20 automobila.

Ekran 7: Korisnička funkcija UT

Prikazani iznos od 2.385.785,39 kn ujedno je i najpovoljniji, te se s ponuditeljem UNI

Rent d.o.o sklopio ugovor o zakupu.

48

Ako se uzme u obzir da je amortizacija trošak koji tvrtka mora uzeti u obzir otpisujući

automobil koji je nabavljen, primjer bi izgledao ovako.

Tvrtka je nabavila automobil fakturne vrijednosti 285.000 kuna, troškovi nabave iznose

3.000 kuna, a ekonomski vijek trajanja automobila je 3 godine.

Putem proračunske tablice Excel moguće je izraditi tablicu. Na ekranu se vidi kako u

stupci A i B predstavljaju konstante; vijek trajanja automobila i amortizaciju, dok se u

stupcima C i D nalaze se otpisane i neotpisane vrijednosti.

Ukupna nabavna vrijednost automobila iznosi 288.000 kune.

Godišnja stopa vremenske amortizacije računa se na sljedeći način:

= 33,33%

Godišnji iznos amortizacije moguće je izračunati na dva načina. Prvi je tako da se

nabavna vrijednost, u ovom slučaju iznos od 288.000 kuna podijeli s brojem godina ili

pomnoži s godišnjom stopom vremenske amortizacije. U oba slučaja treba se dobiti isti

iznos.

Na ovom je ekranu prikazan postupak izračuna putem proračunske tablice Excel.

Ekran 8: Izračun amortizacije u proračunskoj tablici Excel

Koristeći funkciju u proračunskoj tablici Excel naziva SLN moguće je na brži način

izračunati navedeni trošak. Parametri spomenute funkcije su nabavna vrijednost

automobila, zadržana vrijednost imovine nakon što je otpisana te ekonomski vijek

trajanja.

49

Na ekranu 9, vidljivi su parametri funkcije i iznos od 96.000 kuna koji se može dobiti i

klasičnim izračunom u Excel proračunskoj tablici.

Ekran 9: Parametri funkcije SLN

Isti iznos se također može dobiti i klasičnim izračunom u Excel proračunskoj tablici, kako je i prikazano.

50

6. ZAKLJUČAK

Jadrolinija nema poslovni informacijski sustav koji je razvijen na način na koji je

teorijski objašnjeno kroz ovaj diplomski rad. Nema sustava koji u konačnici pomaže da

menadžer donese pravu odluku uz kvalitetne informacije.

Jedan od programa koji se koristi je AS400. Pomoću njega se obračunavaju putni

troškovi pomoraca. Ukrcaj, iskrcaj, relacija putovanja i sl. Program izbaci novčanu

vrijednost koja se pomorcu mora isplatiti, a obračunati obrazac kasnije nosi na blagajnu.

Program ima širu primjenu, al najčešće ga koriste djelatnici odjela ekspedita, referenti

prijema i otpreme pošte. Primjerice, kod ulazne pošte referent po parametrima programa

unosi podatke, a na kraju ih AS400 sortira po odjelima kako bi referent lakše dostavio

poštu po katovima i evidentirao kad je pismo za određenu osobu ili sektor stiglo. Taj je

program, kako i sami djelatnici kažu zastario i svakako su potrebna poboljšanja.

Što se sektora nabave tiče, tamo se sve radi ručno i pomoću proračunske tablice Excel.

Ne postoji poslovni informacijski sustav kojim bi se moglo efikasno upravljati cijelim

procesom, od zahtjeva do potpisivanja ugovora pri čemu bi se olakšalo i pojednostavilo

te ubrzalo cijeli postupak. Imaju program F4B u kojem odjel javne nabave samo vodi i

prati realizaciju svih sklopljenih ugovora. Djelatnici sektora nabave svakodnevno se

susreću s proračunskom tablicom Excel koja im olakšava posao.

Hipoteza ovog diplomskog rada je potvrđena. Poznavajući rad u proračunskoj tablici

Excel i kreiranjem formula i funkcija postižu se značajne uštede u vremenu. Pri

poznavanju samostalne izrade funkcija potrebno je par klikova i manje od minute da se

dobije rezultat, poznavanjem funkcija koje su već u Excelu zadane još i manje, a

korištenjem formula za izračun u pozicioniranom polju također treba jako malo

vremena. Primjerice, pri izračunu amortizacije pomoću proračunske tablice i

upisivanjem iznosa koje će se računati u polje treba nešto više vremena. Jednostavnije je

koristeći funkciju u proračunskoj tablici Excel naziva SLN pošto se upisuju samo tri

potrebna parametra koje ta funkcija ima. Nakon što se parametri nabavna vrijednost,

51

zadržana vrijednost imovine nakon što je otpisana i ekonomski vijek trajanja upišu,

automatski je vidljiv iznos.

Svaki djelatnik u sektoru nabave zna se služiti proračunskom tablicom Excel, a formule

koje su izrađene za potrebe ovog rada smatraju zanimljivim. Svakako bi jednog dana

bilo korisno uložiti u takav poslovni informacijski sustav koji bi skratio vrijeme

donošenje odluka i izračunao parametar po parametar bez mogućnosti ljudske pogreške.

Nevezano uz dio o programiranju formula i funkcija u proračunskoj tablici Excel,

moguće je i putem jednog online interpretera sastaviti program koji bi „povukao“ svaku

ponudu i provjerio onu ekonomski najpovoljniju. Spomenuti interpreter naziva se

Codepad, a kod može biti pisan pomoću programskog jezika C, C++ i mnogih drugih.

52

LITERATURA

KNJIGE

1. Barković, D., 2009., Menadžersko odlučivanje, Ekonomski fakultet u Osijeku,

Osijek

2. Brajdić, I., 1998., Modeli odlučivanja, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija

3. Buble M., 2006., Osnove menadžmenta, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb

4. Cerović, Z., 2003.,

Hotelskimenadžment,Fakultetzaturističkiihotelskimenadžment,Opatija

5. Čičin – Šain M., Crnković – Strumpf B., 2009., Financijsko modeliranje u

Excelu, Društvo kibernetičara, Rijeka

6. Panian, Ž., 2001., Kontrola i revizija informacijskih sustava, Sinergija

nakladništvo, Zagreb

7. Sikavica, P., 2008., Temelji menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb

8. Sikavica, P., Skoko H., Tipurić, D., Bebek, B., 1999., Poslovno odlučivanje,

Informator, Zagreb

9. Srića, V., 1992., Principi modernog menadžmenta, Zagrebačka poslovna škola,

Zagreb

10. Srića, V., Traven, S., Pavlić, M., 1994., Menadžer i informacijski sustavi,

Poslovna knjiga, Zagreb

11. Šehanović, J., Hutinski, Ž., Žugaj, M., 2002., Informatika za ekonomiste,

Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” u Puli, Pula

12. Traven, S., Pavlić, M., 1994., Menadžer i informacijski sustavi, Poslovna knjiga,

Zagreb

13. Vukmirović, S., Čapko, Z., 2009., Informacijski sustavi u menadžerskom

odlučivanju, Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci, Rijeka

14. Weihrich, H., Koontz, H., 1994., Menadžment, Mate, Zagreb.

53

OSTALI IZVORI

15. Budimir, M., 2013., Uloga novih tehnologija u procesu odlučivanja, Ekonomski

vjesnik

16. Müller, J., Upravljanje informacijskom tehnologijom u suvremenim tvrtkama te

hrvatska poslovna praksa korištenja informacijskih tehnologija, Ekonomski

pregled, vol 52, no. 5-6, str. 587 – 612

17. Mrkonjić, M., 2007., Utjecaj informacijskih sustava za podršku odlučivanju na

uspješnost poslovanja poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb

18. https://amadeus.bvdinfo.com/version-2015618/home.serv?product=amadeusneo

19. http://bs.scribd.com/doc/64012520/1-Poslovni-Informacijski-Sustavi-

merged#scribd

20. http://digitalnaskola.com/uvod-u-proracunske-tablice/

21. https://element.hr/artikli/file/1387

22. http://www.informatika.buzdo.com/s870-informatika-u-praksi.htm

23. http://www.jadrolinija.hr/

24. http://www.komunalac.hr/dokumenti/Prirucnici/Prirucnik%20javne%20nabave

%20za%20narucitelje.pdf

25. http://www.poslovniforum.hr/management/rjecnik.asp

26. http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=398

27. www.skladistenje.com/poslovno-odlucivanje-i-sustavi-za-potporu-odlucivanju

28. Vukmirović, S., http://infosustav.com/poglavlje7.pdf

29. http://web.efzg.hr/dok//OIM/mdarabos/TO%20Informacijski%20sustavi%20i%2

0poslovno%20odlu%C4%8Divanje.pdf

30. http://www.zakon.hr/z/223/Zakon-o-javnoj-nabavi

54

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS SHEMA

Shema 1: Ključni aspekti menadžerskog procesa............................................................. 6

Shema 2: Komponente poslovnog informacijskog sustava ............................................ 17

Shema 3: Logo Jadrolinije .............................................................................................. 25

Shema 4: Organizacija sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj ............................. 32

Shema 5: Organizacija javne nabave u MINGORP-u .................................................... 33

POPIS TABLICA

Tablica 1: Uloge menadžera u odlučivanju .................................................................... 11

Tablica 2: Korištenje poslovnih informacija pri poslovnom odlučivanju ...................... 13

Tablica 3: Vrste informacijskih sustava i veza u potpori poslovnom odlučivanju ......... 15

Tablica 4: Aritmetički operatori ..................................................................................... 24

Tablica 5: Naturalni pokazatelji 2009. – 2013. .............................................................. 26

Tablica 6: Prikaz prihoda poduzeća (u 000 kuna) .......................................................... 27

Tablica 7: Odbor i povjerenstva ..................................................................................... 29

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Razine odgovornosti menadžmenta .............................................................. 8

Grafikon 2: Struktura zaposlenih .................................................................................... 28

Grafikon 3: Broj zaposlenih (2004. – 2013.) .................................................................. 28

POPIS EKRANA

Ekran 1: Izgled radnog prozora Microsoft Excela 2007................................................. 23

Ekran 2: Program F4B .................................................................................................... 41

Ekran 3: Realizacija ugovora .......................................................................................... 42

Ekran 4 : Zakup osobnih automobila .............................................................................. 44

Ekran 5: Funkcijska procedura u Visual Basic Editoru .................................................. 46

Ekran 6: Korisnička funkcija T ...................................................................................... 47

55

Ekran 7: Korisnička funkcija UT ................................................................................... 47

Ekran 8: Izračun amortizacije u proračunskoj tablici Excel ........................................... 48

Ekran 9: Parametri funkcije SLN ................................................................................... 49

POPIS PRILOGA

Prilog 1: Usporedna analiza zakupa automobila ............................................................ 56

Prilog 2: Usporedna analiza dostavljenih ponuda (I) ..................................................... 56

Prilog 3: Usporedna analiza dostavljenih ponuda (II) .................................................... 57

Prilog 4: Odluka o odabiru ............................................................................................. 58

56

Prilog 1: Usporedna analiza zakupa automobila

Prilog 2: Usporedna analiza dostavljenih ponuda (I)

57

Prilog 3: Usporedna analiza dostavljenih ponuda (II)

58

Prilog 4: Odluka o odabiru

Rijeka, 06.10.2014.

UD – 40 / 16 – 2014

EVIDENCIJSKI BROJ NABAVE: 53 / 2014

Broj Nadmetanja: OTP 25 / 14

Temeljem članka 19. Statuta Jadrolinije, društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Riva 16, OIB 38453148181 i članka 96. Zakona o javnoj nabavi (N.N. 90/11, 83/13, 143/13, 13/14), u otvorenom postupku javne nabave radi zakupa osobnih

automobila za potrebe Jadrolinije na razdoblje od 36 mjeseci, na sjednici Uprave

Društva dana 06.10.2014. godine donosi se slijedeća:

ODLUKA O ODABIRU

I.

U otvorenom postupku javne nabave radi zakupa osobnih automobila za potrebe

Jadrolinije na razdoblje od 36 mjeseci, u kojem je poziv za nadmetanje objavljen

dana 22.08.2014.g. u Elektroničkom o glasniku javne nabave Narodnih novina pod brojem 2014/S 002-0040004, odabire se ponuda Ponuditelja:

UNI RENT d.o.o., Put Gospe Stomorje 2, 21216 KAŠTEL STARI,

u iznosu od 295.344,00 EUR-a,

odnosno 2.252.372,20 kuna, bez PDV-a, za razdoblje od 36 mjeseci

II.

Naručitelj će po konačnosti i izvršnosti ove Odluke s odabranim Ponuditeljem iz točke I. ove Odluke sklopiti Ugovor o javnoj nabavi.

III.

Ova Odluka dostavlja se s preslikom Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda,

preporučenom poštom s povratnicom, svakom Ponuditelju u postupku javne nabave.

IV.

59

Rok mirovanja iznosi petnaest (15) dana, a teče od dana dostave ove Odluke o odabiru, svim Ponuditeljima.

Obrazloženje:

Naručitelj je sukladno članku 23., 25. i 31. Zakona o javnoj nabavi proveo otvoreni postupak javne nabave radi zakupa osobnih automobila za potrebe Jadrolinije na

razdoblje od 36 mjeseci. Poziv na nadmetanje objavljen je u Elektroničkom oglasniku

javne nabave dana 22.08.2014.g. pod brojem 2014/S 002-0040004.

Na objavljeni poziv za nadmetanje pristiglo je šest (6) ponuda:

NAZIV, SJEDIŠTE UR. BROJ

AUTO BENUSSI d.o.o., Industrijska 2/d, 52100 PULA 1122/2014

VIATOR d.o.o., Tomića stine 9, 21000 SPLIT 1125/2014

P.S.C. PRIMORJE d.o.o., Martinkovac 143, 51000 RIJEKA 1126/2014

A.C. INTEGRA d.o.o., Bartola Kašića 5/3, 51000 RIJEKA 1127/2014

UNI RENT d.o.o., Put Gospe Stomorje 2, 21216 KAŠTEL STARI 1128/2014

FLEET RENT A CAR d.o.o., Savska opatovina 42, 10000 ZAGREB 1129/2014

Svi Ponuditelji sudostavili ponude koje su izrađene sukladno Dokumentaciji za nadmetanje, dostavili su sve tražene dokaze o nepostojanju razloga za isključenje, tražene dokaze sposobnosti i sve ostale elemente sukladno natječajnoj dokumentaciji, po cijeni koja nije veća od procijenjene vrijednosti nabave. Ponude svih Ponuditelja su

pravilne i prihvatljive.

Temeljem zadanog kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (EPN) sukladno

Dokumentaciji za nadmetanje, rangiranje ponuda izvršeno je prema ostvarenom ukupnom trošku nabave za 20 automobila na period od 3 godine (TN-u).

Temeljem navedenog kriterija, odabrana je ponuda Ponuditelja UNI RENT d.o.o., Put

Gospe Stomorje 2, 21216 KAŠTEL STARI, sa ukupnim troškom nabave u visini 2.835.785,38 kuna, (u kojeg su uz trošak zakupa uključeni deklarirana kombinirana potrošnja goriva na 100 kilometara, predviđeni broj kilometara za period od 3 godine i cijena po litri goriva na dan otvaranja ponuda), obzirom da je u njegovoj ponudi

ostvaren najmanji ukupni trošak nabave za 20 automobila na period od 3 godine

odnosno najmanji TN.

60

Dokumentacijom za nadmetanje predviđeno je sklapanje Ugovora o javnoj nabavi, te je sukladno članku 82. stavak 1. točka 2. i članku 96. stavak 2. i 3. Zakona o javnoj nabavi, odlučeno kao u izreci ove Odluke.

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove Odluke može se izjaviti žalba u roku od deset (10) dana od dana primitka. Žalba se podnosi u pisanom obliku sukladno članku 145. i 146. Zakona o javnoj nabavi. Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, a jedan

primjerak predaje se Naručitelju izravno ili preporučenom pošiljkom.

ODGOVORNA OSOBA NARUČITELJA

Član Uprave Društva

..................................................

M.P. / dr.sc. Marko Čičin-Šain, dipl.oec./

61

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/991.B.pdf · optimizacije pomoću Microsoft Excela ili nekih drugih ... Iz svih navedenih definicija proizlaze ...

Documents