Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku

05.12.2011.05.12.2011.

ETIOLOGIJA I ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA FENOMENOLOGIJA

POREMEĆAJA U PONAŠANJUPOREMEĆAJA U PONAŠANJU

Iva Jurasović,727Tihana Topalović,710Lidija Tucaković,736

Sveučilište J.J.Strossmayera u OsijekuSveučilište J.J.Strossmayera u OsijekuOdjel za matematikuOdjel za matematiku

05.12.2011.05.12.2011.

Što je socijalna pedagogija?Što je socijalna pedagogija?

Profesija koja pedagoškim djelovanjem nastoji Profesija koja pedagoškim djelovanjem nastoji unaprijediti psihosocijalne čimbenike odrastanjaunaprijediti psihosocijalne čimbenike odrastanja

Izgradnja međuljudskih odnosa i socijalizacija djece i Izgradnja međuljudskih odnosa i socijalizacija djece i mladihmladih

Glavni interesi su svi aspekti rizičnih ponašanjaGlavni interesi su svi aspekti rizičnih ponašanja S jedne strane usmjerena na odgojne potencijale S jedne strane usmjerena na odgojne potencijale

socijalnog okruženja u kojima djeca i mladi odrastaju i socijalnog okruženja u kojima djeca i mladi odrastaju i razvijaju se,a s druge strane na odgojni rad s osobom razvijaju se,a s druge strane na odgojni rad s osobom koja rizično ponašanje manifestirakoja rizično ponašanje manifestira

05.12.2011.05.12.2011.

Poremećaji u ponašanju su…Poremećaji u ponašanju su…

Ona ponašanja koja se znatnije razlikuju od uobičajenog Ona ponašanja koja se znatnije razlikuju od uobičajenog

ponašanja većine mladih određene sredineponašanja većine mladih određene sredine

Takva ponašanja su štetna i opasna i za osobu koja se Takva ponašanja su štetna i opasna i za osobu koja se

tako ponaša i za njezinu okolinutako ponaša i za njezinu okolinu

Iziskuju dodatnu stručnu i širu društvenu pomoćIziskuju dodatnu stručnu i širu društvenu pomoć

05.12.2011.05.12.2011.

Etiologija poremećaja u ponašanjuEtiologija poremećaja u ponašanju Etiologija u najširem smislu označava ispitivanje o uzrocima određenih Etiologija u najširem smislu označava ispitivanje o uzrocima određenih

pojavapojava

Rizični čimbenici etiologije poremećaja u ponašanjuRizični čimbenici etiologije poremećaja u ponašanju Rizični čimbenici se definiraju kao vjerojatnost budućih problema, te

variraju od bioloških, obiteljskih te do širiš okolišnih uvjeta, uključujući i školu, koji utječu na dijete.

Rizični čimbenici koji mogu doprinijeti razvoju delikventnog ponašanja dijele se na unutarnje (individualne) i vanjske(obitelj, škola, odnosi s vršnjacima, zajednica).

Rizične grupe čimbenika: Genetski ili biološki Individualni i vršnjački čimbenici rizika Rizični čimbenici povezani sa školom Rizični čimbenici u obitelji Rizični čimbenici u zajednici

05.12.2011.05.12.2011.

05.12.2011.05.12.2011.

Zaštitni čimbenici etiologije Zaštitni čimbenici etiologije poremećaja u ponašanjuporemećaja u ponašanju

Zaštitni čimbenici predstavljaju unutarnje i vanjske snage koje pomažu

djetetu bolje podnositi rizike ili ublažuju rizike. Otpornost

složen fenomen kojim se objašnjavaju pozitivni ishodi unatoč izloženosti rizicima.

Razvoj otpornosti uključivao je osjećaj kontrole nad vlastitim životom.

05.12.2011.05.12.2011.

Zaštitni čimbenici:Zaštitni čimbenici:

promoviranje pozitivnih vezapromoviranje pozitivnih veza podupiranje otpornostipodupiranje otpornosti promicanje socijalnih, emocionalnih, kognitivnih, ponašajnih i promicanje socijalnih, emocionalnih, kognitivnih, ponašajnih i

moralnih moralnih kompetencijakompetencija podupiranje samoodređenjapodupiranje samoodređenja podupiranje duhovnostipodupiranje duhovnosti podupiranje samoučinkovitostipodupiranje samoučinkovitosti podupiranje pozitivnog identitetapodupiranje pozitivnog identiteta podupiranje vjerovanja u budućnostpodupiranje vjerovanja u budućnost briga za prepoznavanje pozitivnih ponašanja i prilika za prosocijalna briga za prepoznavanje pozitivnih ponašanja i prilika za prosocijalna

uključivanjauključivanja podupiranje prosocijalnih normi (zdravi standardi za ponašanjepodupiranje prosocijalnih normi (zdravi standardi za ponašanje

05.12.2011.05.12.2011.

Fenomenologija poremećaja u Fenomenologija poremećaja u ponašanjuponašanju

Poremećaje u ponašanju dijelimo na Poremećaje u ponašanju dijelimo na pasivne(internalizirani) i aktivne (eksternalizirani)pasivne(internalizirani) i aktivne (eksternalizirani)

Pasivni su: Plašljivost,povučenost,potištenost,nemarnost Pasivni su: Plašljivost,povučenost,potištenost,nemarnost i lijenost,pomanjkanje pažnje itd.i lijenost,pomanjkanje pažnje itd.

Aktivni: Nediscipliniranost,laganje,bježanje iz Aktivni: Nediscipliniranost,laganje,bježanje iz škole,hiperaktivnost,agresivno škole,hiperaktivnost,agresivno ponašanje,ovisnosti,rizično seksualno ponašanje,ovisnosti,rizično seksualno ponašanje,poremećaji u prehrani itd.ponašanje,poremećaji u prehrani itd.

POREMEĆAJ pomanjkanje pažnje

plašljivost povučenost nemarnost i lijenost

OSOBINE (djeteta

ili mlade osobe)nedostatak strpljenja, impulzivnost, neuredan radni prostor

nesigurno, ugroženo, nisko samopouzdanje

tiho, mirno, osamljeno, bira društvo mlađih ili starijih

troma, sve rade preko volje, bez inicijative, površno ispunjavaju obaveze

UZROCI zahtjevi okoline prema djetetu, odnosi u obitelji, nasljeđe

autoritativni, emocionalno hladni odgoj

fizičke bolesti, nedovoljna mentalna razvijenost, emocionalne zapuštenosti

popustljivost roditelja, ljubomora, kronične bolesti

POTEŠKOĆE loše planiranje, neorijentiranost u vremenu,

slabi školski uspjeh, loša uključenost u društvo

slabi školski uspjeh, poteškoće s koncentracijom

uče pod prisilom, spori, ometaju rad, površni,neuredni, zaboravljaju zadaće

INTERVENCIJA usvajanje samokontrole, poticati njihovo samopouzdanje

ohrabrivati ih,izlagati situacija koje omogućuju afirmaciju

postupno uvoditi u društvo vršnjaka i izlagati njima nepovoljnim situacijama

postaviti ciljeve koje mogu ostvariti, uključiti stvari koje su ima zanimljive, pronaći motivaciju

PASIVNI POREMEĆAJI U PONAŠANJU

05.12.2011.05.12.2011.

POTIŠTENOST I DEPRESIJAPOTIŠTENOST I DEPRESIJApotištenost je poremećaj u ponašanju potištenost je poremećaj u ponašanju koji prethodi depresiji,odnosno osjećaju koji prethodi depresiji,odnosno osjećaju beznađa i očajabeznađa i očaja

potišteno je dijete mrzovoljno, otresito, potišteno je dijete mrzovoljno, otresito, bezvoljno, šutljivo, pasivno, umorno i bezvoljno, šutljivo, pasivno, umorno i zabrinutozabrinuto

mogući su uzroci ovih stanja: stresni mogući su uzroci ovih stanja: stresni životni događaji, izlaganje nasilju, životni događaji, izlaganje nasilju, obiteljska disfunkcija, odbačenost od obiteljska disfunkcija, odbačenost od strane vršnjakastrane vršnjaka

zbog neodgovarajuće stručne reakcije zbog neodgovarajuće stručne reakcije može doći do pokušaja ili izvršenja može doći do pokušaja ili izvršenja samoubojstva samoubojstva

05.12.2011.05.12.2011.

SUICIDALNO PONAŠANJESUICIDALNO PONAŠANJE

smrt koja nastaje iz čina nad samim smrt koja nastaje iz čina nad samim sobom s namjerom oduzimanja sobom s namjerom oduzimanja životaživota

rizični čimbenici: društvena izolacija, rizični čimbenici: društvena izolacija, nedavni veliki stresovi, psihijatrijski nedavni veliki stresovi, psihijatrijski poremećaji, izloženost nasilju, poremećaji, izloženost nasilju, ovisnostiovisnosti

znakovi upozorenja:promjene znakovi upozorenja:promjene ponašanja, razgovor o ponašanja, razgovor o samoubojstvu, gubitak zanimanja za samoubojstvu, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti, povećana uobičajene aktivnosti, povećana upotreba drogaupotreba droga

zaštitni čimbenici: podrška obitelji, zaštitni čimbenici: podrška obitelji, traženje pomoći kada se poteškoće traženje pomoći kada se poteškoće pojave, socijalna integracijapojave, socijalna integracija

05.12.2011.05.12.2011.

Suicid je među 10 najčešćih uzroka smrti osoba svih dobi u većini Suicid je među 10 najčešćih uzroka smrti osoba svih dobi u većini zemalja!zemalja! Djevojke su sklonije pokušajima samoubojstva,ali osobe muškog Djevojke su sklonije pokušajima samoubojstva,ali osobe muškog

spola češće uistinu naprave samoubojstvo.spola češće uistinu naprave samoubojstvo. Hrvatska spada u zemlje s prosječnom stopom mortaliteta Hrvatska spada u zemlje s prosječnom stopom mortaliteta

uzrokovanih suicidom. uzrokovanih suicidom. 10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava

05.12.2011.05.12.2011.

ANKSIOZNOSTANKSIOZNOST emocionalno stanje karakterizirano osjećajem nemira,neugode i emocionalno stanje karakterizirano osjećajem nemira,neugode i

napetostinapetosti

simptomi: crvenili ili bljedilo, mučnina, drhtavica, simptomi: crvenili ili bljedilo, mučnina, drhtavica, vrtoglavica,ubrzano disanjevrtoglavica,ubrzano disanje

poremećaji anksioznosti su najčešći emocionalni poremećaji, koji poremećaji anksioznosti su najčešći emocionalni poremećaji, koji zahvaćaju i mlade i odrasle ljudezahvaćaju i mlade i odrasle ljude

vrste anksioznih poremećaja: GAP, OKP, panični poremećaj, vrste anksioznih poremećaja: GAP, OKP, panični poremećaj, poremećaj socijalne anksioznosti, fobični poremećajporemećaj socijalne anksioznosti, fobični poremećaj

05.12.2011.05.12.2011.

AKTIVNIAKTIVNI::NediscipliniranostNediscipliniranost

Nepriznavanje odgojnog autoriteta ili aktivno Nepriznavanje odgojnog autoriteta ili aktivno suprotstavljanje autoritetu tijekom duljeg vremenasuprotstavljanje autoritetu tijekom duljeg vremena

Karakteristike: tvrdoglavost,otpor Karakteristike: tvrdoglavost,otpor zapovijedima,nespremnost na kompromise,ignoriranje zapovijedima,nespremnost na kompromise,ignoriranje zapovijedi,svađe,nepriznavanje krivnje za vlastite zapovijedi,svađe,nepriznavanje krivnje za vlastite potrebe itd.potrebe itd.

Takvom ponašanju pridonose: Takvom ponašanju pridonose: zahtjevni,popustljivi,neodlučni,nejedinstveni odgojiteljizahtjevni,popustljivi,neodlučni,nejedinstveni odgojitelji

Takvo dijete treba što češće iskusiti prirodne posljedice Takvo dijete treba što češće iskusiti prirodne posljedice svoga ponašanja i vrlo je važno steći njegovo povjerenjesvoga ponašanja i vrlo je važno steći njegovo povjerenje

05.12.2011.05.12.2011.

LaganjeLaganje

Djeca lažu radi postizanja željenog Djeca lažu radi postizanja željenog cilja,opravdavanja,prikrivanja i izbjegavanja cilja,opravdavanja,prikrivanja i izbjegavanja kazne,izbjegavanja neželjenog posla,dobivanja kazne,izbjegavanja neželjenog posla,dobivanja nagrade,nanošenja zla nekoj osobi,osveta roditeljima itd.nagrade,nanošenja zla nekoj osobi,osveta roditeljima itd.

Vršnjacima olako lažu,dok se kod laganja autoritetima Vršnjacima olako lažu,dok se kod laganja autoritetima pojavljuje mucanje,crvenjenje itd.pojavljuje mucanje,crvenjenje itd.

Ako djeca ili mlade osobe dulje vrijeme uspijevaju Ako djeca ili mlade osobe dulje vrijeme uspijevaju laganjem postizati ciljeve,oni će u tom ponašanju laganjem postizati ciljeve,oni će u tom ponašanju ustrajatiustrajati

05.12.2011.05.12.2011.

Bježanje iz škole,od kuće i drugih Bježanje iz škole,od kuće i drugih odgojnih sredinaodgojnih sredina

Bježanje iz škole se počinje smatrati poremećajem u Bježanje iz škole se počinje smatrati poremećajem u ponašanju kada dijete ili mlada osoba to radi izrazito ponašanju kada dijete ili mlada osoba to radi izrazito često i kada takvo ponašanje utječe na školske obvezečesto i kada takvo ponašanje utječe na školske obveze

Bježanje od kuće-nedopušteno i svojevoljno udaljavanje Bježanje od kuće-nedopušteno i svojevoljno udaljavanje djeteta iz obitelji na relativno dulje vrijemedjeteta iz obitelji na relativno dulje vrijeme

05.12.2011.05.12.2011.

KrađaKrađa

se javlja u predse javlja u predšškolskom i kolskom i šškolskom dobu i kolskom dobu i ččesto se esto se javlja zajedno s lajavlja zajedno s lažži.Ovaj simptom znai.Ovaj simptom značči nesvjesnu i nesvjesnu poruku roditeljima da posvete viporuku roditeljima da posvete višše pae pažžnje djetetu.nje djetetu.

Ukradeni predmet je najUkradeni predmet je najčešće češće bezvrijedan, ali bezvrijedan, ali ono ono djetetu emotivno nedjetetu emotivno neššto znato značčii

KraKrađđa vrijednijih predmeta i novaca znaa vrijednijih predmeta i novaca značči dublji i dublji emocionalni poremeemocionalni poremeććajaj

05.12.2011.05.12.2011.

Agresivno ponašanje Agresivno ponašanje i nasilništvo i nasilništvo

razlikujemo: fizičko, psihičko, verbalno, seksualno,ekonomsko i razlikujemo: fizičko, psihičko, verbalno, seksualno,ekonomsko i emocionalno nasilništvo emocionalno nasilništvo

agresivno ponašanje u djetinjstvu povezano je s kasnijom agresivno ponašanje u djetinjstvu povezano je s kasnijom delikvencijom i kriminalitetomdelikvencijom i kriminalitetom

Podaci upućuju na to da nasilje u školama poprima ozbiljnije Podaci upućuju na to da nasilje u školama poprima ozbiljnije oblike,te da je prisutnije danas negoli unazad 10–15 godina oblike,te da je prisutnije danas negoli unazad 10–15 godina

Huessman ističe kako najveću vjerojatnost sklonosti prema Huessman ističe kako najveću vjerojatnost sklonosti prema agresivnom ponašanju ima dijete koje: a) gleda nasilne sadržaje agresivnom ponašanju ima dijete koje: a) gleda nasilne sadržaje većinu vremena; b) vjeruje kako oni vjerodostojno prikazuju životne većinu vremena; b) vjeruje kako oni vjerodostojno prikazuju životne uvjete; c) poistovjećuje se s likovima koje promatrauvjete; c) poistovjećuje se s likovima koje promatra

škola je mjesto gdje je najveća pojavnost nasilja medu djecom škola je mjesto gdje je najveća pojavnost nasilja medu djecom

05.12.2011.05.12.2011.

OVISNOSTIOVISNOSTI: : -o alkoholu-o alkoholu

mladi odrastaju u okolini u kojoj je potrošnja alkoholnih pića mladi odrastaju u okolini u kojoj je potrošnja alkoholnih pića normalan dio svakodnevnice,u kojima se alkoholna pića tretiraju kao normalan dio svakodnevnice,u kojima se alkoholna pića tretiraju kao potpuno prihvatljiva sredstva postizanja ugodepotpuno prihvatljiva sredstva postizanja ugode

istraživanja pijenja alkoholnih pića tijekom adolescencije utvrdila su istraživanja pijenja alkoholnih pića tijekom adolescencije utvrdila su visoku povezanost opijenosti i sudjelovanja u tučnjavama,skrivljenih visoku povezanost opijenosti i sudjelovanja u tučnjavama,skrivljenih prometnih nesreća,izlaganje riziku maloljetničke trudnoće i dr.prometnih nesreća,izlaganje riziku maloljetničke trudnoće i dr.

kod mladih često trovanje alkoholomkod mladih često trovanje alkoholom posljedice: oštećuje pamćenje i sposobnost posljedice: oštećuje pamćenje i sposobnost

učenja,agresivnost,depresija,razlićiti poremećaji osobnosti i učenja,agresivnost,depresija,razlićiti poremećaji osobnosti i dr.psihićke smetnje dr.psihićke smetnje

razlozi: želja da bude drugačiji od drugih,strah od nepripadanja razlozi: želja da bude drugačiji od drugih,strah od nepripadanja skupini,dosadan,ugodan okus,te opušteniji i veseliji osjećaji nakon skupini,dosadan,ugodan okus,te opušteniji i veseliji osjećaji nakon konzumacije konzumacije

05.12.2011.05.12.2011.

-o medijima-o medijima

postoje tri primarna učinka izloženosti negativnim medijskim sadržajima: postoje tri primarna učinka izloženosti negativnim medijskim sadržajima: učenje nepoželjnih oblika ponašanja i stavova,neosjetljivost ili umanjena učenje nepoželjnih oblika ponašanja i stavova,neosjetljivost ili umanjena osjetljivost na nasilje i nepoželjne oblike ponašanja te strah od okoline i osjetljivost na nasilje i nepoželjne oblike ponašanja te strah od okoline i postajanja žrtvom nasilja postajanja žrtvom nasilja

Posljedice izloženosti medijskim sadržajima nisu uvijek jasno vidljive jer ne Posljedice izloženosti medijskim sadržajima nisu uvijek jasno vidljive jer ne djeluju odmah, već mogu imati odgođeno djelovanje i stoga je teško istražiti djeluju odmah, već mogu imati odgođeno djelovanje i stoga je teško istražiti i dokazati njihovo podrijetlo i dokazati njihovo podrijetlo

djeca koja su manje zadovoljna životom i slabije socijalno prilagođena više djeca koja su manje zadovoljna životom i slabije socijalno prilagođena više koriste medijima, stoga se mediji mogu shvatiti kao kompenzacija za koriste medijima, stoga se mediji mogu shvatiti kao kompenzacija za nedostatke iz stvarnog životanedostatke iz stvarnog života

Značaj slobodnog vremena u suvremenom društvu nema samo Značaj slobodnog vremena u suvremenom društvu nema samo socijalizacijsku važnost,već i životnu socijalizacijsku važnost,već i životnu

Mediji pojačavaju negativni razvojni obrazac češće portretirajući Mediji pojačavaju negativni razvojni obrazac češće portretirajući neprimjerene oblike i obrasce ponašanja kao poželjne (nasilje, ovisničko neprimjerene oblike i obrasce ponašanja kao poželjne (nasilje, ovisničko ponašanje, konzumerizam, rana seksualna inicijacija,stereotipi)ponašanje, konzumerizam, rana seksualna inicijacija,stereotipi)

Time djeca i adolescenti stječu pogrješnu sliku svijeta koji ih okružuje, što Time djeca i adolescenti stječu pogrješnu sliku svijeta koji ih okružuje, što se dodatno potencira sukobom odgojnih vrijednosti roditeljskoga doma, se dodatno potencira sukobom odgojnih vrijednosti roditeljskoga doma, škole, utjecaja vršnjaka i medijskih sadržaja škole, utjecaja vršnjaka i medijskih sadržaja

05.12.2011.05.12.2011.

-o drogama-o drogama Značajni rizični faktori: manjak bliskosti između roditelja i Značajni rizični faktori: manjak bliskosti između roditelja i

djece, nedostatak discipline ili nedosljednost u odgoju djece, nedostatak discipline ili nedosljednost u odgoju djece, uporabu sredstava ovisnosti od strane roditelja, djece, uporabu sredstava ovisnosti od strane roditelja, dok su sukobi među roditeljima jedan od kritičnih faktoradok su sukobi među roditeljima jedan od kritičnih faktora

Ukoliko dijete nije usvojilo učinkovite mehanizme Ukoliko dijete nije usvojilo učinkovite mehanizme suočavanja i rješavanja stresnih situacija, u kasnijoj dobi suočavanja i rješavanja stresnih situacija, u kasnijoj dobi droga može biti način bijega od izvora stresadroga može biti način bijega od izvora stresa

problem je sve veća dostupnost različitih sredstava problem je sve veća dostupnost različitih sredstava ovisnosti, te agresivnost narkotržišta, pri čemu dolazak ovisnosti, te agresivnost narkotržišta, pri čemu dolazak do droge ne predstavlja gotovo nikakav problem do droge ne predstavlja gotovo nikakav problem

05.12.2011.05.12.2011.

-o cigaretama -o cigaretama -o kocki-o kocki-o kupovini-o kupovini

……Je li ovisnost bolest ili način Je li ovisnost bolest ili način života,te gdje je granica između života,te gdje je granica između

normalnog i nenormalnog?normalnog i nenormalnog?

05.12.2011.05.12.2011.

Rizično seksualno Rizično seksualno ponašanje(promiskuitetnost)ponašanje(promiskuitetnost)

Rizik neželjene trudnoće(maloljetnička Rizik neželjene trudnoće(maloljetnička trudnoća)trudnoća)

Rizik zaraze spolno prenosivim bolestimaRizik zaraze spolno prenosivim bolestima

Rizik seksualne viktimizacijeRizik seksualne viktimizacije

05.12.2011.05.12.2011.

Poremećaji u prehraniPoremećaji u prehrani Bulimija: namjerno izazivanje povraćanjaBulimija: namjerno izazivanje povraćanja Anoreksija: težak gubitak apetita čiji su Anoreksija: težak gubitak apetita čiji su

razlozi emocionalne priroderazlozi emocionalne prirode Ortoreksija: nova vrsta poremećaja Ortoreksija: nova vrsta poremećaja

prehrane kod koje ljudi postanu opsesivni prehrane kod koje ljudi postanu opsesivni u nastojanju da svoje zdravlje poboljšaju u nastojanju da svoje zdravlje poboljšaju pravilnom prehranompravilnom prehranom

05.12.2011.05.12.2011.

Literatura:Literatura: Bouillet, D., Uzelac, S., (2006): Osnove socijalne pedagogijeBouillet, D., Uzelac, S., (2006): Osnove socijalne pedagogije Gudjons, H., (1994): Pedagogija, Educa, Zagreb Gudjons, H., (1994): Pedagogija, Educa, Zagreb Giesecke, H., (1993.): Uvod u pedagogiju, Educa, ZagrebGiesecke, H., (1993.): Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554 http://hrcak.srce.hr/25902 http://hrcak.srce.hr/25902 http://hrcak.srce.hr/file/45555http://hrcak.srce.hr/file/45555 http://www.udruga-let.hr/prirucnik.pdfhttp://www.udruga-let.hr/prirucnik.pdf http://www.zzjzpgz.hr/odjeli/prevovis/Rizik-08.pdfhttp://www.zzjzpgz.hr/odjeli/prevovis/Rizik-08.pdf http://hrcak.srce.hr/file/89806http://hrcak.srce.hr/file/89806 http://www.zzjzvpz.hr/centar/izbor/img_izbor/bupl/http://www.zzjzvpz.hr/centar/izbor/img_izbor/bupl/

Vazno_je_ne_zapoceti_neki_temeljni_pojmovi_psihologije_ovisnosti_Sinisa_Brlas.pdfVazno_je_ne_zapoceti_neki_temeljni_pojmovi_psihologije_ovisnosti_Sinisa_Brlas.pdf http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554 http://www.zzjzpgz.hr/nzl/43/odrastanje.htmhttp://www.zzjzpgz.hr/nzl/43/odrastanje.htm http://hrcak.srce.hr/10642http://hrcak.srce.hr/10642 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102562http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102562 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102386 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102386 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40240 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40240 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=89842 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=89842 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41709 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41709 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31700 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31700