Sverko-Galic 2009 .Kvaliteta Radnog Zivota u Hrvatskoj

Kvaliteta radnog ivota u Hrvatskoj: subjektivne procjene ...

Branimir verko i Zvonimir Gali

KVALITETA RADNOG IVOTA U HRVATSKOJ: SUBJEKTIVNE PROCJENE TIJEKOM POSLJEDNJIH 15 GODINA1. Uvod Rad ima viestruko znaenje u ivotu pojedinca: on nije samo izvor ekonomske egzistencije, ve ima i druge vane funkcije (verko 1991). Ima vanu socijalnu funkciju, jer omoguuje socijalnu interakciju, uspostavu i razvijanje prijateljstva. Rad je i izvor drutvenog statusa i prestia, jer status pojedinca u drutvu u velikoj mjeri ovisi o tome to radi na svom poslu. Konano, rad ima i vanu psiholoku funkciju izvor je identiteta pojedinca, njegova samopotovanja i uvjerenja o vlastitoj vrijednosti, a za neke pojedince moe biti i izvor samoostvarenja, stanja u kojem pojedinac postie harmonijsko ispunjenje svojih kreativnih potencijala. Kvaliteta pojedineva radnog ivota ovisi o tome u kojem stupnju karakteristike njegova posla i radnog okruenja omoguuju ostvarenje tih funkcija. Osnovno je pitanje svake rasprave o ljudskom radu pitanje kvalitete radnog ivota. Ovu humanistiku tezu nalazimo danas i u programima vanih institucija. Tako je kvaliteta rada i zaposlenja sredinje pitanje proklamirane socijalne politike u Europskoj uniji (European Commission 2001), a temeljni cilj Meunarodne organizacije rada (ILO) jest da enama i mukarcima omogui pristojan i produktivan rad u uvjetima slobode, jednakosti, sigurnosti i ljudskog dostojanstva (ILO 1999, 3). U nas se, meutim, o kvaliteti radnog ivota malo pie. Suoeni s nezaposlenou, koja je potkraj 1990-ih197

Rad u Hrvatskoj: pred izazovima budunosti

u Hrvatskoj zabiljeila dramatian rast, bili smo skloni tome da je najvanije osigurati ljudima posao, bez obzira kakav. Danas, kad je razina nezaposlenosti manje dramatina, vrijeme je da se upitamo: Kakva je kvaliteta radnog ivota u Hrvatskoj? Poboljava li se ona tijekom posljednjih godina?

1. 1. Odreenje kvalitete radnog ivota Naglaena tenja za humanizacijom rada pojavila se ve poetkom prolog stoljea kao reakcija na teke uvjete tadanjeg industrijskog rada. No sam termin kvaliteta radnog ivota intenzivnije se poeo koristiti kasnije: u znanstvenoj i strunoj literaturi pojavljuje se 1970-ih godina (Davis i Cherns 1975), a odrao se i do danas (Lowe 2000, Martel i Dupuis 2006). Meutim, usprkos dugom razdoblju, nema jedinstvene denicije toga pojma. Prema jednoj od denicija kvaliteta radnog ivota je stupanj u kojem pojedinci mogu radom koji obavljaju obogatiti svoje osobne ivote (BussinessDictionary. com 2008). Istiemo ovu deniciju jer naglaava nerazdvojnu povezanost kvalitete radnog ivota s kvalitetom ivota openito. Premda se zalaganje za kvalitetu radnog ivota esto potkrepljuje s moguim ekonomskim efektom (poveanom motivacijom i produktivnou) 1, navedena denicija naglaava humanistiko obiljeje pojma: kvaliteta radnog ivota je vrijednost koja treba sama sebi biti cilj, jer je sastavnica ope kvalitete ivota. Aktualna anketna istraivanja pokazuju da ljudi koji rade na kvalitetnijim poslovima, u usporedbi s onima zaposlenima na manje kvalitetnim poslovima, imaju svakodnevno vie pozitivnih doivljaja, sretniji su te manje podloni srdbi i stresu (Harter i Arora 2008). U psihologiji rada, kvaliteta radnog ivota najee se shvaa kao sloena varijabla, multidimenzionalna reakcija zaposlenika na svoj1

Npr. u jednom dokumentu EU-a pie: Stavljanjem naglaska na zapoljavanje, kvalitetu zaposlenja i odgovarajue programe socijalne politike, promocija pristojnog rada nije samo stvar pravde i socijalne kohezije, nego takoer i ekonomskog uinka (European Commission 2006).

198


rad i na okolnosti u kojima se on odvija. Ona je odraz kompleksne interakcije pojedinca, njegova posla i organizacije u kojoj radi (Jewell i Segall 1990). Kao i kvaliteta ivota openito (Krizmani i Kolesari 1989), i kvaliteta radnog ivota ima svoju objektivnu i subjektivnu stranu. Objektivnu stranu ine stvarne karakteristike pojedineva rada i organizacijskih okolnosti u kojima se rad obavlja. Subjektivnu stranu ini pojedineva percepcija, tj. doivljaj koji u veoj ili manjoj mjeri odraava objektivne karakteristike i okolnosti. Premda se mjerenje kvalitete radnog ivota nastoji utemeljiti na sloenom skupu objektivnih indikatora (Anker i dr. 2003), odabir dimenzija i njihovih indikatora uvijek se temelji na subjektivnoj procjeni koje su karakteristike rada relevantne za dobrobit pojedinca. Stoga je kvaliteta (radnog) ivota u osnovi subjektivan fenomen, psihologijski hipotetiki konstrukt. No bez obzira pristupamo li mu preko objektivnih indikatora ili subjektivnom prosudbom samih zaposlenika, osnovni problem operacionalizacije konstrukta jest odreenje njegovih temeljnih dimenzija. Dakle, to ini dobar posao, odnosno koje su kljune dimenzije kvalitete radnog ivota? Odgovor na pitanje to ini dobar posao, odnosno koje su njegove vane karakteristike ili dimenzije, najbolje mogu dati radni ljudi, koji na svojoj koi osjeaju uinke razliitih radnih okolnosti. Zato su i provedena brojna istraivanja u kojima se ljude sustavno pitalo to trae ili vole u svom poslu, koje su im dominantne radne vrijednosti, odnosno koje ih okolnosti rada ine (ne)zadovoljnima (Super i verko 1995). Sloenije studije ispitivale su povezanost zadovoljstva, uktuacije i zdravstvenog stanja zaposlenih s razliitim objektivnim karakteristikama rada (Parker i Wall 1998). Na temelju postojanja povezanosti i veliine korelacija dobivene su indirektne informacije o vanosti pojedinih karakteristika radnog okruenja. Premda su takve studije istaknule vane zajednike karakteristike poeljnih poslova, njihova interpretacija i integracija u konane liste moe se razlikovati. Tako npr. strunjaci Meunarodne organizacije rada u svojoj operacionalizaciji pojma pristojnog rada (Anker i dr. 2003) razlikuju est osnovnih dimenzija, a u svojoj nedavno kompiliranoj listi, poznati engleski psiholog Peter Warr (2006) razlikuje 12 kljunih199


karakteristika dobrog posla i radnog okruenja. U naoj interpretaciji, dobar rad, koji omoguuje zadovoljavajuu kvalitetu radnog ivota, ima sljedee karakteristike: 1. Produktivnost koja omoguuje odrivi razvoj i pojedincu jami siguran posao. 2. Pristojna i pravedna zarada, koja pokriva trokove ivota i u skladu je s onim to pojedinac ulae u organizaciju. Nije vana samo visina plae, ve i njezina pravednost, jer ljudi ele i imaju pravo na pravedne postupke i jednake mogunosti u svojem radu. 3. Zadovoljavajui radni uvjeti koji ne ugroavaju zdravlje radnika. 4. Prijateljski suradnici, koji zadovoljavaju potrebu za druenjem i razmjenom prijateljstva te pruaju socijalnu potporu. 5. Razumno rukovodstvo, koje formulira primjerene radne zahtjeve, daje povratne informacije i prua podreenima podrku bez ugnjetavanja i diskriminacije. 6. Perspektive za osobni razvoj kroz usavravanje i napredovanje u poslu. 7. Mogunost osobne kontrole, tj. sloboda odluivanja i autonomnog djelovanja u vezi sa stvarima koje se tiu vlastitog rada i ivota u organizaciji i 8. Zanimljiv posao, s raznolikim i smislenim zadacima koji omoguavaju koritenje vjetina i razvoj kompetencija. Prve tri karakteristike ekstrinzini su aspekti posla odnose se na okolnosti u kojima se posao obavlja. Njihova je vanost univerzalna, jer rad ima vanu ekonomsku funkciju: za veinu ljudi rad je jedini izvor materijalnih prihoda i egzistencije itavih obitelji. Zato je prije svega vano imati stabilan i siguran posao, u kojem ne prijeti otkaz. Gubitak posla iznimno je stresan dogaaj, a produena nezaposlenost osiromauje, socijalno izolira i zdravstveno ugroava ljude (Gali, Masli Seri i verko 2006; verko, Gali i Masli Seri 2006; verko, Masli Seri i Galei 2004). Uz dobar i stabilan posao, nuna je i zadovoljavajua materijalna kompenzacija (u obliku izravne plae i dodatnih nenancijskih oblika kompenzacije). Ve dulji niz godina plaa je u Hrvatskoj na vrhu tzv. hijerarhije motiva (Masli Seri i200


verko 2000, verko 1982). Zbog vanosti materijalne kompenzacije za egzistenciju ljudi, a i zbog toga to su objektivno mjerljive, plae su najei predmet ekonomskih analiza. S psiholokog stajalita, plaa je vana i kao nagrada, tj. kao oblik priznanja pojedincu za ono to je uloio u organizaciju. Percipira li pojedinac da je veliina njegove nagrade u odnosu na njegova ulaganja u organizaciju (kompetenciju, zalaganje, doprinos organizaciji) u neskladu s onim to primaju drugi, bit e nezadovoljan i razvit e negativan stav prema poslu i organizaciji, to za posljedicu moe imati smanjenu motivaciju za rad i poveanu sklonost izostajanju ili naputanju organizacije (Lawler 1971). Upravo zato pravednost plae moe biti vanija od njezine visine (Williams, McDaniel i Nguyen 2006). Konano, osim sigurnosti zaposlenja i primjerene zarade, kvalitetan posao obiljeavaju i dobri uvjeti rada, koji ne iscrpljuju radnika i ne ugroavaju njegovo zdravlje. Istraivanja medicine rada i psihologije rada, koja su poela jo poetkom prolog stoljea, pokazala su da utjecaj nepovoljnih uvjeta rada moe biti poguban za zdravlje i psiholoku dobrobit ljudi. Premda vie nema ekstremno tekih uvjeta rada kao u vrijeme industrijalizacije, mnogi i danas rade prekovremeno, esto u stresnim okolnostima i u nepovoljnim zikalno-klimatskim prilikama koje ugroavaju zdravlje. Zato su radni uvjeti i dalje vana komponenta kvalitete rada. Sljedee dvije karakteristike radnog okruenja prijateljski suradnici i razumno rukovodstvo ubrajaju se u tzv. interakcijske karakteristike posla. Rana istraivanja determinanti motivacije i uspjenosti radnika, kao to su poznati Hawthorne pokusi iz 1930-ih, pokazala su da su, osim objektivnih okolnosti rada (npr. osvjetljenje, raspored odmora ili radno vrijeme), za motivaciju i uspjenost zaposlenika izrazito vani meuljudski odnosi u radnim grupama, kao i interes koji drugi ljudi pokazuju za njihov posao. Interpersonalni odnosi zaposlenika s ljudima kojima su okrueni na radnom mjestu zadovoljavaju njihovu trajnu i univerzalnu potrebu za alijacijom (Maslow 1954). Ti odnosi ukljuuju druge ljude s kojima zaposlenici svakodnevno surauju u obavljanju radnih zadataka te esto provode vie vremena nego sa svojom obitelji i prijateljima izvan posla. Ukoliko su harmonini,201


odnosi sa suradnicima pridonose kvaliteti radnog ivota i, posljedino, opoj kvaliteti ivota. No esto su ti odnosi obiljeeni koniktima koji su izvor stresa i nezadovoljstva na radnom mjestu (Frone 2000), a mogu uvjetovati i nepovoljne zdravstvene posljedice (Romanov, Appelberg, Honkasalo i Kokenvuo 1996). S druge strane, kvalitetu radnog ivota snano odreuje i odnos s nadreenim osobama. Podrka i potovanje koje rukovoditelji izraavaju prema zaposlenicima, iskazi brige za njihovu dobrobit te pohvala za dobro odraen posao predstavljaju snane determinante zaposlenikova zadovoljstva poslom (Judge, Piccolo i Ilies 2004), a nedostatak rukovoditeljske brige i, u krajnjim uvjetima, njegov neprijateljski stav prema zaposlenicima, dovode do smanjenja zadovoljstva poslom i ivotom openito te do doivljaja tjeskobe i depresivnosti na radnom mjestu (Tepper 2000). Posljednje tri karakteristike posla intrinzine su prirode. Odnose se na sm sadraj posla i stupanj u kojem posao omoguuje zadovoljenje potreba vieg reda. Ameriki psiholog Herzberg (Herzberg 1966, Herzberg, Mausner i Snyderman 1959) meu prvima je upozorio na vanost intrinzinih aspekata rada kao to su vrsta radnih zadataka, postignue i priznanje u radu te osjeaj odgovornosti. U tom su kontekstu posebno vane mogunosti za osobni razvoj usavravanjem i napredovanjem u poslu, zatim mogunost osobne kontrole, tj. odreena razina slobode odluivanja i autonomnog djelovanja te sklop nekih karakteristika koje odreuju zanimljivost posla. Premda je zanimljivost posla individualna i subjektivna kategorija, Hackman i Oldham (1976, 1980) razradili su model intrinzinih karakteristika posla koje odreuju njegovu privlanost i motivacijski potencijal za veinu ljudi. Njihov model ukljuuje pet kljunih karakteristika posla: raznolikost, smislenost i znaajnost radnih zadataka, autonomiju u radu i povratnu informaciju. Istraivanja potvruju njihovu povezanost sa zadovoljstvom u poslu (Fried i Ferris 1987). Krajem 18. i poetkom 19. stoljea, borba za bolje radne uvjete uglavnom je bila ograniena na pitanja plae, radnog vremena i uvjeta rada. S porastom ivotnog standarda i obrazovne razine te s poveanim stupnjem demokratizacije drutva, sve vie na vanosti dobivaju socijalne okolnosti rada i njegove intrinzine karakteristike.202


Zajedno s materijalnim uvjetima, one se danas u razvijenom svijetu smatraju sastavnicama kvalitete radnog ivota. Ukljuili smo ih stoga i u nae istraivanje u Hrvatskoj.

2. Istraivanje kvalitete radnog ivota u Hrvatskoj Tijekom posljednjih 15 godina, iz godine u godinu, ispitivali smo imbenike zadovoljstva poslom u Hrvatskoj. Zadovoljstvo poslom afektivan je odnos radnika prema poslu i radnoj situaciji te subjektivan izraz ili mjera kvalitete radnog ivota (Lawler 1973). U naim istraivanjima koristili smo Upitnik zadovoljstva u poslu (ZuP), koji ispituje sve ve opisane karakteristike i okolnosti rada. Sudionici istraivanja trebali su navesti u kojem stupnju njihov posao ukljuuje devet karakteristika rada2, koje su bile formulirane na sljedei nain: dobra zarada koja omoguuje pristojan ivot, pravedna plaa, razmjerna zaslugama pojedinca, dobri uvjeti rada (udobna i ista okolina, podnoljiva buka i temperatura i dr.), siguran posao u kojem ne prijeti mogunost otkaza, sposobno rukovodstvo koje dobro vodi posao i brine o ljudima, ugodni suradnici koji se razumiju i potpomau u poslu, mogunost napredovanja i usavravanja u poslu, prema sposobnostima i zalaganju, mogunost sudjelovanja u odluivanju o pitanjima koja se tiu pojedineva rada i ivota u organizaciji i poticajan i zanimljiv posao koji ovjeka veseli. Sudionici naih istraivanja su za svaku od devet karakteristika rada trebali procijeniti: (A) koliko im je openito vana i (B) u kojoj mjeri je ona prisutna u pojedinevu sadanjem poslu. Pri obje procjene koristili su numeriku ljestvicu s pet stupnjeva. Primjer:

2

Ve smo objasnili osam temeljnih karakteristika rada, a sada u Upitniku imamo devet aspekata rada. To je zato to smo ispitivali dva aspekta plae visinu i pravednost.

203


Mogunost sudjelovanja u odluivanju o nekim pitanjima koja se tiu Vaeg rada i ivota u organizaciji: A. To mi je openito: nevano B. U svom poslu to: nemam 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 vano imam

Upitnik je jo sadravao jedno pitanje o opem zadovoljstvu poslom (pet stupnjeva, od vrlo sam nezadovoljan do vrlo sam zadovoljan), dva otvorena pitanja o izvorima zadovoljstva i nezadovoljstva u radu, niz pitanja o ispitaniku i njegovu poslu te radnoj organizaciji. Uzorak ispitanika bio je prigodan. Nai anketari studenti psihologije, koji su bili angairani u okviru svojih vjebi iz psihologije rada dobili su zadatak da meu svojim znancima ispitaju zaposlene osobe razliite dobi, spola i socioekonomskog statusa. Takav metodoloki pristup ima svojih prednosti i nedostataka. Prednost je u tome to sudionici istraivanja zbog povjerenja u anketara kojeg poznaju mogu biti iskreniji pri odgovaranju na osjetljiva pitanja, u usporedbi sa situacijom prikupljanja podataka u samoj organizaciji. A neka pitanja u naem upitniku bila su osjetljiva u 1990-ima, kada je mnogima prijetio gubitak posla, ali i danas kada su vrata mnogih radnih organizacija istraivaima vrsto zatvorena. Nedostatak je u kakvoi uzorka: na uzorak nije reprezentativan, ve prigodan. Ipak, budui da je postupak pri uzastopnim istraivanjima bio identian, usporedbe kros-sekcijskih rezultata tijekom vremena i analize vremenskih trendova mogue su.

2. 1. Devedesete godine: razdoblje osujeenja Naa istraivanja zapoela su 1993. u vrijeme tranzicije i dubokih socioekonomskih promjena kojima se ostvarivala pretvorba vlasnitva i prijelaz na trinu ekonomiju. Hrvatsko je gospodarstvo tada prolazilo teku tranzicijsku krizu, dodatno oteanu ratnim razaranjima, izdacima za vojsku i ratom uzrokovanim gubitkom nekadanjih204


trita. Zbog svega toga, ali i zbog loe makroekonomske politike i strategije privatizacije, znatno su bili smanjeni nacionalni dohodak, stopa zaposlenosti, razina produktivnost i ivotni standard openito. Prema podacima Ekonomskog instituta u Zagrebu, bruto nacionalni proizvod u 1993. godini pao je u Hrvatskoj na 49,2 posto predratnog, a prosjene plae na samo 37,8 posto predratne razine pad je oznaen kao vrlo rijedak u novijoj historiji nae civilizacije (Vojni 1993, 95). Razumljivo je da se takvo stanje odrazilo u prosudbama sudionika naeg istraivanja.

Slika 1. Prosjene procjene vanosti i ostvarenosti karakteristika rada u razdoblju 19931997.5

4

3

2

1

Ugodni suradnici

importance vanost

availability ostvarenost

Biljeka: N=1392 (prema Masli Seri i verko 2000).

Slika 1. prikazuje ve objavljenje rezultate iz prve faze naeg istraivanja (Masli Seri i verko 1999), a sumira podatke prikupljene izmeu 1993. i 1997. godine. Slika prikazuje kako su sudionici naeg istraivanja (N = 1392) u prosjeku procijenili stupanj vanosti (crni stupci) i stupanj ostvarenosti (bijeli stupci) devet karakteristika rada. Radi lakeg uvida u rezultate, karakteristike rada rangirane su205

Mogunost advancement napredovanja

Sudjelovanje u participation odluivanju

Uvjeticonditions rada

good pay Dobra zarada

fair pay Pravedna plaa

job Zanimljiv posao

interesting

job posao Siguran security

good Sposobno rukovodstvo management

agreeable co-

workers

work


prema procijenjenoj vanosti slijeva udesno. Na elu su vrijednosne hijerarhije dobra zarada, sposobno rukovodstvo i pravedna plaa. No valja napomenuti da je vanost svih karakteristika rada visoko procijenjena (na ljestvici od 1 do 5 sve su prosjene vrijednosti iznad 4,2). To znai da je za kvalitetu radnog ivota vaan stupanj ostvarenosti svih devet ispitivanih karakteristika rada. No, kao to znatno nii bijeli stupci pokazuju, stupanj ostvarenosti karakteristika u tom je razdoblju bio izrazito nizak. To osobito vrijedi za visinu i pravednost plae, mogunost napredovanja i mogunost sudjelovanja u odluivanju: na ljestvici od 1 do 5 njihova prosjena ostvarenost bila je manja od 2,8. Prema tome, vrlo visok stupanj osujeenja dominantnih potreba zaposlenih ukazivao je na nisku kvalitetu radnog ivota tijekom 1990-ih.

2. 2. Analiza trendova 19932008. U meuvremenu su se politike i drutveno-ekonomske prilike u Hrvatskoj znatno promijenile. Makroekonomski pokazatelji su poboljani. Bruto domai proizvod raste jo od 1994, a slijedi ga i znatan porast realnih plaa (Nesti 2009). Istodobno, dolo je i do razvoja demokratskih institucija i ponaanja, emu u novije vrijeme pridonose pojaani napori da pravne okvire i norme naeg ponaanja prilagodimo europskim zahtjevima. Odraava li se sve to i kako na kvalitetu radnog ivota? U naem drugom objavljenom radu (Masli Seri, verko i Gali 2005) usporedili smo kvalitetu radnog ivota u dva razdoblja: 19931997 (razdoblje intenzivne recesije) i 20002004 (razdoblje postupnog oporavka) i konstatirali da je dolo do pozitivnih pomaka u procjenama nekih aspekata kvalitete rada. No neemo se ovdje zadravati na pojedinostima ve objavljenih rezultata, jer smo u meuvremenu proirili nau bazu podataka novim istraivanjima i podacima za 2005, 2006, 2007. i 2008. To nam omoguuje da sada potpunije obradimo dobivene podatke, uz analizu trenda za itavo razdoblje od 1993. do 2008. godine. Prema tome, u nastavku su prikazani novi, jo neobjavljeni rezultati.206


Za potrebe nae analize prikupljene podatke grupirali smo u etiri etverogodinja razdoblja: 19931996, 19972000, 20012004. i 20052008. Budui da se promjene u kvaliteti radnog ivota tijekom vremena mogu razlikovati za pojedine kategorije zaposlenih, odluili smo analize trendova provesti u odnosu na obrazovnu razinu sudionika. Kako napominje Pea-Casas (2007), percepcija kvalitete ivota razliita je za ljude razliitog socijalnog i profesionalnog statusa. Zato smo sudionike istraivanja podijelili u tri kategorije: (1) nekvalicirane i kvalicirane radnike (u daljnjem tekstu NKV/KV), (2) zaposlenike sa srednjom strunom spremom (SSS) i (3) zaposlenike s viom ili visokom strunom spremom (VS/VSS). Broj sudionika u svakoj kategoriji u etiri uzastopna vremenska razdoblja prikazan je u tablici 1.

Tablica 1. Struktura uzorka s obzirom na vremensko razdoblje prikupljanja podataka i kvalikacijsku razinu sudionikaKvalikacijska razina NKV i KV SSS VS/VSS Ukupno Vremenska razdobolja 19972000. 20012004. 20052008. Ukupno 85 109 136 542 197 217 304 1122 217 281 345 1326 499 607 785 2990

19931996. 212 404 483 1099

Cilj naih analiza bio je ustanoviti mijenja li se stupanj ostvarenosti svakog od aspekata rada tijekom trajanja nae studije te utvrditi jesu li te promjene razliite za tri podskupine sudionika. U tu svrhu proveli smo niz dvosmjernih analiza varijanci u kojima su nezavisne varijable predstavljali vremensko razdoblje i razina obrazovanja sudionika, a zavisne varijable procjene stupnja ostvarenosti pojedinih karakteristika rada. Ukupno smo proveli deset takvih analiza: po jednu za svaki od navedenih devet aspekata rada te dodatnu za prosjenu ostvarenost svih devet aspekata.207


Uz glavne, proveli smo i dopunske analize namijenjene jasnijem ilustriranju utvrenih promjena u ostvarenosti pojedinih aspekata rada tijekom studije. U situacijama u kojima smo utvrdili da se ostvarenost pojedinog aspekta posla mijenja tijekom trajanja studije, izraunali smo prosjenu stopu linearne promjene izmeu dvaju razdoblja prikupljanja podataka. Taj nam je podatak omoguio da usporedimo veliine promjena u ostvarenosti razliitih aspekata rada tijekom vremena. Nadalje, statistiki znaajna interakcija izmeu razdoblja prikupljanja i razine obrazovanja ukazala nam je da su promjene tijekom trajanja studije razliite za podskupine ispitanika razliitih razina obrazovanja. Za one aspekte rada kod kojih je utvrena takva znaajna interakcija, prosjenu stopu linearne promjene izmeu dvaju razdoblja izraunali smo posebno za svaku od podskupina. Graki prikazi stupnja ostvarenosti za pojedine karakteristike rada prikazani su na slikama od 2. do 9. Meu njima se ne nalaze slike koje se odnose na ugodne suradnike koji se razumiju i potpomau u poslu i sposobno rukovodstvo koje dobro vodi posao i brine o ljudima, jer analizirani glavni efekti nisu bili vani za te dvije zavisne varijable. Dakle, za te dvije karakteristike rada, koje se odnose na socijalnu interakciju na poslu, nisu ustanovljene statistiki znaajne razlike ni meu razdobljima niti meu skupinama. Pripadnici triju skupina razliitog obrazovnog statusa podjednako sude o svojim suradnicima i rukovodstvu, a te razlike ne pokazuju znaajne promjene tijekom promatranog razdoblja. Inae, ispitanici u prosjeku imaju bolji sud o svojim suradnicima (M=3,6), nego o rukovodstvu (M=2,9). Procjena za ugodne suradnike najvia je prosjena procjena stupnja ostvarenosti u devet karakteristika rada.

208


Slika 2. Procjena ostvarenosti dobre zaradeNKV i KV 4 SSS VS/VSS

3,5

3

2,5

2 1993 do 1996 1997 do 2000 2001 do 2004 2005 do 2008

Slika 2. prikazuje procjene ostvarenosti za karakteristiku dobra zarada koja omoguuje pristojan ivot. Sve tri krivulje biljee uzlazni trend. Analiza varijance potvruje da je porast pozitivnih procjena statistiki znaajan (F=28,04; df=3; p

Sverko-Galic 2009 .Kvaliteta Radnog Zivota u Hrvatskoj

Documents