Suvremeni Trendovi u MT-u

SUVREMENI TRENDOVI U MT

TURIZAM – skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva gospodarska djelatnost 2 determinante turizma – prostor i potrošnja izvan domicila

MEĐUNARODNI TURIZAM uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma.Receptivni turizam uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji.Emitivni turizam uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje.

TURISTIČKO TRŽIŠTE je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja.Receptivno turističko tržište je dio turističkog tržišta na kojem je locirana koncentrirana turistička ponuda.Emitivno turističko tržište je dio turističkog tržišta na kojem se nalazi veća koncentracija turističke potražnje.

TREND ***Smjer, odnosno pravac razvoja neke pojave u vremenu, u odnosu na nešto ***Trendovi se utvrđuju usporedbom, analizom i istraživanjem Trendovi prate i uspoređuju neku pojavu u vremenu ili u odnosu na nešto Trend može ukazivati na dinamičku promjenu odnosno trend razvoja (što je vremenska komponenta) ili na

trenutnu usporednu (statičku) promjenu u određenom trenutku utvrđenu međusobnom usporedbom obilježja, podataka ili pojava

Najvažnija osobina trenda je očekivanje da će se utvrđeni pravac kretanja ili neki drugi oblik promjene nastaviti i u budućnosti

***VRSTE trendova u turizmu1. Prema mjestu nastanka na turističkom tržištu – trendovi turističke potražnje i trendovi turističke ponude2. Prema vrsti turističkog tržipta – trendovi na emitivnim i receptivnim turističkim tržištima3. Prema sadržaju – kvantitativni (numerički; proučavaju i uspoređuju podatke) i kvalitativni (opisni; proučavaju

i uspoređuju promjene u obilježjima neke pojave) *ovo je glavna podjela!4. Prema snazi djelovanja odnosno prostornoj rasprostranjenosti – lokalni, regionalni, nacionalni i globalni ili

tzv. megatrendovi

Da bi se mogli ustanoviti trendovi u turizmu potrebno je: Uspoređivati obilježja i/ili podatke u odnosu na vrijeme odnosno potrebno je provesti dinamičku analizu

(npr. usporedbom istog podatka u odnosu na prethodno vremensko razdoblje: mjesec, tromjesečje, sezonu, godinu, desetljeće...) ili

Uspoređivati obilježja ili razne razine promatranja u određenom trenutku, što je statična usporedna analiza (npr. prostorna analiza gdje se trendovi u turizmu mogu utvrditi za sljedeće razine promatranja: međunarodnu, nacionalnu, regionalnu, lokalnu...)

***Što proučavaju trendovi u turizmu? Što se uspoređuje? Obilježja / podaci (broj noćenja, broj turista i broj postelja u smještajnim kapacitetima kao najčešći podaci u

turizmu; ali i obilježja kao spol, dob, motivacija turista) Vrijeme - sve dimenzije (u turizmu najčešće u odnosu na prošli mjesec, godinu, desetljeće…) Različite razine istraživanja (međunarodno (Europa, u EU, sredozemlje), nacionalno, regionalno, lokalno…)

1

TKO istražuje trendove?Izvori:

Međunarodne organizacije: UNWTO Regionalne organizacije: ETC (European Travel Comission), PATA… Strukovne asocijacije: CLIA (Cruising live Interational association), ASTA… Statistički uredi/konzultantske tvrtke: WTM (World travel monitor), ETM (European travel monitor), RA

(Reise analise), IPS… Turistički sajmovi i skupovi: ITB, WM (World Market)… Internet: TravelMole… Znanstvenici i stručnjaci u turizmu – ScienceDirect; u RH: EF, Institut za turizam; DZS i sl.

NAJPOZNATIJA ISTRAŽIVANJA trendova u turizmu: UNWTO: TourismVision, Market Trends IPK: European Travel Monitor, WTM ReiseAnalyse ETC: Tourism Trends for Europe EU: Eurobatometer Britanski statistički ured BTT – IPS IT: TOMAS – Stavovi i potrošnja turista u RH

VAŽNOST TRŽIŠNIH ISTRAŽIVANJA U TURIZMU: Kvalitetan izvor podataka Ona su „dobavljač informacija pri stvaranju konkretnih odluka“ Pokazuju kretanja na turističkom tržištu i obilježja turističke potražnje Uočavaju tržišne trendove i promjene koje mogu biti:

1. INTRENE - u turizmu, a moguće i kod ponude i potražnje2. EKSTERNE - izvan turizma, u društvu, okruženju, stavovima...

ZNAČAJ (važnost) TRENDOVA U TURIZMU – Trendove u turizmu je potrebno i važno istraživati zbog toga što no pružaju informacije o kretanjima na turističkom tržištu kod ponude, ali i kod potražnje. Na temelju tih informacija ponuda se može prilagoditi potražnji i uvjetima okruženja. Važno je uočiti promjene i prilagoditi se na njihove posljedice!Informacije o kretanjima na turističkom tržištu kod:

Ponude (npr. trend povećanja hotelskih smještajnih kapaciteta) Potražnea (npr. u 2007. ostvareno je 55 mil. noćenja, no još nije dostignuta 1987.)

***Zašto je potrebno istraživati promjene?Zbog njihovog utjecaja na razvoj neke situacije pozitivni i negativni utjecaji ***KAKVE SU PROMJENE MOGUĆE U NEKOM VREMENU?Bez obzira o kakvim se promjenama radi, dakle bilo da je riječ o internim i/ili eksternim one utječu na smjer djelovanja odnosno dinamiku i magnitudu, jačinu ili intenzitet promjene u turizmu ukazujući na trend. Smjer djelovanja odnosno dinamika kretanja ukazuje na kvantitativne trendove i može biti:

Rast Pad Stagnacija u odnosu na ranije, sadašnje ili buduće stanje; odnosno u odnosu na neku pojavu s kojom se vrši

usporedba i za što se utvrđuje trend; nema promjene (npr. kada se u turizmu govori da je u nekoj zemlji npr. u Grčkoj zabilježen isti broj noćenja kao i prethodne godine, dok je u Sredozemlju došlo do rasta, ta informacija ukazuje na lošije rezultate u grčkom turizmu u odnosu na konkurentske zemlje)

2

UTJECAJ OKRUŽENJA NA TURIZAMUtjecaj promjena na turizam, kao i onih u turizmu, ogleda se u njegovoj transformaciji koja se očituje s jedne strane u kvantitativnim promjenama (uzrokujući promjenu dinamike rasta, stagnaciju ili pad kretanja) te kvalitativnim promjenama koje se očituju u strukturnoj transformaciji unutar samog turizma (većinom na strani turističke potražnje uzrokujući promjene na strani ponude, kao i promjenama i inovacijama u samoj turističkoj ponudi); Danas na turizam utječu razne promjene u suvremenom društvu i okruženju:

Klimatske promjene (globalno zatopljenje, ozonske rupe, Venecija pod vodom, preplanulost nije in...) Zagađenje okoliša (flore i faune, zagađenje plaža...) Prijevozna sredstva i prometna povezanost (ekološka prihvatljivost, ultra brzi vlakovi, putovanje u dubine

oceana, na Mjesec...) Tehničko – tehnološka otkrića (poboljšanje komunikacija...) Socio – demografske promjene Nepredvidljivi događaji (prirodne katastrofe, terorizam, bolesti...) Ekonomska i financijska situacija (naftne i druge krize...) Političke promjene Životne navike i ponašanja...

KVANTITATIVNI TRENDOVI U MEĐUNARODNOM TURIZMUŠto se događa s turizmom danas, a što se događalo ranije u sličnim situacijama? Turizam se stalno prilagođava, mijenja, preusmjerava u sigurnija područja, usporava, ali ne prekida trend rasta!

Što se najčešće analizira o turizmu u svijetu? Kretanje međunarodnih turističkih dolazaka globalno Prostorna distribucija međunarodnih turističkih dolazaka Vodeće turističke destinacije u svijetu Kretanje prihoda od turizma globalno Prostorna distribucija prihoda od turizma u svijetu Vodeće emitivne zemlje svijeta i sl.

Od koga se prikupljaju podaci o kvantitativnim trendovima turizma u svijetu i koji su to? Izvori: UNWTO-publikacije, WTTC, Eurostat, ETC,... Vrste podataka:

o Međunarodni turistički dolasci (različito prikupljanje podataka po zemljama) u svijetu, po regijama i po receptivnim zemljama

o Prihodi od turizma u svijetu, po regijama i zemljama (različite valute) – International tourism receiptso Rashodi od turizma – International tourism expenditures

***UNWTO I Eurostat su glavni izvori za prikupljanje statističkih podataka za turizam

3

***

Glavni kvantitativni trendovi u svijetu Receptivno turističko tržište

Emitvno turističko tržište

T1 Stalni rast turizma u svijetu X XT2 Europa je stalno vodeća receptivna turistička regija svijeta XT3 Smanjuje se važnost Europe kao receptivne turističke regije X

T4 Povećava se važnost Azijsko-pacifičke regije kao receptivnog turističkog tržišta X

T5 Azijsko-pacifička regija postala je važnije receptivno tržište od Amerike, koja je to bila sve do nedavno (11.9.2001.) X

T6 Ravnomjernija je prostorna distribucija turističkih kretanja u svijetu X

T7 Sve je izraženiji trend disperzije turističkog prometa na sve veći broj receptivnih zemalja u svijetu X

T8 Trend dinamičnog rasta turističkog prometa u nekim novim receptivnim turističkim zemljama (BRIC, Malezija, Rusija, Turska...) X

T9 Među receptivnim tržištima sve više raste važnost BRIC tržišta XT10 Trend smanjenja dominacije nekoliko vodećih emitivnih tržišta XT11 Trend pojave novih emitivnih tržišta (zemlje velike populacije) X

T12 Među emtivnim zemljama dinamičan trend rasta BRIC tržišta, a zbog mnogoljudnosti tih zemalja prognoze su posebno optimistične X

***3 glavna trenda na turističkom tržištu – rast potražnje, disperzija prometa i nagla espanzija***je li Europa stalno vodeća receptivna regija svijeta? T2 i T3

KVALITATIVNI TRENDOVI U MEĐUNARODNOM TURIZMUŠto se analizira?

Globalne promjene (interne i eksterne) i utjecaj na turizam (ŠTO je utjecalo na razvoj turizma? ŠTO će utjecati ubuduće? KAKO će se turizam razvijati?)

Obilježja turističke ponude i potražnje (tržišni segmenti-diversifikacija turističke potražnje; diversifikacija turističke ponude)

Čemu služi analiza trendova u turizmu? Analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnim turističkim zemljama da kritički analiziraju vlastiti položaj

na turističkom tržištu i da spoznaju koje se promjene na tržištu događaju kako bi se mogle što brže prilagoditi tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom

***STEEP model utjecaja globalnih promjena na turizam (***Social, Technological, Enviromental, Economic, Political)

4

SOCIJALNI

POLITIČKI EKONOMSKI

OKOLIŠNI

TEHNOLOŠKI

TURIZAM I PUTOVANJA

TRENDOVI NA TRŽIŠTU TURISTIČKE POTRAŽNJE Rast interregionalnih turističkih putovanja – UNWTO predviđa da će do 2020-te njihov udio doseći 25%

ukupnih međunarodnih turističkih putovanja Rast mobilnosti turističke potražnje U razvijenim zemljama bilježi se trend rasta „starenja populacije“ (rast potražnje starijih dobnih skupina) i

pada stope nataliteta (pad potražnje mladih dobnih skupina) Turisti postaju sve zahtjevniji, putuju češće, ali kraće, više troše i sve više se okreću SOT u potrazi za novijim

doživljajima Rast potražnje za prvoklasnim hotelima i hotelima srednje kategorije te stagnacija potražnje za jeftinijim

hotelima i kampovima Rast potražnje za paket-aranžmanima Rast korištenja Interneta kao kanala distribucije Rast ekološke svijesti kod turista koji žele boraviti u prostorima u kojima se vodi računa o ekološkoj održivosti Rast osjetljivosti turista na kvalitetu života pa time i na kvalitetu usluga na putovanjima Rast cjenovne elastičnosti turista što utječe na rast zahtjeva za višom kvalitetom usluge (cijena pada,

kvaliteta raste) Turisti potrošači su sve iskusniji u turističkim putovanjima, traže individualniji pristup, a time i ostvarenje

jedinstvenog doživljaja Pad lojalnosti prema određenoj turističkoj destinaciji Rast lojalnosti prema konkretnom tržišnom segmentu kojem pripadaju i rast lojalnosti prema određenom

turističkom posredniku Trend polarizacije tržišta turisti koji traže visoku kvalitetu usluga vs. turisti koji traže što niže cijene

turističkih usluga

TRENDOVI NA TRŽIŠTU TURISTIČKE PONUDE Globalizacija poslovanja na turističkom tržištu Povećanje broja turističkih destinacija vodi k povećanju broja pružatelja usluga – rast konkurentske borbe za

turiste Mogućnost supstitucije jedne destinacije drugom je vrlo niska, zbog čega destinacije i nositelji ponude

nastoje diverzificirati sovju ponudu razvojem novih proizvoda (SOT) Nužnost primjene standardizacije (pružanja usluga) i brandiranja (bradniranje je ključ svega, na taj način

proizvod/usluga postane prepoznatljiv) Rast potražnje za last-minute aranžmanima uvjetuje promjenu poslovne politike pružatelja usluga u turizmu Rast broj horizontalnih, vertikalnih i dijagonalnih integracija među pružateljima usluga – nužnost

konsolidacije portfelja (*horizontalne – veliki lanac integriran s malim hotelom ili spajanja dva hotelska lanca; vertikalne – agencija s hotelom ili agencija s prijevozničkim poduzećem; dijagonalne – hotel i banka ili banka i turistički posrednik ili osiguravajuća kuća i avio kompanija...*banke +touroperatori – banka želi u što manje tranši plasirati što više sredstava jer tako ima manje troškova, dok touroperator ima siguran izvor novca i niže kamate, npr. TUI traži kredit za izgradnju kompleska)

Strategija masovnosti prema 3S mijenja se u strategiju diferencijacije bezbroj S – sun, sea, sand, satisfaction, sport...)

Nositelji ponude sve više vode računa o razini opće sigurnosti, važnosti očuvanja zdravlja, ekološke svijesti i očuvanja autentičnosti kulturnih dobara, a to im nameće sve osvještenija i iskusnija turistička potražnja

5

FAZE RAZVOJA SUVREMENOG TURIZMA1. 3S - masovni HARD turizam (sun, sea, sand) - dinamične stope rasta; uzak krug emitivnih i receptivnih tržišta;

od 50-ih do 80-ih godina 20. st.2. 6E – individualizirani SOFT turizam (entertainment, excitement, education, escape, experience, ecology) –

umjereniji rast; od 90-ih do pred neku godinu; više emitivnih i receptivnih zemalja među kojima sve više raste konkurentnost

3. 4M – aktualno (moderate growth, multitasking, multidiverzification, mobile) - multidiverzificirani SOFT turizam

*1. velika transformacija suvremenog turizma bila je iz HARD u SOFT turizam, iz 3S u 6E

***HARD TURIZAM

3SSOFT TURIZAM

6EUnificirani masovni turizam Diverzificiran i segmentiran turizam

Prevladava 1 vrsta odmora Razne vrste putovanjaTurist je opušten, inertan dokoličar Dinamičan i aktivan turist

Odmaranje, sunčanje, kupanje kao glavne aktivnosti Doživljaj, aktivnost, učenje kao glavne aktivnosti

Nepostojanje brige o okolišu Ekološki svjestan

Odmor jednom godišnje Kraći i češći odmori

Unificiran paket aranžman „Tailor made“ aranžman, krojeni po mjeri kupaca

Promjene turističke potražnje zbog sociodemografskih promjena – bolje obrazovanje stanovništva, viša ekološka svijest, više zaposlenih žena,viši životni standard, ranije umirovljenje, potražnja je zahtjevnija, sofisticiranija, racionalnija i selektivna, turisti se bave raznim aktivnostima, novi segmenti u potražnji (zaposlene žene i starije stanovništvo)

GENERACIJSKE SKUPINE1. Golden age 1920-1939 – putuju češće, više organizirano (pretežito su samci), biraju udaljenije destinacije,

dulje ostaju na odmoru, kombiniraju 2 i više vrsta putovanja, uključuju se u razne aktivnosti, više troše na putovanjima, putuju izvan glavne sezone i dulje borave, razgledavaju i zanimaju ih kulturni sadržaji

2. Baby boomers 1940-1959 (2 grupe: obiteljski i DINKS) – imali su snažan utjecaj na razvoj turizma, potaknuli avanturistička putovanja, za njih je putovanje prekid svakodnevne rutine i bijeg od stresa, na odmoru traže aktivnosti, spremni su trošiti jer imaju novaca i žele si priuštiti vrhunski doživljaj, preferiraju individualna putovanja, posvećuju pažnju vlastitom zdravlju i brizi za okoliš, putuju kao obitelji s djecom ili parovi s 2 prihoda bez djece (dinks), informiraju se preko interneta, ali ne kupuju na taj način; s njima putuje generacija M (oni biraju itinerere, proučavaju internet i putuju u zabavne parkove)

3. Generacija X – baby busters 1960-1979 4. Generacija Y – milenijska 1980-1999 5. Generacija M – multitasking, mobile 2000 – najmlađa skupina utječe na smjer putovanja „baby boom“

generacije, preferiraju putovanja u zabavne parkove

Generacija X i Y Putnici budućnosti – važan tržišni segment Svako 5. putovanje u svijetu Traže avanture, sport, nova mjesta, metropole Motivacija: upoznavanje drugih kultura, rad ili studij u inozemstvu, putovanje je „životna mogućnost“ Posjećuju muzeje, kulturno-povijesne znamenitosti, hrane se u fast food restoranima

6

Putuju s naprtnjačama, LCC Ovisnici o medijima Informiraju se i kupuju preko interneta Dnevno troše manje, ali ukupno više, jer ima putovanja dulje traju

***2. transformacija turizma – iz 6E u 4MČinitelji koji danas snažno utječu na turizam: sigurnost, zdravlje, ekologija i klimatske promjene, kultura i cijene promjene u ponudi, potražnji i okruženju

4M (danas) M= Moderate growth/Umjeren rast M= Multidiverzificiran M= multitasking/Više zadaća M= mobile/Mobilna telefonija

Promjene sustava vrijednosti i načina života koje utječu na potražnju

Raste svijest o potrebi zaštite okoliša – na odmoru se pridaje veća pažnja zaštiti okoliša; turisti su spremni financijski podržati zaštitu nekih destinacija (prihvaćaju tzv. ekološki porez(; mijenjaju se odredišta putovanja (putuje se u turistički nerazvijena područja tj. u unutrašnjost, u zaleđe, na svjetionike...)

Povećana je osjetljivost turista na cijene Osim što su iskusni putnici, internet im omogućava prikupljanje informacija i organizaciju putovanja Putovanje je prepušteno individualnoj inicijativi i spontanim odlukama

***Najnoviji trendovi u ponudi Diverzifikacija i multisegmentacija programa Specijalizacija i standardizacija kvalitete usluga (hotel s 5* u Grčkoj=hotel s 5* u Jordanu) te brandiranje

(prepoznatljivost tržišne marke) High tech opremljenost Novi proizvodi

- Preobilna ponuda višestruko nadmašuje potražnju- Na tržištu vlada oštra konkurentska borba za svakog potrošača

***Najnoviji trendovi u potražnji Diverzifikacija i višestruka podsegmentacija (multisegmenatcija) potražnje:

- Slavne osobe- Bogataši- Istospolni parovi- DINKS – double income no kids- YUPI – young urban professionals- Multigeneracijski segment (gosti na cruiseru – djede i bake s unucima)

Ekspanzija novih turističkih proizvoda Sunce i more Sportski turizam: skijanje, ronjenje, biciklizam; NOVI: adrenalinski sportovi Avanturizam: hard i soft: kajakaštvo po divljim vodama, alpinizam, paraglajding, rafting; NOVI: dubine

oceana, svemirska putovanja Eko turizam Kulturni/gradski turizam

7

Shopping putovanja; NOVI: luksuzna shopping putovanja Hobi putovanja Zdravstveni turizam Tematski parkovi Krstarenja Seoski turizam Sastanci i konferencije

Što se mijenja?

Usprkos financijskoj krizi intenzitet putovanja ne slabi, već raste Mijenja se struktura potrošnje – više se ekonomizira s turističkom potrošnjom Mijenja se ponašanje turista Putuje se u „close to home“ destinacije Trend rasta domaćeg turizma i intraregionalnih putovanja

***MEGATRENDOVI U SVIJETU (2005)1. Povećana briga za sigurnost i stabilnost2. Sve više zrelih i iskusnih putnika3. Starenje populacije4. Povećanje konkurentnosti5. Uvođenje novih tehnologija6. Veća važnost se pridaje kvaliteti usluga

***TRENDOVI U EUROPSKOM TURIZMU (ETC 2006)Raste interes Europljana za:

1. Tradicionalni odmor2. Odmor u očuvanoj prirodi3. Preventivno zdravstvenim, a ne kurativnim odmorom4. Obrazovanjem i upoznavanjem tuđih kultura5. Drugim vrstama:nautički, ronilački, biciklistički, skijaški, golf, planinarenje, tematski zabavni parkovi,

avanturizam i sl.

***AMERIČKO TRŽIŠTE1. Nastavlja se trend last minute putovanja2. Raste tehnološka ovisnost3. Traži se sigurnost i komfor4. Sociodemografska struktura stanovništva i način života i dalje se mijenja5. Tradicionalno razumijevanje pojma „odmora“ se mijenja6. Rastu putovanja izvan glavnih sezona7. Rastu putovanja s kućnim ljubimcima8. Rastu putovanja s vrhunski opremljenim autodomovima9. Trend rasta krstarenja10. Geoturizam – rast interesa za destinacijama u kojima se štiti priroda i gdje se nude autentične usluge11. Skraćuju se turistička putovanja12. Raste zanimanje za posjet NP13. Opada interes za kongrese

- Na tradicionalnim emitivnim tržištima u sljedećih 40 g. Predviđa se rast starijih gostiju (+45)- OSNOVNI CILJ ISTRAŽIVANJA TRENDOVA JE KAKO BISMO IM SE MOGLI PRAVOVREMENO PRILAGODITI!

8

***TRENDOVI U PROMJENAMA MOTIVA TURISTIČKOG PUTOVANJA – novi motivi putovanja uz tradicionalne:1. Medicinski turizam (operacije i tretmani ljepote u Indiji i Tajlandu)2. Sportovi (golf u Aziji, tečaj joge i sl.)3. Bračna putovanja (Turska)4. Iseljeništvo tzv. roots turizam, posjet korjenima, iseljenoj djeci5. Wellness

***8 MEGATRENDOVA U EU1. Globalizacija – jedinstveno tržište EU, smanjenje barijera za vize (npr. za Kinu), liberalizacija zračnog prijevoza

– rast domaćeg turizma i kraćih putovanja2. Demografske promjene: starenje populacije – putovanja u close to home destinacije, izvan glavne sezone;

rast samačkih domaćinstava – rast potražnje za kraćim putovanjima (***koje su promjene na tržištu potražnje zbog sociodemografskih trendova?)

3. Pristup informacijama – kompjutori, internet, web, mobiteli – lakši pristup informacijama, rezervaciji putovanja

4. Iskustvena ekonomija – sve važniji dizajn, autentičnost, originalnost, a manje funkcionalnost5. Individualizacija – prilagodba po mjeri čovjeka – porast SOT-ova, rast potražnje za specijaliziranim

proizvodima, pad povratka u standardne destinacije6. Održivost – ekološko odgovorni konzumerizam, prilagodba ponude u turizmu7. Zdravlje, wellness, obrazovanje8. Poslovanje na principu niskih troškova – rast LCC

TRENDOVI MEĐU STARIJIM GOSTIMA 1. Zdraviji će putovati češće zbog turističkih motiva2. Bolesniji – u toplice ili na zdravstveno rekreativne programe3. Putuju kao samci ili s članovima obitelji ili s prijateljima4. Preferiraju organizirana putovanja5. Polariziraju se na siromašnije i bogatije i tako se ponašaju u turizmu

KRIZNI MENADŽMENT

KRIZA Neplanirani događaj ili situacija koji je nastao pod utjecajem unutarnjih ili vanjskih promjena Uzrokuje paniku, iznenađenje, nesigurnost, šok, strah, stres i slične reakcije Prema teoriji kaosa posljedice krize mogu biti negativne, ali i pozitivne ***Kriza je neželjeni, izvanredni, često neočekivani događaj s ambivalentnim razvojnim mogućnostima za

organizaciju ili turističku destinaciju Zahtjeva promptno odlučivanje i mjere za suprotstavljanje s ciljem uspostavljanja stare ravnoteže ili

ograničavanja negativnih učinaka krize U turizmu razlikujemo:

o Interne krize – koje se javljaju u poslovanju, npr. obustave rada djelatnika, teroristički napadi, nesreće na poslu, pljačke ili napadi na goste, bolest zaposlenika i gostiju, opasnosti za sigurnost turista u egzotičnim destinacijama, na avanturističkim putovanjima i sl.

o Eksterne krize – koje su pod djelovanjem eksternih nepredvidivih događaja i prirodnih katastrofa; STEEP model

Istraživanja su pokazala da je utjecaj krize veći na turizam nego li na druge sektore zbog hedonističkog karaktera turističkih putovanja; zbog toga je i oporavak turističkih destinacija dugotrajan, a sama brzina

9

oporavka ovisi o činjenici koliko je krizni komunikacijski plan bio uključen u strategiju kriznog menadžmenta određene destinacije

KATASTROFA Predstavlja propast, slom, iznenadnu veliku nesreću; događaj koji sa sobom donosi teške posljedice,

uništenje, smrt i sl. ***Katastrofa se odnosi na situacije u kojima se (podueća ili destinacije) suočavaju s iznenadnim

nepredvidivim promjenama nad kojima imaju vrlo malu mogućnost kontrole, ... za razliku od krize koju mogu kontrolirati kriznim menadžmentom

Vrste katastrofa – većinom su prirodne, ali mogu biti i izazvane ljudskom aktivnošću Većina katastrofa ne može se predvidjeti i njihove razorne posljedice su neizbježne ***destinacija se nakon pretrpljene katastrofe najviše okreće domaćim turistima!

Posljedice kriza i katastrofa Krize vode novoj orijentaciji, promjeni, pridonose transformaciji (organizacije ili destinacije) Iz kriza i prirodnih katastrofa organizacije i destinacije uče, na temelju njih kreiraju politiku razvoja i

modificiraju strategiju razvoja u cilju veće učinkovitosti Krize pridonose novom viđenju stvari Posljedice krize mogu biti:

o Destruktivne, nepovoljneo Konstruktivne – može inicirati nove pozitivne promjene, npr. privući nove tržišne segmente, poticati

inovativnost

Razlikovanje krize od katastrofe Kriza je situacija u kojoj je uzrok događaja, u određenoj mjeri, iniciranim vlastitim problemima i ukazuje na

neuspjeh menadžera da se prilagode promjenama Katastrofa je situacija kada dolazi do iznenadne nepredvidive katastrofalne promjene na koju menadžeri

imaju vrlo malo mogućnosti kontrole

Moguće reakcije na krize Zaštita od krize: sprečavanje, modifikacija i zaustavljanje Prilagođavanje na krizu Povlačenje u sigurnija područja Pasivno promatranje (ne poduzima se ništa)

Obilježja kriza i katastrofa Različitost obilježja raznih vrsta kriza ovisi o razini prijetnje (visoka ili niska), intenzitetu (visok ili nizak),

mogućnosti odgovora na krizu (brojne ili minimalne) te o stupnju kontrole (visok ili nizak) Zajednička obilježja kriza i katastrofa:

o Krizu / katastrofu izaziva događaj koji je toliko značajan da dovodi u pitanje opstanak (organizacije ili destinacije), njezinu postojeću strukturu i rutinske operacije

o Izražen element iznenađenja i hitnosti rješavanjao Visoka prijetnja, kratko vrijeme za donošenje odlukao Percepcija nesnalaženja među onima koji su izravno pogođenio Točka preokreta, kada je odlučujuća promjena neizbježna, bila ona pozitivna ili negativnao Karakteriziran kao nestabilna i dinamična situacija

Uzroci povećanja broja kriza i katastrofa u suvremenom društvu

10

Porast stanovništva – naš okoliš postaje sve naseljeniji, stvaraju se pritisci na taj okoliš, intenzira proces urbanizacije

Razvoj tehnologije – pridonosi njezinom većem korištenju i omogućava brz pristup informacijama bilo gdje u svijetu (npr. suvremene tehnologije i same uzrokuju katastrofe npr. Černobilska katastrofa)

Proces globalizacije – zbog procesa globalizacije svijet postaje sve više međusobno povezan tako da i relativno male lokalne krize u jednom dijelu svijeta mogu vrlo snažno utjecati na druge dijelove svijeta (npr. Zaljevski rat 1991. – dovodi do pada tursitičkih putovanja u svijetu)

U konačnici krize i katastrofe povećavaju se brže nego li se povećava stanovništvo i blagostanje u društvu

2 vrste kriza i katastrofa (prema postanku)1. Krize i katastrofe uzrokovane ljudskom aktivnošću2. Prirodne katastrofe Sve više se povećava njihov broj Sve više su međusobno isprepletene, zamagljene (npr. potres i tsunami u Japanu te eksplozija nuklearne

elektrane 2011.)

Vrste eksternih kriznih događaja i prirodnih katastrofa koji utječu na turizam (UNWTO)

Politički i socijalni događajiTeroristički napadiRatovi, građanski nemiri i državni udariKriminalističke radnje, pljačke i otmice

Prirodne katastrofe Potresi, erupcije vulkana, tsunamiji i drugi geološki procesiPoplave, požari, uragani, olujni vjetrovi i drugi ekstremni vremenski uvjeti

Ekonomske promjeneFinancijska / fiskalna krizaEkonomska recesijaDrastične promjene tečaja između vodećih svjetskih valuta

Opasne zarazne bolestiSARS, ptičja gripa, svinjska gripa i druge suvremene zarazne bolestiKralje ludilo i druge bolesti domaćih životinja opasne za zdravlje ljudiMalarija, salmonela, kolera i druge tradicionalne zarazne bolesti

Tehnološki događaji Katastrofalne prometne nesreće s mnogo ljudskih žrtava

Promjene u okolišu Izlijevanje nafte u mora i drugi oblici zagađenja okoliša koje uzrokuje nesavjesna ljudska aktivnost

Pored kriza i katastrofa i drugih nepovoljnih događaja turizam je izložen i raznim drugim utjecajima iz globalnog okruženja tzv. eksternih ili vanjskih utjecaja, ali i promjenama unutar samog turizma tzv. internih ili unutrašnjim koje sve izravno i neizravno utječu na promjene u turizmu, posebno kod turističke potražnje, ali i kod turističke ponude.

Vanjski (egzogeni) činitelji – ekonomski i financijski razvoj, demografske i socijalne promjene, tehnološke inovacije, sigurnost putovanja, politički faktori, zaštita okoliša

Unutrašnji utjecaji – promjene turističke potražnje, ponude, distribucije, turističkih proizvoda i usluga

Vrste kriza prema duljini trajanja1. Trenutačna (neposredna) – ne postoji nikakvo upozorenje, organizacije se ne stignu pripremiti niti ju istražiti2. U nastajanju – sporije se razvijaju, te ih je stoga moguće zaustaviti ili ograničiti poduzetim mjerama3. Kontinuirana – može trajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama

Faze razvoja kriza do izbijanja1. Potencijalna faza – predstavlja tek mogućnost izbijanja krize, nju ne obilježavaju nikakvi simptomi krize

11

2. Latentna faza – u toj fazi pojačano se koriste instrumenti preventivnog upravljanja krizom – prije svega sustavi ranog upozorenja i upravljanje rizicima

3. Akutna faza – potrebna je identifikacija krize i reaktivno upravljanje krizom kao put izlaska iz krize; podrazumijeva mali vremenski horizont i visok pritisak na djelovanje kada su potrebne brze i prave odluke uz istodobno ograničene mogućnosti djelovanja

***Životni vijek krize – 6 razvojnih faza1. Faza prije izbijanja događaja – potencijalno krizno stanje: aktivnosti koje treba poduzeti da se izbjegne kriza

(planovi razvoja, krizni timovi...)2. Predskazujuća faza krize – nastupa kada postaje vidljivo da je kriza neizbježna; u toj je fazi neophodno izraditi

strateške planove kriznog menadžmenta i moguće scenarije razvoja3. Akutna faza (izbijanje izvanredne situacije) – kada su očiti simptomi krize; menadžeri moraju odlučiti koje

mjere treba odmah poduzeti za smanjivanje njezina djelovanja; prijelomna točka nakon koje postaje evidentno da je kriza nastupila te kada ograničavanje i smanjivanje njezinih šteta postaje glavni cilj djelovanja (npr. kod potreba spašavanje ljudi iz ruševina i zaštita imovine); krizni tim treba početi djelovati i krizni planovi se provode u praksi!; u ovoj fazi je neophodno uspostaviti kriznu komunikaciju

4. Srednja faza (posredna) – kada se u kratkom roku moraju zadovoljiti osnovne egzistencijalne potrebe i funkcioniranje javnih službi; cilj je što prije osposobiti zajednicu da normalno funkcionira

5. Kronična faza – u ovoj su fazi simptomi i posljedice krize još očitiji; to je faza dugotrajnog oporavka – čišćenje, saniranje šteta kriza (obnova porušenih infrastrukturnih objekata, saniranje ekoloških šteta, savjetovanje stradalih, strategije reinvestiranja...); osigurati uputstva za reviziju strategije katastrofe

6. Rješenje krize ili katastrofe – obnavljanje stare rutine (prije krize) ili novo poboljšano stanje

Krizni menadžment u turizmu

Važnost poznavanja vrsta kriza za turizam Krize i katastrofe u suvremenom svijetu sve su češće i brojnije Nije upitno da li će doći do krize, već KADA će doći do krize? KOJA VRSTA krize će izbiti? I s tim u vezi KOLIKO

JE TURIZAM SPREMAN na te krize?

Nužnost istraživanja kriza za turizam Da bi se turizam zaštitio od učinaka kriza i prirodnih katastrofa javlja se potreba:

o Da se razumiju te krize i prirodne katastrofeo Da se istraže strategije koje se mogu primijeniti da bi se zaustavili ili barem ograničili njihovi učinci na

turizam Prvi korak za upravljanje krizom i smanjivanje njezinog nepovoljnog učinka na turizam je razumijevanja vrste

krize ili prirodne katastrofe

Uzroci teškog rješavanja kriza Usprkos očigledne potrebe da se razumiju i kontroliraju učinci kriza i katastrofa to nije jednostavno za

menadžere zbog kaotične prirode kriza i nesigurnosti koje ih okružuju Krize su uvije nepredvidive i teško ih je kontrolirati Uzroci za teško rješavanja krize eže u:

o Pritisku kratkog vremenao Mogućnosti ograničenog kontroliranjao Visokoj nesigurnosti

GLAVNI PROBLEMI vezani uz krizu:o Kada kriza dugo traje – teško se kontrolira (npr. politički nemiri i nesigurnosti u Izraelu)

12

o Kada je kriza geografski jako raširena (kada je rasprostranjena pojava te krize diljem svijeta ili u raznim regijama unutar jedne države) (npr. boles kravljeg ludila u UK)

***Upravljanje krizom i definiranje kriznog menadžmenta Upravljanje krizom u užem smislu ili ovladavanje krize obuhvaća aktivnosti koje se odnose na djelovanje za

vrijeme krize Krizni menadžment je proces upravljanja krizom Definicija KM: krizni menadžment obuhvaća strategije, procese i mjere koje se planiraju primjeniti u cilju

sprečavanja izbijanja krize i svladavanja njezinih posljedica KM je proces utvrđivanja i planiranja što i kako da se odgovori na krizu, kao i postupaka i planova ako se kriza

dogodi KM je aktivnost usmjerena na ovladavanje situacije opasne za opstanak (poduzeća), planiranje i provođenje

mjera za osiguranje daljnjeg razvoja Nema čarobne formule ni definicije kojom bi se mogla predvidjeti kriza i tako upravljati tom krizom Jako je važno da menadžeri i vlasnici organizacija moraju biti svjesni mogućnosti izbijanja raznih vrsta kriza te

da budu spremni proaktivno djelovati kako bi se smanjili negativni učinci tih incidenata (menadžeri moraju prikupljati podatke, promatrati da li postoje kakvi signali da bi se kriza mogla dogoditi, utvrditi njihove uzroke, izraditi mkt krizne planove, formirati krizne timove i uspostaviti dobre veze sa službava javnog priopćavanja i medijima)

3 temeljne faze upravljanja krizom1. Preventivno djelovanje – uočavanje simptoma, presretanje krize (uvođenjem mjera opreza, prevencije)2. Identifikaciju krize – prepoznavanje djelovanja (da li je kriza nastupila i koje snage?)3. Reaktivno upravljanje krizom tj. ovladavanje krize, borba s krizom (što učiniti da bi se uspješno izašlo iz krize) Stupanj ovladavanja krizom ovisi o tome u kojoj fazi je ona identificirana i u kojoj fazi se započinje s kriznim

menadžmentom Važno je u što ranijoj fazi prepoznati krizu, prevladati krizu i krenuti prema novom uspjehu Prelazaka iz jedne razvojne faze u drugu znači krizu Kriza je nezaobilazni dio razvoja

Uloga menadžera u suvremenom turizmu U suvremeno doba menadžeri se trebaju pomaknuti (otkloniti) od, do sada prevladavajuće reaktivne

paradigme, na proaktivnu koja se bavi promjenama i kaosom Prema je krize i katastrofe teško predvidjeti njihove posljedice se mogu smanjiti dobrim menadžerskim

odlukama, ukoliko su one pripremljene i prije izbijanja samog incidenta Premda krize i prirodne katastrofe ne mogu biti zaustavljene, njihove utjecaje mogu ograničiti menadžeri iz

javnog i privatnog sektora Planiranje strategije u slučaju neželjenih događaja može pomoći organizacijama i turističkim destinacijama

da smanje učinke iznenadnih događaja Menadžeri imaju ključnu ulogu u kriznom menadžmentu Menadžeri moraju:

o Identificirati i razumjeti mega trendoveo Proaktivno djelovati, a ne reaktivno

Zato se mora posebna pozornost pridati KM-u što uključuje izradu strategije KM-a koja je posebno fokusirana na obrazovanje i stručno usavršavanje osoblja tako da su pripremljeni za svaki incident i mogu odgovoriti brzo, pouzdano, prikladno (odgovarajuće za situaciju) i na taj način minimizirati štete i gubitke

Pozitivni učinci primjene strategije KM-a – primjenom strategije KM-a:

13

Neke se potencijalne opasnosti mogu potpuno izbjeći ili se mogu minimalizirati njihovi učinci, ako se pravodobno poduzmu adekvatne mjere predviđene strategijom

Mogu se izbjeći stanja konfuzije i dupliciranja nopora za svladavanje krize, čime se postiže veće učinkovitost u rješavanju krize

Mogu se izbjeći potencijalne opasnosti od panike i stresa primjenom kriznog komunikacijskog plana, kao jednog od ključnih elemenata strategije KM-a

Nužnost strateškog planiranja za krizne situacije U izvanrednim situacijama (kriza, katastrofa) vrlo je važno imati razrađenu strategiju upravljanja za takve

situacije Svaka kriza ima svoje specifičnosti i zahtjeva specifične strategije koje moraju biti primijenjene na: one krize

koje iznenada izbiju i naglo prestaju, za razliku od onih koje imaju produženo vrijeme trajanja

3 glavne faze kriznog menadžmenta1. Faza prevencije i planiranja, proaktivno djelovanje – u toj fazi dolazi do razvoja strategije i planova2. Faza implementacije (primjene) – neposredno nakon izbijanja incidenta u kojoj se primjenjuju planirane

aktivnosit mjere te nastavak kontinuirane implementacije tih aktivnosti kako bi se smanjila ozbiljnost krize3. Faza evaluacije (vrednovanje učinaka) – dug oporavak, koji omogućava sagledavanje posljedica te buduće

strateško planiranje za poslovanje ili za turističku destinaciju Sve 3 faze strateškog KM-a moraju biti fleksibilne uz mogućnost stalne modifikacije ovisno o okolnostima

Uloga medija u kriznom menadžmentu Uloga medija u KM-u toliko je važna da čak i manja situacija može prerasti u katastrofu zbog medijskog

izvještavanja Mediji mogu potaknuti eskalaciju krize i pridonijeti da se manji incident pretvori u kriznu situaciju (npr.

sezonalistička objava o pojavi ptičje gripe u RH, vijest kasnije demantirana) Slabe komunikacijske strategije mogu još više pogoršati djelovanje krize Medijskim izvještavanjem o krizi moraju se dati točne i konzistentne informacije javnosti Izvještavanje mora biti brzo i konzistentno U suštini novinarskog posla je da izvještavaju što brže o novonastalim situacijama, a ukoliko krizni tim ne

dostavi informacije netko drugi će dati informacije za medije Vrlo velika uloga medija vidi se i u usmjeravanju veće pozornosti tijela državne uprave i drugih donositelja

političkih odluka, čime se može potaknuti brži oporavak od krize Vrlo je velika uloga medija u obnavljanju imidža destinacije ili organizacije, te u vraćanju povjerenja Osnovni problem s medijima je vrijeme odgode objave od trenutka izbijanja krize U turizmu je vrlo važna uloga NTO-a koji ne samo da promoviraju zemlju i predstavljaju je na stranim

tržištima, već bi trebali u takvim situacijama preuzeti važnu ulogu u KM-u (npr. nakon tsunamija u istočnoj Aziji PATA je objavila slogan „Turisti ako nam doista želite pomoći – dođite i posjetite nas“)

Istraživanja su pokazala da je pripremljen plan krizne komunikacije znatno jeftinija opcija nego što li je trošak koji slijedi nakon smanjenja turističkog prometa i turističke potrošnje

Priručnik za kriznu komunikaciju Krizna komunikacija je ključni element procesa KM-a Krizna komunikacija je proces, nakon što je kriza već počela, koji se poduzima u cilju smanjivanja njezinih

negativnih učinaka za organizcije ili destinacije koje su joj izložene Zahtijeva promtno donošenje odluka i protumjera korištenjem svih raspoloživih komunikacijskih sredstava s

ciljem upravljanja krizom u što pozitivnijem pravcu Budući da se svaka kriza razlikuje, svaka od njih ima svoje nove izazove – neke zahtijevaju brže odgovore od

drugih, neke zahtijevaju izravnu komunikaciju s turistima (npr. putem društvenih mreža ili e-maila), neke traže tradicionalna sredstva priopćavanja

14

U Priručniku za kriznu komunikaciju u turizmu UNWTO-a konkretni predlošci informacija za medije za 17 mogućih kriznih incidenata (potres, požar u prirodi ili turističkom objektu, erupcija vulkana, tsunami, uragan, poplava, zrakoplovna nesreće, željeznička nesreća, otmica turista, teroristički napad, svinjska gripa, otrovanje hranom i sl.)

Zajedničko za sve komunikacijske strategije je:o Što brže izvještavanje o stvarnom događajuo Točne informacijeo Uvjerljive i objektivne informacijeo Transparentne informacije tako da pružatelji usluga i turisti mogu djelovati prema dobivenim

informacijama; turisti mogu korigirati svoje ponašanje da bi osigurali svoju osobnu sigurnost; znatno je lakše s informacijama o tehnološkom incidentu (npr. o zrakoplovnim nesrećema) jer te krize imaju definiranu točku početka i završetka, ponekad i u nekoliko minuta trajanja

Svaka kriza je specifična i ima neočekivane posljedice, te je potrebno korigirati plan strategije KM-a

Strateški plan KM-a mora sadržavati: točne informacije o učincima krize pregled aktivnosti koje se moraju poduzeti i vremenski raspored tih aktivnosti oznaku osoba zaduženih za donošenje odluka korisne informacije za javnost

ukoliko se unaprijed ne pripremi plan krizne komunikacije posljedice i štete krize su mnogo dugotrajnije i veće

premda se posljednjih godina izrađuju planovi krizne komunikacije, uočavaju se velike razlike među njima; zajedničko im je da imaju tim za KM i posebni tim za KK

Najčešće pogreške u KK: brzopleto donošenje odluka, bez podataka i potvrde izjava, neuvjerljivost izjava pretjerana reakcija – nije dobro komentirati što se ne zna točno izostanak komentara – ako izostane komentar, klijenti gube povjerenje prikrivanje podataka izostanak suosjećanja za tragedije okrivljavanje drugih nedostatak timskog rada pretjerano davanje informacija ili premalo (npr. požar na Vinodolskoj rivijeri 2012. – nisu davane informacije

o sigurnosti Jadranske magistrale)

Pravila (upute) ispravne krizne komunikacije u turizmu utvrdite organizaciju koja je stvarno najviše kompetentna za izvještavanje o krizi – to ne mora biti vaša org. osigurajte povjerenje publike koristeći pouzdane kanale informiranja odgovarajte gostima korištenjem istog medija – e-poštom, društvenim mrežama... stalno ponavljajte poruku – jednom objavljena može se nekoliko puta ponavljati, ne interpretirajte osnovnu

izjavu za javnost osigurajte sve relevantne i provjerene informacije o incidentu formulirajte jasnu poruku točnost informacije – raspolažite s točnim podacima i nemojte ih mijenjati osigurajte transparentnost – kontaktirajte sve koji su uključeni u donošenje odluka osigurajte iskrenost – ako se izjavi da nema komentara ostavlja se dojam da se kriju još strašnije činjenice osigurajte dostupnost odgovarajte brzo

15

osigurajte stalno nadopunjavanje informacija novim činjenicama osigurajte suradnju s medijima zadržite hladnokrvnost kreiranje politike KK – izrada strateškog plana KM-a i imenovanje odgovornih osoba, priprema pisane

obavijesti za medije i pisanih procedura kada nastupi kriza kreiranje tima za KM – utvrđivanje odgovornosti i procedura, utvrđivanje članova tima, potrebno je imati

pisanu uputu s procedurama kada kriza nastupi te interni dokument o provedbi strategije kreiranje tima za KK – utvrđivanje odgovornosti i procedura utvrđivanje procedura za osoblje utvrđivanje glavnih skupina kojima su namijenjene poruke utvrđivanje politike i procedura za odnose s medijima – tiskanje izjava za tisak, press releasses, činjenica i

podataka, najčešćih pitanja i odgovora... određivanje glasnogovornika

SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA U MT Eurostat – za turizam u EU UNWTO – podaci o turizmu u svijetu (međunarodnom) ***osnovni izvori statističkih podataka – UNWTO i Eurostat Podatak o ostvarenom broju noćenja je bolji od podatka o dolascima turista premda ni prvi nije potpun zbog

neprijavljenih i neregistriranih boravaka

Glavni izvori podataka u MT prema sadržaju istraživanja:1. Međunarodna istraživanja u turizmu – kvalitativni podaci2. Statistički podaci o MT – kvantitativni podaci

Glavne vrste podataka prema izvorima1. Primarni podaci – prikupljeni vlastitim snagama npr. tržišna istraživanja (međunarodna)2. Sekundarni podaci – podaci prikupljeni od nekog drugog; u turizmu npr. statistički podaci u smještajnim

kapacitetima, na graničnim prijelazima i sl.

***Kriteriji koje moraju zadovoljiti podaci1. Točnost (u MT se jako razlikuju – način pisanja novčanih jedinica npr.)2. Pravodobnost / aktualnost (u turizmu kasne, posebno međunarodni; do 2 godine)3. Pouzdanost

Što se istražuje u MT? Turistička potražnja – najviše (broj, razna obilježja, struktura...) Turistička ponuda – broj, obilježja, struktura... Ekonomski učinci turizma: prihodi i rashodi

Zbog interdiscipliniranosti karaktera turizma – također i čitav niz pokazatelja iz ostalih područja (promet, kultura, trgovina...)

Izvori sekundarnih podatakaVrsta organizacije koja provodi prikupljanje,

obradu i objavljivanje Naziv organizacije Gdje se objavljuje

Međunarodne organizacije općeg karaktera UN, OECD i sl. Tiskane publikacije, web,

16

baze podatakaTurističke organizacije

(međunarodne; i nacionalne i druge npr. MT)UNWTO, WTTC, ETC, CLIA, NTO

(DZT, HTZ, ANTO i sl.)Tiskane publikacije, web,

baze podataka

Znanstveno obrazovne institucije Acta Turistica, Turizam, Tourism Management

Znanstveni časopisi (Science Direct, Hrčak)

Konzultantske tvrtke, statistički uredi EUROSTAT, DZS i sl. Međunarodna istraživanja u turizmu

Tko provodi međunarodna istraživanja u turizmu? Statistički uredi NTO / ministarstva (NTA) Međunarodne organizacije: Eurostat, Europska komisija EU, ETC Instituti ili konzultantske tvrtke

Tko koristi rezultate međunarodnih istraživanja u turizmu? Touroperatori i turističke agencije Hotelski lanci Lokalne, regionalne, NTO i ministarstva (naročito iz onih receptivnih zemalja koje posjećuju turisti određenih

zemalja ili emitivnih područja) Međunarodne organizacije u turizmu Znanstvene i stručne organizacije Studenti, stručnjaci u turizmu...

Vrste istraživanja u turizmu prema učestalosti1. Kontinuirana (stalna)

Ponavljaju se svake godine Metodologija se uglavnom ne mijenja Mogu se utvrđivati promjene + trendovi Najčešća promjena – da se povećava uzorak i da se dodaju nove zemlje, npr: RA (RaiseAnalyse), IPS,

WTM / ETM, Tomas, IFS2. Povremena

ETM Internet Prema različitim potrebama: za neke tržišne segment i za neke SOT (omladinska putovaja, krstarenja,

wellness, golferi, avanturisti...)

Gdje se provodi anketiranja u MT? Za vrijeme putovanja: u prijevoznom sredstvu (IPS, IFS) U receptivnim zemljama: u destinaciji / mjestu provođenja odmora ili u smještajnom objektu (Tomas) ili na

lokalitetu (Tomas ZG) U emitivnim zemljama: najbolji rezultati, ali najskuplje – u mjestu stalnog boravka; u kućanstvima (WTM,

ETM, RA, Eurobarometer)

Kako se provodi anketiranje? Osobno – intervju (face to face) Telefonski Internetom Dodjeljivanjem

17

Dopisno

Što je rezultat istraživanja? Kvantitativni podaci obujam pojedinih vrsta putovanja (kratka-duga; poslovna, odmor, VFR)*** Kvalitativni podaci obilježja putovnja tzv. travell paterns (motivacija, informiranost, sociodemografska

obilježja i sl.)

Najpoznatija istraživanja u turizmu UNWTO: TourismVision, Market Trends IPK: ETM, WTM ReiseAnalyse ETC: Tourism Trends for Europe EU: Eurobatometer Britanski statistički ured BTT – IPS IT: TOMAS – Stavovi i potrošnja turista u RH

IPK International ETM (***European Travel Monitor) – pregled putovanja Europljana od 1988. (kontinuirano istraživanje) WTM (***World Travel Monitor) – svjetski pregled putovanja od 1995. (kontinuirano istraživanja) European Internet Travel Monitor – 1999.

ETM Pregled putovanja Europljanja Provodi se kontinuirano od 1988. (24 godine) Najveće kontinuirano istraživanje o: obilježjima turističke potražnje i ponašanju Europljanja na

putovanjima u inozemstvo (outbound putovanjima) Ovim istraživanjem se proučavaju:

o putovanja Europljanja starijih od 15 godinao putovanja u inozemstvo (outbound)o zadnja 3 putovanja u inozemstvo u proteklom razdoblju, sva putovanja pojedinca u 1 godinio sva višednevna putovanja koja traju minimalno 1 noćenje, max do 3 mjeseca (predmet

istraživanja su putovanja, ne ispitanici)o sve vrste putovanja: odmor, posao, VFR i drugi razlozi npr. vjerska, zdravstveno-preventivna,

privatna, ali ne zaposlenje i ne dulje obrazovanje

***WTM / ETM podaci koji se prikupljaju:

o ukupan broj putovanja i broj noćenja u inozemstvu (prema: vrstama putovanja, receptivnim tržištima, tržišnim segmentima...)

o sociodemografski profil putnika (dob, spol, zaposlenje...)o obilježja putovanja (duljina trajanja, potrošnja, odredište, svrha, motiv, aktivnosti u destinaciji,

učestalost putovanja tijekom godine, vrsta prijevoza...)o zadovoljstvo odmorom, ...

instrument istraživanja: upitnik (standardiziran, preveden na 30 jezika, prilagođen elektroničkom čitanju) upitnik se ispunjava odmah – 1-2 tjedna nakon povratka s putovanja (svježa sjećanja – minimizira se

gubitak informacija uslijed zaborava; za razliku od drugih anketiranja koja se provode tek na koncu godine, pa se obično zaborave kraća putovanja)

***ReiseAnalyse Kontinuirano istraživanje od 1970. (42 godine)

18

Proučava: putovanja stanovnika Njemačke (14+) i putovanja na odmor: u zemlji i inozemstvu; i to 2 skupine putovanja na odmor: kratke odmore (2-4 dana) i putovanja dulja od 5 dana

Anketiranje se provodi u kućanstvu 1x godišnje (siječanj), a od 2007. i internetom 2x godišnje Metoda istraživanja je face to face (oko 8000 intervjua) Razdoblje anketiranja: početkom godine za sva putovanja u prethodnoj godini ( 1x godišnje za sva putovanja

u prethodnoj godini – sjećanje?!) RA analizom se istražuju različita obilježja putovanja Njemaca na odmor: opisuje njihovo ponašanje tijekom

odmora, njihove motive i interese, stavove o putovanjima... RA analiza proučava strukturu i veličinu njemačkog tržišta putovaja i trendove, organizaciju putovaja

Njemaca u zemlju i inozemstvo, motivaciju i očekivanja Njemaca, vrste odmora i aktivnosti na putovanju Rezultat istraživanja: i dalje prisutan trend rasta putvanja Njemaca (s 63,4 mil na 70,3 mil u 2011.) Hrvatska im je 2010. bila na 5. mjestu, 2011. je pala na 7. mjesto

***IPS – International Passenger Survey (BTT – British Travel Trends) Kontinuirano istraživanje od 1961. – 51 godina*** Provodi ga Nacionalni statistički ured UK Istržuje obilježja putovanja iz + u UK: britanskih građana u inozemstvo te inozemnih putnika u UK Analiziran se više od 110 varijabli Anketira se oko 300 000 putnika na ulasku i izlasku u/iz zemlje na svim vrstama prijelaza (316 000 u 2010.) Obuhvat - inozemni i domaći putnici na graničnim prijelazima: sve vrste graničnih prijelaza (luke, aerodromi,

tunel) te putnici na ulasku u zemlju i izlasku iz zemlje Veličina uzorka – anketira se - oko 300 000 putnika Metoda istraživanja – 300 000 intervjua (face to face) Razdoblje anketiranja – svaki mjesec, a obrada rezultata kvartalno, godišnje – usporedba s RA!!! Rezultate koriste vladine organizcije, statistički uredi, NTO, konzultantske tvrtke, touroperatori... Ciljevi istraživanja – prikupljanje podataka o:

o Turističkoj potrošnji – zbog utvrđivanja njezina utjecaja na BDPo Obilježjima posjetitelja UK tijekom godine i utvrđivanje promjena trendova – zbog kreiranja turističke

politike UKo Obilježjima putovanja Britanaca u inozemstvo – utvrđivanje promjena i trendova – zbog kreiranje

turističke politike receptivnih zemalja, info važne za touroperatore

***IFS – In-Flight Survey (USA) In flight survey – putnici u zračnom prijevozu u SAD Istražuje: putovanja u zemlji (u SAD), putovanja rezidenata u inozemstvo, putovanja nerezidenata u

inozemstvo iz SAD Kontinuirano mjesečno od 1983. (29 godina) Provodi ga Ured za turizam i putovanja (OTTI – Office of Travel and Tourism Industries) koiji djeluje kao

posebna služba pri Američkom ministarstvu trgovine (US Department of Commerce) Uzorak: anketira se oko 80 000 kućanstva u SAD Metoda istraživanja: stjuardese dijele upitnike tijekom leta Ciljevi istraživanja: sociodemografska obilježja, obilježja putovanja, potrošnja na putovanjima, planiranje

putovanja, diferencijacija turističkog proizvoda...

Eurobarometer Kontinuirano istraživanje o kvaliteti života u EU Turizam se istražuje povremeno (dugo zapostavljen) Posljednjih godina posebna područja interesa stav stanovništva EU prema proširenju regije, strah od

terorizma, euro... Provodi se 2x godiđnje (proljeće i jesen) Ispituje se populacija starija od 15 godina u EU

19

Istražuju se njihovi stavovi o: političkim prilikama, socijalnim problemima i kulturnim navikama Europljana te povremeno neke druge teme (položaj omladine u EU, odnos prema zaštiti okoliša, prema euru, poljoprivredi...)

Survej on the attitudes of Europeans towards tourism (Obilježja putovanja stanovnika EU)o Provodi se među građanima +15 godina u 27 zemalja EU + 5 zemalja kandidata (RH, Turska,

Makedonija, Norveška i Island)o Uzorak: preko 30 000 odabran slučajnim odabiromo Metoda: 70% telefonski i 30% osobnih intervjuao Proučava se: profil putnika u 2010., obilježja putovanja (duljina trajanja, prijevozno sredstvo...) te

potiv putovanja i izvor informacija i sl.

Ostala istraživanja u MT Omladinska putovanja: Svjetski savez za organizaciju studentskih, obrazovnih i drugih turističkih putovanja,

WYSETC (World Youth Student & Educational Travel Confederation) Luksuzna putovanja: ILTM (International Luxury Travel Market) Pomorska krstarenja: Međunarodno udruženje organizatora krstarenja, CLIA (Cruise Line International

Association)

STATISTIČKI PODACI O MTNacionalni podaci o turizmu u RH

Kako se RH prilagođava međunarodnim standardima u turizmu?o Od 1995 provodi se NOVA klasifikacija smještajnih kapaciteta u RH prema međunarodnim

standardima kvalitete: prelazi se sa slovnih oznaka na zvjezdice; nova valorizacija kategorijao Usklađivanje rada DZS prema standardima EUROSTATA, UNWTO-a i Statističkog ureda UN-a

Domaći izvori sekundarnih podataka u turizmu: DZS, MT, HTZ, Institut za turizam, EF, HGK, HOK, jedinice lokalne samouprave, udruge i sl.

***Vrste smještajnih kapaciteta od 2002. u RH Privatni turistički smještaj (kućanstva – apartmani, kuće za odmor i kamp jedinice) Kolektivni turistički smještajni objekti

o Hoteli i slični objekti (hoteli, vile i aparthoteli; hotelska naselja, apartmanska naselja, pansioni, prenoćišta, moteli...)

o Ostali kolektivni smještajni objekti (odmarališta, kampovi, omladinski hosteli...)o Specijalizirani (lječilišta, planinski i lovački domovi, javna prijevozna sredstva...)

Usporedba praćenja podataka u RH i međunarodnoj statistici Komercijalni – kolektivni smještajni kapaciteti:

o Komercijalni – svi u kojima se naplaćuju noećnja i službeno prijavljuje boravak gostiju (kolektivni + privatni)

o Kolektivni – NE odnose se na privatne sobe, apartmane te stanove i kuće za odmor (prate se u međunarodnoj statistici***)

Privatni smještajni kapaciteti (ne prate se u međunarodnoj statistici***)o Sobe, apartmani i kuće za odmor-kućanstvao Kamp jediniceo Seljačko kućanstvoo Siva ekonomija – stanovi i kuće za odmor tzv. vikendice

Broj postelja ukupno - u međunarodnoj statistici se prate stalne, a to su bez pomoćnih

20

VRSTE MEĐUNARODNIH PODATAKA O TURIZMU

Koji podaci se analiziraju o turizmu u svijetu? (***kratice) Međunarodni turistički dolasci (po zemljama – razine: u svijetu, po regijama, po receptivnim zemljama)

o TF – International tourist arrivals at frontiers (excluding same-day visitors) = međunarodni turistički dolasci na graničnim prijelazima koji isključuju izletnike

o VF – International visitor arrivals at frontiers (including tourists and same-day visitors) = dolasci posjetitelja na graničnim prijelazima koji uključuju izletnike

o TCE – International tourist arrivals at collective tourism establishments = dolasci turista u kolektivnim smještajnim kapacitetima

o THS – International tourist arrivals at hotels and similar establishments = dolasci turista u hotelima i njima sličnim vrstama smještaja

o VFR – Visitins Friends & Relatives - neregistrirani, neprijavljeni dolasci, siva ekonomija Prihodi od turizma (za receptivna tržišta) Rashodi od turizma (za vodeća emitivna tržišta)

***Što se najčešće analizira o turizmu u svijetu?***Kvantitativni podaci:

Kretanje međunarodnih turističkih dolazaka globalno Prostorna distribucija međunarodnih turističkih dolazaka Vodeće turističke destinacije u svijetu Kretanje prihoda od turizma globalno Prostorna distribucija prihoda od turizma u svijetu Vodeće emitivne zemlje svijeta i sl.

Glavni izvori statističkih podataka o MT UNWTO – publikacije + web WTTC – World Travel & Tourism Council (Svjetsko vijeće za putovanja i turizam***) Eurostat – Statistički ured EU ETC – European Travel Commission (Europska turistička komisija***) DG Enterprise & Industry – Tourism (u EU) (Glavna direkcija za poduzetništvo i industriju – sektor turizam)

Baza podataka UNWTO International inbound tourism (receptivni turizam) – visitors, tourists, same-day visitors, cruise visitors Arrivals by region (5 regija prema UNWTO-u): Africa, America, Europe (Turska, Izrael, Rusija), Asia & Pacific,

Middle East (Egipat) Arrivals by mode of transportaion: air, road, rail, sea Arrivals by purpose of visit: leisure, recreation and holidays, business and professional, other Nights and length of stay: inbound in H&S + domestic in H&S; inbound in CE (collective) + domestic in CE Acommodation: number of rooms in H&S, number of bed-places in H&S Payments: international tourism receipts; international tourism expenditure

Treba imati na umu da je različiti obuhvat statističkih podataka po pojedinim zemljama, jer neke prate:o Dolaske svih putnika na granicu (UK)o Većina bilježi dolaske turistia na granicu (Poljska, Grčka,...)o Neke bilježe dolaske turista u svim smještajnim kapacitetima (RH, Njemačka...)o A neke samo u H&S (Monako)

Problem je međusobna (ne)usporedivost podataka između pojedinih zemalja

21

Izvori međunarodnih podataka o turizmu EU Eurostat DG Enterprise & Industry

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE U TURIZMU MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE U SVIJETU DANAS

Veliki br. Međunarodnih organizacija Proces globalizacije potiče međunarodno udruživanje Internet olakšava njihovu pojavu i potiče nastanak ali otežava sistematizaciju Krajem 19. st. – PRVA MO: 1898. AIT-strukovna u turizmu – povezivanje istovrsnih subjekata (Međunarodni

turistički savez) Početak 20. st. - prve značajne međunarodne organizacije ( relativno kasno):

POLITIČKOG KARAKTERA 1919. g. LIGA NARODA (utemeljena zbog očuvanja mira u svijetu)

SOCIJALNOG KARAKTERA 1919. Međunarodna organizacija rada 1927. Međunarodno udruženje za socijalnu sigurnost

Nisu bile EKONOMSKOG KARAKTERA Uzrok: svjetskim tržištem dominira nekoliko jakih kapitalističkih zemalja=imperijalističkih sila

POJAVA MEĐUNARODNIH EKONOMSKIH ORGANIZACIJA U drugoj polovici 20. st. Pojavile su se prve međunarodne ekonomske organizacije koje su odredile razvoj

svjetskog tržišta Osnovane su zbog:

- Reguliranja plovidbe rijekama i morima (Sueski kanal, Dunav)- Ujednačavanja postupaka razmjene informacija i vijesti- Zaštita autorskih prava i industrijskog vlasništva

UNIVERZALNE: 1944. - Svjetska banka, MMF...

REGIONALNE: 1948. OEEC (Organizacija za europsku ekonomsku suradnju); SEV (Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć) 1949. Europska zajednica za ugljen i čelik 1949. Vijeće Europe

Razvoj PRVIH organizacija u TURIZMU i počeci njihova povezivanja Prve organizacije u turizmu javljaju se 60-ih i 70-ih godina 19. st. – emitivnog i receptivnog karaktera:

alpinistički klubovi, touring-klubovi, biciklistički klubovi i slične emitivne organizacije te turistička društva i slične receptivne organizacije

Krajem 19. st. te organizcije počinju se povezivati na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini PRVA MEĐUNARODNA STRUKOVNA organizacija u turizmu: 1989. AIT (Međunarodni turistički savez)

(***najstarija)

Povezivanje u turizmu početkom 20.st. Emitivne i receptivne društvene organizacije povezuju se u regionalne i nacionalne saveze Povezuju se iste struke u ponudi (na regionalnoj, nacionalnoj, međunarodnoj razini) npr. u Americi:

o 1919. NRA (Američko nacionalno udruženje resotorana; National Restaurant Association)

22

o 1919. AH&LA (Američko udruženje hotela i drugih vrsta smještaja; American Hotel & Lodging Association)

Dinamika povezivanja u turizmu u 20.st. Sporadično povezivanje nakon 1. svjetskog rata Masovno povezivanje nakon 2. svjetskog rata – u svim područjima i na svim razinama, pa i u turizmu (nakon

što započinje dinamičan rast turizma) Intenzivno povezivanja od 1980-ih godina

Povezivanje u turizmu u 21.st. Danas djeluje velik broj međunarodnih organizacija u turizmu i za potrebe turizma: svakodnevno „niču“ nove

organizacije, a stare se povezuju, okrupnjavaju ili nestaju Na promjene u integracijama utječe: tehnološki napredak, kompjuterizacija, intenziviranje globalizacijskih

procesa i rast turizma Zbog interdiscipliniranosti karaktera turizma nemoguće je obuhvatiti sve međunarodne organizacije povezan

s turizmom

RAZLIČITOST obilježja međunarodnih organizacija proizlazi iz razlika u: Razlozima osnivanja tj. ciljevima i interesima koje trebaju riješiti (npr. UNWTO vs. BLUE FLAG) Opsegu tema kojima se bave (npr. UN vs. CLIA) Veličini – broju članova (npr. PATA vs. HOTREC) Važnosti – u svijetu, u području djelovanja (npr. UN vs. CTO) Snazi utjecaja – u nekom području ili u regiji (npr. UNESCO vs. Ecovast)

Iz tih različitosti proizlazi otežano sistematiziranje ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA

Subjekti – međunarodni Osnivanje: zbog zajedničkih ciljeva i interesa te na temelju dokumenata (ugovor, konvencija, izjava ili drugi

akt) Unutarnje ustrojstvo – imaju osnovne organe (skupštinu, izvršni odbor) i pomoćne organe (stalna i

povremena tijela) Administracija – imaju svoj administracijski aparat / službu Financiranje – imaju vlastiti proračun koji se puni iz članarine, fondova, donacija i sl. Donošenje odluka – unaprijed propisano: nadglasavanjem, konsenzusom, prema statusu članice

PRAVNI OKVIR KARAKTERISTIČAN ZA MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE UGOVORI:

Bilateralni-2 strane Multilateralni- više

SUBJEKTI: Međunarodni ugovori imaju prednost pred domaćom legislativom, posebice u slučaju kolizije Vrste: ugovori, rezolucije (pismeni zaključak), deklaracije (službena izjava o temeljnim načelima),

preporuke, protokoli (sporazumi), kodeksi (skup načela)

MO u turizmu = MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SU ZAJEDNICE VIŠE MEĐUNARODNIH SUBJEKATA, OSNOVANE MEĐUNARODNIM UGOVORIMA, KOJE IMAJU VLASTITE ORGANE, A SLUŽE POSTIZANJU ZAJEDNIČKIH CILJEVA I INTERESA.

***PODJELA U TURIZMU Prema broju članica: bilateralne i multilateralne Prema geografskom području djelovanja: regionalne i univerzalne (svjetske)

23

Prema gospodarskom području djelovanja: specijalizirane i opće Prema karakteru članica: mješovite (nevladine) i međudržavne (međuvladine)

VAŽNOST MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA ZA TURIZAM:MO predlažu i donose na međunarodnim konferencijama i autonomno::

1. razne međunarodne ugovore - npr. reguliraju poslovanje t.a. i prijevoznika2. propise o zaštiti prava putnika - bescarinski uvoz osobnih predmeta, prijevoz putnika i prtljage u svim

vrstama prijevoza3. međunarodne konvencije i ostale međunarodne dokumente (sporazume, deklaracije, rezolucije, protokole...)4. i brojne druge mjere kojim unapređuju razvoj turizma u svijetu

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE POVEZANE S TURIZMOM

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE POVEZANE S TURIZMOM ORG. OPĆEG KARAKTERA MEĐUNARODNE TURISTIČKE ORG. KOJE SE BAVE TURIZMOM SPECIJALIZIRANE ZA TURIZAM UNIVERZALNE REGIONALNE SVJETSKE TUR. REGIONALNE TUR. MEĐUNARODNE (UN, OECD) (EU, VE, OESS) ORG. ORG. STRUKOVNE ORG. UNIVERZALNE ORGANIZACIJE OPĆEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOMSpecijalizirane agencije UN-a

UNESCO – Organizacija Un-a za obrazvanje, znanost i kulturu WHO – Svjetska zdravstvena organizacija ILO – Međunarodna organizacija rada ICAO – Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo UNWTO – Svjetska turistička organizacija (od 26.12.2003.)

Programi pomoći UN-a koji se bave nekim aspektima turizma: UNDP – Program UN-a za razvoj – važan za slabije razvijene zemlje koje se pokušavaju razviti uz pomoć

turizma (UN Development Programme) UNEP – Program UN-a za zaštitu okoliša – u okviru tog programa programa potaknuti važni projekti za

turizam npr. projekt Plava zastava i projekt Zeleni globus (UN Environment Programme)

OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj Osnovana je s ciljem poticanja ekonomskog rasta u razvijenim i nerazvijenim zemljama Trajno se bavi turizmom, posebno turističkom politikom!***

REGIONALNE ORGANIZACIJE OPĆEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOMU Europi:

EU – Europska unija (stiulira određene oblike turizma: kulturni, omladinski, seoski...) VE – Vijeće Europe (***bavi se između ostalog i održivim razvojem i okolišem, promovira kulturne itinerere

nekoliko zemalja) SEI – Srednjeeuropska inicijativa (također ima posebnu Radnu skupinu za turizam)

24

Radna zajednica Alpe Jaran OESS – Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (periferno se bavi turizmom kao čimbenikom mira i

sigurnosti) AII – Jadransko-jonska inicijativa JER – Jadranska Euroregija

U drugim regijama u svijetu: Arapska liga CARICOM – Zajednica karipskih zemalja

MEĐUNARODNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE SPECIJALIZIRANE U TURIZMU Svjetske (univerzalne) međunarodne turističke organizacije

o UNWTO (Svjetska turistička organizacija UN-a; World Tourism Organization)o WTTC (Svjetsko vijeće za putovanja i turizam; World Travel & Tourism Council)

Regionalne međunarodne turističke organizacije***o U Europi: ETC (Europska turistička komisija***)o U drugim regijama:

PATA (Azijsko-pacifičko turističko okruženje) CTO (Karipska turistička organizacija) COTAL (Latinsko-američka turistička organizacija)

Međunarodne strukovne turističke organizacije (velik broj) (znat barem 2 po područjima***)o Usluge smještaja i prehrane: IH&RA (Međunarodna udruga hotela i restorana); NRA (Nacionalno

udruženje restorana), EFCO (Europski savez kampova), IYHF (Međunarodni savez omladinskih hostela); AH&LA, HOTREC

o Usluge organizacije putovanja i prijevoza: UFTAA (Svjetski savez udruženja turističkih agencija); WATA (Svjetsko udruženje putničkih agencija), IFTO (Međunarodni savez touroperatora); ETOA (Europsko udruženje touroperatora); CLIA (Međunarodno udruženje organizatora krstarenja)

o Organizacija za zaštitu i prezentaciju resursa: ECOVAST (Europsko udruženje za sela i male gradove)o Stručnjaci u turizmu: FEG (Europski savez udruženja turističkih vodiča); AIEST (znanstvenici u

turizmu)

TURISTIČKA POLITIKA EU

Kada i gdje je počelo? (godine stvaranja EEZ, EZ, EU***) 1957. (***Rimskim ugovorima) EEZ – Europska ekonomska zajednica („mala Europa)

o Europska zajednica za ugljen i čelik (1951.)o Europska zajednica za atomsku energijuo Njemačka, Italija, Francuska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg

1973. EZo 1973. Danska, Irska i VB, 1981. Grčka, 1986. Španjolska i Portugal

1992. EUo 1992. Austrija, Finska i Švedska, 2004. Češka, Estonija, Litva, Letonija, Mađarska, Poljska, Slovačka,

Slovenija, Malta, Cipar, 2007. Bugarska i RumunjskaMotivi pridruživanja

Osiguranje gospodarskog rasta Usklađivanje gospodarske razvijenosti Povećanje životnog standarda stanovništva Povećanje sigurnosti tržišta

25

o To su sve CILJEVI EZ

***Važnost EU 27 u svjetskom turizmu 2011. O ostvarenih 385 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka u EU se ostvaruje 39% svjetskog turističkog

prometa (od 983 milijuna u svijetu) iskazanog brojem međunarodnih dolazaka Udio EU u ostvarenim prihodima od turizma također je dominantan i iznosi 37% (s ostvarenih 378 mlrd USD)

od 1030 mlrd USD ostvarenih u svijetu Vežina zemalja okrupnjenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima vodeća receptivna pa i emitivna

turistička tržištao Čak ih se 7 pozicionira među vodećih 15 receptivnih zemalja svijeta prema dolascima (Francuska,

Španjolska, Italija, VB, Njemačka, Austrija i Grčka)o Prema izdacima za turistička putovanja, među vodeće emitivne zemlje svijeta svrstava ih se 4 od 10

(Njemačka, VB, Francuska i Italija)

Ovisnost hrvatskog turizma o emitivnom turističkom tržištu EU RH je kao receptivna turistička zemlje prirodno i trajno upućena na EU kao najizdašnije emitivno turističko

tržište Udjel EU u inozemnom turizmu u RH 2011. – 55 milijuna noćenja (EU 15 55%, mlade EU 12 33%, ostale 12%)

Turistička politika EZ/EU u 20. st. Turizam je relativno kasno postao predmetom turističke politike EZ/EU-a: tek od 1980-ih Zašto?

o zbog teškog usklađivanja interesa zemalja EZ (različita turistička razvijenost, različite tradicije turizma)

o tek uključivanjem zemalja čije je gospodarstvo jako ovisno o turizmu (Grčka 1981., Španjolska i Portugal 1986.)

***Tijela zadužena za turizam u EZ/EU u 20. st. Europska komisija pri Europskoj komisiji: Turistička jedinica pri Glavnoj direkciji za poduzetništvo i

industriju (u okviru koje djeluje posebna Turistička jedinica) od 1986. djeluje Savjetodavni odbor za turizam (Tourism Advisory Committee) – obavlja isključivo

savjetodavnu ulogu i trajno surađuje s Turističkom jedinicom Europske komisije nekim aspektima turizma bave se također i: Glavna direkcija za okoliš (DG Environment) i druge glavne

direkcije, Eurostat i sl.

Evolucija zajedničke turističke politike EZ/EU početne inicijative u EZ tek od ranih 1980-ih – počinju se donositi dokumenti koji parcijalno rješavaju

pojedina pitanja u turizmu:o 1982. za zajedničku turističku politiku (prve smjernice)o 1986. jedinstveni europski akto 1990. pravne smjernice za putovanjao 1992. plan zajedničkih akcija u korist turizma

Intenzivnije – nakon Maastritskih sporazuma – od 1993.o ***Ugovor iz Maastrichta („Ugovor o osnivanju EU“ donesen 1991. I stupio na snagu 2003.) prvi puta

predviđa izravnu nadležnost Unije u turizmu (čl. 2 naglašava nužnost ostvarivanja: visoke razine zaposlenosti, rasta životnog standarda i kvalitete života stanovništva, kao i ekonomske i socijalne povezanosti među državama članicama; da bi se ti ciljevi ostvarili u čl. 3 navode se aktivnosti EU usmjerene u razvoj energetike i turizma te zaštite građana EU)

o 1996. Program pomoći turizmu „Philoxenia“o 1999. povećanje turističkog potencijala za zapošljavanje

26

Intenzivno – formiranjem aktivne jedinstvene turističke politike EU u 21. st. – od stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma 2009. i usvajanjem Madridske deklaracije na Turističkom forumu (14.4.2010.)

Zajednički stav u svim dokumentima za turizam i ciljevi turističke politike EZ/EU Svi dokumenti doneseni posebno za turizam isticali su golemu važnost turizma za:

o Nacionalna gospodarstvao Zapošljavanjeo Regionalno oživljavanje zaostalih područjao Socio-kulturne procese

Osnovni ciljevi turističke politike EZ/EU (3 glavna cilja***)1. Osiguranje gospodarskog prosperiteta2. Povećanje zaposlenosti3. Promicanje europskog jedinstva i zajedništva

***Izravne mjere turističke politike Potiče se razvitak: kulturnog, omladinskog, seoskog turizma i ostalih SOT-a Posebna pažnja posvećuje se:

o Unapređenju kvalitete uslugao Zaštiti turista kao potrošačao Očuvanju i zaštiti prirodne i kulturne baštine

Mjere: jedinstveni europski akt, turistički sektor-horizont, pravne smjernice putovanja, zelena knjiga o ulozi Unije u turizmu, program pomoći turizma...

***Mjere EU koje indirektno dotiču turizam (mjere koje se općenito donose u EU, a imaju utjecaj na turizam) Strukturni fondovi – financijski se podupiru brojni projekti koji nastoje smanjiti jaz između bogatih i

siromašnih u regiji Poticanje SME (malog i srednjeg poduzetništva) Kulturna politika (npr. Europska kulturna prijestolnica) Politika zaštite okolišta (npr. Ecolabel – ekološka oznaka za smještajne kapacitete, upravljanje brojem

posjetitelja tj. visitor & traffic management) Schengenski sporazum - državljani država u EU mogu se slobodno kretati po drugim članicama (bez

putovnice, osobne iskaznice); nepostojanje granica*** Stupnjevanje godišnjih odmora Razvoj informatičke tehnologije Mjere zaštite od nelojalne konkurencije Prikupljanje i standardizacija statističkih podataka Uvođenje eura (1.1.2002.)

Turistička politika EU u 21.st. Turizam je povezan s praktično svim gospodarskim i izvangospodarskim sektorima, u samom je središtu

interesa i nekih drugih multinacionalnih asocijacija na tlu Europe Vijeće Europe je donijelo niz dokumenata, osobito o turizmu i okolišu, turizmu i kulturi, održivom turizmu... Vijeće već niz godina promovira i tzv europske kulturne itinerere koji prolaze korz 2 ili više zemalja i

naglašavaju elemente povezanosti među njima U Europi se turizmom bave: specijaliziranje agencije UN-a (UNWTO, WHO, UNESCO, ILO, ICAO), OESS

(Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) Brojne analize proriču dobre perspektive u turizmu, unatoč tragičnim događajima izazvanih terorističkim

akcijama i drugim krizama i katastrofama Predviđa se određeno preusmjeravanje turističkih tokova i privremena supstitucija nekih prometnih

sredstava drugima, no opći trend postupnog daljnjeg rasta turizma nije upitan

27

Turizam je već odavno postao zakonitost suvremenom načina života, posebice u Europi gdje je njezin južni dio (Sredozemlje) ujedno i najvažnija receptivna turistička regija u svijetu

Izazovi s kojima se turizam suočava u EU od 2010. (EC) Posljedice ekonomske i financijske krize 2008. (Europljani nastavili putovati, ali u bliže destinacije i uz kraće

boravke u destinaciji; usporkos optimističnim prognozama UNWTO-a Europa se sporije oporavlja nego druge regije)

Prirodne katastrofe (npr. erupcija vulkana na Islandu 2010. – turoperatori izgubili 1 mlrd eura i smanjen je broj putovanja za 2 milijuna)

Porast konkurentnosti na europskom turističkom tržištu (javljaju se nove destinacije izvan Europe; Europa mora ponuditi visokokvalitetan turizam temeljen na konkurentskim prednostima, među kojima valja izvojiti raznolikost i izvanredno kulturno bogatstvo; posebno se treba orijentirati na ona emitivna tržišta koja predstavljaju glavni izvor potražnje za Europom)

Socio-demografske promjene (starenje Europljana, višak slobodnog vremena i raspoloživih financijskih sredstava, uključivanje u turizam i osoba s posebnim potrebama)

Klimatske promjene (nestašica izvora voda, pritisci na bio-raznolikost i kulturnu baštinu, smanjenje razine snježnog pokrivača u skijaškim odredištima, porast razine mora u primorskim destinacijama)

Informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT)

Nedostaci razvoja turizma u EU s kojima se suočava od 2010. Neprilagodljivost ponude, koja se teško i sporo adaptira na promjene, posebno mali i srednji poduzetnici, koji

dominiraju u turizmu (tzv. SME): zbog ograničenih financijskih sredstava, zbog nedostatka stručnog osoblja Sezonalnost turističkih kretanja koja uzrokuje: neoptimalno korištenje postojeće infrastrukture i osoblja GLAVNI PROBLEMI (izazovi) za suvremeni europski turizam su: starenje stanovništva i problem sezonalnsoti

Aktivnosti u EU usmjerene na razvoj turizma od 2000. Formirano je 5 posebnih radnih skupina (od 2000.) za pojedina važna pitanja u turizmu i to radne skupine za:

zaposlenost, kvalitetu turističkog proizvoda, održivi razvoj turizma, primjenu ICT, utvrđivanje standardiziranih pokazatelja u turizmu...

Organiziraju se tematske konferencije za turizam tzv. turistički forumu (od 2006.; do 2001. održano 7 Turističkih foruma): 2011. Konkurentnost europskog turizma; 2010. Europa kao vodeća turistička destinacija; 2009. Turizam i europsko gospodarstvo u krizi; 2008. Kvaliteta i održivost europskog turizma te trendovi potražnje; 2007. Održivo upravljanje turističkim destinacijama; 2006. Mogućnosti za nove poduzetničke aktivnosti u turizmu

Proglašava se europski dan turizma (od 2008.); do 2011. s temama posvećenih aktualnim problemima u turizmu: 2011. Industrijska baština, diferencijacija europske turističke ponude; 2010. Europska baština i kulturni itinereri u europskoj turističkoj politici; 2009. Umrežavanje i održivost europskog turizma; 2008. Mogućnosti korištenja sredstava fondova EU za turizam

Naglašava se važnost turizma u temeljnim dokumentima EU – nakon Maastrichta i u Lisabonskom sporazumu

***Važni dokumenti za turizam doneseni u 21.st. (+ mjere koje se u njima primjenjuju***)2000. donesen Lisabonski sporazum

2001. „Radimo zajedno za budućnost europskog turizma“o U tom dokumentu govori se kako najbolje iskoristiti potencijal turizma za povećanje konkurentnostio Dokument predstavlja prekretnicu za zapošljavanje u turizmu što je potaknuto 1999-te dokumentom

„Turizam i zaposlenost“

28

o U tom okviru, države članice, dionici javnog sektora i turizma usmjeravaju se na rješavanje 5 ključnih pitanja za turizam: informacije, stručno osposobljavanje, kvalitetu usluga, održivi razvoj i nove tehnologije

o U cilju svladavanja tih izazova Komisija predlaže sljedeće mjere za turizam: ostvarivanje bolje suradnje javnog i privatnog sektora u turizmu i ostalih sektora i djelatnosti indirektno uključenih u turizam; poticanje umrežavanja usluga; osiguranje financijske podrške za turizam kroz financijske instrumente EU; promicanje održivog razvoja; definiranje pokazatelja za praćenje kvalitete turističkih usluga na razini destinacije

2003. „Osnovne smjernice održivog razvoja turizma u Europi“o Potiče održivi razvoj turizma u EUo Ovaj dokument naglašava potrebu da se u EU osigura konzistentnost različitih politika i svih mjera

koje se odnose na održivost i konkurentnost turizma kako bi se poboljšala ekonomska, društvena (socijalna) i ekološka održivost u regiji

2005. revidiran Lisabonski sporazum 2006. „Obnovljenom turističkom politikom: prema jačanju suradnje u europskom turizmu“

o Osnovni ciljevi dokumenta: poboljšanje konkurentnosti europskog turizama i kreiranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta kroz poticanje održivog rasta turizma u Europi i na globalnoj razini

o Dokument se zalaže za razmjenu znanja u turizmu izmađu članica, kroz podizanje svijesti o mogućnosti korištenja financijskih instrumenata EU, te se zalaže za sinergijsko djelovanje svih dionika i holistički pristup

o U dokumentu su identificirana 2 glavna izazova za razvoj turizma u EU: širenje potražnje – turizam za sve te smanjenje sezonalnosti turističke potražnje

2007. „Agenda za održivi i konkurentni europski turizam“o U dokumentu je upućena važna poruka svim dionicima uključenim u turizam kako je u cilju podizanja

konkurentnosti Europe kao najatraktivnije receptivne turističke destinacije svijeta nužno podupirati pozitivne primjere održivog razvoja turizma u regiji

o U dokumentu se definira okvir za konkretnu provedbu podrške u turizmu, kao i u svim drugim sektorima i djelatnostima koji mogu utjecati na održivost i konkurentnost turizma

o U Agendi je turizam proglašen gospodarskom granom s najvećim potencijalom za rast i otvaranje radnim mjesta

o Agenda definira mjere turističke politike zasnovane na poticanju održivog razvoja turizma kojom će se: max zaštititi okoliš, osigurati socijalna stabilnost u regiji i gospodarski prosperitet

2009. stupio na snagu Lisabonski sporazum 2011. „Europa, vodeća turistička destinacija svijeta – nove smjernice turističke politike“

o Sa 370 milijuna turističkih dolazaka u 2008., udio Europe iznosi viiše od 40% u globalnim razmjerima, no realno postoji opasnost smanjenja njezina udjela; naglašava se da je nužno uložiti dodatne napore i poduzeti konkretne mjere u cilju očivanja takve (tržišno konkurentne) pozicije

o Zbog turbulentnih promjena na turističkom tržištu koje su najočitije kod turističke potražnje, emitivnih tržipta i ponašanja samih turista na putovanjima, takvu vodeću poziciju u svijetu bit će, u budućnosti, vrlo teško održati

o U dokumentu Komisija kreira okvir jedinstvene aktivnije turističke politike za cijelu regiju, čiji je glavni cilj poticanje razvoja turizma, koji je prepoznat kao bitna gospodarska aktinost za gospodarski razvoj Europe

o U dokumentu Komisija predlaže inicijative za promicanaje konkurentnosti turizma, njegov održiv i kvalitetan razvoj te prepoznatljivost Europe kao atraktivne turističke destinacije

o Zaključak je da europski turizam mora evaluirati i u regiji treba razviti mnogo aktivniju jedinstvenu turističku politiku

o U cilju očuvanja tržišne konkurentnosti Europe na turističkom tržiptu predlaže se 21 aktivnost za turizam u okviru 4 tematska područja:

29

1. poticanje konkurentnosti europskog turizma (Europski dani baštine, Europska nagrada za kulturnu baštinu; ICT platforma, program Leonardo kroz program Erasmus mundus, Calypso program...)

2. promoviranje razvoja održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma (EU EcoLabel, NECSTouR mreža, projekt EDEN, razviti europsku oznaku Qualite Tourisme, utemeljiti Europsku nagradu za turističke poduzetnike i destinacije...)

3. kreiranje jedinstvenog prepoznatljivog imidža Europe (kreiranje pravog europskog branda, prepoznatljivost tržišne marke, promoviranje stranice visiteurope.com, promoviranje aktivnosti značajnih događanja u Europi...)

4. povezivanje turističke politike s drugim razvojnim politikama ostalih sektora i djelatnosti u EU, kao i intenzivnije korištenje financijskih instrumenata EU (prijevozna politika, oporezivanje, zaštita potrošača, okoliš...)

***Calypso program (program pomoći u turizmu) - osigurati volonterski turizam za socijalne kategorije stanovništva (mlade, starije, obitelji s malom djecom i osobe s posebnim potrebama – 4 ciljne skupine)

***Omladinski turizam – mladi putnici zauzimanju 20% u međunarodnim turističkim dolascima i ostvaruju 18% prihoda

***Globalni etički kodeks – njime se utvrđuje 10 ključnih načela na kojima se zasniva razvoj turizma, pa se među ostalim određuju i prava i obveze sudionika u turističkim kretanjima

30