Sustavi rjeenja za sanaciju armirano-betonskih konstrukcija
mostova i vijadukta
Samo redoviti struni pregledi prometnih objekata osiguravaju
njihovu dobru ouvanost. Prvi korak k osiguravanju takve ouvanosti
ine dopune projekata s projektom i uputama o postupcima za njihovo
odravanje. Bez redovitog i dobrog nadzora nije dovoljno redovito
odravanje pa su u tim sluajevima potrebni kompleksniji i znatno
skuplji zahvati. Redoviti i detaljni pregledi omoguuju utvrivanje
uzroka problema, a temeljita ispitivanja su osnovom postavljanja
dijagnoze i odreivanja ispravnih postupaka za izvoenje redovitih i
posebnih radova na odravanju, to je pak osnovom postizanja
postojanosti, trajnosti i s njima povezane sigurnosti
armiranobetonskih konstrukcija mostova i vijadukata.Stanje
prometnih objekata kontrolira se prije svega zbog neprestanog
poveavanja tekog teretnog prijevoza cestom, prirodnih katastrofa
(poplave, potresi itd.) te sve agresivnijih i tetnijih utjecaja
okolia. Sve su to snani utjecaji na trajnost te posljedino na
konstrukcijsku i statiku sigurnost mostova i vijadukata. Ovo
posebice vrijedi za infrastrukturne objekte koji su u pretprolom i
prolom stoljeu bili graeni koritenjem tada raspoloivih graevinskih
materijala i temeljili se na tadanjim tehnolokim spoznajama.Danas
su oteenjima najvie izloene prometne konstrukcije od obinog i
prenapregnutog armiranog betona s nedostatnim zatitnim slojem
betona iznad i/ili nedovoljno zatienim prenapregnutim kablovima.
Pri tome svakako moramo uzeti u obzir injenicu da su se tip i
gustoa prometa, od vremena u kojem su takvi objekti bili graeni do
danas, jako izmijenili te da su prilikom njihove izgradnje bili
upotrebljavani materijali koji su neprimjereni dananjim normama i
zahtjevima ili su takvi ugraivani zbog smanjenja trokova te mimo
pravog strunog nadzora.Iz tih je razloga takvim objektima potrebno
posvetiti posebnu pozornost, temeljito ih ispitati,
dijagnosticirati oteenja i po potrebi brzo reagirati, posebno
ukoliko se oni nalaze na trasama glavnih prometnih smjerova
prometnih koridora. U suprotnom moe doi do preusmjeravanja
prometnih koridora zbog osiguravanja potrebne sigurnosti i
protonosti prometa, a to u krajnjoj liniji moe znaiti smanjenje
prometne konkurentnosti zemlje i s time povezanih prihoda. Kada se
na razini odreene zajednice ili cijele zemlje pojavi potreba za
izgradnjom nove infrastrukturne mree radi osiguravanja njezinih
osnovnih prometnih potreba, u naelu se svi slaemo da su takvi
zahvati neizbjeni. Mnogo znai i dobro zvui kada se spominje
izgradnja novog mosta dok, meutim, znaaj sanacije stare
infrastrukture nije toliko efektan u tom smislu. esto i struka
zaboravlja znaaj neodravanja ili ak zanemarivanja postojeih
infrastrukturnih objekata koji su u pojedinanim sluajevima i
predmetom zatite kulturne batine.Kao to dobar gospodar pazi na
odravanje svojih nekretnina, tako bi i institucije koje upravljaju
infrastrukturnom mreom trebale svake godine vriti redovita ulaganja
u popravke i obnove postojee prometne mree. Velik dio takvih
sanacija i tekuih odravanja je nuan kako bi se izbjegli kasniji
veliki trokovi i postigla sigurnost prometnih objekata kakvi su
mostovi i vijadukti. Samo redovni struni pregledi prometnih
objekata osiguravaju njihovu dobru ouvanost. Iz tog razloga
projektanti, svjesni svoje odgovornosti, izrauju dopune projekata
pored samog projekta te piu upute za postupke odravanja objekata.To
omoguuje nadzor stanja kao i redovite i povremene radove na
odravanju koji su potrebni. Ovime se izbjegavaju kompleksniji i
zahtjevniji zahvati koji su svakako znatno skuplji, a sigurnou
prometnih objekata postiemo i nadzor sigurnosti sudionika u
prometu. Stoga ovakvi programi, koji omoguavaju stalnu sigurnost
korisnicima cesta te istovremeno rezultiraju i niim kao i
ravnomjernije rasporeenim trokovima odravanja, imaju viestruku
vrijednost i znaenje.Procjena stanjaJedna od najvanijih faza
procjene stanja dotrajalosti prometnih objekata je vizualna
inspekcija kojom se u pravilu moe utvrditi jedan ili vie uzroka
dotrajalosti kao to su: frekvencija prometa tetni utjecaji iz
okolia klimatske prilike prekomjerni teret (preoptereenje)
povremena oteenja zbog sudara nedovoljni ili slabo odravani sustavi
odvodnje oborinskih voda.Statistiki gledano, od svih nabrojenih
uzroka dotrajalosti prometnih objekata najei su tetni utjecaji iz
okolia u kombinaciji s klimatskim prilikama, pogotovo uz prisustvo
vode kao sredstva njihovog nekontroliranog prijenosa do
najosjetljivijih toaka konstrukcije. Voda kao transportni medij
prenosi agresivne plinove iz okolia (CO2, SO2 itd.) te soli klorida
koje se nalaze u sredstvima za odleivanje po povrini betona i po
najosjetljivijim mjestima (segregacijska gnijezda, pukotine,
dilatacije, upljine za instalacije itd.) te ona prodiru u samu
strukturu sve do armature. Svoj doprinos ovome daju jo i fizika
optereenja izmjenini ciklusi smrzavanja i odmrzavanja te velike
temperaturne razlike izmeu dana i noi u razliita doba
godine.Rezultati nekontroliranih utjecaja i djelovanja pokazuju se
na vie naina, a najee u vidu povrinske dotrajalosti konstrukcije
putem mrvljenja, pukotina te odvajanjem dijelova zatitnog sloja
betona. Pored navedenih uzroka dotrajalosti mogu se pojaviti i
specifini koji su obino povezani s geolokim faktorima i lokacijom
prometnog objekta. Redovni i detaljni pregledi, na osnovi kojih
moemo utvrditi uzrok problema te na osnovi temeljitih ispitivanja
postaviti ispravnu dijagnozu te odrediti ispravne postupke izvoenja
redovitih (rutinskih) i posebnih radova na odravanju, jedini su
nain za postizanje postojanosti i trajnosti armiranobetonskih
konstrukcija mostova i vijadukata.Sanacija armiranobetonskih
konstrukcija mostova i vijadukataKad se znaci propadanja uoe kao
vidljiva oteenja, jedino je rjeenje sanacija konstrukcije. Opseg
potrebnih popravaka ovisi o povrini i dubini oslabljenih segmenata.
U sluaju niskogradnje veinom se spominju konstrukcijske sanacije
koje dolaze i u kombinaciji s dodavanjem klasine eline armature ili
ojaanja lamelama i tkaninom od ugljinih ili staklenih vlakana.1.
Priprema podlogeOpenito svaka betonska povrina koja se obnavlja
zahtijeva pripremu podloge. Koji e postupak biti odabran (runi
i/ili strojni), ovisi prije svega o mjestu, opsegu i zahtjevnosti
radova na obnovi. Za pripremu betonskih povrina na rubnim
vertikalnim povrinama nosivih stupova i temelja, koje treba
konstrukcijski ili povrinski obnoviti, najprikladniji i
najuinkovitiji je postupak hidrodinamike obrade mlazovima vode s
varijabilnim tlakom vode od 1 400 do 2 500 bara.Sam ureaj je
smjeten na automatskoj transportnoj konstrukciji pominoj u smjeru
gore dolje koja se putem samonosivog sustava kolotura i/ili
teleskopskih ruku mie rubom konstrukcije, a da pri tome ne ugroava
stabilnost same armiranobetonske konstrukcije. Mlazovima vode pod
visokim tlakom uklanjaju se svi dijelovi i komadi betona koji
nedovoljno prianjaju, sve vrste neistoa i tragovi hre s armature, a
ujedno se time postie i dostatna hrapavost povrine u svrhu
kvalitetnog prianjanja sanacijskog materijala(slika 1).
Na mjestima nosive armature potrebno je ukloniti i sloj betona
iza armaturnih ipki kako bi armatura postala posve vidljivom.
Ukoliko je konstrukcija ve bila obnavljana, treba ukloniti i ranije
nanesene slojeve u sluaju da oni slabo prianjaju i da nisu
kompatibilni s podlogom. Posebnu panju prilikom hidrodinamike
pripreme podloge treba usmjeriti na pregled obraene povrine jer se
pogotovo na postojeem betonu od rijenog agregata esto dogaa da
pojedinana, posebice vea zrna agregata budu slabije vezana na
matricu cementnog kamena ili da budu samo zabijena uz
armaturu.Treba takoer spomenuti da se runo i/ili strojno isijecanje
oteenog betona u posljednje vrijeme sve vie naputa, prije svega
zbog toga to se pri koritenju pneumatskih ekia dijelom oslabljuje i
oteuje i zdrava podloga postojeeg betona. Osim toga, nakon takvih
radova nuno je i temeljito otpraivanje povrine.2. Zatita
armatureNakon pripreme podloge potrebno je najprije u cijelosti
provesti antikorozivnu zatitu armature , to znai da povrina
armaturnih ipki mora biti u potpunosti oiena od betona i ostataka
hre do stupnja metalnog sjaja 2 2. U tu svrhu su se, kako ranije
tako i danas, upotrebljavali sustavi premaza na osnovi epoksidnih
smola kao to su EPORIP i/ili TRIBLOCK T, a koje se mora obavezno
posuti kvarcnim pijeskom zbog osiguravanja kvalitetnog prianjanja
sanacijskog morta na cementnoj osnovi.Kakvoa izvoenja zatite
armature ovakvim premazima je esto upitna u pogledu ljudskog
faktora u smislu moguih greaka pri izradi smjese, pogotovo kod
obaveznog posipanja kvarcnim pijeskom, posebice na teko dostupnim
okomitim povrinama. Iz tog se razloga zadnjih godina u svrhu
pripreme i nanoenja sve vie uvode jednostavniji pastozni sustavi na
cementnoj osnovi s dodanim inhibitorima korozije i sintetikim
polimerima koji ne zahtijevaju nikakva posipavanja te osiguravaju
odlinu vrstou prianjanja slojeva nadgradnje. Takvi su premazi
MAPEFER i MAPEFER 1K. U svakom su sluaju potrebna dva sloja
nanesena etkom ukupne debljine od najmanje 2 mm(slika 2).
3. Dodavanje potrebne armature/lamela i tkanineDijagnostiki
pregled uzroka propadanja obuhvaa i utvrivanje korozivnih oteenja
na armaturi. Na osnovi pregleda izrauje se ocjena stupnja oteenosti
armature. Ukoliko je korozija oslabila presjek armature za vie od
30%, potrebna je provjera statikog prorauna te shodno tome
dodavanje ili zamjena armature. Svakako je potrebna i projektantska
provjera konstrukcije u skladu s vaeim propisima kojom se, osobito
kod starijih mostova i vijadukata, namee potreba za dodatnim
ojaanjima konstrukcije. To je osnova za odluku projektanta o
odabiru klasinog dodavanja eline armature s propisanom debljinom
zatitnog sloja betona ili sanacijskog morta(slika 3).
U tom sluaju se novo dodana armatura povezuje s postojeom i
zalijeva takozvanim SCC (Self Compacting Concrete) samozbijajuim
betonom ili suhim smjesama mlaznog ili torkret-betona koje su
namijenjene tome i odmah spremne za uporabu, a mijeaju se s vodom
ili s polimerom disperziranim u vodi. Svakako e se u ovakvom sluaju
monolitne izvedbe prilino poveati sama teina konstrukcije.
Projektant se moe odluiti na suvremeniji pristup putem povrinskog
konstrukcijskog ojaanja na osnovi sustava FRP (Fibre Reinforced
Polymer tj. polimer ojaan vlaknima) koji se zasniva na ugljinim ili
staklenim vlaknima u obliku lamela i tkanina u kompozitu s
reakcijskim epoksidnim smolama. U takvom je sluaju prethodno
potrebna sanacija postojee armiranobetonske konstrukcije na koju e
se lijepiti lamele ili tkanina, koje samo minimalno poveavaju
vlastitu teinu konstrukcije. Osim toga, takva izvedba ojaanja nije
izloena koroziji(slika 4).
4. Temeljni premazi da ili ne?Miljenja o potrebi za njima i
njihovoj djelotvornosti su u strunim krugovima zemalja Europske
Unije prilino podijeljena. Tako struka u zemljama germanskog
govornog podruja jo uvijek zagovara njihovu uporabu, dok prije
svega u zemljama romanskog govornog podruja prevladava miljenje da
je, u sluaju povrine podloge koja je pripremljena na odgovarajui
nain, potrebno samo prethodno zalijevanje vodom koja zatim mora
otei povrinskim putem. To u praksi znai jedan radni postupak manje
pri znatno manjoj vjerojatnosti greke kod samog izvoenja, budui da
se moe dogoditi da se iz raznih subjektivnih i objektivnih razloga
kasni s nadgradnjom pa da temeljni premaz umjesto povezujuim
postane slojem koji razdvaja.5. Konstrukcijska sanacija s mortovima
ili betonom na osnovi specijalnih cementnih vezivaU pravilu se
konstrukcijske sanacije armiranobetonskih konstrukcija mostova i
vijadukata iz vode u dva radna postupka. Osnova je deblji sloj
grubog tiksotropnog ili zaljevnog morta u debljinama nanosa do
nekoliko centimetara kojeg se moe nadomjestiti i smjesom betona od
odgovarajueg agregata i specijalnih cementnih veziva. U drugoj se
fazi izvedeni sloj preslojava finim mortom za zaglaivanje, zatitu i
nepropusnost debljine od nekoliko milimetara.5a. Tiksotropni
mortoviKod konstrukcijske sanacije armiranobetonskih konstrukcija
potrebno je pridravati se odreenih osnovnih pravila koja su prije
svega vezana na osnovne karakteristike sanacijskih mortova. U
praksi se pokazalo da koritenje klasinih cementnih mortova, koji se
spravljaju na samom gradilitu, nije ba idealno rjeenje budui da je
vrlo teko kontrolirati sastav pojedinanih smjesa, a jo je vei
problem nekontrolirano skupljanje materijala i nastanak pukotina
kao posljedica toga.Kako bi se postigla kvalitetna i trajna obnova,
treba upotrijebiti ve gotove suhe smjese mortova na osnovi
hiodraulikih veziva koje su, po svojim osnovnim mehanikim
svojstvima (tlana i savojna vrstoa te modul elastinosti), to
slinije svojstvima postojeeg betona, a osim toga u svom sastavu
imaju i dodatke koji osiguravaju sljedea potrebna svojstva:
jednostavnu pripremu dobro prianjanje na armaturu i beton
kontrolirano skupljanje malu kapilarnu upoj nost vode jedno stav no
nanoenje/ugraivanje i na okomite te stropne povrine.Kao dodatna
svojstva kod mostova i vijadukata se, s obzirom na trajna dinamika
optereenja i visoku izloenost agresivnom djelovanju klorida
(soljenje kolnika u zimsko doba ili blizina mora), promjene
temperature i ostale tetne utjecaje okolia (CO2, SO2 itd.) te
debljinu nanosa, zahtijevaju jo i: poveana savojna vrstoa poveana
duktilna otpornost sulfatna otpornost poveana otpornost na
izmjenine cikluse smrzavanja i odmrzavanja korekcija u smislu
granulacijskog sastava punila.U pravilu se za konstrukcijske
sanacije mostova i vijadukata na mjestima nosivih dijelova
betonskih stupova, greda i kolnikih ploa upotrebljavaju normalno
vezujui mortovi. Brzovezujui mortovi u velikoj veini sluajeva ne
dolaze u obzir zbog prirode posla u smislu zahtjevnog transporta od
mjesta pripreme do mjesta ugradnje te problematinog osiguravanja
odgovarajueg odravanja. Samo u sluaju izvanrednih brzih zahvata na
samoj povrini kolnika i rubnim vijencima plonicima (otvori drenanih
i revizijskih kanala, kanaleta i pokrova, oteenja betonskih
povrina, uvrivanje cestovnih prometnih znakova, zatitnih ograda,
rubnika i kamene signalizacije) u obzir dolaze intenzivno
brzovezujui tiksotropni cementni mortovi koji u normalnim
klimatskim uvjetima (temperatura od 23C i relativna vlanost zraka
od 50%) omoguavaju normalno prometno optereenje ve nakon dva sata
od zahvata. Ukoliko se susretne s takvim uvjetima, MAPEGROUT SV T
je svakako pravi proizvod za sanacijski zahvat ove vrste(slika
5).Prethodno navedenim zahtjevima svakako odgovaraju etiri gruba
tiksotropna morta iz linije MAPEGROUT(tablica 1). Nanoenje se u
veini izvodi strojnim putem mokrim postupkom torkretiranja(slika
6). Runo nanoenje zidarskom licom primjereno je samo kod lokalnih
zahvata na tee dostupnim mjestima. U oba sluaja se zahtijeva
tiksotropna konzistencija morta koja omoguuje jednostavno nanoenje
bez otpada i na okomitim i stropnim povrinama pri debljinama nanosa
i do nekoliko centimetara u okviru jedne radne faze. Kod nanosa
debljine preko 40 mm preporuljivo je umetnuti dodatnu armaturnu
mreu koja je vezana na postojeu armaturu, a nanos se po potrebi
izvodi u dvije radne faze ako se radi na korekciji granulacijske
strukture (dodavanje do 30 % pijeska odgovarajue granulacije).
5b. Zaljevni mortoviPogotovo kod konstrukcijskih ojaanja stupova
putem dodavanja klasine armature i sanacija donjih rubova
prenapregnutih nosaa na mostovima i vijaduktima te kod sanacije
leita, podmetaa i rubnika, jo se uvijek koristi metoda oblaganja i
podlijevanja s tim da se popunjavanje vie ne vri klasino
pripremljenom smjesom betona na gradilitu, ve se ugrauje unaprijed
spravljena suha smjesa tekueg morta odlinih svojstava samozbijanja
bez potrebe za vibriranjem uz ubrzan do iznimno brz prirast vrstoe
kao to je MAPEGROUT HI-FLOW.Ukoliko se od zaljevnog morta zahtijeva
jo i poveana duktilna otpornost, u obzir e doi i zaljevni mortovi s
dodanom mikroarmaturom od anorganskih vlakana kao to je MAPEGROUT
HI-FLOW GF. Za najzahtjevnije radove, kao to su sanacije dilatacija
i oteenih dijelova kolnikih ploa, uobiajeno se koriste tekui
mortovi visoke duktilne otpornosti kojima se jo dodaju vlakna od
pocinanog elika, a takva je kombinacija zaljevnog morta MAPEGROUT
HI-FLOW TI 20 i vlakana FIBRE R60(slika 7).
Ako se, pak, radi o interventnim zahvatima na samoj konstrukciji
kolnika kao to su lokalna oteenja, drenane kanalete i uvueni
pokrovi kanala, gdje najvaniju ulogu ima vrijeme prekida prometa,
logian je odabir kombinacija iznimno brzovezujueg i uvrujueg tekueg
morta MAPEGROUT SV FIBER i elinih vlakana prevuenih s mjedi FIBRE
R38. Jasno je da, usprkos koritenju ve pripremljenih suhih smjesa
kvalitetnih sanacijskih tiksotropnih i zaljevnih mortova koji se
mijeaju samo s vodom ili s polimerom disperziranim u vodi, ne
smijemo zaboraviti na odgovarajuu njegu obnovljenih povrina. Njih
moramo svakako zatititi od izravnog utjecaja sunevih zraka i
vjetra, a u tu se svrhu preporuuje prekrivanje u najmanju ruku
svijetlom folijom ili, jo bolje, navlaenom geotkaninom
(filcom).Ukoliko to nije mogue, vri se premazivanje, odnosno,
prskanje sredstvima za njegu betonskih povrina na osnovi parafina
kao to je MAPECURE E i/ili na osnovi otopine MAPECURE S. Ako se
sustav sanacijskih mortova nadograuje glazurom i zatitnim slojevima
ili premazima, potrebno je premaz, odnosno, naprskani sloj sredstva
za njegu ukloniti toplom vodom pod tlakom kako bi se ostvarila
odgovarajua vrstoa prianjanja nadgradnje sanacijskim mortom. Mapei
ve danas nudi proizvod za njegu betonskih povrina pod nazivom
MAPECURE CA kojeg nije potrebno uklanjati prije nanoenja glazure i
zatitnih slojeva ili premaza.Napomena:u praksi se sve ee
upotrebljava kemijski dodatak koji se moe umijeati samo u normalno
vezujue grube sanacijske tiksotropne ili tekue mortove, a slui tome
da kao takozvano sredstvo za unutarnju njegu osigurava nadzirani
kemijski proces hidratacije bez primjetnog skupljanja i zbog toga
nastalih pukotina, ak i u sluaju neodravanja ili nedovoljnog
odravanja. To sredstvo je MAPECURE SRA.5c. Specijalna cementna
veziva za betonAko na samom prometnom objektu postoji mogunost
postavljanja pokretne betonare ili ako se fiksna betonara nalazi na
razumnoj udaljenosti, ima smisla razmisliti o zamjeni tekuih
mortova unaprijed pripremljenih za upotrebu smjesom zaljevnog te po
mogunosti i samozbijajueg betona odgovarajuih svojstava
pripremljenom u betonari. To znai da se cementnom vezivu, koje ve
sadri sve potrebne kemijske dodatke (superplastifikator u prahu i
dva dodatka s pucolanskim uinkom i ekspanzijom) za postizanje
zahtjeva za kvalitetom pri sanaciji prometnih objekata, dodaje
lokalni agregat i odgovarajua koliina vode. Dva specijalna cementna
veziva ove vrste su STABILCEM (za pripremanje betona tekue
konzistencije kojeg je potrebno vibrirati) i STABILCEM SCC koji ne
zahtijeva vibriranje. Tona formulacija sastava betonske smjese
odreena je projektom betona. Ukoliko se od tekueg betona zahtijeva
odlina protonost na veim udaljenostima, umjesto STABILCEM-a treba
upotrijebiti STABILCEM SP.Napomena:i u sluaju izrade smjese tekueg
betona na licu mjesta preporuuje se dodavanje aditiva za unutarnju
njegu, tj. MAPECURE SRA koji osigurava kontrolirani kemijski
postupak hidratacije bez primjetnih stezanja i zbog toga nastalih
pukotina, ak i u sluaju neodravanja ili nedovoljnog odravanja.6.
Izravnavanje i zatita betonskih povrinaZa postizanje to zatvorenije
povrinske strukture saniranih povrina grubi mortovi se obino
preslojavaju finima u debljini od nekoliko milimetara. Prethodno
pripremljene suhe smjese zbog svog kontroliranog sastava imaju
apsolutnu prednost u odnosu na smjese koje se prave na gradilitu, a
osim toga one svojom tiksotropnom konzistencijom omoguuju
jednostavno runo i/ili strojno nanoenje i na okomite te stropne
povrine. Kako kod grubih tako i kod finih mortova treba upozoriti
na njihovu sistemsku spojivost s podlogom odnosno s prethodno
nanesenim slojevima grubog morta u pogledu osnovnih mehanikih i
ostalih svojstava kojima se postie kvalitetan i trajan popravak.Od
zavrnog sloja se kod mostova i vijadukata u smislu dodatnih
svojstava s obzirom na trajna dinamika optereenja i visoku
izloenost agresivnom djelovanju klorida (soljenje kolnika u zimsko
doba ili blizina mora), promjene temperature i ostale tetne
utjecaje okolia (CO2, SO2 itd.) zahtijeva jo i: visoka
prilagodljivost (fleksibilnost) zatita od agresivnih utjecaja
okolia visoka otpornost na agresiju klorida poveana otpornost na
izmjenine cikluse smrzavanja i odmrzavanja otpornost na abraziju.U
pravilu se za konstrukcijske sanacije mostova i vijadukata na
mjestima nosivih dijelova betonskih stupova, greda i kolnikih ploa
upotrebljavaju normalno vezujui mortovi. Brzovezujui mortovi u
velikoj veini sluajeva ne dolaze u obzir zbog prirode posla u
smislu zahtjevnog transporta od mjesta pripreme do mjesta ugradnje
te problematinog osiguravanja odgovarajueg odravanja. Navedenim
zahtjevima potpuno odgovaraju etiri morta za glaziranje, zatitu i
nepropusnost betona. To su MONOFINISH, MAPEFINISH, MAPELASTIC i
MAPELASTIC SMART. Najprikladniji odabir s obzirom na podruje
primjene prikazan je u tablici: Mapei mortovi za izravnavanje,
zatitu i nepropusnost betona(tablica 2).
Nanoenje se osim runo moe izvoditi i strojnim putem u vidu
prskanja. Debljina nanosa finog morta neka bude najmanje 2 mm. to
se odabira odgovarajueg stroja tie, obratite se naoj Tehnikoj
slubi. Ni nakon nanoenja finih mortova nikako ne smijemo zaboraviti
na odgovarajuu povrinsku njegu, odnosno, primjenu prikladnih
kemijskih sredstava kojima se ona moe izbjei jednako kao i u sluaju
grubih mortova.Napomena:MAPELASTIC i MAPELASTIC SMART su ujedno i
kvalitetna tankoslojna sredstva za preslojavanje debljine od 2 mm
koja, u sluaju pretankog zatitno-prekrivnog sloja betona,
osiguravaju potpunu zatitu armature, prethodno premazane
antikorozivnim sredstvom na odgovarajui nain.7. Zatitni premazni
sustaviKonstrukcijska sanacija armiranobetonskih konstrukcija obino
zavrava nanoenjem zatitnog sloja odgovarajueg stupnja
nepropusnosti. Moe se rei da je to, u sluaju armiranobetonskih
konstrukcija koje nisu izloene dinamikom optereenju (vibracije,
promjene temperature itd.) i nalaze se u sredinama s uobiajenim
atmosferskim prilikama, zadovoljavajui rekonstrukcijski zahvat. Iz
prakse je, meutim, poznato da to na objektima u niskogradnji, kao
to su mostovi i vijadukti, nije dovoljno. Ukoliko na tom podruju
elimo krenuti naprijed u smislu postizanja trajnosti prometnih
objekata koji su izloeni poveanim mehaniko-dinamikim, kemijskim i
fizikalnim optereenjima, neizostavno moramo razmisliti o iduem
koraku, odnosno, o dodatnoj zatiti ar mi ra nobe ton skih kon struk
cija mostova i vijadukata u pravom smislu te rijei.
U tu su se svrhu koristili, a koriste se i dandanas prije svega
hidrofobni sustavi na osnovi silikonskih (ANTIPLUVIOL), si lok san
skih (ANTIPLUVIL S i W) i akril nih (COLORITE BETON) smola koji,
naalost, imaju samo privremeni zatitni uinak pa ih je potrebno
obnavljati. Traj no rjeenje jest izvoenje visoko elastinih
premaznih sustava na osnovi akrilnih smola visoke elastinosti kao
to su sustav ELASTOCOLOR PRIMER i ELASTOCOLOR BOJA(slika 8). Za
kemijsko i fizikalno jako optereene povrine rubnih vijenaca
preporuuje se primjena premaznih sustava na osnovi reakcijskih
smola kao to su MAPECOAT E23 i MAPECOAT PU33, za prohodne povrine
plonika prikladan je MAPEFLOOR PARKING SYSTEM koji sadri i
hidroizolacijski sloj te tako osigurava potpunu nepropusnost tog
dijela konstrukcije.Autor:Andra Nedog, dipl. ing. graevinarstva,
Mapei d.o.o., voditelj Tehniko-prodajne slubeIzvor:MAPEI CROATIA
d.o.o.