Sustav za upravljanje dokumentima - Ivana Ujević

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br. 717

SUSTAV ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTIMAIvana Ujevi

Zagreb, rujan 2003.

Sadraj1 2 Uvod__________________________________________________________ 3 Zakonske uredbe o uredskom poslovanju ____________________________ 5 2.1 Primanje, rasporeivanje i upisivanje akata ____________________ 2.1.1 Klasifikacijska oznaka ____________________________________ 2.1.2 Urudbeni broj __________________________________________ 2.1.3 Povezivanje predmeta ____________________________________ 6 7 8 9

2.2 Dostavljanje i administrativno tehnika obrada akata ___________ 9 2.2.1 Ustupanje, otpremanje, razvoenje i arhiviranje ________________ 9 2.3 3 3.1 3.2 3.3 3.4 4 4.1 Nedosljednosti ____________________________________________ 10 "Uredsko poslovanje" , SV Group____________________________ 11 "Olymp", "Castor", mikroPROM____________________________ 12 "Urudbeni zapisnik", Tehniar Birocomp ___________________ 14 "INOffice2", IN2 __________________________________________ 15 Zahtjevi __________________________________________________ 17 19 19 24 25 28 Postojea rjeenja ______________________________________________ 11

Model sustava _________________________________________________ 17 4.2 Model procesa ____________________________________________ 4.2.1 Dijagram dekompozicije funkcija __________________________ 4.2.2 Dijagram toka podataka, kontekstni dijagram (0. razina) ________ 4.2.3 Dijagram toka podataka, pregledni dijagram (1. razina) _________ 4.2.4 Dijagram toka podataka, razrada pojedinih procesa (2. razina) ___

4.3 Model podataka ___________________________________________ 35 4.3.1 Dijagram entiteti-veze ___________________________________ 35 5 Oblikovanje i ugradnja __________________________________________ 47 5.1 CA Advantage Plex ________________________________________ 47 5.1.1 Definiranje modela podataka u Advantage Plex-u _____________ 49 5.1.2 Pregled iskoritenih uzoraka ______________________________ 52 5.2 Prilagoavanje modela sustava mogunostima Advantage Plex-a __ 55 5.2.1 Prilagoavanje ER modela unosu u Advantage Plex____________ 55 5.2.2 Iskoritavanje, stvaranje i prilagoavanje uzoraka _____________ 58 5.3 5.4 6 Generiranje i ugradnja _____________________________________ 64 Testiranje ________________________________________________ 64 66 66 67 73

Opis rada sustava ______________________________________________ 66 6.1 Izbornik__________________________________________________ 6.1.1 Datoteka ______________________________________________ 6.1.2 Dokumenti ____________________________________________ 6.1.3 Organizacija ___________________________________________

1

6.1.4 6.1.5 6.1.6 6.1.7 7 8 9

ifrarnici _____________________________________________ Uvid _________________________________________________ Prozor________________________________________________ Pomo _______________________________________________

75 76 76 76

Zakljuak_____________________________________________________ 77 Literatura_____________________________________________________ 78 Prilozi________________________________________________________ 79

2

1 UvodU tradicionalanom nainu uredskog poslovanja, da bi se evidentirali dokumenti koji prolaze kroz organizaciju, trebalo je voditi papirni urudbeni zapisnik, kao i upisnik predmeta upravnog postupka. To je ukljuivalo i samostalno klasificiranje dokumenata i sastavljanje pripadnih oznaka, urudbenog broja i klasifikacijske oznake, koje jedinstveno identificiraju taj dokument. Da bi se sprijeio neovlateni pristup dokumentima, trebale su postojati posebne knjige za dokumente razliitih stupnjeva povjerljivosti. Uz ove dvije glavne knjige vodio se i niz pomonih knjiga. Radi lakeg i breg pronalaenja klasifikacijske oznake predmeta, vodio se registar (kazalo). Za praenje preuzimanja, vraanja i odailjanja dokumenata sluile su interna dostavna knjiga, dostavna knjiga za mjesto, dostavna knjiga za potu itd. U uredsko poslovanje spadala je i briga o arhivi i rokovniku, u kojima su se nalazili dosijei i predmeti, u obliku fascikli s papirima, poslagani po nekom rasporedu. U dananje vrijeme je ovakav nain uredskog poslovanja postao prezahtjevan i neuinkovit, tovie, postao je element poslovanja koji koi rad organizacije. Potreba za automatiziranjem ovog procesa oituje se i kroz mnotvo proizvoda tog tipa koji se svaki dan pojavljuju na tritu. Meutim, mnotvo proizvoda ukazuje i na nedosljednosti i razlike u uredskom poslovanju od organizacije do organizacije. Sustav, ije je osmiljavanje i izrada opisano ovim radom, uvelike e olakati evidentiranje i pristup dokumentima. Povezati e u jedinstvenu radnu okolinu dokumente upravnog i neupravnog postupka, i na taj nain obuhvatiti evidentiranje svih dokumenata koji se mogu nai u jednom poduzeu ili organu dravne uprave, pojednostavnjujui pritom organiziranje informacija i zadaa. Sustav e poboljati produktivnost rada, pruajui konzistentnost meu dokumentima i evidencijama i time omoguiti kvalitetnije i bre obavljanje posla. Objedinit e i ostale knjige, omoguujui jednostavan pregled puta i statusa dokumenata i predmeta kroz organizaciju i kroz vrijeme, pregled elemenata klasifikacije i pretraivanje dokumenata po razliitim kriterijima. Sustav je namijenjen administrativnom osoblju koje poznaje pravila postojeeg uredskog poslovanja. Voenje predmeta kroz program prilagodit e se uvoenju u ve postojee knjige, odnosno evidencije, te e korisnici u vrlo kratkom roku moi savladati novi nain rada, djelomino i stoga to e upis podataka o dokumentima biti brz i jednostavan zahvaljujui listama vrijednosti. Sustav e biti osmiljen tako da se svi podaci koji opisuju pojedini dokument unose na jednom mjestu, a unosi ih za to zaduena osoba (npr. slubenik u pisarnici) ili po potrebi i sam djelatnik. Pristup dokumentima i promjene dokumenata ograniavat e se ovisno o stupnju povjerljivosti dokumenta, bez potrebe za fizikim razdvajanjem dokumenata razliitog stupnja povjerljivosti. Pri izradi e se koristit zakonski propisana dokumentacija iz Narodnih novina, uz omoguavanje fleksibilnog unosa ifrarskih oznaka u proizvoljnom obliku. Na taj nain sustav e biti prilagoen na vie naina unoenja ifrarskog sustava.

3

U drugom poglavlju dat je kratak opis zakonskih propisa koji se mogu primijeniti na automatizirani nain uredskog poslovanja. Tree poglavlje opisuje postojea rjeenja ovog tipa, koja su pomogla pri osmiljavanju sustava. U etvrtom poglavlje prikazan je model sustava, koji ukljuuje model procesa i model podataka, a dat je i kratak popis osnovnih zahtjeva na sustav. Peto se bavi oblikovanjem i izradom sustava pomou generatora aplikacija CA Advantage Plex. U estom poglavlju dat je opis rada dovrenog i testiranog sustava.

4

2 Zakonske uredbe o uredskom poslovanjuUredsko poslovanje odvija se na nain propisan zakonom, a obuhvaa: primanje i pregled akata, razvrstavanje, rasporeivanje i upisivanje akata, dostava u rad akata, administrativno-tehniku obradu akata, otpremanje i razvoenje akata, arhiviranje i uvanje akata. Opis uredskog poslovanja moe se nai u ovim uredbama: Uredba o uredskom poslovanju (NN 38/87), Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o uredskom poslovanju (NN 42/88), Uputstvo za izvrenje Uredbe o uredskom poslovanju (NN 49/87), Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva za izvrenje Uredbe o uredskom poslovanju (NN 38/88), Pravilniku o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaratelja i primatelja akata (NN38/88). Uredbe definiraju akt kao svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava neka slubena radnja organa uprave ili organizacije. Svaki organ uprave, odnosno organizacija, duni su voditi evidenciju o svim primljenim, odnosno vlastitim aktima. Akti mogu biti oznaeni odreenim stupnjem povjerljivosti (strogo povjerljivo, povjerljivo i interno), a moraju sadravati zaglavlje, brojanu oznaku, kratku naznaku sadraja akta (predmet), vezu brojeva, tekst akta, otisak slubenog peata i potpis ovlatene osobe. Akti slubenog dopisivanja koji se otpravljaju sredstvima automatske obrade dokumenata (elektronskom potom) ne moraju imati otisak peata, a umjesto potpisa ovlatene osobe moe se staviti oznaka v.r. (vlastoruno). Prilog je pisani sastav (tabela, grafikon, crte i sl.) ili fiziki predmet koji se prilae uz akt radi dopune, objanjenja ili dokazivanja sadraja akta. Akt s pripadnim prilozima tvori dokument. Dokument se identificira urudbenim brojem i klasifikacijskom oznakom. Dokumenti koji se odnose na isto pitanje ili zadatak grupiraju se u predmete. Svaki predmet ima svoju jedinstvenu brojanu oznaku, koja se naziva klasifikacijska oznaka, a oznaava taj predmet prema sadraju, vremenu nastajanja predmeta i obliku. Nain na koji se tvori klasifikacijska oznaka bit e opisan kasnije. Predmeti se dijele na predmete upravnog postupka i predmete neupravnog postupka. Predmeti upravnog postupka vode se u upisniku predmeta upravnog postupka. Knjiga za voenje evidencije o ostalim predmetima je urudbeni zapisnik. Skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fiziku osobu formira dosije. Fascikl je skup vie dosijea.

5

Pisarnica je posebno organizirana sluba u organu uprave ili organizaciji u kojoj se vre uredski poslovi. Akti u uredskom poslovanju mogu se obraivati koritenjem klasinih birotehnikih sredstava ili automatskom obradom dokumenata. Elektronski urudbeni zapisnik, odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, obuhvaaju iste propisane podatke kao i urudbeni zapisnik, odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, voen u obliku knjige.

2.1 Primanje, rasporeivanje i upisivanje akataPrimanje akata i drugih poiljki vri se, u pravilu, u pisarnici. Poiljke oznaene odreenim stupnjem povjerljivosti otvara rukovodilac organa uprave odnosno organizacije ili radnik kojeg on za to ovlasti. Ako radnik koji prima poiljke nije ovlaten da ih otvara, duan ih je odmah nakon prijema predati radniku ovlatenom za njihovo otvaranje. Nedostatke i nepravilnosti utvrene prilikom otvaranja treba konstatirati kratkom napomenom (npr. broj akata oznaen na omotnici ne odgovara primljenom broju akata, ne vidi se tko je poiljatelj, nedovoljno taksiran akt i sl.). Ako se prilikom otvaranja poiljke utvrdi da je uz akt priloen novac ili neka druga vrijednost (taksena marka), treba kratkom napomenom konstatirati njihovu vrstu, a iznos upisati u odgovarajuu rubriku prijemnog tambilja. Nakon upisa akta u urudbeni zapisnik ili predmet upravnog postupaka vrijednosti se predaju radniku odgovornom za materijalno financijsko poslovanje organizacije. Po zavrenom pregledu, radnik organa uprave i organizacije koji otvara i pregledava primljene akte stavlja na svaki primljeni akt koji e bit upisan u urudbeni zapisnik ili u upisnik predmeta upravnog postupka otisak prijemnog tambilja. U otisak prijemnog tambilja upisuju se ovi podaci: datum prijema, klasifikacijska oznaka urudbeni broj ukupan broj primljenih priloga ukupan iznos novca ili drugih vrijednosti koje su priloene aktu Primljene akte razvrstava i rasporeuje, u pravilu, radnik pisarnice organa uprave ili organizacije koji otvara i pregledava primljene poiljke. Akti se razvrstavaju na: akte predmeta upravnog postupka i ostale akte i na unutarnje organizacijske jedinice ili referente kojima e akt biti dostavljen u rad. Primljeni i rasporeeni akti upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili u urudbeni zapisnik. U elektronski urudbeni zapisnik unose se akti u izvornom tekstu ili u obliku informativnog saetka. Informativni saetak je potpuni prikaz problematike

6

koju sadri odreeni akt, a mora se napraviti za akte koji sadre preko 15 stranica. Upisnik predmeta upravnog postupka i urudbeni zapisnik vode se po sistemu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva. Klasifikacijska oznaka odreuje se prilikom evidentiranja prvog akta kojim se osniva predmet, a urudbeni broj prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. U rubrike urudbenog zapisnika upisuje se klasifikacijska oznaka, kratki sadraj predmeta, odnosno pojedinog akta, ime i prezime , odnosno naziv i mjesto poiljaoca, urudbeni broj akta, datum prijema akta, datum nastanka akta, oznaka unutarnje organizacijske jedinice.

2.1.1 Klasifikacijska oznakaKlasifikacijska oznaka sastavljena je od tri grupe oznaka koje odreuju: klasifikaciju prema sadraju, klasifikaciju prema vremenu i klasifikaciju prema obliku. Klasifikacija prema sadraju odreuje se na osnovi sadraja akta u skladu sa Pravilnikom i planom klasifikacijskih oznaka i brojanih oznaka stvaralaca i primalaca akata. Svi akti koji se mogu pojaviti u radu organa uprave ili organizacije svrstavaju se u deset glavnih grupa. Glavne grupe razvrstane su u deset grupa. Grupe se razvrstavaju na deset podgrupa, a podgrupe na pojedine djelatnosti. Prva znamenka klasifikacijske oznake oznaava glavnu grupu, iza nje slijedi znamenka koja oznaava grupu unutar glavne grupe, a zatim znamenka koja oznaava podgrupu unutar grupe. Iza njih slijedi crtica (-). etvrta i peta znamenka oznaavaju djelatnost unutar podgrupe. Iza njih slijedi kosa crta (/), a zatim brojevi koji oznaavaju klasifikaciju prema vremenu. Klasifikaciju prema vremenu predstavljaju dvije zadnje znamenke godine u kojoj je odreeni predmet otvoren. Slijedi crtica (-). Klasifikacija prema obliku odreuje broj dosijea i broj predmeta, a odreuje se planom klasifikacijskih oznaka i brojanih oznaka stvaralaca i primalaca akata. Njega donosi rukovodilac organa uprave odnosno organizacije. Dakle, klasifikacijska oznaka prema obliku sastoji se od: broja dosijea (01 do 99) i broja predmeta (01 do 99). Ta dva broja se odvajaju kosom crtom (/). Klasifikacijska oznaka utvruje se prilikom evidentiranja prvog akta kojim se osniva predmet. Svaki akt koji se odnosi na isti predmet nosi istu klasifikacijsku oznaku.

7

Primjer:

Da bi postupak bio jasniji, uzmimo za primjer klasifikacijsku oznaku 450-06/02-01/05. Glavna grupa je 4, grupa 45, podgrupa 450. Djelatnost unutar podgrupe je 06. Predmet je otvoren u 2002 godini, broj dosijea je 01, a broj predmeta 05. Iz Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaralaca i primalaca akata moe se ustanoviti da se predmet odnosi na potroake kredite. Ukoliko se radi o predmetu upravnog postupka na poetak klasifikacijske oznake se treba dodati oznaka "UP/l-" za predmet prvostupanjskog upravnog postupka, ili "UP/ll-" za predmet drugostupanjskog upravnog postupka.

2.1.2 Urudbeni brojUrudbeni broj sastoji se od: brojane oznake mjesta nastajanja akta, brojane oznake godine nastajanja akta i rednog broja akta unutar predmeta. Oznake se meusobno odvajaju crticama (-). Brojana oznaka mjesta nastajanja akta oznaava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih oznaka i brojanih oznaka stvaratelja i primatelja akata. Jedinstvene klasifikacijske oznake i brojane oznake stvaralaca i primalaca akata utvruje pravilnikom rukovodilac organa uprave, odnosno organizacije. Plan klasifikacijskih oznaka i brojanih oznaka stvaralaca i primalaca akata za pojedini organ uprave, odnosno organizacije utvruje rukovodilac organa uprave, odnosno organizacije. Oznake organizacija i organizacijskih jedinica kreu se od 01 pa dalje. Utvrene oznake ne mogu se mijenjati u toku godine. Novonastale unutarnje organizacijske jedinice oznaavaju se slijedeim, novim brojevima. Brojana oznaka godine nastajanja akta su zapravo dvije posljednje znamenke godine u kojoj je akt nastao. Redni broj akta unutar predmeta oznaava redoslijed akta unutar pojedinog predmeta. Sastoji se od jedne ili vie znamenaka, od 1 do potrebnog broja.Primjer:

Brojana oznaka Opine Crikvenica utvrena pravilnikom je 2107. Opina je za jedan od organa uprave odredila brojanu oznaka 04, a taj organ je za neku od svojih unutarnjih organizacijskih jedinica odredio oznaku 03. Ukoliko se radi o vlastitom aktu, kompletna oznaka mjesta nastajanja akta biti e 2107-04-03. Dodatno se moe utvrditi i brojana oznaka za pojedine referente. Oznaka referenta dolazi na kraj oznake mjesta nastajanja akta, a prethodi joj kosa crta (/). U konkretnom primjeru, za referenta broj 7 oznaka mjesta nastajanja akta bi glasila 2107-04-03/7.

8

Da dovrimo primjer, pretpostavimo da je akt nastao u 2003 godini i da je ukljuen u predmet kao trei akt. Ukupan urudbeni broj je onda 2107-04-03/7-03-3.

2.1.3 Povezivanje predmetaAko je jednim aktom raspravljeno vie predmeta zavedenih u urudbenom zapisniku, odnosno upisniku predmeta upravnog postupka pod posebnim klasifikacijskim oznakama, takav akt treba donijeti pod jednom klasifikacijskom oznakom s tim da se izvri povezivanje klasifikacijskih oznaka u urudbenom zapisniku. Povezivanje klasifikacijskih oznaka se vri tako da se kod ranije upisanog predmeta stavi oznaka koja upuuje na kasnije upisani predmet. Poslije izvrenog povezivanja akti ine cjelinu i dalje se vode pod posljednjom klasifikacijskom oznakom.

2.2 Dostavljanje i administrativno tehnika obrada akataPoslije upisivanja akata u urudbeni zapisnik, odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, akti se dostavljaju u rad referentima i unutarnjim organizacijskim jedinicama koji su za njih zadueni. Dostavljanje akata u rad vri se preko interne dostavne knjige. Nakon to je predmet dostavljen u rad, referenti vre administrativno tehniku obradu akata. Prikupljanje podataka od unutarnjih organizacijskih jedinica tokom obrade vri se, u pravilu kratkim putem (usmeno, telefonski). O tako pribavljenim podacima sastavlja se biljeka (napomena) koja sadri informacije o tome od koga i kada su pribavljeni podaci.

2.2.1 Ustupanje, otpremanje, razvoenje i arhiviranjeDjelatnici su duni rijeene predmete odmah vratiti pisarnici s posebnom uputom za rad pisarnice (ustupanje nekoj drugoj organizacijskoj jedinici, otprema, dranje u rokovniku, stavljanje u arhivu i slino). Privremeno ustupanje predmeta nekoj drugoj unutranjoj organizacijskoj jedinici radi davanja miljenja, podataka i sl. vri se neposredno. Otpremanje akata moe se vriti putem potanske slube, dostavljaa ili elektronskom potom. Poslije izvrenog otpremanja vri se razvoenje akata u urudbenom zapisniku, odnosno upisniku predmeta upravnog postupka. Izuzetno prije otpremanja treba razvesti sve one akte koji su rijeeni "izvorno" tj. u produetku primljenog akta i bez primjerka za arhivu. Razvoenje se vri tako da se u urudbeni zapisnik upisuje oznaka razvoda. U oznaku razvoda se upisuje:

9

"a/a" ako je rad na predmetu potpuno dovren i treba ga staviti u arhivu. Ako predmet treba uvati, stavlja se "a/a 10 godina" ili "a/a trajno kao arhivska graa"; "R" (rok) i datum do kada se pretpostavlja da e se predmet ponovno uzeti u rad; ako se predmet ustupa unutarnjoj organizacijskoj jedinici istog organa, u oznaku razvoda se upisuje oznaka unutarnje organizacijske jedinice kojoj se predmet ustupa; ako se razvodi akt koji se rjeava "izvorno", u oznaku se najprije upisuje "Izvorno", a ispod toga toan naziv i sjedite organa kome je akt otpremljen.

Poslije izvrenog razvoenja, akti koji su predvieni za rokovnik stavljaju se u rokovnik, a oni koji su predvieni za arhiviranje, arhiviraju se.

2.3 NedosljednostiOve uredbe nisu na nekim mjestima do kraja izriite. Npr. moe se, ali i ne mora u urudbeni broj ukljuivati oznaka referenta koji akt treba obraivati, ili npr. nije jasno hoe li se dokument nastao u nekoj koli u Metkoviu urudbirati pod 'Opina Metkovi' ili pod 'Obrazovanje, znanost, kultura i informatika'. Ponegdje se postojee odredbe ni ne potuju do kraja. Rezultat tih nedefiniranosti i neslaganja su razlike meu ifrarskim sustavima razliitih organizacija.

10

3 Postojea rjeenjaZa razumijevanje problema, kao i za stvaranje ideja o nainu njegovog rjeavanja, od pomoi su bile postojee komercijalne aplikacije tog tipa, a to su: rjeenje "Uredsko poslovanje" , proizvoa SV Group; rjeenje "Castor", linija "Olymp", proizvoa mikroPROM; rjeenje "Urudbeni zapisnik", proizvoa Tehniar Birocomp rjeenje "INoffice2", proizvoa IN2. Reklame i kratki opis rada svakog od rjeenja nalaze se na pripadnim webstranicama, a ovdje su doneseni izvadci.

3.1 "Uredsko poslovanje" , SV GroupAplikacijsko rjeenje Uredsko poslovanje obuhvaa: zaprimanje predmeta - upis tekstualnih podataka o predmetu, dodjelu urudbenog broja i distribuciju predmeta po organizacijskim jedinicama. Predmet je mogue preuzeti iz elektronske pote. skeniranje ulaznih dokumenta - skeniranje ulaznih dokumenata u neki od standardnih grafikih formata (word dokument, obian tekst, slikovni zapis) i njihovo skladitenje u sredinju relacijsku bazu podataka u vidu priloga. zaduivanje referenata - raspodjelu poslova po referentima sa rokovima zavretka posla povezivanje predmeta - mogue je logiki povezati vie predmeta i njihovih priloga, a u sluaju greke pri zaprimanju predmeta i spojiti dva ili vie predmeta u jedan zaprimanje i obradu predmeta - obrada predmeta od strane referenta obavlja se lokalno, na osobnom raunalu, koristei neki od standardnih office alata (MS Word, Excel, Power Point itd). kontrolu i nadzor obrade predmeta - na razini organizacijske jedinice i poduzea u cjelini mogue je pratiti predmet (u kojoj organizacijskoj jedinici se predmet nalazi, koji referent obrauje taj predmet, trenutno stanje obrade) otpremu predmeta - po zavretku obrade predmeta, provodi se postupak otpreme i arhiviranja predmeta. brojani pokazatelji - formiranje izvjea u vidu brojanih pokazatelja za odreeno vremensko razdoblje na razini poduzea, organizacijske jedinice, referenata, po vrstama predmeta i nainu obrade i okonanja postupka. prenumeracija predmeta - prenumeriranje predmeta na kraju godine za predmete koji nisu zavreni.

11

Slika 3.1-1 Shematski prikaz aplikacijskog rjeenja Uredsko poslovanje

Uredsko poslovanje je Web orijentirano programsko rjeenje bazirano na Java tehnologiji i DB2 relacijskoj bazi podataka i Web aplikacijskom serveru (WebSphere Application Server v3.6 ili vie, MQ Series, Tivoli Access Manager for e-busines i DB2 UDB v6.1 ili vie).Ovo rjeenje je do u detalje obuhvatilo sve poslove vezane uz uredsko poslovanje, od zaprimanja do otpreme, arhiviranja ili prenumeriranja predmeta. Jasna podjela poslova omoguila je djelatnicima jednostavno obavljanje zadataka u svakom stupnju obrade dokumenata : svaki djelatnik u svom potanskom pretincu dobije samo one predmete za koje je zaduen. S druge strane, ovim nainom poslovanja nitko osim voditelja urudbenog zapisnika ne moe dobiti ukupan pregled postojeih dokumenata.

3.2 "Olymp", "Castor", mikroPROMPoslovno informacijski sustav Olymp namijenjen je korisnicima dravnog prorauna, a u svrhu postizanja ureda bez papira. Poetnu i zavrnu toku toka dokumenata u ustanovi rjeava Castor, dok se o ostalim procesima brinu druga programska rjeenja .

12

Programsko rjeenje Castor obuhvaa upis i obradu akata kroz klasifikaciju ulaznih, izlaznih i internih akata, evidentiranje (urudbiranje) upravnih i/ili neupravnih akata, usmjeravanje i/ili otpremu evidentiranih akata na obradu, administrativno-tehniku obradu akata (dnevna, periodika i godinja izvjea) i evidenciju statusa akta (evidentiran, u obradi, zavren, storniran i arhiviran).

Slika 3.2-1 Element korisnikog suelja programskog rjeenja Castor

Klasifikacijska oznaka, kao i urudbeni broj, kreiraju se programski, ovisno o definiranim parametrima i odabranim elementima iz izbornika: klase, dosjea, predmeta, vrste akata i ustanove, nadlenog djelatnika ili organizacijske jedinice ustanove. Izbornici klasifikacijskih oznaka i vrsta ustanova popunjeni su podacima prema Pravilniku o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaratelja i primatelja akata (NN38/88) s neophodnim promjenama prema dananjoj organizaciji dravne uprave. Programsko rjeenje Castor podrava postojee stanje organizacije ustanove i preslikava ga putem ifri, kako prema tipu organizacijskih jedinica (uprava, odjel,...), tako i prema njihovim lokacijama. Upisanim aktima dozvoljeno je pridruivanje statusa (evidentiran, u obradi, zavren, storniran i arhiviran) ovisno o trenutnom stanju akta. Prema stupnju povjerljivosti akt moe imati posebnu oznaku (npr. strogo povjerljivo, povjerljivo, interno, ...). Nakon pretraivanja prema zadanim uvjetima, dnevna i periodika izvjea o upisanim aktima, kao i pratei dokumenti o dostavi, vidljiva su na ekranu monitora i mogu se ispisati pisaem na papir.

13

Temeljno programsko rjeenje Castor omoguuje rad na jednom samostalnom raunalu. Ukoliko je potreban upis i obrada akata u jednom prostoru na vie raunala (radnih mjesta) spojenih u mreu (do tri) preporuuje se koritenje mrenog Castora. Za pouzdan i komforan rad, podaci se nalaze na jednom raunalu, a aplikacija na svakom od njih. Castor aplikacija podrava rad i s korisnik/posluitelj tehnologijom. Ovo rjeenje je optimalno za ustanove s potrebom upisa i urudbiranja akata u vie udaljenih prostorija unutar jedne lokacije ili na vie lokacija ustanove. Koritenje Castora, kao i pristup podacima, osigurano je sustavom zatite od neovlatenog pristupa (korisniko ime i lozinka). Rjeenje Castor ne razrauje sve elemente uredskog poslovanja do u detalje kao prethodno, npr. ne bavi se skeniranjem i pohranjivanjem samih akata, njihovom distribucijom kroz organizaciju ni nainom obrade. Ne prati se ni cijeli put dokumenta kroz organizaciju, nego samo trenutno stanje. To je zbog toga to je Castor izgraen kao dio informacijskog sustava Olymp, koji je namijenjen korisnicima dravnog prorauna, pa su neke od zadaa ostavljene na brigu drugim aplikacijama u okviru istog sustava. Prednost ovog rjeenja je mogunost distribucije poslova pisarnice na vie lokacija.

3.3 "Urudbeni zapisnik", Tehniar BirocompUrudbeni zapisnik povezuje u jedinstvenu radnu okolinu dokumente upravnog i neupravnog postupka. U tijeku izrade koritena je zakonski propisana dokumentacija iz Narodnih novina. Rad s programom je namijenjen za dva profila djelatnika koji se dijele na administratore i korisnike, te se time moe odreenom korisniku dozvoliti ili oduzeti pravo na rad u dijelu aplikacije. Ovakvim nainom uporabe programa osigurana je zatita podataka od neovlatenog auriranja i pregledavanja pojedinih dijelova baze podataka. Unesene dokumente mogue je pregledati cijelim nizom izvjea i listi: po referentima, slubama, po klasifikaciji, od sloenijih dijelova pa sve do manjih segmenata; ispisom knjiga, dnevnim izvjeima, te puno kompleksnijim i sloenijim pregledima podataka. Ovaj paket prua sline mogunosti kao i Castor, to znai da je vie orijentirano na evidentiranje i pretraivanje, a manje na obradu i praenje dokumenta. Prednost u odnosu na konkurentske pakete je u tome to ovaj programski paket fleksibilno omoguava unos ifrarskih oznaka u proizvoljnom obliku pa se moe prilagoditi razliitim nainima urudbiranja dokumentacije.

14

Slika 3.3-1 Element korisnikog suelja programskog rjeenja Urudbeni zapisnik

3.4 "INOffice2", IN2INoffice2 je aplikacija koja slui za praenje dokumenata unutar neke organizacije, ustanove ili poduzea. Osmiljena je tako da se svi podaci koji opisuju pojedini dokument unose na jednom mjestu, a unosi ih za to zaduena osoba (npr. slubenik u pisarnici) ili po potrebi i sam korisnik. Urudbeni zapisnik omoguuje primanje i pregled dokumenata, njihovu evidenciju, dostavu u rad te arhiviranje i uvanje dokumenata.Cijeli sustav ima nekoliko bitnih obiljeja: Podaci o dokumentu se unose samo jednom, a unosi ih za taj podatak odgovorna osoba. Zbog korisnik/posluitelj okruenja u kojem cijeli sustav radi, podaci se mogu unositi s bilo kojeg raunala koje je povezano u mreu. Podatke iz dokumenata mogu vidjeti samo oni korisnici koji imaju pravo pregleda nad tim dokumentom. Onemoguen je svaki neovlateni pristup podacima. Bilo kakvu promjenu na podacima koji opisuju dokument moe unijeti samo onaj korisnik koji ima pravo mijenjati dokument, a svaka je promjena istodobno dostupna svim korisnicima na mrei. Upis podataka o dokumentima brz je i jednostavan zahvaljujui ifranicima i listama vrijednosti. Dokumenti se klasificiraju u skladu sa vaeim sustavom za klasifikaciju Uredbe o uredskom poslovanju. Klasifikacijska oznaka i urudbeni broj generiraju se automatski prilikom pohrane dokumenta u bazu. Za svaki dokument evidentira se i put dokumenta unutar organizacije zajedno sa svakom promjenom statusa dokumenta.

15

Dokumenti su grupirani u predmete koji su pridrueni odreenom dosijeu i klasi. Osim dokumenata, moemo pratiti i promjene statusa pripadnog predmeta. Postoje dva rjeenja, jedno je na Microsoft, a drugo na Oracle platformi. Rjeenje na Microsoft platformi koristi Microsoft Internet Explorer za prikaz korisnikog suelja, a kao posluitelji se koriste Microsoft SQL Server 2000 za upravljanje bazom podataka i Microsoft Windows 2000/NT 4.0 posluitelj. Aplikacija INoffice2 na Oracle platformi je razvijena primjenom Oracle alata: Oracle Designer/Developer 2000 nad Oracle bazom podataka. Osnova cijelog sustava je korisnik/posluitelj okruje s Oracle database serverom i radnim stanicama s grafikim sueljem (Windows 98 ili Windows NT) povezanim u mreu raunala.

INOffice2 obuhvaa sve bitne funkcije upravljanja dokumentima, ukljuujui jednostavnu evidenciju i mogunost praenja promjena statusa predmeta kao i dokumenta. Kontrola pristupa dokumentima i dostupnost dokumenata su izbalansirani. Paket se takoer moe integrirati u neki drugi sustav, a postoje verzije za razliite platforme. Po mom miljenju, od opisanih, dostupnih komercijalnih paketa, ovaj je najpotpuniji.

16

4 Model sustava4.1 ZahtjeviOsnovne osobine koje bi sustav trebao imati su ove: Sustav treba podravati klasifikaciju dokumenata kroz vie stupnjeva, od glavne grupe do predmeta, na nain predvien zakonom; dati jednostavan pregled elemenata klasifikacije na svim razinama; pri unoenju predmeta i dokumenata omoguiti upis tekstualnih podataka uz odabir pripadnih karakteristika iz listi vrijednosti. Evidentirati podatke koje se pri tradicionalnom nainju uredskog poslovanja upisuju u urudbeni zapisnik ili u otisak prijemnog tambilja to, izmeu ostalog, ukljuuje stranku poiljatelja akta ili stranke primatelje akta ovisno o tome radi li se o ulaznom ili izlaznom aktu. Uz akte, unositi i priloge akata, i jedne i druge pohranjivati u bazu podataka, nakon konvertiranja u oblik prikladan za pohranu. Sustav treba razlikovati predmete neupravnog postupka, predmete prvostupanjskog upravnog postupka i predmete drugostupanjskog upravnog postupka; omoguiti raspodjelu poslova po djelatnicima, tj. zaduivanje djelatnika s rokovima dovretka posla. Dodjeljivati predmet u cjelini pojedinom djelatniku, ali omoguiti i izdvajanje pojedinog akta i slanje tog akta na obradu nekom drugom djelatniku. Klasifikacijska oznaka se treba automatski kreirati prilikom unosa predmeta na osnovu oznake dosijea u kojem se predmet otvara. Urudbeni broj kreirati pri unosu akta na osnovu oznaka stranke poiljatelja akta, ukoliko se radi o ulaznom aktu, ili na osnovu oznaka djelatnika koji je zaduen za akt, ukoliko se radi o internom ili izlaznom aktu. Sustav treba posjedovati podatke o strukturi i oznakama matine organizacije, kao i o strukturi i oznakama organizacija s kojima matina organizacija surauje. Uz to treba poznavati i podatke suradnika pomou kojih e se moi sa suradnicima stupiti u kontakt, a treba znati i u kojem im se geografskom podruju nalaze sjedita. Nakon to je akt upisan, djelatnik ga treba moi dohvatiti iz baze podataka, pregledavati i obraivati, koristei aplikaciju vezanu uz tip datoteke pohranjenog akta. Pretpostavlja se da e se pri tom najee koristiti datoteke Microsoft Word-a i Microsoft Word kao aplikacija. Microsoft Word se moe povezati s Microsoft Outlookom pa e se na taj nain moi i odailjati akti putem elektronske pote. Treba biti omogueno praenje svih faza obrade predmeta uz izdvajanje one koja je posljednja, kao i evidenciju akta uz koji je pojedina obrada vezana i djelatnika koji je obradu proveo. Na taj nain omoguit e se i praenje puta predmeta kroz organizaciju, ali i kroz vrijeme.

17

Pratiti takoer i stanja pojedinog akta u predmetu (npr. dostavljen, u obradi, razveden, u rokovniku, arhiviran) i njegov poloaj u organizaciji. Prilagoditi sustav raznim djelatnostima kroz omoguavanje unosa razliitih faza obrade predmeta i stanja akata. Prilagoditi sustav promjenama u ifrarskom sustavu omoguavanjem unoenja ifri. Omoguiti pretraivanje dokumenata, predmeta, dosijea, organizacijskih jedinica i osoba prema razliitim atributima. Dokumente pretraivati i po kljunim rijeima. Dobivene rezultate ispisivati na ekran ili u obliku papirnog izvjea. Na zahtjev ispisivati i detaljno izvjee o predmetu ili aktu, sa ispisom faza obrade predmeta ili stanja akta. Detaljno izvjee ispisivati takoer i za dosije, sa ispisom svih predmeta koji se u njemu nalaze. Omoguiti logiko povezivanje predmeta koji se rjeavaju istim aktom. Po zavretku obrade predmeta, sustav treba omoguiti evidenciju otpreme dokumenata, odlaganje ili arhiviranje predmeta. Onemoguiti neautoriziran pristup aplikaciji. Podijeliti korisnike u dvije skupine: administratore i djelatnike. Administratori e imati pravo unosa akata koje je ujedno i pravo administracije sustava, a djelatnici e se od njih razlikovati time to im to pravo nee biti pridjeljeno. Djelatnici e moi pregledavati i mijenjati dokumente ovisno o pravima pristupa, ali nee moi unositi nove. Iznimno, treba omoguiti djelatniku koji je zaduen za neki predmet da u njega unese dokument. Evidentirati stupanj povjerljivosti predmeta. Ovisno o njemu definirati prava pristupa administratora i djelatnika. Mogua prava neka budu zabranjen pristup, pravo itanja i pravo promjene. Djelatniku koji je zaduen za neki predmet ili dokument omoguiti promjenu na tom predmetu ili dokumentu bez obzira na njegov stupanj povjerljivosti. Administratori e moi unositi predmete i dokumente onog stupnja povjerljivosti za koji imaju pravo promjene. Olakati upoznavanje korisnika s radom sustava kroz kontekstno osjetljivu pomo.

18

4.2 Model procesaDa bi se dobio pregled osnovnih funkcija sustava, koje su hijerarhijski razloene na procese, koriten je dijagram dekompozicije funkcija. Nakon toga je analizirana interakcija sustava s okolinom, a zatim i razmjena podataka izmeu procesa sustava meusobno, procesa i vanjskih entiteta te procesa i spremita podataka. Rezultat te analize je dijagram toka podataka. Dijagram toka podataka raen je na tri razine. Nulta razina je kontekstni dijagram, prva je pregledni, a u drugoj su zasebno razraeni procesi preglednog dijagrama.

4.2.1 Dijagram dekompozicije funkcijaU prvom stupnju sustav je razluen na 8 osnovnih procesa. Od istih procesa sastoji se i pregledni dijagram, gdje je dat i kratak opis svakog od njih. Dekompozicije procesa Pretraivanje i obraivanje predmeta, Pretraivanje i obraivanje dokumenata i Administracija sustava nalaze se na odvojenim slikama.

19

UPRAVLJAJE DOKUMENTIMA

PRIKUPLJANJE DOKUMENATA PRIJAVLJIVANJE KORISNIKA UNOS I KLASIFIKACIJA ODAILJANJE DOKUMENTA

PRIKUPLJANJE PODATAKA I OZNAKA PRETRAIVANJE I OBRAIVANJE PREDMETA PRETRAIVANJE I OBRAIVANJE DOKUMENATA

ADMINISTRACIJA SUSTAVA

PROVJERA PRAVA UNOSA ODABIR DJELATNOSTI PRED. DOK.

ODABIR MIJENJANJE ILI UNOS DOSIJEA MIJENJANJE ILI UNOS DOKUMENTA

ODABIR MIJENJANJE ILI UNOS PREDMETA

IF.

ODABIR MIJENJANJE ILI UNOS GRUPE ODABIR ILI MIJENJANJE PREDMETA UNOS PREDMETA MIJENJANJE PODATAKA ODABIR MIJENJANJE ILI UNOS DJELATNOSTI

ODABIR MIJENJANJE ILI UNOS PODGRUPE

UNOS AKTA

UNOS PRILOGA

ODABIR, MIJENJANJE ILI UNOS GL. GRUPE

UNOS PODATAKA

KREIRANJE KLASIFIKACIJSKE OZNAKE

UNOS PODATAKA

UNOS AKTA

KLJUNE RIJEI

KTREIRANJE URUDBENOG BROJA

UNOS KLJUNE RIJEI

ODABIR KLJUNIH RIJEI

Slika 4.2-1 Dijagram dekompozicije funkcija prvi dio

20

PRED.

PRETRAIVANJE

PRIKAZIVANJE PREDMETA ISPIS IZVJEA

OBRADA PREDMETA

DEFINIRANJE UVJETA

DOHVAT ODGOVARAJUIH ZAPISA ISPIS PREDMETA PROVJERA PRAVA PROMJENE

ISPIS SKUPNOG IZVJEA

ISPIS DETALJNOG IZVJEA

OBRADA PREDMETA VEZANA UZ AKT

ARHIVIRANJE, USTUPANJE ILI RAZVOENJE

IZMJENA PODATAKA PREDMETA

PROVJERA PRAVA PRIKAZA ISPIS FAZA OBRADE

ODABIR AKTA

UNOS FAZE OBRADE

ARH., USTUP. ILI RAZVO. PREDMETA

ARH., USTUP. ILI RAZVO. AKATA

ODABIR FAZE OBRADE

Slika 4.2-2 Dijagram dekompozicije funkcija drugi dio

21

DOK

PRETRAIVANJE

PRIKAZIVANJE

ISPIS IZVJEA

OBRADA DOKUMENTA

DEFINIRANJE UVJETA

DOHVAT ODGOVARAJUIH ZAPISA PRIKAZ DOKUMENATA

ISPIS SKUPNOG IZVJEA

ISPIS DETALJNOG IZVJEA

PROVJERA OVLASTI PROMJENE

IZMJENA AKTA

NAPOMENA, PRIMATELJ, KLJUNE RIJEI

PROVJERA PRAVA PRIKAZA PRIKAZ STANJA DOKUMENTA

IZMJENA PODATAKA O AKTU

IZMJENA AKTA

UNOS NAPOMENE

KLJUNE RIJEI

ODREIVANJE PRIMATELJA

UNOS KLJUNE RIJEI

ODABIR KLJUNIH RIJEI

Slika 4.2-3 Dijagram dekompozicije funkcija trei dio

22

IF.

ORGANIZACIJE, OSOBE I DJELATNICI IFRARNICI ORGANIZACIJE IFRARNICI DOKUMENTA IFRARNICI PREDMETA

IFRARNICI MJESTA

UREIVANJE ORGANIZACIJE

UREIVANJE OSOBA

UNOS I MIJENJANJE TIPA ORG. JED. UNOS I MIJENJANJE VRSTE AKTA

UNOS I MIJENJANJE TIPA KONTAKTA

UNOS I MIJENJANJE KLJUNE RIJEI

UNOS I MIJENJANJE TIPA PREDMETA

UNOS I MIJENJANJE FAZE OBRADE

UNOS I MIJENJANJE MJESTA

UNOS I MIJENJANJE OPINE

UNOS I MIJENJANJE ZANIMANJA UNOS I MIJENJANJE OSOBA UNOS I MIJENJANJE DJELATNIKA

UNOS I MIJENJANJE STANJA AKTA

UNOS I MIJENJANJE TIPA PRILOGA

UNOS I MIJENJANJE STUPNJA POVJERLJIVOSTI

UNOS I MIJENJANJE UPANIJE

UNOS I MIJENJANJE ORG. JEDINICE OPISIVANJE KONTAKTA ODREIVANJE OVLASTI

UNOS PRIPADAJUIH OSOBA

UNOS RADNIH MJESTA

Slika 4.2-4 Dijagram dekompozicije funkcija etvrti dio

23

4.2.2 Dijagram toka podataka, kontekstni dijagram (0. razina)Kontekstni dijagram prikazuje komunikaciju sustava s vanjskim entitetima, a to su, u ovom sluaju Stranka, Matina organizacija, Pisarnica i Djelatnik. Stranke su organizacije i osobe s kojima matina organizacija vri slubeno dopisivanje pa one u sustav alju ulazne dokumente, a sustav njima alje izlazne dokumente. Osim toga, one sustav moraju opskrbiti podacima o vlastitoj strukturi, oznakama i ostalim osobinama. Preostala dva tipa dokumenata, interni i izlazni dokumenti, dolaze iz matine organizacije. Sustav mora i od matine organizacije dobiti podatke o strukturi i oznakama. Najvei dio komunikacije sustava s okolinom odvija se kroz pisarnicu. Tu komunikaciju obavljaju radnici pisarnice tj. administratori sustava. Oni u sustav unose prikupljene dokumente, unose prikupljene podatke o organizacijama i brinu se o odravanju podataka u ifrarnicima. Na poetku komunikacije, sustav trai identifikaciju administratora da bi se sprijeilo neovlateno koritenje. Djelatnici su referenti koji obrauju predmete i dokumente. Sustav i od njih zahtjeva identifikaciju. Oni pregledavaju, pretrauju i obrauju predmete i dokumente, a sustav ih moe opskrbiti i pisanim izvjeima.dokumenti podaci i oznake zahtjev za identifikacijom identifikacija zahtjev za unosom podaci o djelatnosti ulazni dokument podaci i oznake stranke podaci o dosijeu

P0

podaci o predmetu podaci o aktu akt

Strankaizlazni dokument

Pisarnica

prilog zahtjev za promjenama detalji o promjenama na ifrarnicima podaci o organizacijama, osobama i djelatnicima upit za pretraivanje zahtjev za identifikacijom identifikacija

Upravljanje dokumentimainterni ili izlazni dokument

Matina organizacija

podaci i oznake matine organizacije

zahtjev za obradu predmeta detalji obrade predmeta podaci o aktu upit za pretraivanje zahtjev za obradu akta detalji obrade akta zahtjev za izvjeem izvjee

Djelatnik

Slika 4.2-5 Kontekstni dijagram

24

4.2.3 Dijagram toka podataka, pregledni dijagram (1. razina)Sustav je razluen na 8 osnovnih procesa : Prvi proces je P1, Prikupljanje dokumenata. Radi se o zaprimanju ulaznih dokumenata od stranki i prikupljanju internih dokumenata iz matine organizacije te njihovom pripremanju za unos (skeniranje, prepisivanje i sl.). Proces P2 je Prikupljanje podataka i oznaka od stranaka i matine organizacije . Nuni podaci su najprije opis strukture i oznake jer se oni koriste pri kreiranju urudbenog broja, a zatim, adrese i podaci o nainima kontaktiranja, te podaci o geografskoj lokaciji. Slijedei proces je proces P3, Prijavljivanje korisnika, kroz koji moraju proi radnici pisarnice i ostali djelatnici da bi im bio omoguen rad. Slijedi proces P4, Unos i klasifikacija dokumenata, za vrijeme kojeg je sustav u komunikaciji s radnicima pisarnice. Oni u sustav unose dokumente i podatke o dokumentima na osnovu kojih sustav kreira urudbeni broj i klasifikacijsku oznaku. U procesima P5, Pretraivanje i obraivanje predmeta i P6, Pretraivanje i obraivanje dokumenata sustav komunicira s djelatnikom, doputa mu ili onemoguuje unos promjena u predmete i dokumente kroz obradu i opskrbljuje ga izvjeima o predmetima i dokumentima koji su u sustav uneseni. Proces P7, Administraciju sustava obavljaju radnici pisarnice, a radi se o odravanju podataka o organizacijima i osobama i o odravanju podataka koji se nalaze u ifrarnicima. Proces P8, Odailjanje dokumenata predstavlja slanje izlaznih dokumenata strankama putem pote, dostavljaa, elektronske pote ili posredstvom nekog drugog naina kontaktiranja. U procesima Prikupljanje dokumenata, Prikupljanje osnovnih podataka i Odailjanje dokumenata radi se o izravnim interakcijama stvarnih osoba ili interakcijama putem potanske ili neke druge slube. Te procese djelomino obavljaju i druge aplikacije, npr. Microsoft Outlook za primanje elektronske pote ili Microsoft Word u kombinaciji s Microsoft Outlookom za odailjanje elektronske pote u okviru obrade BLOB objekta dokumenta. U svakom sluaju, ti procesi nee biti samostalno automatizirani u okviru novog sustava. Sustav koristi podatke iz 30 razliitih spremita podataka: D1 Djelatnost ujedinjeni podaci o glavnim grupama, grupama, podgrupama i djelatnostima, D2 Dosije - podaci o dosijeima, D3 Predmet - podaci o predmetima, D4 Akt - podaci o aktu i sam akt u obliku primjerenom za pohranu. Podaci o aktu obuhvaaju podatke koji se nalaze u rubrikama tradicionalnog papirnog urudbenog zapisnika kao i podatke koji se pri

25

tradicionalnom nainu uredskog poslovanja upisuju u otisak prijemnog tambilja na samom aktu. D5 Prilog - podaci o prilogu i sam prilog u obliku primjerenom za pohranu, D6 Poloaj povijest akta: podaci o putu akta kroz organizaciju i njegovim stanjima kroz vrijeme. D7 Obrada predmeta - povijest predmeta: podaci o putu predmeta kroz organizaciju i fazama obrade predmeta, D8 Stranka podaci i oznake stranaka koje se mogu nai kao inicijatori ili primatelji slubenog dopisivanja, D9 Organizacijske jedinice podaci o strankama koje su organizacijske jedinice, ukljueni su i podaci o matinoj organizaciji i unutarnjim organizacijskim jedinicama, D10 Osobe podaci o strankama koje su fizike osobe, D11 Djelatnik podaci o osobama koji su djelatnici matine organizacije, D12 Napomena djelatnici u ovo spremite pohranjuju napomene o aktima, D13 Primatelji odreeni akt se moe slati na vie razliitih odredita; ovdje se nalaze podaci o tome kome se akti alju, D14 Akt-kljune sadri podatke o tome koje su kljune rijei vezane uz odreeni akt, D15 Ovlasti sadri podatke o pravima pristupa korisnika (djelatnika i administratora) predmetima i aktima odreenog stupnja povjerljivosti, D16 Vrsta akta sadri popis vrsti akata, D17 Stanje akata sadri popis moguih stanja akata, D18 Kljune rijei popis kljunih rijei D19 Obrada predmeta popis moguih faza obrade predmeta D20 Povjerljivost popis moguih stupnjeva povjerljivosti predmeta i , posredno, akata, D21 Tip predmeta popis moguih tipova predmeta, D22 Tip priloga popis moguih tipova priloga (tablica, graf, slika), D23 Tip organizacijske jedinice - popis i oznake tipova organizacijskih jedinica, D24 Kontakt podaci o nainima kontaktiranja osoba; organizacijske jedinice se kontaktiraju tako da se kontaktira osoba koja je za traenu organizacijsku jedinicu odgovorna. D25 Tip kontakta popis moguih naina kontaktiranja, D26 Zanimanje popis moguih zanimanja osoba, D27 Radno mjesto radna mjesta u okviru neke organizacijske jedinice, D28 Mjesta - popis mjesta, D29 Opina - popis opina, D30 upanija - popis upanija

26

novi ili promjenjeni predmet ovlasti

D15 D7 Obrada predmetatipovi predmeta obrade obrada predmeta predmeta

Ovlasti

D19 Stanje obr. pred.

interni ili izlazni dokument

P1 D2 D21 Tip pred.tipovi predmeta povjerljivosti

Dosijenovi ili promijenjeni dosije predmet obrada Otvoren

D3 Predmet D20 Povjerljivoststanja obrade predmeta

Matina organizacijadosije djelatnost nova ili promijenjena djelatnost

ulazni dokument

Prikupljanje dokumenata D1 D7 Obrada predmetapovjerljivosti

Djelatnost

D21 Tip predmeta

P4zahtjev za unosom dokumenti podaci o dosijeu organizacijske jedinice podaci o predmetu podaci o aktu akt vrste akta organizacijske jedinice podaci o djelatnosti stranke djelatnici stranke

D11 Djelatnik D8 D9 Organizacijska jedinica D16 Vrsta aktazahtjev za izvjeem

D11 Djelatnik P5djelatnik perdmet promijenjeni predmet akti promijenjeni akt

P2

Unos i klasifikacija dokumenta Pretraivanje i obraivanje predmeta

Stranka

D3 Predmet D4 Akt

podaci i oznake matine organizacije kljune rijei podaci i oznake prilog prilozi tipovi priloga

Prikupljanje podataka i oznaka

D18 Kljuna rijeaktkljune poloaj Upisan upit za pretraivanje

poloaj

Pisarnicaupit za pretraivanje

D5 D22 Tip priloga D14 Poloajizvjee zahtjev za identifikacijom identifikacija primatelji

Prilog Akt Kljune

D6ovlasti podaci o aktu detalji obrade predmeta

Poloaj

Stranka

podaci i oznake stranke

P8

zahtjev za obradu predmeta

izlazni akt

Odailjanje dokumenta D13 Primatelj D6akt zahtjev za promjenama podaci o organizacijama, osobama i djelatnicima

predmet

D4

Akt

akti zahtjev za identifikacijom

Djelatnikzahtjev za izvjeem

D3 Predmet P3 D30identifikacija upanija ovlasti upanije

D4 upanija Prijavljivanje korisnika D15 Ovlastidetalji promijena na ifrarnicima

Akt

D29

Opina

D15upit za pretraivanje izvjee

Ovlasti

opina

opine

D28tipovi organizacijskih jedinica

Mjesto

zahtjev za obradu akta

mjesto

mjesta

detalji obrade akta

D19 Stanje obr. pred. D23 Tip org. jed.

D20 Povjerljivost P7 D11 Djelatnik D8 Strankastranka djelatnici djelatnik stranke osobe osoba organizacijske jedinice vrsta akta organizacijska jedinica tip priloga tip kontakta kontakti tipovi priloga kontakt zanimanja radno mjesto tipovi kontakta tip organizacijskih jedinica

stanje obrade predmeta

stanja obrade predmeta

djelatnik

ovlasti

povjerljivosti

D21 Tip predmeta Administracija sustava

povjerljivost tipovi predmeta

promijenjeni akt

primatelj

tip predmeta

stanja akta

D4

Aktakti

P6stranke

primatelji

D13 Primatelj D8 D10 Osoba Pretraivanje i obraivanje dokumentanapomene napomena

stanje akta

Strankastanja akta djelatnici

D17 Stanja akta

kljuna rije

kljune rijei

D11 Djelatnik D9 Organizacijska jedinica

D17 Stanja akta

D18 Kljuna rije

D16 Vrsta akta

vrste akata

D12 Napomena D25 Tip kontaktavrste akta

poloaji poloaj

D22 Tip priloga D24 Kontakt

D6 D16 Vrsta aktaakt-kljune kljune rijei akt-kljune

Poloaj

D26 Zanimanje Radno mjestozanimanje radna mjesta

D27

D18 Kljuna rije

D14

Akt Kljune

Slika 4.2-6 Pregledni dijagram

27

4.2.4 Dijagram toka podataka, razrada pojedinih procesa (2. razina)4.2.4.1 Proces "Unos i klasifikacija dokumenata"Proces P4 (Unos i klasifikacija dokumenata) je rastavljen na 6 podprocesa: P4.1 Provjeravanje prava unosa: Nakon to je primio zahtjev za unosom, sustav mora provjeriti ima li korisnik pravo unosa i ovisno o tome dopustiti ili onemoguiti unos. P4.2 Odabir, promjena ili unos djelatnosti: potrebno je odabrati glavnu grupu, grupu, podgrupu i djelatnost dokumenta. Ako neto od toga ne postoji, moe se unijeti ili eventualno promijeniti podatke. P4.3 Odabir, mijenjanje ili unoenje dosijea: vrijedi isto to i za djelatnost. P4.4 Odabir, promjena ili unos predmeta uz kreiranje klasifikacijske oznake: Bira se predmet dokumenta. Ako predmet ne postoji, otvara se i unose se svi potrebni podaci. Pri tom se ne smije dopustiti da korisnik otvori predmet stupnja povjerljivosti za koje nema pravo promjene. Prilikom otvaranja predmeta, kreira se klasifikacijska oznaka i evidentira se u Obradi predmeta da je predmet otvoren. P4.5 Promjena podataka akta ili unos akta uz kreiranje urudbenog broja: Unoenje akta podrazumijeva unoenje podataka o aktu kao i unoenje samog akta u obliku koji je prikladan za pohranjivanje. Uz direktne podatke koji se unose u spremite podataka Akt, u podatke o aktu koje treba unijeti spadaju i podaci koji se nalaze u spremitima podataka Primatelj i Akt-kljune. Radi se o odreivanju stranki kojima e akt biti odaslan i o odreivanju kljunih rijei koji se odnose na taj akt. Pri unosu akta kreira se urudbeni broj, a u spremite Poloaj se evidentira da je akt upisan. P4.6 Unos priloga: Unoenje priloga akta takoer podrazumijeva unos samog priloga u obliku prilagoenom pohrani.

28

P4.1

zahtjev za unosom

Provjera prava unosa

djelatnik

D11 Djelatnik

doputenje unosa podaci o djelatnosti

P4.2 Odabir, promjena ili unos djelatnosti

djelatnosti

D1

Djelatnost

nova ili promijenjena djelatnost

klju djelatnosti podaci o dosijeu podaci o predmetu

P4.3 Odabir, promjena ili unos dosijea

dosijei

Pisarnica D2novi ili promijenjeni dosije

Dosije

klju dosijea

D3predmeti

Predmetnovi ili promijenjeni predmet

D5

Prilog D15prilozi ovlasti

P4.4 Ovlasti Odabir, promjena ili unos predmeta uz kriranje klasifikacijske oznake

obrada Otvoren povjerljivosti tipovi predmeta

D7 Obrada predmeta D20 Povjerljivost D21 Tip pred.

P4.6

Unos priloga

djelatnici

stranke klju predmeta stranke

D11 Djelatnikdjelatnici

D8

Stranka

D4podaci o aktu tipovi priloga klju akta akt

Aktnovi ili promijenjeni aktt

P4.5 Promjena podataka akta ili unos akta uz kreiranje urudbenog broja

akti

poloaj Upisan primatelji kljune rijei

D6

Poloaj

D22 Tip prilogavrste akata

D13 Primatelj D20 Kljune rijei

organizacijske jedinice

akt-kljune

D16 Vrsta akta

D9 Organizacijska jedinica

D14

Akt Kljune

Slika 4.2-7 Proces Unos i klasifikacija dokumenta

4.2.4.2 Proces " Pretraivanje i obraivanje predmeta "Proces P5 (Pretraivanje i obraivanje predmeta) je rastavljen na 10 podprocesa: P5.1 Pretraivanje: U ovom procesu djelatnik definira uvjete pretraivanja na osnovu kojih se dohvaaju predmeti i alju slijedeem procesu. P5.2 Provjeravanje ovlasti za prikaz: Korisnik treba dobiti ispis predmeta da bi meu njima mogao izabrati onaj koji eli obraivati. Pri

29

tome treba paziti da korisnik ne vidi one predmete koje nema pravo vidjeti. Zbog toga se u ovom procesu iz proslijeenih predmeta izdvajaju oni koje prijavljeni korisnik ne smije vidjeti, a ostali prelaze u slijedei proces. Da bi se utvrdilo koje predmete korisnik smije vidjeti, potrebno je provjeriti njegove ovlasti. P5.3 Prikazivanje predmeta: Prikazuju se preostali predmeti, a za predmet koji je u fokusu prikazuju se i stanja obrade. P5.4 Ispis skupnog izvjea: Nakon to djelatnik zatrai ispis skupnog izvjea, ispisuje se lista svih predmeta s njihovim osnovnim podacima. P5.5 Ispis pojedinanog izvjea: Ispisuje se detaljan izvjetaj o odabranom predmetu koji ukljuuje i povijest njegove obrade. P5.6 Izdvajanje predmeta i provjera ovlasti za promjene: Djelatnik eli obraivati neki predmet. To e mu biti doputeno ako ima pravo mijenjati traeni predmet, a da bi se to utvrdilo opet se trebaju provjeravati ovlasti djelatnika. P5.7 Obraivanje predmeta vezano uz akt: Pri obradi predmeta djelatnik odreuje uz koji je akt obrada vezana. Uz akt, odreuje se i o kojoj se fazi obrade radi. Upisuje se da je obradu napravio trenutno prijavljeni djelatnik. P5.8 Arhiviranje, ustupanje ili razvoenje: Radi se o fazama obrade predmeta koje nisu vezane uz jedan jedini akt, one zahtijevaju da se svaki akt u traenom predmetu dovode u novo stanje. Arhiviranju i ustupanju prethodi razvoenje. Prije odailjanja razvodi se i predmet s jednim aktom koji je rijeen izvorno. Ako predmet nije rjeavan izvorno, nakon odailjanja treba razvesti svaki akt posebno, a to se ini u okviru obrade dokumenta. P5.9 Arhiviranje, ustupanje ili razvoenje svakog akta u predmetu: Nakon to je predmet proao kroz proces P5.8, potrebno je sve akte u predmetu prevesti u ekvivalentna stanja. P5.10 Izmjena predmeta: Radi se o jednostavnoj izmjeni krivo unesenih ili promijenjenih podataka o predmetu.

30

P5.1

traeni predmeti

obrade predmeta

D7 Obrada predmeta

Pretraivanje

P5.2 Provjera ovlasti za prikazdoputeni predmeti

P5.3 Prikazivanje predmetapredmeti

P5.4 Ispis skupnog izvjeapredmeti i obrade predmeta

predmeti zahtjev za skupnim izvjeem

ovlasti tipovi predmeta

D3

Predmetpromijenjeni predmet povjerljivosti

upit za pretraivanje

P5.5 D20 Povjerljivost Ispis pojedinanog izvjee D21 Tip predmeta D15 Ovlasti

djelatnici

stranke

D11 Djelatnikpromijenjeni predmet stranke tipovi predmeta

D8

Stranka

skupno izvjee

predmeti ovlasti zahtjev za detaljnim izvjeem

detaljno izvjee povjerljivosti djelatnici

Djelatnik

zahtjev za obradom predmeta

P5.6 P5.10detalji obrade predmet

Izdvajanje predmeta i provjera ovlasti za promjenedetalji obrade

povjerljivost predmeta

Izmjena predmeta D3 Predmet

P5.8klju predmeta

P5.9 Arhiviranje, ustupanje ili razvoenje svakog akta u predmetupoloaj akti

detalji obrade

Arhiviranje, ustupanje ili razvoenje

D4klju predmeta podaci o aktu detalji obrade

Aktakti

obrada predmeta

klju predmeta organizacijske jedinice

P5.7 Obraivanje predmeta vezano uz akt

poloaj

D7 Obrada predmetastanja obrade predmeta

obrada predmeta stanja obrade predmeta

D9 Organizacijska jedinica D6 Poloajpromijenjeni akti

D4

Akt

D11

Djelatnikdjelatnici

D19

Stanje obrade predmeta

Slika 4.2-8 Proces Pretraivanje i obraivanje predmeta

4.2.4.3 Proces "Pretraivanje i obraivanje dokumenata"Podprocesi na koje je razraen proces P6 (Pretraivanje i obraivanje dokumenata) : P6.1 Pretraivanje: Nakon to djelatnik postavi upit za pretraivanje, dobavljaju se samo oni akti koji zadovoljavaju postavljene uvjete. P6.2 Provjeravanje ovlasti za prikaz: U ovom se procesu izdvajaju oni akti koje prijavljeni korisnik nije ovlaten pregledavati, a ostali prelaze u slijedei proces. P6.3 Prikazivanje akata: Prikazuju se preostali akti, za akt na kojem je trenutno fokus se moe vidjeti popis stanja u kojima se nalazio i djelatnika koji su ga obraivali. P6.4 Ispis skupnog izvjea: Nakon to djelatnik zatrai ispis skupnog izvjea, ispisuje se lista svih akata s njihovim osnovnim podacima. P6.5 Ispis pojedinanog izvjea: Ispisuje se detaljan izvjetaj o odabranom aktu koji ukljuuje i popis stanja u kojima se akt nalazio. P6.6 Izdvajanje akta i provjera ovlasti za promjene: Nakon to djelatnik uputi zahtjev za obradom odreenog akta potrebno je provjeriti je li on ovlaten mijenjati taj akt. Ako nije ovlaten mijenjati ga, sustav nee

31

reagirati na njegov zahtjev, inae e ga propustiti u procese obrade dokumenta. P6.7 Izmjena dokumenta : Promjena akta ili nekog podatka o aktu. P6.8 Unos novog stanja dokumenta : Mijenjanje aktualnog statusa (stanja) akta. Stanje se bira iz popisa moguih stanja. P6.9 Unos napomene, odreivanje primatelja, dodavanje kljune rijei: Ovdje se unose oni podaci akta koji se nalaze van spremita Akt. Djelatnik moe unijeti napomenu za akt, moe odrediti kome e se akt odailjati (primatelje akta) ili odreuje kljune rijei vezane uz akt. Kljune rijei e se moi iskoristiti prilikom pretraivanja.

D18 Kljuna rije

D14

Akt Kljuneakt-kljune

predmeti

D3povjerljivost predmeta

Predmetpoloaji

D6

Poloaj

kljune rijei

P6.1traeni akti

P6.2 Provjera ovlasti za prikazdoputeni traeni akti

P6.3akti

akti

Pretraivanje

Prikazivanje akata

P6.4

D4

Akt

ovlasti

zahtjev za skupnim izvjeem

Ispis skupno izvjeeakti i poloaji

vrste akata stranke djelatnici

P6.5 Ispis pojedinano izvjee D8 Stranka D16 Vrsta akta D15 Ovlasti

D11 Djelatnikstranke vrste akata

skupno izvjee ovlasti upit za pretraivanje detaljno izvjee djelatnici

akti zahtjev za detaljnim izvjeem

Djelatnik

zahtjev za obradom

P6.6promijenjeni akt

P6.7

detalji obrade akt

Izdvajanje dokumenta i provjera ovlasti za promjenedetalji obrade

povjerljivost predmeta

Izmjena dokumenta D3 Predmet

P6.8promijenjeni akt stanja akta klju akta

D18 Kljuna rije Akt Kljune

Unos novog stanje dokumenta

D17 Stanja akta

detalji obrade

klju akta

kljune rijei

D14aktkljune stranke

P6.9poloaj

D8

Stranka

D11 Djelatnik D6 Poloajdjelatnik

Unos napomene, odreivanje primatelja, dodavanje kljune rijei

primatelj

D13 Primatelj

napomena

D12 Napomena

Slika 4.2-9 Proces Pretraivanje i obraivanje dokumenata

32

4.2.4.4 Proces P7 "Administracija sustava"Podprocesi procesa P7 (Administracija sustava): P7.1 Provjera prava unosa : Da bi vrio administraciju sustava, korisnik mora imati pravo unosa koje je ujedno i pravo administracije. U ovom procesu se stvara odobrenje kojim se doputa pokretanje ostalih procesa. P7.2 Unos i mijenjanje podataka o organizacijama, osobama i djelatnicima : Proces moe zapoeti tako da korisnik definira uvjet pretraivanja i time suzi skup organizacijskih jedinica koje mu stoje na raspolaganju. Korisnik, naravno, moe unijeti i novu organizacijsku jedinicu. Za neku organizacijsku jedinicu, korisnik e moi unijeti i podatke o radnim mjestima i osobama koje u njoj rade. U okviru unoenja osobe, definiraju se i naini na koje se osoba moe kontaktirati. Organizacijska jedinica se kontaktira preko osobe odgovorne za tu organizacijsku jedinicu. Ako je organizacijska jedinica interna, osoba e se unijeti kao djelatnik pa e se nakon toga moi odrediti njene ovlasti. Unos ukljuuje i biranje podataka iz listi Tipa organizacijske jedinice, Tipa kontakta i Zanimanja. P7.3 Mijenjanje ifrarnika vezanih uz organizacije : Radi se o mijenjanju i unoenju podataka u spremita Tip organizacijske jedinice, Tip kontakta i Zanimanje. P7.4 Mijenjanje ifrarnika vezanih uz dokument : Mijenjanje i unoenje podataka u spremita Vrsta akta, Stanje akta, Kljuna rije i Tip priloga. P7.5 Mijenjanje ifrarnika vezanih uz predmet : Mijenjanje i unoenje podataka u spremita Tip predmeta, Stanje obrade predmeta i Povjerljivost. P7.6 Mijenjanje ifrarnika vezanih uz mjesto : Mijenjanje i unoenje podataka u spremita Mjesto, Opina i upanija.

33

stranka

D27radna mjesta

Radno mjestoosobe radno mjesta osoba kontakti kontakt djelatnici djelatnik zanimanja

D8

Strankastranke

D10

Osoba

organizacijska jedinica

P7.2 Unos i mijenjanje podataka o organizacijama, osobama i djelatnicima

D24 Kontakt

D9 Organizacijska jedinicaorganizacijske jedinice upit za pretraivanje

D11 Djelatnik

zanimanje

podaci o organizacijama, osobama i djelatnicima

D26 Zanimanjetipovi kontakta

D25 Tip kontaktatipovi org. jed. tipovi kontakta tip org. jed. tipovi org. jed.

tip kontakta

zanimanja

Pisarnica

D23 Tip org. jed.

P7.3 Mijenjanje ifrarnika vezanih uz organizacije

zahtjev za promjenama

odobrenje

detalji promijena na ifrarnicima odobrenje

D11 Djelatnikdjelatnik

detalji promijena na ifrarnicima

P7.4 Mijenjanje ifrarnika vezanih uz dokument

vrste akata

D16 Vrsta aktavrsta akta stanja akta

P7.1odobrenje

D17 Stanja aktastanje akta

Provjera prava unosatipovi priloga kljuna rije kljune rijei tip priloga

D18 Kljuna rije

D22 Tip prilogatipovi predmeta detalji promijena na ifrarnicima detalji promijena na ifrarnicima

D21 Tip predmeta P7.5tip predmeta

odobrenje upanije upanija

P7.6 Mijenjanje ifrarnika vezanih uz mjestomjesta

odobrenje

Mijenjanje ifrarnika vezanih uz predmet

stanja obrade predmeta stanje obrade predmeta

D28mjesto opine opina

Mjestopovjerljivosti povjerljivost

D19 Stanje obr. pred.

D30

upanija

D29

Opina

D20 Povjerljivost

Slika 4.2-10 Proces Administracija sustava

34

4.3 Model podataka4.3.1 Dijagram entiteti-vezeModel podataka je prikazan dijagramom entitetiveze. Veina entiteta, kao i veze vie-prema-vie, odgovara jednom spremitu podataka u modelu procesa. Iznimka je spremite Djelatnost koje objedinjuje entitete Glavna grupa, Grupa, Podgrupa i Djelatnost. Spremita su ve ukratko opisana pa nema potrebe iznova opisivati entitete, ali bi se moglo odvojiti nekoliko rijei o refleksivnim i paralelnim vezama. Prva od refleksivnih veza je veza Povezan na koja vee entitet Predmet sam na sebe. Ta veza povezuje predmet s drugim predmetom u kojem se nalazi akt kojim se rjeava i polazni predmet. Do te veze moe doi i onda kad se u procesu rjeavanja vie predmeta ustanovi da su predmeti nepotrebno razdvojeni. U tom sluaju nee se spajanje predmeta izvriti tako da se mijenjaju klasifikacijske oznake postojeih dokumenata, nego e se svi stariji predmeti iz te grupe povezati s najnovijim, postojei akti e zadrati klasifikacijske oznake, a novi akti e se unositi pod klasifikacijskom oznakom najnovijeg predmeta iz grupe. Veza je, naravno, opcionalna, jer se ovakvi sluajevi rijetko dogaaju. Predmet se moe povezati samo s onim predmetima koji se nalaze u istom dosijeu kao i on. Akt nosi refleksivnu vezu Prethodei koja povezuje akt s aktom iz kojeg ovaj proizlazi. Akti moe proizai samo iz akta koji se nalazi u istom predmetu kao i on. Organizacija ima dvije refleksivne veze: Nad-jedinica i Ustanova. Prva od njih odreuje organizacijsku jedinicu koja je neposredno nadreena dotinoj, a druga ustanovu u kojoj se dotina organizacijska jedinica nalazi. To su sve refleksivne veze u modelu pa prelazimo na paralelne. Akt je sa Strankom povezan s dvije veze razliitog tipa preslikavanja. Veza tipa vie-prema-jedan je veza Akt-Stranka, a definira stranku na koju se akt odnosi. Druga veza je veza Primatelj, tipa vie-prema-vie, koja definira sve stranke kojima akt treba biti dostavljen, odnosno odaslan. Osoba ima dvije skupine paralelnih veza, veze s Organizacijskom jedinicom i veze s Mjestom. Veze s Organizacijskom jedinicom su razliitog tipa preslikavanja.. Prva je veza vie-prema-jedan (OsobaOrganizac. Jed.), a odreuje organizacijsku jedinicu u kojoj osoba djeluje. Druga je veza Odgovorna osoba, to je veza jedan-prema-vie, a odreuje osobu kao odgovornu osobu neke organizacijske jedinice. Obje veze prema Mjestu su veze vie-prema-jedan, radi se o vezi Prebivalite, koja definira prebivalite osobe, i o vezi Mjesto roenja, koja definira mjesto roenja osobe. Jo su ostale veze izmeu Mjesta i upanije. Prva od njih, Mjesto-upanija je veza vie-prema-jedan, a definira upaniju u kojoj se mjesto nalazi. Druga je Sredite upanije, veza jedan-prema-jedan, koja odreuje mjesto kao sredite neke upanije. Slijedi dijagram na kojem su vidljivi entiteti i veze, a zatim popis atributa razdijeljenih po entitetima i vezama kojima pripadaju, uz kratko pojanjenje onih ije znaenje nije potpuno jasno iz naziva.

35

Podgrupa-Grupa

1,1 1,1 Glavna grupa Tip priloga

Grupa

0,N

GrupaGlavna grupa

0,N

0,1

Podgrupa PrilogTip priloga

1,1Akt Predmet

0,N

DjelatnostPodgrupa

Vrsta aktaPrilog

Kljune rijei

0,N

0,1 0,N 0,N

Stanje obrade

Djelatnost

1,1

1,1AktVrsta akta PrilogAkt AktKljune

Obrada pred.Stanje obrade

DosijeDjelatnost

1,1 1,N 0,NAkt Obrada pred.Akt

0,N 0,1 0,N 0,N 1,1 0,NPrethodei Primatelj AktStranka

0,N

0,N

0,N 1,1 0,1

Obrada predmeta

0,N

0,N

Dosije

1,N

1,1Obrada pred.Djelatnik Napomena aktaAkt PoloajAkt

Obrada pred.Predmet

PredmetDosije

Tip org. jed. 1,1 0,N 1,1 Stranka 0,NNapomena akta Poloaj

1,1 0,1 1,1Org. jed.Tip org. jed. Organizacij. jed.Stranka

0,1

0,N

1,1

0,N 0,1Organizacij. jed.Opina

Opinaupanija

Povezan na

0,N 1,N 0,N 0,NPoloajStanje akta

Predmet

0,N 1,1

0,1 Opina upanija

0,N

PredmetStranka

0,N 1,1 Stanje aktaAktDjelatnik

0,N

0,1 0,1 0,1OsobaStranka Nad-jedinica

0,1 Mjesto 0,1 0,N 0,N 0,N Organizacijska jedinica 1,1 1,1 0,N 0,1OsobaOrganizac. jed.

0,N

PredmetTip predmeta Napomena aktaDjelatnik PoloajDjelatnik

0,N

Mjestoupanija

PredmetPovjerljivost

0,N 0,1 0,N 0,N

0,1

PredmetDjelatnik

Organizacij. jed.Mjesto

0,1 0,1 0,1Ustanova Sredite upanije

Tip predmeta

1,1 1,1 0,N

Povjerljivost

1,N

DjelatnikRadno mjesto

Radno mjesto

Radno mjestoOrganizac. jed.

Osoba

0,1

Odgovorna osoba

Ovlasti

0,N 1,1 1,N Djelatnik 0,N 0,1DjelatnikOsoba Kontakt

0,N 0,N 0,N 1,1

Prebivalite

1,1 1,1

1,1

OsobaZanimanje

Mjesto roenja

1,N Tip kontakta

0,1 Zanimanje

Slika 4.3-1 ER dijagram

36

4.3.1.1 Popis atributaU prvoj skupini entiteta su entiteti od kojih je svaki identifikacijski zavisan o svom prethodniku pa od njega preuzima primarni klju. Uz primarni klju, koji ovako postaje skupina ifri, entiteti imaju oznaku i opis koji se sastoji od par rijei kojim se opisuje jedinka entiteta.

Entitet Glavna grupa Atributifra glavne grupe Oznaka glavne grupe Opis glavne grupe

Tip, domenabroj N9 znakovni niz (20) znakovni niz (100)

Primarni Klju da

Entitet Grupa Atributifra glavne grupe ifra grupe Oznaka grupe Opis grupe

Tip, domenabroj N9 broj N9 znakovni niz (20) znakovni niz (100)

Primarni Klju da da

Entitet Podrupa Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe Oznaka podgrupe Opis podgrupe

Tip, domenabroj N9 broj N9 broj N9 znakovni niz (20) znakovni niz (100)

Primarni klju da da da

Entitet Djelatnost Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe ifra djelatnosti Oznaka djelatnosti Opis djelatnosti

Tip, domenabroj N9 broj N9 broj N9 broj N9 znakovni niz (20) znakovni niz (100)

Primarni klju da da da da

37

Entitet Dosije Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe ifra djelatnosti ifra dosijea Oznaka dosijea Opis dosijea

Tip, domenabroj N9 broj N9 broj N9 broj N9 broj N9 znakovni niz (20) znakovni niz (100)

Primarni klju da da da da da

Entitet PredmetPredmet zadrava atribute prethodnih entiteta s tim da se njegova oznaka zove Klasifikacijska oznaka. Dobio je jo i Naziv predmeta, Datum otvaranja i Rok dovretka. Tip postupka moe biti neupravni ('NE'), prvostupanjski upravni ('UP/I-') i drugostupanjski upravni ('UP/II-'). Atribut Ishodini je postavljen na 'Y' ako postoji predmet koji se na ovaj predmet vee. Ako je neki predmet vezan za ovaj predmet, znai da akt ovog predmeta rjeava ne samo ovaj predmet, nego i taj koji se na njega vee.

Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe ifra djelatnosti ifra dosijea Broj predmeta Klasifikacijska oznaka Naziv predmeta Opis predmeta Tip postupka Datum otvaranja Rok dovretka Ishodini

Tip, domenabroj N9 broj N9 broj N9 broj N9 broj N9 broj N9 znakovni niz (20) znakovni niz (60) znakovni niz (100) znakovni niz (6) {'NE' , 'UP/I-' , 'UP/II-'} Datum Datum znak, {'Y' , 'N'}

Primarni klju da da da da da da

38

Entitet Akt Akt opet ima ifre i opis, a oznaka mu je Urudbeni broj. Sam akt se sprema u Blob akta, a to je atribut tipa BLOB. Tip datoteke akta upisuje se u atribut Tip bloba. Atribut Izvorno je postavljen na 'Y' ako se ako e se predmet rjeavati u produetku postojeeg akta. U Vrijednosti se upisuje koliina novanih vrijednosti koje su primljene uz akt. U atribut Broj listova unosi se broj stranica akta, a u Broju priloga nalazi se broj priloga akta. U Datum slanja upisuje se onaj datum kad je poiljatelj poslao akt, Datum unosa je datum evidentiranja akta u sustavu, a Datum otpreme je onaj datum kad je izvreno odailjanje akta primaocima. Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe ifra djelatnosti ifra dosijea Broj predmeta Broj akta Urudbeni broj Opis akta Tip akta Tip bloba Bloba akta Izvorno Vrijednosti Broj listova Broj priloga Datum slanja Datum unosa Datum otpreme

Tip, domenadugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 znakovni niz (30) znakovni niz (400) kratki N1, {1,2,3} znakovni niz (3) BLOB znak, {'Y' , 'N'} pomini N15 kratki N2 kratki N3 datum datum datum

Primarni Klju da da da da da da da

39

Entitet PrilogUz ifre i naziv, Prilog sadri atribute potrebne za pohranjivanje i dohvaanje BLOB-a priloga, a to su Tip bloba i Blob priloga.

Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe ifra djelatnosti ifra dosijea Broj predmeta Broj akta ifra priloga Naziv priloga Tip bloba Blob priloga

Tip, domenadugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 znakovni niz (60) znakovni niz (3) BLOB

Primarni klju da da da da da da da da

Entitet PoloajAtribut Aktualno je postavljen na 'Y' samo za zadnji uneseni Poloaj, im se eli rei da je to trenutni poloaj akta. Predvien izlazak je datum na koji se predvia da e akt izai iz postojeeg stanja, a bitan je kod odreivanja koliko e se dugo akt zadrati u rokovniku ili koliko dugo ga treba uvati u arhivi prije unitavanja.

Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe ifra djelatnosti ifra dosijea Broj predmeta Broj akta ifra poloaja Aktualno Datum ulaska Predvien izlazak Datum izlaska Napomena poloaja

Tip, domenadugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 znak , {'Y' , 'N'} datum datum datum znakovni niz (400)

Primarni klju da da da da da da da da

40

Entitet Obrada predmeta Obrada predmeta ima gotovo identine atribute kao i entitet Poloaj. Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe ifra djelatnosti ifra dosijea Broj predmeta ifra obrade Aktualno Datum obrade Predvien izlazak Napomena obrade

Tip, domenadugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 znak, {'Y' , 'N'} datum datum znakovni niz (400)

Primarni Klju da da da da da da da

Entitet Stranka Oznaka stranke je pravno odreena oznaka koja se koristi kod kreiranja urudbenog broja akta. Atribut Ustanova bit e 'Y' ako je stranka organizacijska jedinica. Ako se radi o stranci osobi, taj atribut e biti postavljen na 'N' Atributifra stranke Oznaka stranke Naziv stranke Ustanova

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (20) znakovni niz (60) znak, {'Y' , 'N'}

Primarni Klju da

Entitet Organizacijska jedinicaVrijednost atributa Interna je 'Y' ako se radi o matinoj organizacijskoj jedinici ili nekoj od jedinica u okviru matine organizacijske jedinice. Za vanjsku organizacijsku jedinicu vrijednost ovog atributa je 'N'.

Atributifra OJ Adresa Interna Opis OJ

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100) znak, {'Y' , 'N'} znakovni niz (100)

Primarni klju da

41

Entitet Osoba Atributifra Osobe JMBG Ime Prezime Datum roenja Adresa stanovanja

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (13) znakovni niz (20) znakovni niz (20) datum znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Djelatnik Korisniko ime i Lozinku djelatnik koristi pri prijavi rada na sustav. Pravo unosa 'Y' znai da korisnik smije otvarati predmete, unositi akte i administrirati sustav. Atributifra djelatnika Korisniko ime Lozinka Pravo unosa Napomena djelatnika

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (15) znakovni niz (15) znak, {'Y' , 'N'} znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Napomena Atributifra glavne grupe ifra grupe ifra podgrupe ifra djelatnosti ifra dosijea Broj predmeta Broj akta ifra napomene Napomena Datum napomene

Tip, domenadugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 dugi N9 znakovni niz (400) datum

Primarni klju da da da da da da da da

42

Slijedi skupina entiteta koji su zapravo ifrarnici pa imaju samo primarni klju ifru i opis.

Entitet Vrsta akta Atributifra vrste Opis vrste

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Stanje akta Atributifra stanja akta Opis stanja akta

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Kljuna rije Atributifra kljune rijei Opis kljune rijei

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Stanje obrade predmeta Atributifra stanja obrade predmeta Opis stanja obrade predmeta

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Povjerljivost Atributifra povjerljivosti Opis povjerljivosti

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (30)

Primarni klju da

43

Entitet Tip predmeta Atributifra tipa predmeta Opis tipa predmeta

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Tip priloga Atributifra tipa priloga Opis tipa priloga

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Tip kontakta Atributifra tipa kontakta Opis tipa kontakta

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Tip organizacijske jedinice Tip organizacijske jedinice uz ifru i naziv ima i oznaku koja se koristi pri kreiranju urudbenog broja akta. Atributifra tipa OJ Oznaka tip OJ Opis tipa OJ

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (20) znakovni niz (100)

Primarni klju da

Entitet Zanimanje Atributifra zanimanja Opis zanimanja

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (100)

Primarni klju da

44

Entitet Mjesto Atributifra mjesta Naziv mjesta Potanski broj

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (60) znakovni niz (5)

Primarni klju da

Entitet Opina Atributifra opine Naziv opine

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (60)

Primarni klju da

Entitet upanija Atributifra upanije Naziv upanije

Tip, domenadugi N9 znakovni niz (60)

Primarni klju da

Entitet Radno mjesto Radno mjesto je identifikacijski ovisno o Organizacijskoj jedinici pa nosi njenu ifru. Broj izvritelja predstavlja predvien broj djelatnika koji obnaaju istu dunost. Atribut Poslovi sadri kratak opis onog to djelatnici obavljaju u okviru svog radnog mjesta, a Uvjeti popis uvjeta koje osoba mora ispunjavati da bi se zaposlila na tom radnom mjestu. Atributifra OJ ifra radnog mjesta Naziv radnog mjesta Broj izvritelja Uvjeti Poslovi

Tip, domenadugi N9 dugi N9 znakovni niz (60) kratki N3 znakovni niz (200) znakovni niz (200)

Primarni klju da da

45

Slijede veze Ovlasti i Kontakt, one su jedine meu vezama koje imaju vlastite atribute.

Veza Ovlasti Pravo pristupa moe biti nedozvoljen pristup (1), itanje(2) i pisanje(3). Atributifra djelatnika ifra povjerljivosti Pravo pristupa

Tip, domenadugi N9 dugi N9 kratki N1, {1,2,3}

Primarni klju da da

Veza Kontakt Sadraj kontakta je npr. telefonski broj. Atributifra osobe ifra tipa kontakta Sadraj kontakta

Tip, domenadugi N9 dugi N9 znakovni niz (60)

Primarni klju da da

46

5 Oblikovanje i ugradnja5.1 CA Advantage PlexSustav je oblikovan i implementiran pomou generatora aplikacija CA Advantage Plex. Advantage Plex omoguuje oblikovanje sustava na razini modela, a sam generira kod za vie razliitih platformi. Na taj nain projektantu je omogueno da se usredotoi na sam problem, dok se generator brine oko detalja i sloenosti tehnologije koja lei ispod rjeenja problema. Advantage Plex generira izvorni, n-slojni kod za slijedee platforme: Java. Java serveri sa Win32 C++ ili Java klijentima, uz JDBC pristup iSeries 400. iSeries 400 serveri sa Win32 C++ ili Java klijentima, iSeries 5250 sa SQL, JDBC i DDS pristupom na DB2/400 bazu podataka Windows NT/2000/XP. Potpuno Back Office uskladivi Windows NT serveri sa Win32 C++ klijentima. Podrka za Oracle8i i SQL Server baze podataka Alat omoguuje ponovnu iskoristivost komponenti. Pri oblikovanju se nasljeivanjem mogu iskoristiti gotovi uzorci koji se nalaze u vie tematski podijeljenih biblioteka. Uzorci su, zapravo, apstraktni opisi koji mogu biti iskoriteni u razliitim kontekstima. Primjeri uzoraka koji se mogu koristiti pri razvoju aplikacija ukljuuju iroku paletu uzoraka, od elementarnih uzoraka na nivou atributa, do kompleksnih uzoraka koji ukljuuju funkcionalnost s vie entiteta. Primjeri elementarnih uzoraka su razliiti uzorci za datumsko polje i kontrole datumskih polja dok su primjeri kompleksnijih uzoraka uzorci za jednostavnu transakciju, poslovni kontakt i sl. Izbor uzorka omoguuje nasljeivanje ve postojee funkcionalnosti. Uzorci se kombiniraju i nadograuju da bi se dobile eljene osobine, funkcionalnost ili izgled komponenti. Prednost upotrebe uzoraka je ne samo u brzoj izgradnji aplikacije, nego i u jednostavnijem odravanju, jer se modifikacije koje se izvode na jednom mjestu automatski propagiraju na sva potrebna mjesta kroz cijeli projekt. Nedostatak je smanjena fleksibilnost pri rjeavanju specifinih problema jer uzorci ne doputaju promijene u svim svojim dijelovima. Korisniku je takoer omogueno da sam izgrauje svoje uzorke i stvara svoje biblioteke.

Advantage Plex koristi vie tipova objekata, a ovdje su navedeni oni osnovni: Entity (Entitet). Entiteti su opipljivi objekti (kao npr. Djelatnik ili Akt ) ili neopipljivi objekti (kao npr. Ovlasti ili Stanje akta) o kojima elimo registrirati informacije.

47

Field (Polje). Polja su dijelovi informacije o entitetu koja se registrira (npr. Ime osobe ili Datum otvaranja predmeta). Function (Funkcija). Funkcije su procesi kojima se definira funkcionalnost aplikacije. U grubo, funkcija je ekvivalent programu ili metodi. Panel. Paneli su prozori i dijalozi koji ine korisniko suelje aplikacije. Table (Tablica). Tablice su fizike strukture u kojima se pohranjuju podaci u aplikacijama koje koriste relacijske baze podataka. View (Pogled). Pogled predstavlja sve ili dio podataka tablice u bazi podataka, kao i kombinaciju podataka iz vie tablica. Sam ne sadri podatke. Diagram (Dijagram). Dijagram vizualno prikazuje podskup objekata modela. Prikazuje objekte i njihove veze. Message (Poruka). Poruka sadri tekst koji se moe koristiti kao poruka o pogreci, naziv prozora ili dijaloga itd.Za definiranje objekata i veza meu njima koriste se trojke. Trojka se sastoji od polazinog objekta, glagola i ishodinog objekta, a unosi se pomou Model Editora (Slika 5.1-4). Primjer trojke je: Stranka known by FLD ifra stranke Ova trojka definira polje ifra stranke kao klju entiteta Stranka. Sama trojka moe biti polazini objekt druge trojke, to omoguava kompliciranije definicije. Za ureivanje veine objekata postoje posebni editori. Neke od promjena nainjenih u editorima reflektiraju se kroz automatsko stvaranje odgovarajuih trojki. Veina editora ima mogunost ispisa izvjetaja, primjeri tih izvjetaja mogu se vidjeti u prilogu. Uz svaki objekt tipa function vezan je akcijski dijagram kojim se korak po korak opisuju procedure potrebne za implementiranje funkcije. Kod akcijskog dijagrama koristi konstrukcije jednostavne za razumijevanje i moe se je na njih lako privii, ali ne prua previe mogunosti. Pri oblikovanju funkcija uzoraka koritene su meta-operacije. Meta-operacije su, zapravo, grupa komponenti akcijskog dijagrama koji uzrokuju generiranje procesiranja ovisno o trojkama koje u modelu postoje. Ako se promjenom neke trojke promjeni svojstvo nekog objekta u modelu, automatski se regenerira kod akcijskog dijagrama definiran meta-operacijama koje o tom svojstvu ovise. Meta-operacije tvore snaan jezik za definiranje ponovno iskoristivih apstraktnih funkcija. Projektant se ne mora zadrati samo na mogunostima koje prua jezik akcijskog dijagrama Advantage Plex-a, ve moe i sam pisati isjeke izvornog koda koje Advantage Plex integrira s generiranim kodom. Jedna ili vie linija izvornog koda se pohranjuje u Source code objekt koji se

48

naknadno poziva iz akcijskog dijagrama, Izvorni kod mora biti prilagoen generacijskom jeziku funkcije u koju je poziv unesen. Podrani jezici ukljuuju: C++ VBScript i Jscript SQL RPG/400 Java S AdvantagePlex-om dolazi cijeli niz ve prireenih Source code objekata. Uglavnom se radi o pozivima standardnih funkcija. Iako Advantage Plex moe generirati komentare u izvornom kodu, koji, izmeu ostalog, ukljuuju odgovarajue naredbe akcijskog dijagrama, ne bi bilo jednostavno izmjenjivati taj kod nakon generacije jer su generirani nazivi nerazumljivi pa se u njemu teko snai. Dodue, Advantage Plex doputa da sami definirate implementacijska imena objekata, ali to je vremenski zahtjevno, a opet ne pridonosi pretjerano razumljivosti generiranog koda.

5.1.1 Definiranje modela podataka u Advantage Plex-u5.1.1.1 Atributi i vezeZa definiranje odnosa entiteta i polja koriste se ovi glagoli: ENT known by FLD, ENT has FLD ENT has derived FLD ENT agregated on FLD

Advantage Plex poznaje 3 tipa veza meu entitetima: ENT owned by ENT ENT refers to ENT ENT associated with ENTNakon definiranja veza ovim trojkama, moe se odrediti hoe li neka veza biti nuna ili opcionalna. Isto vrijedi i za atribute.

ENT known by FLD. Ova trojka definira ishodino polje kao primarni klju ili dio primarnog kljua odredinog entiteta. ENT has FLD trojka definira ishodino polje kao ne-kljuni atribut polazinog entiteta. ENT has derived FLD. Polje je atribut entiteta, meutim, ono se ne pohranjuje u bazi, nego se njegova vrijednost rauna pri izvoenju aplikacije. Potrebno je jo odrediti funkciju koja rauna vrijednost polja.

49

ENT agregated on FLD. Vrijednost polja definiranog na ovaj nain preuzima se od baze podataka pri izvoenju aplikacije, a zapravo se radi o vrijednosti koju baza podataka izrauna nekom od agregatnih funkcija. ENT owned by ENT. Ova veza prenosi primarni klju (kljueve) ishodinog entiteta u polazini entitet. Ako je za polazini entitet jo neki atribut definiran kao primarni klju, onda to rezultira vezom vie-prema-jedan uz identifikacijsku zavisnost polazinog entiteta o ishodinom entitetu. ENT owned by ENT veza pri kojoj polazini entitet nema drugih atributa u primarnom kljuu je zapravo veza jedan-prema-jedan. Notacija veze u dijagramu prikazana je na slici:

Slika 5.1-1 Veza ENT owned by ENT

ENT refers to ENT. Primjenom ENT refers to ENT veze primarni klju ishodinog entiteta postaje atribut polazinog entiteta. Dakle, radi se o vezi vie-prema-jedan. Definiranje ove veze kao nune rezultirat e generiranjem ogranienja stranog kljua u bazi podataka. Notacija veze u dijagramu:

Slika 5.1-2 Veza ENT refers toENT

ENT associated with ENT. Ova trojka definira vie-prema-vie vezu izmeu dva entiteta. S obzirom da se veze vie-prema-vie ne mogu direktno implementirati u relacijsku bazu podataka, ovaj glagol se koristi samo u ranim fazama oblikovanja, prije nego to se odlui kako e se veza implementirati. Notacija veze u dijagramu:

Slika 5.1-3 Veza ENT associated with ENT

50

Slika 5.1-4 Definicija entiteta Predmet u Model Editor-u

5.1.1.2 Kaskadno brisanjeAko se eli definirati to bi se trebalo dogoditi s instancom polazinog entiteta veze ukoliko se izbrie pripadajua instanca ishodinog entiteta, to se moe uiniti pomou glagola dependency SYS. Ovaj glagol uzima kao polazini objekt neku od navedenih trojki koje slue za definiranje veza. Ishodini objekt glagola je jedna od ovih sistemskih vrijednosti : Error (pogreka), Ignore (zanemari), Null (upii null vrijednost) ili Delete (izbrii).

51

Ako je izabrana sistemska vrijednost Delete, moe se odrediti hoe li se kaskadno brisanje obavljati na razini aplikacije ili e ga izvravati sama baza podataka. Pri tom se koristi glagol TBL dependencies SYS. Polazini objekt ove trojke je tablica iji se zapisi trebaju brisati kad se izbrie zapis kojeg referenciraju. Ishodini objekt je sistemska vrijednost koja moe biti Procedural, Database i Unenforced. Odabiranjem vrijednosti Procedural naznauje se da e se o kaskadnom brisanju brinuti sama aplikacija. Koritenjem vrijednost Database naznauje se generatoru da pri generiranju tablice uputi bazu podataka da sama vri kaskadno brisanje. Unenforced znai da se nee generirati nikakvo procesiranje vezano uz kaskadno brisanje. U povezanim skupu entiteta se ne bi smjele mijeati vrijednosti Procedural i Database jer to moe dovesti do nepredvienih rezultata. Kaskadno brisanje se moe ugraditi i pomou uzorka FOUNDATION/ OwnedCascade. Opis tog uzorka slijedi. Ako se kao iskodina vrijednost glagola dependency SYS ne izabere Delete, nego neka druga od navedenih vrijednosti (Error ili Null), mora se navesti funkcija koja e odabranu akciju provoditi na razini aplikacije.

5.1.2 Pregled iskoritenih uzorakaFOUNDATION je biblioteka uzoraka u koju se najvie posezalo pri oblikovanju aplikacije. Ona sadri uzorke za osnovne poslovne objekte. Koriteni entiteti iz ove biblioteke: FOUNDATION/ OwnedCascade. Ovaj uzorak moe se primijeniti na entitet koji se ENT owned by ENT vezom vee na svog roditelja. Uzorak posjeduje funkcionalnost za provoenje kaskadnog brisanja. Uz kaskadno brisanje mogue je uzorak konfigurirati tako da se pri brisanju zapisa roditeljskog entiteta, u onim zapisima entiteta djeteta koji referenciraju izbrisani zapis na odgovarajue mjesto upisuje null vrijednost. To se ini pomou dependency SYS glagola. FOUNDATION/ EditDetail. Koristi se za osnovno odravanje zapisa u bazi podataka. Sadri funkciju Edit koja omoguuje krajnjim korisnicima da pregledaju, dodaju, promijene ili izbriu zapis entiteta. Lista svih zapisa je prikazana u reetci, a elementi odabranog zapisa su prikazani u posebnom podruju, uz gumbe koje omoguuju promjene (Slika 6.1-13). FOUNDATION/ EditDialog. Slui takoer za odravanje zapisa u bazi podataka. Sadri funkciju EditSuite, koja opet sadri grupu funkcija koje krajnjim korisnicima omoguuju pregledavanje, dodavanje, mijenjanje i brisanje zapisa u posebnim dijalozima. To su funkcije EditSuite.Grid, EditSuite.Insert, EditSuite.Update i EditSuite.Delete. EditSuite.Grid u reetci ispisuje sve zapise entiteta, a uz reetku ima gumbe koje odvode u neku od preostalih funkcija iz EditSuite skupine (Slika 6.1-12).

52

FOUNDATION/ Filter. Omoguuje definiranje kriterija za filtriranje zapisa koji se itaju iz baze podataka. Koristi se u kombinaciji s uzorcima FOUNDATION/ EditDialog ili FOUNDATION/ EditDetail pomou kojih se prikazuju zapisi koji odgovaraju definiranim uvjetima. Zapisi se filtriraju po vrijednostima atributa. Postoji cijeli niz operatora usporedbe, a moe se povezivati vie uvjeta u jedan upit (Slika 6.1-8). FOUNDATION/ Surrogate. Slijedno generira numeriki primarni klju entiteta. FOUNDATION/ SurrogateAlternate. Priskrbljuje entitetu numeriki primarni klju, ali zapis iz baze podataka ispisuje koristei alternativni klju. FOUNDATION/ SurrogateOwned. Stvara slijedno numeriki primarni klju entitetu koji je ENT owned by ENT vezom ovisan o nekom drugom entitetu. FOUNDATION/ SurrogateSystem. Upravlja stvaranjem kljueva za sve Surrogate ili SurroateAlternate entitete u aplikaciji. FOUNDATION/ AssociationEdit. Mogu ga koristiti oni entiteti koji su nastali iz veza vie-prema-vie. Na osnovi odabranog zapisa prvog entiteta veze ispisuje se lista zapisa drugog entiteta (Slika 6.1-6). FOUNDATION/ AssociationDetail,.Ovaj uzorak takoer koriste entiteti nastali iz veza vie-prema-vie, ali samo oni koji imaju dodatne ne-kljune atribute. Korisnicima je omogueno unoenje vrijednosti tog atributa u zapis entiteta (Slika 6.1-10).Koriteni uzorci entiteta iz drugih biblioteka:

STORAGE/ DataAcess. STORAGE biblioteka sadri uzorke za itanje i pisanje zapisa u bazu podataka. DataAcess entitet posjeduje kostur za dva pogleda i skupinu funkcija za pristupanje bazi podataka. STORAGE/ RelationalTable. Nasljeuje od entiteta DataAcess i na to dodaje tablicu i funkcionalnost pristupa bazi podataka. BSTRUCTURE/ _Structure. Omoguuje definiranje hijerarhije i veza meu zapisima u bazi podataka. Sadri dva entiteta, Node i Link. Node (vor) predstavlja element strukture, a Link (veza) vezu izmeu dva vora. Izmeu ostalih, posjeduje funkciju _Structure.UI.Tree koja iscrtava strukturu datog vora u obliku stabl