Jasenka Požega, dipl. socijalna radnica SUSTAV SOCIJALNE SKRBI - PRAVNI ASPEKTI -
Jasenka Požega,
dipl. socijalna radnica
SUSTAV SOCIJALNE SKRBI
- PRAVNI ASPEKTI -
Sadržaj predavanja
1. Socijalna sigurnost
2. Zakonodavni okvir i strateški dokumenti
3. Djelatnost socijalne skrbi (definicija, dionici)
4. Financiranje djelatnosti socijalne skrbi
5. Ustanove socijalne skrbi
6. Korisnici socijalne skrbi
7. Načela socijalne skrbi
8. Prava iz sustava socijalne skrbi
9. Mreža socijalnih usluga
10. Reforma sustava
Socijalna sigurnost
Definicija MOR-a:
„zaštita koju društvo osigurava svojim članovima kroz
različite javne mjere protiv ekonomskih (gospodarskih) i
socijalnih nedaća koje bi ih inače pogdile zbog gubitka ili
značajnog smanjenja zarade uzrokovane bolešću,
materinstvom, nesrećom na radu, nezaposlenošću,
invalidnošću, starošću ili smrću; te osiguranje zdravstvene
(medicinske) njege i pomoći obiteljima s djecom”
Socijalna sigurnost
„socijalna sigurnost-”sukob između humanog i gospodarskog
pristupa”
humani pristup zahtjeva veća i šira prava dok gospodarske
mogućnosti to ograničavaju
»socijalne sigurnosti« kao širi i sveobuhvatniji pojam”
(sigurnost rada, pravedna plaća, naknada za nezaposlenost,
rodiljne naknade, socijalne pomoći, mirovinsko i zdravstveno
osiguranje, doplaci za djecu i sl.)
SUSTAV SOCIJALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
ZDRAVSTVENI
SUSTAVSUSTAV
SOCIJALNE SKRBI
OBITELJSKA
POLITIKAMIROVINSKI
SUSTAV
SUSTAV
SOCIJALNE
SIGURNOSTI
SOCIJALNA
ZAŠTITA
NEZAPOSLENIH
Hrvatska kao socijalna država i država
socijalnih prava
Ustav Republike Hrvatske
RH je socijalna država (čl. 1. st. 1.)
Socijalna pravda kao najviša vrednota ustavnog poretka (čl. 3.)
Socijalna prava – pravo na socijalnu sigurnost zaposlenih i članova njihove obitelji – čl. 57.
Socijalna skrb – čl. 58.: slabim, nemoćnim i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama, država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život.
Pravo na zdravstvenu zaštitu – čl. 59.
Zaštita obitelji i djece – čl. 62.-63.
SUSTAV SOCIJALNE SKRBI
ZAKONODAVNI OKVIR
Zakon o socijalnoj skrbi (N.N. 157/13, 152/14 i N.N
99/15)
- određena djelatnost, načela, financiranje socijalne skrbi, prava i
socijalne suluge, postupci za ostvarivanje prava, sadržaj i način
obavljanja djelatnosti, stručni radnici, inspekcijski i upravni nadzor i
dr.
Obiteljski zakon (N.N. 103/15),
Zakon o udomiteljstvu (N.N. 90/11, N.N. 78/12)
Zakonom o sudovima za mladež (N.N. 84/11,
143/12, 148/13 i 56/15)
SUSTAV SOCIJALNE SKRBI
ZAKONODAVNI OKVIR
Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih
maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje
(N.N.133/12),
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. 137/09,
14/10 i 60/10)
Podzakonski akti i odluke kojima se reguliraju pojedina
područja
STRATEŠKI DOKUMENTI
1. Zajednički memorandum o socijalnom
uključivanju (JIM) Republike Hrvatske
- potpisan 5. ožujka 2007. godine
- ključni strateški dokument koji je Hrvatska usvojila tijekom kandidature za članstvo u Europskoj uniji
Hrvatska i Europska Komisija usuglasile su se o:
- pravcima djelovanja i unaprjeđenja socijalne skrbi i socijalnog uključivanja,
- prioritetima, mjerama i analizama koje treba provesti u procesu nakon potpisivanja JIM-a.
STRATEŠKI DOKUMENTI
Cilj Zajedničkog memoranduma o socijalnom
uključivanju
- utvrditi razmjere siromaštva i socijalne isključenosti,
- identificirati glavne probleme, procijeniti učinke sadašnjih
politika i mjera,
- te razviti integriranu nacionalnu strategiju za borbu protiv
siromaštva i socijalne isključenosti.
STRATEŠKI DOKUMENTI
2. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne
isključenosti u RH (2014.-2020)
slika postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u
RH, uzroci tog stanja te društvena i gospodarska projekcija
• CILJEVI:
- borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje
nejednakosti u društvu,
- sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih i smanjene
broja siromašnih i socijalno isključenih osoba
- uspostava koordiniranog sustava
STRATEŠKI DOKUMENTI
3. Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u
Republici Hrvatskoj 2011. - 2016.
- donesena je u travnju 2011. godine
- u središte stavlja borbu protiv siromaštva i socijalne
isključenosti određivanjem prioriteta i mjera za suzbijanje
siromaštva i socijalne isključenosti
- Cilj je Strategije pridonijeti osiguranju minimalnog
životnog standarda najugroženijeg dijela stanovništva,
olakšavanjem pristupa socijalnim pravima, te primjerenom
zadovoljavanju potreba socijalno osjetljivih skupina.
STRATEŠKI DOKUMENTIKljučni prioriteti Strategije
Povećati djelotvornost sustava socijalne skrbi,
Provesti decentralizaciju sustava socijalne skrbi,
Provesti deinstitucionalizacije i transformaciju domova socijalne skrbi
Povećati dostupnost i kvalitetu socijalnih usluga uz regionalnu ravnomjernost
Provesti informatizaciju sustava socijalne skrbi
Osigurati uvjete za kontinuirano stručno usavršavanjezaposlenih u sustavu socijalne skrbi
Osnaživati ulogu lokalne zajednice u procesima planiranja usluga na lokalnoj razini
Unaprijediti integriranost socijalnih usluga, međuresorsku suradnju
STRATEŠKI DOKUMENTI
4. Županijska razvojna strategija
planski dokument-definirani strateški ciljevi i prioriteti
predstavlja okvir za daljnji društveno-gospodarski razvoj svake
županije
dio je provođenja politike regionalnog razvoja koja je svojim
strateškim ciljevima usmjerena ka smanjenju regionalnih
razvojnih nejednakosti i jačanju razvojnog potencijala
nerazvijenih područja
SOCIJALNA SKRB
Članak 3. Zakona o socijalnoj skrbi, (NN 157/13)
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa zaRepubliku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalnougroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim iliobiteljskim okolnostima.
UKLJUČUJE:
- prevenciju,
- promicanje promjena,
- pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i
- podršku pojedincu, obitelji i skupinama.
SVRHA unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika usamostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba tenjihovog aktivnog uključivanja u društvo.
DJELOVI SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
NADLEŽNOST I DJELATNOST
MINISTARSTVO
SOCIJALNE POLITKE
I MLADIH
UPRAVNI ODJELI
GRADA ZAGREBA,
JEDINCA PODRUČNE
SAMOUPRAVE
ODJELI JEDINCA
LOKALNE
SAMOUPREVE
CENTRI ZA
SOCIJALNU
SKRB
DOMOVI
SOCIJALNE
SKRBI
CENTRI ZA
PRUŽANJE
USLUGA U
ZAJEDNICI
CENTRI ZA
POMOĆ U
KUĆI
USTANOVE SOCIJALNE SKRBIUDRUGE ,
VJERSKE
ZAJEDNICE,
DR. PRAVNE
OSOBE TE
OBRTNICI
FIZIČKE OSOBE KAO
PROFESIONALNA
DJELATNOST
UDOMITELJSKE
OBITELJI
DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI
TRI RAZINE SUSTAVA
Obiteljski dom
Savjetovalište
Usluge pomoći
u kući
JEDINCE LOKALNE
PODRUČNE
(REGIONALNE)
SAMOUPRAVE
DJELOVI SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
NADLEŽNOST Ministarstvo socijalne politike i mladih– tijelo državne uprave nadležno za
poslove socijalne skrbi – nadležno za ustroj djelatnosti, financiranje i nadzor.
- formirano je 2012. godine kao samostalno ministarstvo proizašlo iz
zajedničkog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, pri čemu su integrirani
dijelovi funkcija Ministarstva obitelji.
Upravni odjeli županija – nadležnost u području upravljanja decentraliziranim
poslovima socijalne skrbi, planiranju, provođenju i nadzoru nad poslovima
socijalne skrbi koje kreira županija
Gradski upravni odjeli za zdravstvo i socijalnu skrb – nadležnost u području
upravljanja poslovima socijalne skrbi koji se planiraju, provode, financiraju i
nadziru na gradskim razinama
Prava koja osiguravaju
jedinice područne (regionalne) samouprave i lokalne
samouprave
Pomoć za troškove stanovanja
Pomoć za opremu novorođenog djeteta
Materijalne pomoći za predškolsku djecu
Materijalne pomoći za školsku djecu
Materijalne pomoći za studente po socijalnom programu
Materijalne pomoći za umirovljenike
Subvencioniranje troškova prijevoza
Pomoć i njega u kući
Subvencioniranje smještaja
Prava koja osiguravaju
jedinice područne (regionalne) samouprave i lokalne
samouprave
Izdaci za zdravstvenu zaštitu
Pravo na posebnu zaštitu sudionika NOR-a i Domovinskog
rata
Troškovi ukopa za nezbrinute osobe
Ostali različiti oblici materijalne i nematerijalne pomoći
Prehrana u pučkim kuhinjama
Troškovi ogrjeva
FINANCIRANJE DJELATNOSTI
SOCIJALNE SKRBI
Izvori financiranja djelatnosti socijalne skrbi
Sredstva za financiranje djelatnosti socijalne skrbi osiguravaju se
iz:
– sredstava proračuna Republike Hrvatske,
– sredstava proračuna jedinica područne (regionalne)
samouprave i Grada Zagreba,
– sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave,
– prihoda ostvarenih sudjelovanjem korisnika i njihovih
obveznika uzdržavanja u plaćanju troškova socijalnih usluga,
– vlastitih prihoda,
– donacija, pomoći i ostalih namjenskih prihoda.
FINANCIRANJE DJELATNOSTI
SOCIJALNE SKRBI
1. Republika Hrvatska osigurava sredstva za:
–prava na novčane naknade u sustavu socijalne skrbi (osim prava
na pomoć za troškove stanovanja i ogrijev),
–prava na socijalne usluge,
– financiranje rada centara za socijalnu skrb,
– financiranje rada domova socijalne skrbi i centara za pružanje
usluga u zajednici čiji je osnivač RH
– financiranje rashoda za izgradnju, dogradnju, rashoda za
investicijsko održavanje, hitne intervencije, opremanje prostora,
informatizaciju u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivačRepublika Hrvatska.
FINANCIRANJE DJELATNOSTI
SOCIJALNE SKRBI
2. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad
Zagreb osigurava sredstva za:
obavljanje djelatnosti socijalne skrbi (ZOS, socijalnom plan)
troškove ogrijeva korisnika (jedinice područne (regionalne)
samouprave i Grad Zagreb,
sredstva za ostvarivanje prava na podmirenje troškova stanovanja
(jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb),
sredstva za rad ustanova socijalne skrbi čiji su osnivač, investicijsko
ulaganje, opremanje i dr.
FINANCIRANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI
Financiranje decentraliziranih funkcija:
o sredstva za rad domova za starije i nemoćne osobe nad kojima su
prenesena osnivačka prava (rashodi za zaposlene, materijalni i
financijski rashodi, hitne intervencije rashodi za nabavku
nefinancijske imovine)
o – materijalni i financijski rashodi centra za socijalnu skrb
Veliki gradovi i gradovi sjedišta Županija
o - sredstva za pučke kuhinje, prihvatilišta za beskućnike,
zbrinjavanje korisnika ZMN u socijalne stanove, razne subvencije,
privremeni smještaj obitelji s maloljetnom djecom, sredstva za
pružanje usluga ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga i
dr
VRSTA POMOĆI / NAKNADE 2009. 2010. 2011.
I DRŽAVNA POMOĆ 2.390.410.518 2.514.151.747 2.514.659.912
1. Stalna pomoć / pomoć za uzdržavanje 492.517.434 516.989.953 545.763.693
2. Doplatak za pomoć i njegu 434.444.904 447.469.422 428.023.457
3. Pomoć i njega u kući 12.038.547 12.209.647 11.921.358
3.1. pomoć i njega u kući 3.488.475 3.546.591 3.443.054
3.2. pomoć u prehrani 8.550.072 8.663.056 8.478.304
4. Osobna invalidnina 239.459.917 247.763.278 273.771.806
5. Pomoć za uzdržavanje djeteta 22.111.631 28.570.006 29.409.757
6. Skrb izvan vlastite obitelji 1.016.377.028 1.032.711.699 1.022.759.160
6.1. Smještaj djece i mladeži u udomiteljsku obitelj 51.824.935 52.086.110 52.707.165
6.2. Smještaj odraslih i starijih osoba u udomiteljsku obitelj 87.106.161 87.905.098 90.456.358
6.3 Smještaj djece i mladeži u državni dom socijalne skrbi 469.255.261 470.958.627 472.605.726
6.4. Smještaj odraslih i starijih osoba u državni dom
socijalne skrbi29
179.262.268 184.944.263 180.396.473
6.5. Naknada za smještaj u nedržavne domove socijalne
skrbi
218.791.740 226.869.747 216.426.575
6.6. Pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja 10.136.663 9.947.853 10.166.863
6.6.1. u domu socijalne skrbi 5.720.111 5.545.429 6.073.425
6.6.2. u udomiteljskoj obitelji 4.416.552 4.402.424 4.093.438
8. Osobna naknada udomitelju 24.300.486 25.103.861 25.571.213
9. Pravo na status roditelja-njegovatelja 70.360.433 88.183.068 100.286.549
10. Jednokratna pomoć 78.800.138 115.150.814 77.152.919
10.1. pomoć za školovanje i obvezne školske udžbenike 18.494.860 37.512.536 21.834.600
10.2. pomoć za nabavku potrebne odjeće i obuće 653.861 8.177.567 577.681
10.3. pomoć za podmirenje pogrebnih troškova 2.866.040 5.695.820 2.520.445
10.4. jednokratna novčana pomoć 56.785.377 63.764.891 52.220.193
II LOKALNA I REGIONALNA POMOĆ 98.512.328 97.384.624 151.136.437
1. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja (financirana iz proračuna jedinica lokalne samouprave)58.992.132 60.945.571 97.949.942
2. Pomoć za ogrjev (financirana iz proračuna jedinica područne / regionalne samouprave)39.520.196 36.439.053 53.186.495
.[
USTANOVE SOCIJALNE SKRBI
CENTAR
ZA PRUŽANJE
USLUGA U
ZAJEDNICI
CENTAR ZA
POMOĆ I
NJEGU
DOM SOCIJALNE
SKRBICENTAR ZA
SOCIJALNU SKRB
80 centara za
socijalnu skrb
38 podružnica
72 državna doma
158 nedržavna doma0
18 centara za
pomoć i njegu
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
U središtu sustava socijalnu skrb nalaze se centri za socijalnu
skrb
- javna ustanova
- osniva se za područje jedne ili više općina ili gradova na
području iste županije, odnosno za područje Grada Zagreba, te
može imati jednu ili više podružnica
- rješava u prvom stupnju o pravima iz sustava socijalne skrbi,
obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite i drugim pravima u
skladu s posebnim zakonima
provodi izvršenja rješenja,
vodi propisane očevidnike,
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
izdaje uvjerenja i druge potvrde,
daje podatke o obiteljskim prilikama te mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu,
sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima (zaštiti osobnih interesa djece i drugih čl. obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima,
izdaje dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima, te vodi evidenciju o izdanim dozvolama, registar udomiteljskih obitelji i registar smještenih korisnika,
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
obavlja poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove,
provodi odgojne mjere nad djecom s poremećajima u ponašanju,
provodi odgojne mjere nad djecom s problemima u ponašanju,
provodi obvezno savjetovanje,
odlučuje u Iº o ispunjavanju uvjeta za objavljenje djelatnosti dadilja
prati razvoj standarda usluga,
obavlja i druge stručne poslove
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
Centar za socijalnu skrb u sjedištu jedinice
područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad
Zagreba obavlja poslove:
- savjetodavnog i preventivnog rada
- savjetodavnih usluga koje se odnosi na brak roditeljstvo, obiteljske i
partnerske odnose
- razvoja socijalizacijskih vještina djece i mladih
- organiziranja i provođenja edukacija posvojitelja
- obiteljske medijacije
- razvoj programa u zajednici, volonterskog rada i dr.
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
Centar za socijalnu skrb osniva rješenjem Republika Hrvatska
UPRAVLJANJE
RAVNATELJ
-vodi Centar, organizira rad, predstavlja i zastupa Centar, odgovoran je
za zakonitost rada
-- mandat 4 godine
UPRAVNO VIJEĆE
- mandat 4 godine -upravlja Centrom
Sastav: 3 predstavnika Ministarstva, 1 radnika i 1
područne (regionalne) samouprave , odnosno Grada
Zagreba
STRUČNO VIJEĆE-čine svi stručni radnici centra za socijalnu skrb
- daje ravnatelju mišljenje i prijedlog o stručnim pitanjima, ustroju centra,
potrebi dodatnog stručnog usavršavanja i dr.
TEŠKOĆE U RADU
Veliki broj javnih ovlasti
Složenost poslova
Veliko administriranje
Nedostatak broja stručnih radnika
Povećan broj korisnika i promjena strukture korisnika koji zahtijevaju nove profesionalne vještine/istovremeno izostanak socijalnih usluga
Obavljanje više poslova različite profesije (socijalni radnik-administrator-računovodstveni radnik-pravnik)
Nejednaka opterećenost stručnih radnika
Česta izmjena zakonodavnog okvira/nedovoljna fleksibilnost
Dom socijalne skrbi
- javna je ustanova
- osniva se za obavljanje socijalnih usluga (može se provoditi
program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja – domovi čiji je
osnivač RH)
- osnivač mogu biti različiti
- dom može imati jednu ili više podružnica
- domom upravlja upravno vijeće sastavljeno od 3 predstavnika
osnivača, 1 predstavnika radnika zaposlenog u domu i 1
predstavnika korisnika doma ili roditelja ili skrbnika
- ravnatelj doma organizira, vodi poslovanje i stručni rad doma
- dom ima stručno vijeće kojeg čine svi stručni radnici doma
Dom socijalne skrbi
Usluge:
- smještaj (stalni, tjedni, privremeni)
- boravak (cjelodnevni, poludnevni, povremeni)
- rana intervencija (stručna pomoć djeci i roditeljima kod razvojnog
rizika ili razvojne teškoće djeteta)
- stručna pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
(integracija)
- psihosocijalna podrška
- pomoć u kući
- organizirano stanovanje
- savjetovanje i pomaganje i dr.
Dom socijalne skrbi
Vrste domova socijalne skrbi:
Dom za djecu i mlađe punoljetne
osobe
(djeca bez roditelja ili koje roditelji
zanemaruju , djeca koja žive u nepovoljnim
soc. okolnostima, djeca s poremećajima u
ponašanju, tjelesno, mentalno ili višestruko
oštećenu ili psihički bolesna djeca, te djeca
ovisnici o drogama ili drugim opojnim
sredstvima)
Dom za odrasle osobe
(osobe s invaliditetom, tjelesnim,
mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim
oštećenjem, starije i nemoćne osobe,
osobe s nepovoljnim soc. okolnostima,
ovisnici o alkoholu, drogama ili drugim
opojnim sredstvima, osobe kojima je
potrebno osigurati intenzivnu skrb
Dom za djecu i odrasle – žrtve
obiteljskog nasilja
Dom socijalne skrbi
DRŽAVNI DOMOVIDOMOVI DR. OSNIVAČA
VRSTA DOMA BROJ
DOMOVA
BROJ
KORISNIKA
za djecu 14 850
za djecu PUP 11 1.102
za djecu i odrasle s
oštećenjima26 4.878
za starije i
nemoćne3 169
za psihički
bolesne
18 3.263
UKUPNO 72 10.262
VRSTA DOMA BROJ
DOMOVA
BROJ
KORISNIKA
za djecu 3 205
za djecu i odrasle
s oštećenjima13 1.342
za starije i
nemoćne (Ž)45 13.725
za starije i
nemoćne (dr,)83 5.066
za psihički bolesne
10 905
za ovisnike 1 66
za žrtve nasilja 3 27
UKUPNO 158 21.336
Teškoće u radu
Broj i heterogenost korisnika
Nedostatak odgovarajućih usluga
Nedostatak stručnih radnika
Prostorni uvjeti
Nedostatak financijskih sredstva/Nemogućnost razvoja novih
program i razvoja socijalnih usluga
Edukacija stručnih i drugih radnika
Suradnja s drugim dionicima u lokalnoj zajednici i dr.
Centar za pomoć u kući
ustanova socijalne skrbi koja se osniva za pružanje svih ili
pojedinih usluga pomoći u kući (organiziranje prehrane,
obavljanje kućnih poslova, održavanje osobne higijene i
zadovoljavanje dr. svakodnevnih potreba.
Centar za pomoć i njegu mogu osnovati jedinice područne
(regionalne) i lokalne samouprave, vjerska zajednica, trgovačko
društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba.
ravnatelj upravlja i vodi Centrom
Udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te
obrtnici koji pružaju socijalne usluge
Pružaju usluge socijalne skrbi u okviru mreže i izvan mreže
djelatnosti socijalne skrbi.
Druge pravne osobe, njih 47, pružaju usluge za
ukupno 1. 133 korisnika.
Izvor: Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016., Vlada
Republike Hrvatske, travanj 2011. (podaci za 2009.)
CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA U
ZAJEDNICI
javna ustanova čiji osnivač može biti RH, jedinica lokalne i
područne (regionalne) samoprave te vjerska zajednica,
trgovačko društvo, udruga i dr. domaća i strana pravna ili
fizička osoba
osniva se za pružanje podrške korisnicima i pružateljima
izvaninstitucijskih oblika smještaja, pružanje usluga boravka,
usluge psihosocijalne podrške, usluge pomoći u kući, usluge
pomoći pri uključivanju u programe odgoja i
obrazovanje,usluge organiziranog stanovanja, i iznimno
usluge smještaja
Fizičke osobe koje obavljaju
profesionalnu djelatnost
Fizička osoba može samostalno obavljati poslove u mreži i izvan
mreže socijalnih usluga:
usluge smještaja ili boravka u obiteljskom domu,
usluge savjetovanja u savjetovalištu i
usluge pomoći u kući kao profesionalnu djelatnost
Obiteljski dom
Fizička osoba u obiteljskom domu pruža usluge smještaja ili
boravka kao profesionalnu djelatnost (predstavnik obiteljskog
doma) za pet do dvadeset odraslih korisnika, odnosno za
četvero do desetero djece
Profesionalno poslove obavlja jedan punoljetan član obitelji,
a ostali članovi obitelji mogu obavljati djelatnost bez
zasnivanja radnog odnosa.
U Hrvatskoj djeluje 68 obiteljskih domova u kojima je
smješteno ukupno 486 korisnika temeljem rješenja centara za
socijalnu skrb
Udomiteljstvo
Oblik pružanja socijalnih usluga kojim se djetetu ili odrasloj
osobi osigurava smještaj u udomiteljskoj obitelji.
Udomiteljsku obitelj čine udomitelj, njegov bračni ili
izvanbračni drug i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u
zajedničkome kućanstvu
Izvor: Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016., Vlada Republike Hrvatske, travanj
2011. (podaci za 2009.)
1.322 Udomiteljske obitelji za djecu i
mladež smješteno 1.955 korisnika
1.303 udomiteljske obitelji za odrasle
osobe smješteno 3.150 korisnika
BRO J UDMITELJSKIH OBITELJI I
SMJEŠTENIH KORISNKA
KORISNICI SOCIJALNE SKRBI
Prava u sustavu socijalne skrbi imaju:
- hrvatski državljani koji imaju prebivalište u RH te
- stranac i osoba bez državljanstva sa stalnim boravkom u RH.
Stranci i osobe bez državljanstva, stranci pod supsidijarnom
zaštitom, stranci s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima,
azilanti i članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici
Hrvatskoj, imaju pravo na socijalnu skrb pod uvjetima propisanim
ZOSS i posebnim zakonom.
KORISNICI SOCIJALNE SKRBI
Korisnici socijalne skrbi su:
samac ili kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje
osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom,
prihodima od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način,
dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna
osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, žrtva trgovanja ljudima,
dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u
ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora
roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani
državljanin koje se zatekne na teritoriju RH bez nadzora roditelja ili druge odrasle
osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu
– trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske potpore
i odgovarajućih uvjeta za život,
KORISNICI SOCIJALNE SKRBI
– obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti
potrebna stručna pomoć ili druga podrška
– odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim
životnim potrebama,
odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima,
– osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim
životnim potrebama,
osoba ovisna o alkoholu i drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti,
– beskućnik te druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ZOS.
Načela socijalne skrbi
1. NAČELO SUSPIDIJARNOSTI
2. NAČELO SOCIJALNE PRAVIČNOSTI
3. NAČELO SLOBODE IZBORA
4. NAČELO DOSTUPNOSTI
5. NAČELO INIDIVIDUALIZACIJE
6. NAČELO UKLJUČENOSTI KORISNIKA U
ZAJEDNICU
7. NAČELO PRAVODOBNOSTI
8. NAČELO POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA I
INTEGRITTA KORISNIKA
9. NAČELO ZABRANE DISKRIMINACIJE
Načela socijalne skrbi
10. NAČELO INFORMIRANOSTI O PRAVIMA I
USLUGAMA
11. NAČELO SUDJELOVANJA U DONOŠENJU ODLUKA
12. NAČELO TAJNOSTI I ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA
13. NAČELO POŠTIVANJA PRIVATNOSTI
14. NAČELO PODNOŠENJA PRITUŽBE
PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI
Prava iz socijalne skrbi su subjektivna, osobna i neprenosiva
na drugu osobu (izuzevši dospjele, a neisplaćene novčane
prestacije)
Nadležnost i postupak
U prvom stupnju: centar za socijalnu skrb i upravno tijelo
općine i grada, odnosno Grada Zagreba
U drugom stupnju: ministarstvo nadležno za poslove
socijalne skrbi i nadležno upravno tijelo županije
PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI 1. Zajamčena minimalna naknada
2. Naknada za troškove stanovanja
3. Pravo na troškove ogrjeva
4. Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja
5. Jednokratna naknada
6. Naknada u vezi s obrazovanjem
7. Osobna invalidnina
8. Doplatak za pomoć i njegu
9. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja
10. Naknada do zaposlenja
11. Socijalne usluge
12. Naknada za ugroženog kupca energenata
PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI
OSNOVICA
Osnovicu za izračun prava u sustavu socijalne skrbi određuje
Vlada Republike hrvatske odlukom
1. Osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade trenutno
određena ZOS (prijelazne, završne odredbe) i iznosi 800,00 kuna.
2. Osnovica za izračun drugih prava trenutno određena ZOS
(prijelazne, završne odredbe) i iznosi 500,00 kuna.
PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI
NOVČANE NAKNADESOCIJALNE USLUGE
1. Zajamčena minimalna
naknada
2. Naknada za troškove stanovanja
3. Pravo na troškove ogrjeva
4. Naknada za osobne potrebe
korisnika smještaja
5. Jednokratna naknada
6. Naknada u vezi s obrazovanjem
7. Osobna invalidnina
8. Doplatak za pomoć i njegu
9. Status roditelja njegovatelja ili
status njegovatelja
10. Naknada do zaposlenja
11. Naknada za ugroženog kupca
energenata
1. Prva socijalna usluga (informiranje,
prepoznavanje i početna procjena potreba)
2. Savjetovanje i pomaganje
3. Pomoć u kući
4. Psihosocijalna podrška
5 Rana intervencija
6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja
i obrazovanja (integracija)
7. Boravak
8. Smještaj
9. Organizirano stanovanje
ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA
ZMN uvedena 1. siječnja 2014. godine (ukinute naknade:
pomoć za uzdržavanje (MSPM), opskrbnine (MB), produžene
novčane naknade (HZZ))
Pravo na novčani iznos.
Osigurava zadovoljene životnih potreba samca ili kućanstva
koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih
životnih potreba.
ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA
Iznos ZMN utvrđuje se u postotku od osnovice koja iznosi 800,00 kuna u sljedećim iznosima:
za radno nesposobnog samca u iznosu od iznosu od 115% osnovnice (920,00 kn),
za radno sposobnog samca u iznosu od 100% osnovice (800,00 kn),
za kućanstvo se utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela svakog člana kućanstva: za samohranog roditelja: 100% osnovice – 800,00 kn
za odraslog člana kućanstva: 60% osnovice – 480,00 kn za dijete: 40% - 320,00 kn za dijete samohranog roditelja i dijete u jednoroditeljskoj obitelji: 55%
osnovice – 440,00 kuna
Iznos ZMN za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u RH (za 2016. godinu 3.120,00 kn).
ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA
Pravo na ZMN nema samac ili kućanstvo ako:
- ima u vlasništvu drugi stan ili kuću,
- poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti te vrijedne pokretnine,
- je vlasnik imovine kojom bi mogao osigurati sredstva u visini ZMN
- je vlasnik osobnog registriranog vozila, osim u slučajevima koje predviđa Zakon, ili koristi vozilo u vlasništvu druge osobe,
- je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja,
- nije kao radno sposobna osoba evidentirana kod HZZ, osim u slučajevima izuzeća predviđenih Zakonom
- ne može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi,
- Je korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu.
REFORMA
SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
2001. godine
Začetak reforme – ključni dokument
Strategiji razvitka RH: Hrvatska u 21. stoljeću, /analiza
mirovinskog sustava i socijalne skrbi/
Projekt 'Reforma sustava socijalne skrbi u RH' tadašnjeg
Ministarstva rada i socijalne skrbi
Ključna pitanja razmatrana u projektu:
uz financijska pitanja i decentralizaciju, socijalne naknade,
socijalne usluge, zapošljavanje i tržište rada, jačanje
administrativnih i informatičkih kapaciteta i resurse, bilo je mjesto
i uloga centara za socijalnu skrb u širem sustavu.
REFORMA
SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Definirani dugoročni ciljevi reforme:
• fiskalne decentralizacije sustava;
• dekoncentracije ovlasti;
• razvoja standarda kvaliteta usluga;
• reforma socijalnih naknada:
• pluralitet pružatelja usluga;
• podizanja razine učinkovitosti i modernizacije ustanova socijalne skrbi;
• naglašena je uloga privatnog sektora i organizacija civilnog društva u razvijanju mreže usluga lako dostupnih korisnicima itd.
REFORMA
SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
2004. godine promjena strukture vlasti-stagnacija
pripremljenih reformskih procesa/redefiniranje postojećih
ciljeva
Projekt razvoja sustava socijalne skrbi 2005.-2006.
Tri komponente:
• poboljšanje u pružanju socijalnih usluga putem razvoja
niza socijalnih programa
• osnaživanje informacijskog i upravljačkog sustava
• poboljšanje infrastrukture u ustanovama
REFORMA
SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Pilot projekti provode se u tri županije
Vukovarsko srijemska županija
Splitsko-dalmatinska županija
Zadarska županija
2010. godine uvođenje standarda kvalitete u centre za
socijalnu skrb, domove socijalne skrbi
Paralelno se u centre uvodi i nova organizacija “ured sve na
jednom mjestu”
Iskustva i ocjene stručnjaka u primjeni nove organizacije
poslova u skladu s organizacijom "ured sve na jednom mjestu",
kreću se od izuzetno pozitivnih do negativnih.
REFORMA
SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Donosi se novi Zakon o socijalnoj skrbi 2011. koji uvodi
novine u organizaciji rada centara kao što su Zavodi za socijalnu
skrb, uloga voditelja socijalnog slučaja
2012. promjena strukture vlasti
Novi Zakon o socijalnoj skrbi u ožujku 2012. godine
Novi Zakon o socijalnoj skrbi prosinac 2013. godine
REFORMA
SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Upravljanje reformama u posljednjih desetak godina bilo je
podložno nizu promjena vezanih uz reorganizaciju samih
ministarstva, promjena zakonskih podloga, i ključno
strateških prioriteta Ministarstvo rada i socijalne skrbi od 1992 –
2003, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi od 2004 do 2011; i
Ministarstvo socijalne politike i mladih 2012.
REFORMSKI UČINCI
Organigram centra za socijalnu skrb
prije uvođenja reformskih procesa
RAVNATELJ
Odjel za zaštitu braka i obitelji
Odjel za opći socijalni rad
Odjel za skrbništvo
Odjel za djecu PUP
Odjel za zaštitu osobe s invaliditetom
Računovodstvo/
Administrativni radnici/
Tehničko osoblje
Organigram velikog Ureda/Centra za
socijalnu skrb – reforma sustava
Ravnatelj/Pročelnik
Prednji ured
Stražnji ured
Prijemni ured
Administrativni dio
prednjeg ureda
Odjel za novčane
naknade
Odjel za djecu,
mlade i obitelj
Odjel za odrasle
osobe
Voditelj
Voditelj
Voditelj
Voditelj
Računovodstvo i
financije
Tehnička služba
Nova organizacija rada centra
fizičko odvajanje prijemnog / prednjeg ureda i
stražnjeg ureda/socijalne usluge
uspostava Odjela za novčana davanja u Stražnjem
uredu
Stručni odjeli:
Odjel za skrb o djeci, mladima i obitelji
Odjel za skrb o odraslima
Multi
disciplinarnitimovi
Prednji ured Stražnji ured-socijalne usluge
Odrasli
Obitelji i djeca
Naknade
Upućivanje drugima
Ispunjavanje
formulara,letci,
davanje
savjeta,dokumentacija
Prijemni ured
Nova organizacija rada centra
Reorganizacija Centra za socijalnu skrb
Strukturnu promjenu – drugačiji organizacijski ustroj
Kvalitativnu promjenu (vodeća uloga socijalnog radnika-
voditelj provedbe individualnog programa, timski pristup,
uvođenje standarda kvalitete)
Promjena pozicije Centra (vodeća uloga u procjeni potreba
korisnika, lokalnih potreba, provedba individualno plana
skrbi na principu mogućnosti izbora usluge i partnerstva s
korisnikom, povezivanje s drugim dionicima)
Nova organizacija rada centra
Pravilnik o minimalnim uvjetima prostora i opreme i broja
potrebnih stručnih i dr. radnika CZSS i podružnica (N.N.
57/14.)
Odjel za novčane
naknade
Odjel za djecu,
mlade i obitelj
Odjel za odrasle
osobe
Broj radnika i korisnika Broj radnika i korisnika Broj radnika i korisnika
1 SR+0,5 P
Na 250 K god.
1,5 SR+1 P +1 PS+1 SP + 0,5 R
Na 100 obitelji
1,5 SR +1 P+0,5 PS
Na 200 K god.
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB VARAŽDIN (Prema statističkom
izvješću stanje na dan 31.12.2014.)
Stručni radnici Broj izvršitelja
Socijalni radnici 18
Pravnici 5
Psiholog 4
Socijalni pedagog 1
Korisnici Broj
ZMN 2.783 (752 s+431 k)
Doplatka za pomoć i njegu 1.623
Invalidnine 405
Usluge stalnog smještaja 395
Osobe pod skrbništvom 487
Broj posredovanja 149
Obiteljsko nasilje 337
Reorganizacija domova socijalne skrbi
2002. godine izrađena studija pod nazivom
„Deinstitucionalizacija posebnih oblika skrbi u RH“ koja je
detaljno razradila plan deinstitucionalizacije ukupnog sustava
socijalne skrbi.
zbog odsustava političke odluke ponuđena rješenja nisu
implementirana,
2010. godine se izrađuju novi dokumenti čime se opet
duplicira isti proces - “Nacionalna studija o mogućnostima
deinstitucionalizacije”
Reorganizacija domova socijalne skrbi
izrađen Master plan za deinstitucionalizacije i
transformacije ustanova socijalne skrbi
donesen Plan deinstitucionalizacije i
transformacije domova socijalne skrbi i drugih
pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne
skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016.
Plan deinstitucionalizacije
(2011.-2016. (2018.))
Do 2016.:
Promijeniti omjer institucijske i izvaninstitucijske skrbi -20%
naspram 80% korisnika za djecu i mladež BORS
Deinstitucionalizirati 40% djece i mladeži s PUP smještenih u
domovima
Smanjiti za 40% smještene (stalni ili tjedni) djece s teškoćama u
razvoju
Smanjiti ukupni broj odraslih osoba s invaliditetom na stalnom
ili tjednom smještaju za 30%
Plan deinstitucionalizacije
(2011.-2016. (2018))
Smanjiti broj korisnika stalnog smještaja u domovima za psihički
bolesne odrasle osobe za 20%
Razviti izvaninstitucijske oblike smještaja i izvaninstitucijske
usluge razmjerno predviđenom smanjenu ukupnog broja
korisnika na stalnom ili tjednom smještaju za sve korisničke
skupine
Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova
socijalne skrbi i dr. pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne
skrbi u RH 2014. – 2016.
donesen18. lipnja 2014.
Obuhvaćena 32 doma čiji je osnivač RH koji prioritetno ulaze u
plan deistitucionalizacije
9 domova za smještaj djece s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s
invaliditetom
9 domova za smještaj odraslih osoba s mentalnim oštećenjima
7 domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi
7 domova za djecu i mlade s problemima u ponašanju
IZVORI SREDSTAVA
za proces deinstitucionalizacje i transformacije domova
Državni proračun
Europski socijalni fond od 2014./2020. (ESF)
Europski regionalni razvojni fond od 2014./2020.
(ERRF/ERDF)
Svjetska banka
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Institut otvoreno društvo i ostali donatori
Deinstitucionalizacija
- postignuti rezultati - Prema podacima MSPM
Od 1997. do danas:
827 djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s
invaliditetom uključeno u program organiziranog stanovanja
442 osobe uključene u program organiziranog stanovanja koje
pružaju domovi te 385 osobe uključene u navedeni program
koje pružaju OCD
U program organiziranog stanovanja uključeno je
Od 1997. do siječnja 2012.g. – 308 osoba s invaliditetom
Od 01. 01. 2012.g. do danas - 519 osoba s invaliditetom
Deinstitucionalizacija
- postignuti rezultati -
Tijekom 2014. godine deinstitucionalizirane su ukupno 243 osobe
PRIKAZ PODATAKA PREMA KORISNIČKIM SKUPINAMA
95
odraslih osoba s mentalnim
oštećenjima
69 osoba uključeno u program organiziranog stanovanja-pružatelj domovi
2 osobe u uključeno u program organiziranog stanovanja-pružatelj OCV
3 osobe smještene u udomiteljske obitelj
21 osobe vratile se u biološku obitelj
144
odraslih osoba s tjelesnim,
intelektualnim i/ili osjetilnim
oštećenjima
106 osoba uključeno u program organiziranog stanovanja-pružatelj domovi
34 osoba uključeno u program organiziranog stanovanja drugih pružatelja
usluga
2 osobe smještene u udomiteljske obitelj
2 osobe vratile u biološku obitelj
4 djece
s teškoćama u razvoju
4 osobe smještene u udomiteljske obitelj
Deinstitucionalizacija
- postignuti rezultati -
Tijekom 2014. godine deinstitucionalizirane je ukupno 491 djece i
mlađih punoljetnika
PRIKAZ PODATAKA PREMA KORISNIČKIM SKUPINAMA
341
djece i mlađih punoljetnih
osoba bez odgovarajuće
roditeljske skrbi
46 osoba uključeno u program organiziranog stanovanja-pružatelj domovi
30 djece je posvojeno
166 vratilo se u biološke obitelji
74 smješteno u udomiteljske obitelji
25 korisnika – samostalan život
150
djece i mlađih punoljetnih
osoba s problemima u
ponašanju
12 djece uključeno u program organiziranog stanovanja –pružatelji domovi
3 djece uključeno u program organiziranog stanovanja drugih pružatelja
usluga
7 djece smješteno u udomiteljske obitelji
119 djece vratilo se u biološku obitelj
9 korisnika – samostalan život
MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I
SOCIJALNO PLANIRANJE
Socijalne usluge mogu se pružati u mreži i izvan mreže socijalnih usluga
Mrežom socijalnih usluga određuju se potrebni broj i vrsta socijalnih usluga za
područje Republike Hrvatske
Odluku o mreži donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz prethodno
mišljenje jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba
Socijalne usluge u mreži pružaju ustanove kojima je osnivač RH te pravne osobe,
obrtnici i dr. fizičke osobe s kojima je ministarstvo nadležno za soc. skrb sklopilo
ugovor o pružanju socijalnih usluga
MREŽA SOCIJALNIH USLUGA
MREŽA
SOCIJALNIH
USLUGA
UDRUGE, VJERSKE
ZAJEDNICE , PRAVNE
OSOBE TE OBRTNICI
UDOMITELJSKE
OBITELJIFIZIČKE OSOBE
(PROF. DJELATNOST)
USTANOVE SOCIJALNE
SKRBI
CENTRI
ZA SOCIJALNU SKRB
DOMOVI
SOCIJALNE SKRBI
CENTAR
ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI
CENTAR
ZA POMOĆ U KUĆI
MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I
SOCIJALNO PLANIRANJE
SAVJET ZA SOCIJALNU SKRB
Svrha: planiranje i razvoj mreže socijalnih usluga i
ostvarivanje prava, obveza, mjera i ciljeva socijalne skrb na
području jedinica područne (regionalne) samouprave.
Zadaci: predlaže socijalni plan u djelatnosti socijalne skrbi za
područje jedinice područne (regionalne) i jedinica lokalne
samouprave, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice
područne (regionalne) samouprave.
MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I
SOCIJALNO PLANIRANJE
Sastav: predstavnici područne (regionalne) i lokalne
samouprave, centara za socijalnu skrb, domova socijalne
skrbi, centara za pomoć i njegu, korisnika, vjerskih zajednica
te drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost
socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva,
zapošljavanja i drugih djelatnosti važnih za socijalno
uključivanje korisnika, strukovnih komora i udruga, udruga
za promicanje prava korisnika socijalne skrbi te sindikata i
poslodavaca u socijalnoj skrbi.
MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I
SOCIJALNO PLANIRANJE
SOCIJALNI PLAN obuhvaća detaljnu analizu kapaciteta,
dostupnost mreže socijalnih usluga i specifične ciljeve razvoja
institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s
posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od
socijalne isključenosti
JEDINSTVENI CENTAR ZA NAKNADE
Trenutno stanje: 70 naknada u nadležnosti 8 ministarstva i 50
socijalnih programa u nadležnosti JLS
• nemogućnost financijskog nadzora i kontrole (višestruko
korištenje prava u različitim resorima)
• preklapanje namjena pojedinih naknada
Cilj:
povećanje ušteda i racionalnosti sustava sa svakom novom
naknadom
povezivanje s JLS
smanjivanje administriranja
bolja kontrola raspodjele sredstva
JEDINSTVENI CENTAR ZA NAKNADE
Projektni plan provedbe dugoročnih reformskih mjera
fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2014.-2015.
126 ureda državne uprave kao mreža JCN
1 ured u Gradu Zagrebu
Administriranje 4 naknada:
2015. listopad ZMN-a
2016. lipanj RRN
2016. listopad NZN
2017. ožujak DD
Predviđeno o
STANDARDI KVALITETE SOCIJALNIH USLUGA
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo je 7. prosinca
2009. godine Odluku o standardima kvalitete socijalnih
usluga u djelatnosti socijalne skrbi
CILJEVI KOJI SE ŽELE POSTIĆI:
- trajno poboljšanje kvalitete usluga
- profesionalno djelovanje sustava usluga
- zadovoljstvo i povjerenje korisnika u kvalitetu usluga
- jamči odgovornost pružatelja usluga prema korisnicima
usluga, kao i široj društvenoj zajednici
STANDARDI KVALITETE SOCIJALNIH USLUGA
Pravilnik o standardima kvalitete socijalnih usluga (N.N.
143/14)
-propisuje standarde kvalitete, smjernice za njihovo
uvođenje te mjerila za utvrđivanja usklađenosti
STANDARDI KVALITETE
SOCIJALNIH USLUGA
1. Dostupnost informacija
2. Dostupnost usluga
3. Povezivanje i suradnja
4. Procjena i planiranje
5. Prijem i otpust
6. Odlučivanje i samoodređenje
7. Privatnost i povjerljivost
8. Sigurnost od izrabljivanja
STANDARDI KVALITETE SOCIJALNIH USLUGA
9. Restriktivni postupci
10. Prigovori i žalbe
11. Rukovođenje
12. Upravljanje
13. Zaposlenici
14. Rad volontera, studenata na praksi i pripravnika
15. Pristupačnost okoliša
16. Uvjeti prilagođeni korisnicima
17. Sigurnost i zaštita.
STANDARDI KVALITETE
SOCIJALNIH USLUGA
Usklađenost s pojedinim standardom kvalitete
socijalnih usluga mjeri se uz pomoć pokazatelja
kvalitete putem dokaza kojima se potvrđuje usklađenost sa zahtjevima standarda kvalitete.
TRI RAZINE USKLAĐENOSTI:
Prva razina usklađenosti ( postojanje pisane i sistematizirane dokumentacije o procedurama i načinu postupanja, kao i dr. aktivnosti koje pružatelj usluga provodi u svrhu ostvarivanja postavljenih ciljeva i zadataka sukladno zahtjevima standarda)
STANDARDI KVALITETE
SOCIJALNIH USLUGA
Druga razina usklađenosti nadograđuje se na
ostvareno na 1. razini i zahtijeva postojanje dokaza
kojim se potvrđuje usklađenost radne prakse sa
zahtjevima standarda.
Treća razina usklađenosti nadograđuje se na
ostvareno na 1. i 2. razini i zahtijeva postojanje
dokaza kojim pružatelj usluga potvrđuje dosljedno
praćenje i analiziranje rezultata i radne prakse u
svrhu kontinuiranog poboljšanja kvalitete socijalnih usluga koje pruža.
Plan poboljšanja kvalitete IZRADA:
nove dokumentacije,
smjernica ili radnih uputa,
protokola ili procedura postupanja,
protokola o suradnji s drugim dionicima u lokalnoj zajednici,
prmotivnog materijala i drugo.
unaprjeđenje radne prakse, organiziranje edukacije,uvođenje novih programa ili usluga, uvođenje novih metoda u radu s korisnicima, razrade planova za unapređenje upravljanje
Refomski učinici
Izrađeni strateški dokumenti (dobra podloga za daljnje aktivnosti, mjere i razvoj)
Izgrađene nove građevine za ustanove socijalne skrbi (između ostalog novi domovi
socijalne skrbi)
Uložena sredstva u poboljšanje uvjete prostora, opreme ustanova (suprotno
ciljevima deinistitucionalizacije)
Nabavljena informatička oprema i uvedena informatizacija u CZSS.
Uvedena reorganizacija centara za socijalnu skrb u organizacijskom smislu (no i
nadalje preveliki broj javnih ovlasti i nedostatak stručnih radnika – izostala
kvalitativna promjena)
Izrađen master plan transformacije domova socijalne skrbi i potaknut proces
deinstitucionalizacije (izostao razvoj usluga u zajednici)
Izrađeni standardi kvalitete socijalnih usluga
Refomski učinici
U tijeku osnivanje jedinstvenih centara za naknade
Osnovan Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom :
javna ustanova
sjedište u Zagrebu 5 Područnih ureda: Zagreb, Split, Rijeka
Osijek, Varaždin
poslovi: vještačenje (I° i IIº), profesionalna rehabilitacija,
zapošljavanja osoba s invaliditetom
Glavni problemi• Nerazvijeni poslovni procesi
• Visoka razina centralizacije
• Neravnomjerna dostupnost socijalnih prava
• Nerazvijene socijalne usluge
• Institucionalizacija
• Premali broj stručnih radnika
• Nekoordiniranost i neintegriranost s ostalim sustavima
• Nedostatna financijska izdvajanja (osobito u vrijeme ekonomske krize)
• Nedovoljno istaknuta preventivna uloga sustava – previše administrativnih postupaka
• Preklapanje socijalnih programa između lokalne, regionalne i državne razine
Prijedlozi rješenja
• Donijeti jasnu strategiju razvoja sustava u partnerstvu sa svim dionicima (stručnjaci,
akademska zajednica, korisnici, lokalna i regionalna zajednica, šira javnost) “Koji su
nam ciljevi i kuda idemo?
• Donijeti paket novih zakona koji će detaljno urediti široko područje socijalne skrbi
• Proširiti lepezu socijalnih usluga i poboljšati dostupnost postojećih
• Uskladiti funkcioniranje sustava na različitim razinama
• Povećati razinu financijskih ulaganja u sustav
• Decentralizirati i deinstitucionalizirati sustav
• Kadrovski ojačati sustav i omogućiti proces cjeloživotnog obrazovanja
• Osnovati nacionalnu agenciju koja će prvenstveno brinuti o standardima i kvaliteti
rada u sustavu socijalne skrbi
Hvala na pažnji !