SURADNJA HSUP-A S VAŽNIM DOMAĆIM I4).pdf · uvod Zaustavljanje višegodišnje stagnacije potrošnje prirodnog plina u 2015. godini ohrabruje i daje op - timistički signal plinskom

SURADNJA HSUP-A S VAŽNIM DOMAĆIM IMEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I INSTITUCIJAMA

Hrvatska stručna udruga za plin, izdavač stručnog časopisa Plin, specijaliziranog za plinsko gospodarstvo i energetiku, zadnjih je godina uspjela ostvariti i proširiti međunarodne kontakte sa sličnim udrugama i organizacijama i trenutno surađuje sa:

Međunarodnom plinskom unijom (IGU), međunarodnom organizacijom koja podržava kontinuirani globalni razvoj proizvodnje, marketinga i primjene plina

Tehničkim fakultetom za primjenjenu termodinamiku, Sveučilište u Hamburgu, Njemačka

kompanijom INA-Industrija nafte d.d. i tvrtkom iz INA Grupe: STSI d.o.o.

operatorom plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske, kompanijom Plinacro d.o.o.

HERAoperatorom podzemnog skladišta plina Republike Hrvatske, kompanijom PSP d.o.o.

Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom

tvrtkom Crodux plin d.o.o., za distribuciju i opskrbu ukapljenog naftnog i prirodnog plina

Hrvatskom komorom inženjera strojarstva

slovenskim dnevno-informativnim energetskim portalom Energetika.NET

stručnim časopisom PlyN, kojeg izdaje Češka stručna udruga za plin (CGA)

izdavačkom kućom i organizatorom događanja NGV Communications Group iz Argentine

Inženjeringom za naftu i plin

stručnim časopisom Gas for energy, specijaliziranim za inteligentne plinske tehnologije, infrastrukturu i primjenu

portalom koji promiče ekonomična, ekološka, plinovita motorna goriva.

PLIN - broj 4, godina XVI, prosinac 2016.SAD

RŽAJ

4plin - broj 4 - godina XVI - prosinac 2016.

Časopis plin

impressumGlavni i odgovorni urednik:

prof. dr. sc. Miljenko Šunić, dipl. ing.tel. 01/6189-595, 01/4621-468;e-pošta: [email protected]

Zamjenik glavnog urednika:dr. sc. Stevo Kolundžić, dipl. ing.

uređivački kolegij:dr. sc. Gordana Sekulić, dipl. oec.Laslo Farkaš Višontai, dipl. ing.Vladimir Đurović, dipl. ing. Dejan Šoć, dipl. ing.Ivan Topolnjak, ing.Fikret Nasić, dipl. ing.

stručni savjet:prof. dr. sc. Jurij Krope, dipl. ing. (Univerza Maribor)prof. dr. sc. Igor Dekanić, dipl. ing. (RGNF)prof. dr. sc. Damir Rajković, dipl. ing. (RGNF)dr. sc. Franc Cimerman, dipl. ing. (Plinovodi, Slovenija)dr. sc. Berislav Pavlović, dipl. ing. (GPZ)Željko Darmopil, dipl. ing. (Plin Konjščina)Vladimir Kramberger, dipl. ing.Ivan Meandžija, dipl. ing.Fikret Nasić, dipl. ing. (GPZ-Opskrba)Robert Bošnjak, dipl. ing. (EIHP)Zoran Pull, dipl. ing. (HEP Osijek)Davor Horvat, dipl. ing. (Termoplin)

stručni savjet – predstavnici industrije:Dalibor Crnić, dipl. ing. (Vaillant)Želimir Zlatić, dipl. ing. (Elster-Instromet)Zoran Novaković (Eko fluid)

Lektura:Neda Erdeljac

Tehnički urednik:Zoran Dojčinović, dipl. ing.

Tisak:

Naslovnica:Fasek Engineering And Trading d.o.o. Zagreb

Časopis Plin je besplatno javno glasilo za plinsko gospodarstvo, oglašivače, obrazovne i druge zainteresirane institucije RH i okružja. Izlazi četiri puta na godinu. Objavljuje stručne radove, informacije iz međunarodnih i hrvatskih plinskih organizacija, prenosi aktualnosti iz drugih stručnih časopisa i ostale literature te praktične škole plina, plinske tehnike i plinske regulative. Časopisu Plin dodijeljen je međunarodni standardni broj ISSN 1333-1132 i skraćeni ključni naslov Plin (Zagreb). Sadržaj časopisa dopušteno je objavljivati bez naknade uz navod izvora (časopis Plin) te signature autora objavljenog dijela sadržaja. Materijale za časopis potrebno je slati na e-poštu: [email protected]. Pripremljeni materijali ne vraćaju se autorima. Izrađeni oglasi vlasništvo su časopisa.

Izdavač:HrVATsKA sTruČNAuDruGA ZA pLiN

Heinzelova 910 000 Zagrebtel: 01/6189-595faks: 01/4636-735e-pošta: [email protected]: www.hsup.hr

osVrT TeHNiČKoG ureDNiKAIntenzivna plinofikacija Republike Hrvatske uspješno se nastavlja 4

AKTuALNosTiIZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLIN

32. MEĐUNARODNI ZNANSTVENO-STRUČNI SUSRET STRUČNJAKA ZA PLIN - poziv autorima 8

Osvrt na Dan plina 10

Odgovor tehničkog urednika na reakciju Zajednice za UNP pri HGK na članak - Komentar: Koga zanima medijska senzacija o 200.000 plinskih bombi? 15

Izašlala iz tiska „Tehnička pravila za projektiranje, izvođenje, uporabu i održavanje plinskih instalacija, HSUP – P 600, 2. izdanje 16

preNosimoIZ STRUČNIH ČASOPISA

EU analizira ključnu ulogu vozila pogonjenih prirodnim plinom kao saveznika u smanjenju emisija 20Prirodni plin imat će sve važniju ulogu u postupnoj dekarbonizaciji energetskog sustava 21

U Indijskom oceanu pronađena velika ležišta plinskih hidrata 22

IZ MEDIJAOve zime ne bi trebalo biti problema u opskrbi plinom 23

Važna hrvatska turistička destinacija odlučila se za javni prijevoz na prirodni plin 26

sTruČNi rADoViPrirodni plin u pripravnosti 27Elementi za novu energetsku strategiju Republike Hrvatske - mjesto i uloga prirodnog plina 31Dogradnja i rekonstrukcija motokompresorske stanice na pogonu podzemnog skladišta plina Okoli 40

piTANJA iZ pLiNsKe prAKseDodatni zahtjev za postavljanje fasadnih plinskih naprava 50

Pokrovitelj ovoga broja časopisa Plin u elektroničkom (online) izdanju:

5

OSV

RT T

EHN

IČKO

G U

RED

NIK

A

plin - broj 4 - godina XVI - prosinac 2016.

INTENZIVNA PLINOFIKACIJA REPUBLIKE HRVATSKE USPJEŠNO SE NASTAVLJA

IntenzIvna plInofIkacIja RepublIke HRvatske

uspješno se nastavlja

uvod

Zaustavljanje višegodišnje stagnacije potrošnje prirodnog plina u 2015. godini ohrabruje i daje op-timistički signal plinskom sektoru. Iako je prošla zima klimatski bila iznad uobičajenoga tempera-turnog prosjeka, široka je potrošnja prirodnog pli-na porasla, a industrijske se aktivnosti povećale. Ipak, zaustavljanje negativnog trenda proizlazi u prvom redu od novih potrošača, generiranih napr-etkom izgradnje plinske mreže u neplinoficiranim dijelovima RH, što se ponajprije odnosi na pod-ručje primorske Hrvatske i njezina zaleđa.

Premda je iskazano mnogo sumnje i skepse o opravdanosti plinofikacije tog područja, započeti procesi nemaju alternativu, sve su uspješniji i velik su iskorak u razvoju infrastrukture, poboljšanju kvalitete života korisnika te postupnog prihvaćanja prirodnog plina od lokalnih zajednica. S obzirom na iskustva plinske prakse s kontinentalnog dije-la naše zemlje, često su preslikana veća očekivan-ja u pogledu brzine ugradnje novih priključaka, a pritom se zanemaruju specifičnost regija i tradicija primjene energenata.

Vodeći se logikom ekonomske isplativosti, na područjima uglavnom ruralnog tipa, spremnici za ukapljeni naftni plin bit će i dalje kvalitetno ener-getsko rješenje i dobra osnova za isplativu potrošn-ju prirodnog plina u budućnosti.

1. Dostupnost prirodnog plina

Republika Hrvatska u poziciji je da u dogledno vrijeme postane zemlja novog europskog dobavnog pravca prirodnog plina, ukapljenoga naftnog plina i naftnih derivata – važnog energetskog miksa.

Na pragu smo realizacije velikih projekata čime postižemo potpunu sigurnost opskrbe i važno mjesto na energetskoj karti Europe, sukladno Uredbi EU br. 994/2010 Europskog parlamen-

ta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe prirodnim plinom.

Projekt uvoza UPP-a izgradnjom terminala na Krku

Terminal na Krku za prihvat lNG-a koji svo-jim opsegom i strateškim odrednicama EU-a ima geopolitički karakter trebao bi u budućnosti bi-ti europski infrastrukturni projekt za uže i šire okružje i predmet širih interesa od komercijalnih motiva. Terminal svakako treba gledati u kontek-stu sigurnosti i pouzdanosti opskrbe hrvatskih po-trošača, zbog neminovnoga prirodnog pada proiz-vodnje iz vlastitih izvora koji sada pokrivaju 60% domaćih potreba.

Projekt za uvoz plina iz Azerbajdžana – TAP s odvojkom IAP-om

Daljnji razvoj magistralnoga plinskog trans-portnog sustava prema krajnjem jugu RH u strateškom smislu planira se izgradnjom Jons-ko-jadranskog plinovoda (IAP) kojim bi se posto-jeći plinski transportni sustav povezao s projektom TAP. Time bi se stekli preduvjeti za dobavu kaspi-jskog plina na hrvatsko tržište (i ono u okružju) te postigla potpuna pokrivenost RH visokotlačnom plinovodnom mrežom.

Projekt izgradnje terminala za skladištenje i pretovar naftnih derivata u luci Ploče

Regionalna energetska kompanija „Energia naturalis“ i svjetski megaigrač VTTI zajednički ulažu u izgradnju Terminala naftnih derivata u luci Ploče, kapaciteta oko 280.000 m3. Skladišni kapac-itet od 40.000 m3 za ukapljeni naftni plin u biti znači otvaranje novog europskog pravca opskrbe za ovaj dio Europe i šire, čime će naša zemlja uz projekt lNG-a na Krku biti na karti Europe nezao-bilazno mjesto u energetskom miksu.

6

INTENZIVNA PLINOFIKACIJA REPUBLIKE HRVATSKE USPJEŠNO SE NASTAVLJAO

SVRT TEHN

IČKOG

URED

NIKA


Dobava ukapljenoga naftnog plina morskim putem ojačat će poziciju njegove uporabe, osobi-to propana, i stvoriti konkurentnu cijenu ostalim energentima na hrvatskom tržištu. Tomu u prilog ide ponajprije smanjeni trošak prijevoza UNP-a od terminala prema krajnjim kupcima ili skladištima distributera u radijusu od oko 200 km, koji strukt-uralno čini velik dio finalne cijene.

2. udjeli energenata u potrošnji na području Republike Hrvatske

U doktorskoj disertaciji Dalibora Pudića „US-POSTAVlJANJE UČINKOVITOG MODElA DAlJINSKOGA GRIJANJA U REPUBlICI HR-VATSKOJ I ENERGETSKO SIROMAŠTVO“ pri-kazana je struktura potrošnje energenata koja obuhvaća Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Iz tablice 1. vidljivi su utjecaj dostupnosti i tradicija uporabe.

Na području Jadranske Hrvatske koje je u procesu izgradnje plinske infrastrukture, realna je supsti-tucija tekućih goriva, krutih goriva i znatnog dijela električne energije koja se rabi u toplinske svrhe.

U vezi s potencijalom uporabe toplana koje su naslijeđe prošlih vremena postoji znatno područje u prenamjeni i obnovi mnogih jedinica napose u gradu Splitu. One su upotrebljavale ekološki nepri-hvatljiv mazut, a uz nevelik financijski iznos mo-guća je njihova prenamjena na prirodni plin čime bi se dobio novi zamah potrošnji uz ekološku pri-hvatljivost. Prirodni je plin najčišće fosilno gorivo te se smatra izuzetno ekološki podobnim. Njegov-om se zamjenom u odnosu prema „ekološki nepri-hvatljivim gorivima“ direktno i odmah smanjuje emisija CO2 uz ostale onečišćivače. Električna en-ergija tradicionalno se u najvećoj mjeri rabi za top-linske potrebe. No zahvaljujući učinkovitoj upora-bi rashladne i toplinske energije kogeneracijskim i trigeneracijskim postrojenjima, prirodni plin omogućuje smanjenje i ograničenje potrošnje elek-trične energije te djeluje sinergijski s obnovljivim izvorima.

3. ukapljeni naftni plin – uspješna uloga pre-thodnice plinofikacije prirodnim plinom

U stvaranju i širenju kulture uporabe plina i kompatibilne infrastrukture važnu je ulogu imao ukapljeni naftni plin. Gradovi Rijeka i Kraljevica (na kontinentu Nova Gradiška i Zagreb – naselje Prečko) godinama su rabili miješani plin (pro-pan-butan + zrak), dok se ispareni plin iz malih spremnika upotrebljavao individualno u kućan-stvima i u manjoj mjeri u zgradama šireg pod-ručja Riječkog akvatorija, Istre i Dalmacije, ovis-no o individualnom pristupu zajednice i utjecaju distributera.

Postavljanjem spremnika obujma do 5 m3 u kućanstvu, hotelijerstvu, manjem i srednjem po-duzetništvu te onih većeg obujma od 30 do 200 m3 za industrijske potrošače stvarala se prikladna infrastuktura za vrlo efikasan prelazak na prirod-ni plin. Kod industrijskih potrošača postojeći sk-ladišni prostor UNP-a ostaje sigurnost, tj. tzv. back-up postrojenje koje ponovnom aktivacijom može spriječiti bilo kakav prekid proizvodnog procesa zbog eventualnog prekida opskrbe prirodnim pli-nom (zbog globalne krizne situacije) ili izvanred-nog popravka odnosno remonta plinskog sustava. Isto tako, industrijski potrošači sada mogu ponu-diti spremničke kapacitete zainteresiranim distrib-uterima UNP-a, a s obzirom na poremećaje cijena

Slika br. 1. Dobavni pravci lNG-a, naftnih derivata i lPG-a

Tablica 1. Udjeli energenata u potrošnji na području Republike Hrvatske

Izvor: dr. sc. Dalibor Pudić, Doktorska disertacija „USPOSTAVlJANJE UČINKOVITOG MODElA DAlJINSKOGA GRIJANJA U REPUBlICI HRVATSKOJ I ENERGETSKO SIROMAŠTVO“

7

OSV

RT T

EHN

IČKO

G U

RED

NIK

A


INTENZIVNA PLINOFIKACIJA REPUBLIKE HRVATSKE USPJEŠNO SE NASTAVLJA

na tržištu, u prilici su birati jeftiniju opciju između prirodnog plina i UNP-a.

4. plinofikacija kao dinamičan proces razvoja

Daljnji je razvoj plinofikacije važan zbog očekivanog smanjenja troškova u gospodarstvu i manjih troškova za građane čime se pridonosi rav-nomjernijem razvitku društva, ali i zaštiti okoliša te zdravlju ljudi zbog ekološke podobnosti prirod-nog plina. Na području Istarske županije provodi se plinofikacija kojom su obuhvaćeni priobalni gradovi od Pule do Umaga gdje je učinjen i korak dalje, kada je prirodni plin prepoznat kao „zeleni energent“ i postao dio cjelokupnog infrastruk-turnog rješenja „Smart city – Green city“, što može biti model i za mnoge druge sredine.

Nakon što je magistralni transportni plinovod svojim krakom došao do vrata samog Splita, tj. Dugopolja i pušten u pogon 2013. godine, stekli su se uvjeti intenzivnijeg nastavka jačeg širenja regio-nalne mreže diljem Splitsko-dalmatinske župani-je, uz već započetu plinofikaciju Zadarske (2011.) i Šibensko-kninske županije (2013.).

Prirodni su plin najbrže prihvatili industrijski po-trošači (Aluflexpack, Maraska, Knauf iz Knina, lTH Metalni lijev iz Benkovca), industrijske zone, turistički objekti i objekti od javnog interesa (škole, starački domovi, domovi zdravlja, bolnice, ...). U dogledno vrijeme očekuje se početak potrošnje TlM-a u Šibeniku, a znatni potencijal postoji i u eventualnoj revitalizaciji proizvodnje Željezare u Splitu.Prema podacima tvrtke EVN Croatia Plin – nos-itelja koncesije koja obuhvaća gore spomenute tri županije, poslovni korisnici čine 82,16% udjela potrošnje, dok kućanstva zauzimaju 17,24%, što je uobičajeni scenarij pri početku svake plinofikacije. U ukupnoj potrošnji prirodnog plina u Republici Hrvatskoj poslovni korisnici imaju udio od 60%, a kućanstva 40%.

No, kako je istaknuto na 31. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji – prognoze potrošnje za 2016. optimistične su i mogu biti indikacija na ukupnoj razini.

Plinofikacija snažno utječe na gospodarski i soci-

jalni razvoj. Uz jasnu komercijalnu intenciju koncesionara već sada su vidljive njezine mnogostruke prednosti:

- stvaranje projektantske baze koja je bitna pri odabiru plina kao energenta

- razvoj i sazrijevanje plinoinstalaterskih tvrtki- revitalizacija građevinske operative- pokretanje dugoročnog investicijskog ciklusa- mijenjanje filozofije planiranja, projektiranja i

izgradnje novih objekata- razvijanje svijesti o sinergiji plina i OIE u uk-

upnoj potrošnji energije.

5. zaključak

Proces plinofikacije preostalog dijela Republike Hrvatske, to jest Jadranskog priobalja, nema alter-nativu ne samo zbog pokrenutog tehničko-teh-nološkog zamašnjaka već i mentalnog pristu-pa potrošačâ u prihvaćanju plina kao energenta budućnosti.S obzirom na transportni i distributivni aspekt, plin je potrošačima sve dostupniji. Prestanak pa-da BDP-a i predviđanje njegova rasta od oko 2% u 2016. godini daju nadu da će uz lagani porast ekonomske moći građana plinofikacija intenzivni-je napredovati.

Prostora za povećanje potrošnje prirodnog plina ima. Osobito se to odnosi na energetsku učinko-vitost u zgradama, a prema ESCO-ovu modelu u objektima javne namjene radi zamjene tekućih goriva.

Prirodni plin i snažna sinergija s obnovljivim iz-vorima energije čine idealnu kombinaciju u sl-jedećim godinama, što bi svakako u odnosu pre-ma novoj očekivanoj niskougljičnoj strategiji RH trebalo valorizirati kao dugoročno prihvatljivo rješenje. Na područjima uglavnom ruralnog tipa, gdje izgradnja plinovodne infrastrukture ekon-omski nije isplativa, ugrađeni spremnici za uka-pljeni naftni plin bit će i dalje kvalitetna osnova energetske potrošnje.

Uporaba vlastitih energetskih resursa, tehnologije i ljudskog potencijala uporišta su na kojima bi se trebali temeljiti naša energetska sigurnost i poticaj hrvatskomu gospodarstvu.

8

INTENZIVNA PLINOFIKACIJA REPUBLIKE HRVATSKE USPJEŠNO SE NASTAVLJAO

SVRT TEHN

IČKOG

URED

NIKA


p o z I v a u t o R I M a

IZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLINA

KTUA

LNO

STI

10

AKTU

ALN

OSTI


KTU

ALN

OST

I

11 plin - broj 4 - godina XVI - prosinac 2016.

Zagreb, 18. listopada 2016. – proslava 14. Dana plina ove godine pobudila je izniman interes svih aktera plinskoga tržišta te medijskih kuća. Aktu-alna situacija u kojoj je započela plinska godina, iščekivanje i priprema za potpunu liberalizaciji tržišta u idućoj godini, te budućnost i uloga plina u niskougljičnoj strategiji Republike Hrvatske, bile su teme koje su činile okosnicu ovog skupa. Izm-jenjen je dio Statuta Hrvatske stručne udruge za plin kao zakonske obaveze, podnijet je financijski izvještaj za 2015. godinu, a usvojen je plan rada i financijski plan za 2017. godinu.

Hep – opskrba plinom, d. o. o. – nesmetana opskrba u novoj ogrjevnoj sezoni

Prvi je govorio direktor tvrtke HEP – Opskrba plinom Marko Blažević. Predočio je aktivnosti iz prošle godine i poziciju HEP – Opskrbe na tržištu u RH kao opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina te ponuditelja energije uravnoteženja na go-

dišnjoj razini. Prikazao je cijenu prirodnog plina i njezinu strukturu u glavnim europskim gradovi-ma. Zagreb je naveden kao jedan od najjeftinijih. Spremnost za novu ogrjevnu sezonu postignuta je ugovorima s opskrbljivačima, popunjenošću sk-ladišnih kapaciteta većom od 98%, a osigurane su i dodatne količine plina za potrebe vršne potrošnje.

iNA, d. d. – nova proizvodnja plina kao dodatna garancija stabilnosti opskrbe

Direktor Službe trgovine prirodnim plinom Damir Škugor u uvodnom je dijelu izlaganja prikazao aktivnosti INA-e d. d. na podizanju domaće proizvodnje prirodnog plina. Prema očekivanjima iz prošle godine, puštena su u rad dva nova proizvodna polja i jedno revital-izirano polje u regiji Međimurje, čime bi se do 2024. godine iz tih polja moglo proizvesti oko 2,65 milijarda m3 plina koji sadržava i CO2. Takav tehnološki plin transportirao bi se na CPS Molve gdje bi nakon odvajanja i pročišćavanja oko milijarde m3 bilo isporučeno u pli-novodni sustav, a ugljični bi se dioksid transportirao za utiskivanje u bušotine na poljima Ivanić-Grad i Žutica. INA, d. d. osigurala je dovoljne količine prirod-

nog plina za ogrjevnu sezonu, potreban skladišni i transportni kapacitet, čime se kupcima jamči pou-zdana i sigurna opskrba.

ppD, d. o. o. – kvalitetna priprema za ogrjevnu sezonu

Izvršna direktorica tvrtke Prvo plinarsko društvo Antonija Glavaš prikazala je spremnost i

osVrT NA DAN pLiNA

Neupitna sigurnost opskrbe potrošača prirodnim plinom u ogrjevnoj sezoni

2016./2017.

12


KTUA

LNO

STI


popunjenost skladišnog sustava u susjednim zem-ljama koja iznosi od 60 do 98% u odnosu prema 91% 1. listopada 2016. u Hrvatskoj. Osvrnula se i

na buduću europsku zakonsku regulativu (prijed-log izmjene Uredbe 994/2010) s aspekta jačanja suradnje zemalja u regiji, definiranja zaštićenih kupaca, njihove potrošnje i njihova udjela u ukup-noj potrošnji. Isto tako bit će potrebno procijeniti rizik za sigurnost opskrbe plinom na regionalnoj razini, napraviti preventivni plan i plan za krizna stanja, razmjenu i koordinaciju podataka zemalja u regiji te potaknuti njihovu solidarnost u slučaju kriznog stanja. U pogledu sljedeće ogrjevne sezone tvrtka jamči sigurnu opskrbu svojim potrošačima.

pLiNACro, d. o. o. – transportni sustav spreman za nadolazeću ogrjevnu sezonu

Direktor Službe transporta plina Ivan Fugaš podastro je podatke o mnogobro-jnim radovima tvrtke Plinacro u održa-vanju i modernizaciji transportnog sustava. Obavljeno je snimanje stanja plinovoda (87 km), snimanje kondicije izolacije (400 km), popravak manjih oštećenja na izolaciji an-tikorozivne zaštite, kao i elektroinstrumen-talnog upravljanja. Bilo je nužno zaustavi-ti isporuku plina zbog složenosti zahvata obavljenog na plinovodu DN 500 Ivanić-Grad – Kutina prilikom izmjene dijela cje-vovoda i rekonstrukcije na MRČ Zabok te demontaže plinskog čvora Cementara u Našicama i njegova preseljenja na novu lo-kaciju. Posebna je pažnja posvećena 22-ama kromatografima na mjernim stanicama

radi analize i praćenja kvalitete plina. Najavljeni su investicijski projekti za plinovod DN 700/75 u smjeru lučko – Rogatec te evakuacijske plino-

vode za budući lNG terminal na Krku. Tvrtka je pristupila izradi „tipskog kon-tejnera mjerno-redukcijske stanice“ radi zamjene dotrajalih u sljedećem periodu. Transportni je sustav kvalitetno pri-premljen i spreman za nadolazeću ogrje-vnu sezonu.

psp, d. o. o. – pouzdanost sk-ladišnog sustava

Gracijan Krklec, direktor Sektora tehnološkog upravljanja iznio je podat-ke o obavljenim aktivnostima tekućeg i investicijskog održavanja na PSP Oko-li. Pristupilo se rudarskim radovima u prenamjeni kontrolno-mjernih bušotina na tri lokacije u kojima je proizvodna

oprema zamijenjena novom, dok je na šest najpro-duktivnijih bušotina zamijenjena opremom većeg promjera radi smanjenja hidrauličkih otpora i pov-ećanja njihove izdašnosti. U četiri bušotine zami-jenjena je proizvodna oprema uz ispiranje taloga skupljenog tijekom godina rada s dna bušotine (nivoa perforacija), dok je bušotina OK-30 prva opremljena dvozonski. Tijekom prošle godine izbušene su dvije nove bušotine na kojima je nakon ispitivanja ugrađena proizvodna oprema. Njihovim puštanjem u rad (s priključnim plinovodima) maksimalni kapac-itet povlačenja od 240.000 m3/h povećava se za 40.000.000 m3 plina radnog volumena. U skladište


KTU

ALN

OST

I


je utisnuto 500.000.000 m3, što se sma-tra dovoljnim količinama do proljeća, a proizvodnja je počela 12. listopada. PSP Okoli je na zahtjev partnera spreman is-puniti svoje obaveze sukladno sklopljen-im ugovorima.

Nakon održanih predavanja vodila se rasprava o nadolazećoj liberalizaciji tržišta plina za kućanstva od 1. travnja 2017. godine.

Marko Blažević istaknuo je da su ove godine cijene plina snižene za 20-ak pos-to odlukom vlade, a upitno je očekivati neku novu odluku ili će doći do dereg-ulacije cijena pa će se one formirati pre-ma tržišnim principima, dok stručnjaci u auditoriju većinom misle da bi cijene plina za kućanstva nakon 1. travnja 2017. mogle porasti.

Damir Škugor, koji podupire potpunu liberal-izaciju tržišta, tvrdi da iskustva drugih država po-kazuju da je otvaranjem tržišta došlo do sniženja cijena prirodnog plina zbog snažne tržišne utak-

mice. Ina će do 31. ožujka prodavati potrebne količine plina opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu, a očekuju da će novi model određivanja cijena omogućiti njihovo tržišno formiranje, ukl-jučujući sigurnost opskrbe u kriznim situacijama, valoriziranje vrijednosti domaće proizvodnje te da će nove cijene biti prihvatljive za korisnike javne usluge. Dr. sc. Stevo Kolundžić smatra da može biti manjih pomaka, no u biti očekuje nepromjenjivost cijene plina.

Završetkom rasprave o „Spremnosti plinskog sus-tava za ogrjevnu sezonu 2016./2017.“ i o očekivanoj liberalizaciji tržišta za kućanstva, otvorena je tema pod naslovom „Elementi buduće energetske strate-gije Republike Hrvatske“.

Prvu prezentaciju održao je dr. sc. Igor Dekanić, profesor na Rudar-sko-geološko-naftnom fakultetu. Osvr-nuo se na globalne i europske trendove primarne energije i strukture potrošnje od 1970. godine do danas te iznio ko-ji su sve geopolitički čimbenici utjeca-li na kreiranje energetskih strategija. Opisao je utjecaj države, kako porezima i financijskim subvencijama utječe na smanjenje ili porast potrošnje i važnost primjene niskougljične energetike s gle-dišta Pariškog sporazuma iz 2015. godine koji trasira promjenu razvoja gospodarst-va prema održivom razvoju promjenom strukture energije do 2050. godine. Vezano za sadašnju i buduću ulogu prirodnog plina u razvoju niskougljične strategije, istaknuto je da je plin za Hr-vatsku najpogodniji u provedbi ener-

getske tranzicije za idućih 20-ak godina. Imamo vlastitu proizvodnju, izgrađenu infrastrukturu, tehnologiju i tradiciju, što je vrlo dobra osnova. ali i imperativ za gospodarski razvoj naše zemlje i podloga realnoj izradi energetske strategije, u kojoj bi svakako bila razumna orijentacija na uporabu vlastitih resursa.

Dr. sc. Stevo Kolundžić, član HSUP-a, također se osvrnuo na važnost prirodnog plina i progno-ze potrošnje energenata na globalnom nivou do

14


KTUA

LNO

STI


2050. godine. Objasnio je potencijalne nove izvore opskrbe kao što su „Projekt za uvoz plina iz Azer-bajdžana TAP s odvojkom IAP“ te „Projekt uvoza ukapljenoga prirodnog plina na terminalu oto-ka Krka“ koji ima osim regionalne i geopolitičku dimenziju. Nisk-ougljična strategija uvelike će pre-dodrediti tržišni položaj prirodnog plina na hrvatskom tržištu. Na kraju postavio je pitanje o budućnosti or-ganizacijske djelatnosti 36 pravnih subjekata s aspekta preuzimanja i/ili spajanja, radi održivosti poslo-vanja i podizanja kvalitete usluga.

Dr. sc. Dalibor Pudić u svojem je izlaganju istaknuo kakav će biti položaj prirodnog plina u budućno-sti. Naglasio je mogućnosti pov-ećanja potrošnje jer strukturalno se u Republici Hrvatskoj čak 41% kućanstava grije na drva, 9,7% troši loživo ulje, a električna se energija rabi u njih 38,1%. Zbog toga je pros-ječna potrošnja prirodnog plina po stanovniku u našoj zemlji 613 m3, dok je primjerice u luksemburgu 2620 m3 po stanovniku. U pogledu štetnog utjecaja drva na zdravlje ljudi, iznijeti su zabrinjavajući po-daci o bolestima respiratornog i krvnog sustava uzrokovanim udisanjem čestica onečišćenog zraka u kućanstvima. Hrvatska treba raditi na povećanju potrošnje prirodnog plina kako bi se racionalizirala cije-na transporta kao dijela ukupne cijene i ana-logno konkurentnost velikih potrošača kao što su Petrokemija i HEP koje treba sačuvati kao potrošače.

Nakon svih izlaganja za diskusiju se javio aka-demik Mirko Zelić iz Hrvatske udruge naftnih in-ženjera i geologa i izrazio zabrinutost struke jer se u stručnim dokumentima predviđa da u Hrvatskoj u idućih 10 godina neće biti nikakvih novih is-traživanja nafte i plina, što implicira povećanje ovisnosti o uvozu energije.

Želimir Šikonja iz Ine iznio je podatak da u Hr-vatskoj u posljednjih pet godina istraživanja ugl-jikovodika praktično nema te je istaknuo da od

početka istraživanja pa do početka proizvodnje protekne čak 10 do 12 godina, što bi trebalo bitno skratiti.

Na kraju rasprave i zatvarajući skup, predsjed-nik HSUP-a Miljenko Šunić najavio je da će se o na-vedenim temama, novoj energetskoj strategiji, ulozi plina i novim tehnologijama detaljnije raspravljati na 32. Međunarodnom znanstveno-stručnom sus-retu stručnjaka za plin 3. – 5. svibnja 2017. godine, koji HSUP tradicionalno organizira u Opatiji.

U svečanom dijelu 14. Dana plina priznanje za životno djelo za doprinos razvoju gospodarstva, struke, znanosti i obrazovanja u području ener-getike, plina i plinske tehnike te regulacije ener-getske djelatnosti u RH sukladno pravilima EU-a dodijeljeno je glavnom savjetniku u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji prof. dr. sc. Eral-du Banovcu, dipl. ing. Priznanje za napredovan-je mladom stručnjaku u plinskoj struci dodijel-jeno je direktoru HEP – Opskrbe plinom Marku Blaževiću, dipl. ing.


KTU

ALN

OST

I


Poštovani g. Dojčinoviću!

Ovim putem obraćamo Vam se u vezi s člankom objavljenim u stručnom časopisu za plinsko gospo-darstvo i energetiku PlIN, broj 3 – godina XVI, „Koga zanima medijska senzacija o ‘200.000 plinskih bombi’ u turističkoj sezoni?“.Prvo, u časopisu se navodi netočna informacija da je osnovana Zajednica za ukapljeni naftni plin pri HOK-u; Zajednica jest osnovana, ali ne pri HOK-u, već pri Hrvatskoj gospodarskoj komori čije su član-ice najvećim dijelom dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću.Zajednicu za ukapljeni naftni plin (dalje u tekstu Zajednica) čine tvrtke, respektabilne tvrtke kojima su prije svega u interesu zaštita vlastitog poslovanja, kvalitetno i odgovorno tržište ukapljenoga naftnog pli-na bilo kada je riječ o autoplinu, plinu u bocama ili pratećim uslugama i području transporta, logistike itd. Stoga Zajednici nije cilj rušiti vlastito tržište niti zastrašivati potrošače, već upozoriti na realne prob-leme koji se pojavljuju na terenu. Ujedno, nije nam jasno kako objava o ilegalnom tržištu ukapljenoga naftnog plina može utjecati na turističku sezonu jer svi znamo kako se skladište plinske boce i u kojoj se mjeri one upotrebljavaju.Službeno priopćenje koje je dala Zajednica putem Odnosa s javnošću Hrvatske gospodarske komore nigdje ne spominje točan broj neispravnih plinskih boca pa nije jasno odakle taj podatak. Smatramo da objavljivanje takvih i sličnih članaka u stručnom časopisu za plinsko gospodarstvo kakav je Plin nije na razini koju očekuju Vaši čitatelji i pretplatnici.I na kraju, smatramo da nam je svima zajednički cilj, pa i Vama kao dugogodišnjem promicatelju UNP-a i stručnjaku za to područje, da se ukapljenomu naftnom plinu osigura na tržištu status kakav zaslužuje te da se promovira njegova sigurna upotreba u kućanstvima, ali i u transportu. Zajednica se zalaže da se baš taj isti UNP smatra alternativnim gorivom kako bi se mogao rabiti i poticati njegova upotreba kao alternativnoga goriva, energenta koji je za sada dostupan za razliku od, recimo, UPP-a ili da ne spomin-jemo tek vodik; to je još jedan od razloga zašto je osnovana ova Zajednica.Ako želite, ovim Vas putem pozivamo da dođete na jedan od sastanaka Zajednice gdje se možete upozna-ti s njezinim radom, ali i s njezinim članovima te dobiti odgovarajuće, istinite, kvalitetne i provjerene informacije.Temeljem Zakona o medijima ljubazno molimo da u sljedećem broju svojega stručnog časopisa objavite ispravak i našu reakciju na gore navedeno.

Unaprijed hvala na razumijevanju.Srdačan pozdrav.

S poštovanjem,

pisma uredništvu

HRvatska GospoDaRska koMoRa

sektoR za eneRGetIku I zaštItu okolIša

16


KTUA

LNO

STI


Ispravak

U tiskanom izdanju časopisa Plin br. 3 za mjesec rujan u 2016. godini objavljen je članak „Koga zanima medijska senzacija o ‘200.000 plinskih bombi’?“

U vezi s reakcijom Hrvatske gospodarske komore, Sektora za energetiku i zaštitu okoliša, ispričavamo se zbog nenamjerne pogreške u slovu i dobivenoga krivog naziva institucije – „HOK“, tj. Hrvatska obrtnič-ka komora jer je Zajednica za ukapljeni naftni plin osnovana pri HGK – Hrvatskoj gospodarskoj komori u mjesecu svibnju 2016.

Odgovor tehničkog urednika na reakciju Zajednice za ukapljeni naftni plin pri HGK:

Naslov i uvod u članak odnose se jedino na vrijeme medijskog objavljivanja problematike tržišta uka-pljenoga naftnog plina, atestiranja i sigurnosti uporabe plinskih boca, kada je pažnja javnosti za vrijeme ljetne turističke sezone usmjerena na druge teme i objektivno izvan dometa velikog broja građana, us-prkos željenoj namjeri senzibiliziranja i edukacije, što ne dovodi utjecaj ilegalnog tržišta u bilo kakvu vezu.

Različit broj neispravnih boca kojim se barata – od 180.000 do 200.000 na hrvatskom tržištu – nije navod decidiranih podataka Zajednice za ukapljeni naftni plin, već su citati mnogobrojnih naslova ovisno o tiskovini, odnosno vlastitoj interpretaciji medija, što je i vidljivo u uvodnom dijelu teksta.

Hrvatska stručna udruga za plin pozdravlja i podupire napore Zajednice za ukapljeni naftni plin pri HGK u poticanju i promociji potrošnje ukapljenoga naftnog plina u okviru zakonske regulative i zaštite okoliša. Vjerujem u početak obostrane suradnje i zahvaljujem na pozivu za participaciju u radu Za-jednice, a njoj predlažemo aktivno sudjelovanje u pisanju stručnih članaka u časopisu Plin i izlaganju stručnih radova na 32. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u 2017. godini.

Komentar: „Koga zanima medijska senzacija o ‘200.000 plinskih bombi’?“ autor je napisao temeljem stečenoga višegodišnjeg domaćeg i inozemnog iskustva (što se moglo pročitati u javno objavljenom živo-topisu), a članak daje poruku i stručni odgovor mogućeg rješenja spomenute problematike u budućnosti, što su osnovno obilježje, kvaliteta i razina časopisa Plin, koje, vjerujem, prepoznaju i čitatelji.

Tehnički urednik časopisa Plin

Zoran Dojčinović, dipl. ing.

oDGovoR teHnIčkoG uReDnIka

na ReakcIju zajeDnIce za

ukapljenI naftnI plIn pRI HGk


KTU

ALN

OST

I


TEHNIČKA PRAVILA ZA PROJEKTIRANJE, IZVOĐENJE, UPORABU I ODRŽAVANJE

PLINSKIH INSTALACIJARezultati razvoja i unapređenja tehnologije i pos-tupaka, primjene novih materijala i proizvoda te njihova spajanja i zaštite, donošenja novih zakona i propisa u cilju povećanja sigurnosti i trajnosti u korištenju plina, posebice u širokoj potrošnji dove-li su do relativne zastarjelosti postojećeg izdan-ja Pravilnika HSUP–P 600 iz 2002. Budući da su mnoge odredbe u dosadašnjem Pravilniku zbog razvoja novih uređaja, proširene primjene pli-na, uvođenja novih materijala i načina polaganja plinskih instalacija doživjele temeljite izmjene, os-

obito u pogledu povećanja sigurnosti pri njihovu postavljanju i korištenju, dovodu zraka za izgaran-je i odvodu plinova izgaranja u slobodnu atmosfe-ru iznad krova, nametnula se potreba da se pos-tojeći važeći Pravilnik zamijeni novim Tehničkim pravilima HSUP–P 600, 2. izdanje, koji je mnogo detaljniji i daje rješenja za mnoge sporne slučajeve posebno kod postavljanja plinskih naprava, oko kojih su se dosad vodile opsežne stručne rasprave, ali i sudski postupci.

IZ STRUČNIH ČASOPISAPR

ENO

SIM

O


Predsjednik kompanije Gas Natural Feno-sa Salvador Gabarró, europski povjerenik za kli-matsku politiku i energetiku Miguel Arias Cañete i glavni tajnik Predsjedništva Vlade Katalonije (Generalitat) Joaquim Nina otvorili su u Barceloni skup „Emisije, energetska učinkovitost i prirod-ni plin“, u organizaciji Fundación Gas Natural Fenosa.

Europska unija razmatra ekonomične pos-tupke kako bi europsko gospodarstvo više štitilo klimu i trošilo manje energije. Energetska učinko-vitost i uporaba prirodnog plina bitni su aspekti u europskoj strategiji održivog rasta i jedan od naj-profitabilnijih načina za jačanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenje emisije stakleničkih plinova.

U tom smislu, tijekom svojega govora Gabarró je naglasio da „prirodni plin može imati odluču-juću ulogu u energetskom sustavu EU-a kako bi se postigao što veći stupanj dekarbonizacije sustava“. Podsjetio je na ključnu ulogu prirodnog plina kao potpore obnovljivim izvorima energije i naglasio „ulogu koju prirodni plin može imati u smanjenju

emisija iz cestovnog i pomorskog prometa, koje su jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka“.

Doista, jedna od rasprava bila je usmjerena na prirodni plin i smanjenje emisija u prijevozu. Pan-elisti su objasnili da je prirodni plin jedina ekon-omski održiva alternativa konvencionalnim goriv-ima u prometu teškim teretnim vozilima i rješenje za kratkoročna pitanja zaštite okoliša u gradovima. Osim toga, lNG se pojavljuje kao gorivo koje će voditi novu eru u pomorstvu. U stvari, Španjols-ka je svjetski predvodnik u poznavanju i uporabi tehnologije lNG-a, što može dovesti do izvoza proizvoda i usluga te pozitivno utjecati na BDP i zaposlenost. Izvor: Gas Natural Fenosa

NGV Journal, http://www.ngvjournal.com/the-eu-analyzes-the-role-of-ngvs-as-an-ally-to-re-duce-emissions/, 5. listopada 2016.

Odabrao: Glavni urednik

Prevela: Anita Dubravica Baričević, MBA

eu analIzIRa ključnu uloGu vozIla

poGonjenIH pRIRoDnIM plInoM kao

saveznIka u sManjenju eMIsIja

IZ STRUČNIH ČASOPISAPREN

OSIM

O


pRIRoDnI plIn IMat Će sve vaŽnIju uloGu u

postupnoj DekaRbonIzacIjI eneRGetskoG

sustava

CEDIGAZ, Međunarodna udruga za informi-ranje o prirodnom plinu (International Associa-tion for Natural Gas Information), upravo je ob-javila svoje „Gledište o razvoju prirodnog plina u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju – 2016.“ (Medium and Long Term Natural Gas Outlook 2016). Ovaj scenarij, koji uključuje ključne ciljeve trenutačnih i planiranih nacionalnih energetskih politika, ističe rastuću ulogu prirodnog plina kao goriva za prijelazno razdoblje, prema učinkovitom i održivom energetskom sustavu s dugoročno sve većom uporabom obnovljivih izvora energije.

S obzirom na goleme rezerve jeftinog uglje-na, budućnost širenja uporabe prirodnog plina u globalnom energetskom miksu bit će potaknuta provedbom energetske i ekološke politike usm-jerene k odmaku od ugljena i nafte prema čistijim gorivima u kontekstu postupne dekarbonizaci-je elektroenergetskog sustava. U tom scenariju budućnost globalne ekspanzije plina poduprta je snažnim rastom opskrbe, posebno nekonvencio-nalnim plinom i lNG-om, u kontekstu povećanja cijena kada energetska tržišta ponovo uspostave

ravnotežu. Cilj je scenarija CEDIGAZ-a na tragu dosezanja 3 °C, uz prosječno povećanje emisija CO2 iz energetskog sektora od 0,3% na godinu, a to je gotovo 35 Gt u razdoblju od 2030. do 2035. godine.

Predviđa se da će potražnja za prirodnim pli-nom rasti po stopi od 1,6% na godinu tijekom 2014. do 2035. godine, potaknuta rastućim tržištima na kojima se prirodni plin počinje znatnije upotreblja-vati u proizvodnji električne energije i u industriji.Opskrbu prirodnim plinom potaknuli su SAD (plinom iz škriljevca), Azija i Oceanija (nekonven-cionalnim plinom) te Bliski istok. Međuregionalna trgovina imat će sve veći udio u globalnoj opskrbi.

Izvornik: OIL GAS European Magazine, rujan 2016., str. 110.



IZ STRUČNIH ČASOPISAPR

ENO

SIM

O


u InDIjskoM oceanu pRonaĐena velIka

leŽIšta plInskIH HIDRata

Američka organizacija U.S. Geological Survey (USGS) pomagala je u otkrivanju velikih, vrlo obo-gaćenih akumulacija plinskih hidrata u Bengals-kom zaljevu. Prema agenciji, to je prvo otkriće te vrste u Indijskom oceanu koje ima potencijal proiz-vodnje ugljikovodika u isplativim količinama.

Otkriće je rezultat najvećega zajedničkog ulag-anja u istraživanje nalazišta plinskih hidrata u svi-jetu koje je okupilo znanstvenike iz Indije, Japana i SAD-a. Ovo je druga zajednička ekspedicija koja istražuje potencijal plinskih hidrata u Indijskom oceanu.

Prva ekspedicija – također partnerstvo znan-stvenika iz Indije i SAD-a – otkrila je akumulacije plinskih hidrata, ali u formacijama koje nisu bile isplative za proizvodnju. Međutim, akumulaci-je plinskih hidrata otkrivene tijekom druge eks-pedicije nalaze se u taložnim sustavima bogatima

krupnozrnatim pijeskom u bazenu Krishna-Go-davari i sastoje se od perspektivnih područja za bušenje plinskih hidrata u ležištima bogatima pijeskom (engl. gas-hydrate-bearing fan) i u pod-vodnome naplavljenom nasipu kanala (engl. chan-nel-levee gas hydrate prospects).

Sljedeći korak bit će testiranje proizvodnje ka-ko bi se odredilo je li proizvodnja prirodnog plina praktična i ekonomski isplativa. Slika: JAMSTEC

Izvornik: World Oil, kolovoz 2016., str. 9.



IZ MEDIJAPREN

OSIM

O


ove zIMe ne bI tRebalo bItI pRobleMa u opskRbI plInoM

To su najavili predstavnici glavnih tvrtki za opskrbu, transport, proizvodnju i skladištenje pli-na na Danu plina, skupu koji organizira Hrvatska stručna udruga za plin. Tijekom ove zimske sezone ne bi trebalo biti problema u opskrbi prirodnim plinom, istaknuli su predstavnici glavnih tvrtki za opskrbu, transport, proizvodnju i skladištenje tog energenta (HEP – Opskrba plinom, Ina, Prvo plinarsko društvo – PPD, Plinacro i Podzemno skladište plina) na 14. danu plina, tradicionalnom skupu koji organizira Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP).

Prema riječima predsjednika HSUP-a prof. dr. Miljenka Šunića, hrvatsko, a i europska skladišta plina napunjena su i jedina je nepoznanica kakva će biti zima, blaga ili oštra. On očekuje mirnu se-zonu grijanja pod uvjetom da se na geopolitičkom planu ne dogodi nešto nepredviđeno što bi moglo stvoriti veće probleme u osiguravanju potrebnih količina plina ili njegovu transportu. Da ne bi tre-balo biti poremećaja u opskrbi potrošača, vjeruje i

zato što Hrvatska iz domaćih izvora osigurava got-ovo 60 posto vlastitih potreba za plinom, a imamo i svoje podzemno skladište plina.

Direktor tvrtke HEP – Opskrba plinom Mar-ko Blažević istaknuo je da hrvatski građani mo-gu očekivati sigurnu plinsku sezonu. HEP je kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina (prije tri godine tu je ulogu odlukom Vlade preuzeo od

Ine) osigurao sve potrebne preduvjete za to, ukl-jučujući i dodatne količine plina za vrijeme kada je potrošnja najveća pa ne očekujemo nikakve prob-leme u opskrbi plinom tijekom ove sezone grijanja, kazao je Blažević.

Damir Škugor iz Ine rekao je da su ove godine u rad pustili dva nova i jedno revitalizirano plins-ko polje u Međimurju. Cilj im je do 2024. iz tih polja proizvesti ukupno 2,65 milijarda prostornih metara plina pomiješanog s ugljikovim dioksidom. Nakon pročišćavanja u postrojenjima CPS Molve ostat će oko milijarde prostornih metara plina,

a CO2 će utiskivati u stara naftna polja Žutica i Ivanić i tako na njima povećati proizvodnju. Inače, za predstojeću zimsku sezonu grijanja Ina je osig-urala dovoljno plina te transportnih i skladišnih kapaciteta pa svojim kupcima jamčimo sigurnu opskrbu, naveo je Škugor.

Ivan Fugaš iz Plinacra nabrojio je nekoliko nji-hovih investicija čiji je cilj povećanje sigurnosti i pouzdanosti Plinacrova sustava za transport plina. Tako su, primjerice, ugradili 22 plinska kromato-grafa koji će im omogućiti bolje mjerenje kvalitete plina pa će se stalno znati točan sastav i kvaliteta plina koji transportiraju. Osim toga, pripremaju projekte za nekoliko manjih plinovoda i u tijeku je ishođenje građevinskih i lokacijskih dozvola. kapacitet.

Prema riječima Gracijana Krkleca iz tvrtke

IZ MEDIJAPR

ENO

SIM

O


Podzemno skladište plina, obavili su servise, re-monte i sve ostalo potrebno da bi spremni dočekali sezonu grijanja. Povlačenje plina iz jedinoga hr-vatskog skladišta Okoli počela je 12. listopada, a do tada je u njega utisnuto oko 500 milijuna pros-tornih metara pa vjeruju da će plina biti dovoljno do proljeća. Posljednjih nekoliko godina investirali su, rekao je, u 12 bušotina u skladištu, a lani su izbušili dvije nove koje bi u rad trebale biti puštene do kraja ove godine. Zahvaljujući tomu, dosta će produžiti maksimalni kapacitet povlačenja plina u odnosu prema dosadašnjemu, sve dok količina pli-na u skladištu ne padne ispod 280 milijuna pros-tornih metara.

No, iako su brojni predavači u uvodnom dijelu skupa istaknuli da nikakvih problema s opskrbom plinom u sezoni 2016./2017. ne bi trebalo biti, nitko ipak nije ponudio odgovor na pitanje predsjednika HSUP-a o tome kakav je mogući scenarij u slučaju eventualnoga ponovnog prekida tranzita ruskog plina prema Europi kroz Ukrajinu, najmanje tri uzastopna iznimno hladna tjedna kada se potrošn-ja tog energenta znatno poveća ili velikog kvara ne-koga ključnog dijela plinskog sustava.

Zanimljiva rasprava razvila se i oko očekivanja što će se dogoditi nakon 1. travnja iduće godine ka-da bi cjelokupno tržište prirodnog plina, a i opskrba kućanstava, trebali biti potpuno liberalizirani pa će se i cijene određivati slobodno. Na pitanje što očekuje nakon potpune liberalizacije tržišta plina, Blažević je odgovorio da su ove godine cijene plina snižene za 20-ak posto odlukom vlade. Također, ono što će se događati iduće godine možda će opet ovisiti o nekoj odluci vlade, ili će doći do deregu-lacije cijena pa će se one formirati prema tržišnim principima, rekao je. Na njegovo pitanje s pozor-nice okupljenim stručnjacima u publici većina se izjasnila da bi cijene plina za kućanstva nakon 1. travnja mogle porasti.

Međutim, u Ini, koja podupire potpunu liber-alizaciju tržišta, tvrde da će koristi od toga imati i građani. Iskustva drugih država pokazuju da je ot-varanje tržišta dovelo do snižavanja cijena prirod-nog plina, ističe Škugor. Prema njegovim riječima, Ina do 31. ožujka 2017. mora prodavati potrebne količine plina opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu, a cijena koju dobije nije realna pa očeku-ju da će novi model određivanja cijena omogući-ti njihovo tržišno formiranje. Pritom će se, dodao je, trebati brinuti za sigurnost opskrbe u kriznim situacijama, valoriziranje vrijednosti domaće

proizvodnje te da nove cijene budu prihvatljive za korisnike javne usluge. Inače, potrošnja tog ener-genta u Hrvatskoj smanjuje se već godinama kao i u Europskoj uniji.

Ali dok je u Europi, prema riječima prof. dr.

Igora Dekanića s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, potrošnja padala prije svega zbog teh-nološkog napretka i sve učinkovitijih trošila, kod nas se to događalo zbog šestogodišnje gospodarske recesije. Zato se očekuje da će početak gospodar-skog oporavka i ovogodišnje pojeftinjenje plina dodatno potaknuti započetu promjenu tog trenda.Ali koncept potrošnje prilično će ovisiti o život-nom standardu građana jer je puno onih koji ne mogu platiti ni sadašnje snižene cijene, napominje Šunić.

O elementima buduće energetske strategije RH govorili su prof. Dekanić, Stevo Kolundžić iz HSUP-a i Dalibor Pudić, član Upravnog vijeća Hr-vatske energetske regulatorne agencije (HERA).

Dekanić je rekao da Hrvatskoj predstoji izrada nove energetske strategije na temelju niskougljične strategije u kojoj su prihvaćeni maksimalni eu-ropski ciljevi. Dugoročno očekuje da će rasti udje-li obnovljivih izvora energije. „Plin ima najmanju štetnu emisiju, on je povoljan i kao vršna energija u

IZ MEDIJAPREN

OSIM

O


proizvodnji električne energije, kao i za skladišten-je pa će još desetljećima biti važan energent“, na-glasio je Dekanić.

I Kolundžić smatra da će plin kao energent ima-ti važnu globalnu ulogu barem do 2050. godine. Prema njegovu mišljenju, do tada će postupno rasti udjel prirodnog plina umjesto ugljena i nafte. Također procjenjuje da će već iduće godine cijena sirove nafte početi rasti na oko 65 američkih dolara po barelu. Ali očekuje da država neće dopustiti ve-like promjene cijene plina u bilo kojem smjeru.

Pudić je istaknuo da i dalje postoji prilično velika mogućnost povećanja potrošnje plina u Hrvatskoj, osobito u kućanstvima. Naime, i dalje se 41 posto kućanstava grije na drva, a dosta se, posebno u priobalnom dijelu, za grijanje rabe elek-trična energija i loživo ulje. S druge strane, u EU-u se sve više okreću decentraliziranoj proizvodnji energije u manjim postrojenjima za što je plin ta-kođer pogodan energent. Zato nije ni čudo da je Hrvatska prema prosječnoj godišnjoj potrošnji pli-na po stanovniku blizu europskog dna (616 m3 po stanovniku, dok je, npr. u luksemburgu 2620 m3 po stanovniku).

Ukratko, kada je riječ o strategiji potrošnje i primjene prirodnog plina kao dijelu buduće ener-getske i niskougljične strategije, tručnjaci se slažu da bi taj energent trebao biti ‘prirodni izlaz’ u en-ergetskoj tranziciji s fosilnih gorivana obnovljive izvore i s ekološkog i s ekonomskoga gledišta.

Zato je mnoge uznemirio podatak koji je iznio

akademik Mirko Zelić iz Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa kako se u stručnim dokumenti-ma predviđa da u Hrvatskoj u sljedećih 10 godina neće biti nikakvih novih istraživanja nafte i plina, što bi dodatno povećalo ovisnost o uvozu energije.

Međutim, Želimir Šikonja iz Ine prvo je na-pomenuo da u Hrvatskoj istraživanja formalno nema već pet godina te upozorio da od početka is-traživanja pa do početka proizvodnje (ako se otkri-ju komercijalne zalihe) prođe čak 10 do 12 godina, što bi trebalo skratiti.

Na kraju rasprave predsjednik HSUP-a Mil-jenko Šunić najavio je da će se o tim temama, kao i o novoj energetskoj strategiji te ulozi plina u budućnosti detaljnije raspravljati na Međunarod-nom susretu stručnjaka za plin koji HSUP tradi-cionalno početkom svibnja organizira u Opatiji.

Na kraju Dana plina uručene su ovogodišnje na-grade HSUP-a uglednim stručnjacima iz područja plinske tehnike, gospodarstva i energetike.

Prof. dr. Eraldo Banovac, glavni savjetnik u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji dobio je nagradu za životno djelo za doprinos razvoju gospodarstva, struke, znanosti i obrazovanja u po-dručju energetike, plina i plinske tehnike te regu-lacije energetske djelatnosti u Republici Hrvatskoj sukladno pravilima EU-a, a Marko Blažević, di-rektor HEP – Opskrbe plinom, nagradu mladom stručnjaku za napre dovanje u plinskoj struci.

Autor Željko Bukša,portal Moj Zagreb (www.mojzagreb.info)

IZ MEDIJAPR

ENO

SIM

O


vaŽna HRvatska tuRIstIčka DestInacIja oDlučIla se za javnI pRIjevoz na

pRIRoDnI plIn

17. studenoga 2016., NGV Journal

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) poduprijet će zajmom od 5 milijuna eura, koji je odobrila Pulaprometu d. o. o., županijskomu prije-vozničkom poduzeću, uvođenje „zelenih“ autobusa u Puli, važnome hrvatskom turističkom odredištu. Novi vozni park autobusa trošit će znatno manje goriva nego trenutačni, ispuštati manje CO2, sman-jiti jakost buke te ponuditi putnicima bolju i ugod-niju uslugu.

Osim izravne novčane potpore EBRD će pružiti i dodatnu tehničku suradnju u visini od 410.000 eura za pripremu ažuriranog urbanističk-og plana i prometne strategije Pule te će surađiva-ti s poduzećem pri provođenju projekta, ali i u fi-nancijskim i operativnim unapređenjima.

lin O’Grady, zamjenica direktora za komu-nalnu infrastrukturu, izjavila je: „Ovaj zajam na-

glašava potporu EBRD-a hrvatskim općinama koje se prilagođavaju tržišnim standardima i za-konodavstvu EU-a. Potpuno podupiremo plan po-duzeća da uvede održiva prometna rješenja koja će ujedno koristiti okolišu.“

„Pula postaje ekološki osviješten grad koji se svakim danom sve više okreće ekološki prih-vatljivim izvorima energije, od izgradnje sustava prirodnog plina do uspostave punionice za elek-trična vozila. U posljednjih nekoliko godina ulože-na su znatna sredstva u rekonstrukciju i razvoj pul-skih cesta.

Kupnjom novih, modernih autobusa unaprijed-it ćemo kvalitetu javnog prijevoza za sve građane Pule“, zaključio je prilikom potpisivanja ugovora pulski gradonačelnik Boris Miletić.

Izvor: EBRD

28

STRUČN

I RAD


pRIRoDnI plIn u pRIpRavnostI

Autorica: Danielle Wong Moores28. travnja 2016.

Bolja skrb za bolesnike uporabom prirodnog plina? Moguće je. Poput industrije i zdravstveni sustavi troše velike količine energije za obavljanje poslovnih aktivnosti, a prirodni plin ima ključnu ulogu u promicanju pouzdanosti i veće energetske učinkovitosti.

1. uvod

Jutro je u bolnici HackensackUMC Mountain-side u Montclairu, New Jersey, a dnevna smjena tek stiže. No, duboko u utrobi bolnice kotlovi i rash-ladni agregati rade 24 sata na dan 7 dana u tjednu, baš kao i uvijek, bez obzira na godišnje doba.

Poznata je činjenica da bolnice troše goleme količine energije. Briga za bolesnike zapravo nikad ne prestaje. Dok su liječnici i ostalo zdravstveno osoblje zauzeti spašavanjem života, u bolničkim objektima vrlo je dinamično. Kontrola tempera-

ture grijanja, ventilacije i hlađenja zraka, protoka i vlažnosti zraka; steriliziranje opreme u operaci-jskim dvoranama, skladištenje i priprema hrane za posluživanje bolesnika i bolničkog osoblja zbivaju se istodobno u prostorima bolničkog kompleksa.

U stvari, prema najnovijim informacijama do-bivenim od US Energy Information Administration (2003. i 2007.), velike bolnice čine manje od 1 posto svih poslovnih zgrada, ali troše 5,5 posto ukupne energije koja se isporučuje komercijalnom sektoru. U međuvremenu, prirodni plin s oko 74% vodi kao najčešće upotrebljavano gorivo za grijanje prostora

29

STRU

ČNI R

AD


i pripremu tople vode u bolnicama.

Sva ta energija može biti skupa. Prema E Source, tipična bolnica u SAD-u od 18.580 četvornih me-tara i 50 kreveta potroši na godinu 680.000 $ za prirodni plin i električnu energiju, tj. oko 13.600 $ po krevetu. Bolnice danas postaju sve veće, a ne manje, čak se i njihove operativne marže smanjuju na 1 do 2 posto. Budući da su zdravstveni sustavi prisiljeni tražiti inovativne načine za smanjenje troškova i poboljšanje skrbi za pacijente potrošnja energije je nešto o čemu treba voditi računa. Ko-munalna poduzeća diljem zemlje uspješno se nose s tim izazovom.

2. Gdje je potražnja?

Većina bolnica u regiji St. Paul, Minnesota, sagrađena je 1963. godine, s dodatnim proširen-jima nastalima sredinom 1970-ih i 2000-tih godi-na.Većina njihovih ključnih komunalnih funkcija nastala je u isto vrijeme.

U sklopu svojeg programa energetske učinko-vitosti poslovanja Xcel Energy se prije pet godi-na prvi put susreo s članovima uprave bolnice da razmotri što je najjednostavnije učiniti, tj. jednos-tavne mjere, kao što su propisani popusti za kot-

love visoke učinkovitosti, izolaciju cijevi, popravak i zamjenu odvodnika kondenzata pare (engl. steam trap) koji mogu dovesti do velikih ušteda energije i nižih troškova. Udruženje bolnica Practice Green-health, koje se zalaže za povećanje učinkovitosti i bolju zaštitu okoliša u upravljanju bolnicama na-ziva to „upravljanjem na strani potražnje“ ili po-boljšanjem učinkovitosti energije koju iskorištava krajnji potrošač.

„Mi volimo raditi kao da smo na početku pro-jekta“, rekao je John Shore, menadžer za komunik-aciju i odnose s medijima kompanije liberty Util-ities, zadužen za saveznu državu New Hampshire. Njegov program pod nazivom „large Business Energy Solutions“ također počinje s naknadnom ugradnjom novih tehnologija koje omogućuju št-ednju energije (uz izgradnju novih postrojenja i ugradnju nove opreme), pružanjem pomoći kli-jentima (bolnicama) na godišnjoj osnovi pri ispi-tivanju i zamjeni odvodnika kondenzata pare; ulaganjem u nove kotlove visoke učinkovitosti (hidronički i PTV, tj. za pripremu potrošne tople vode), ekonomajzere (grijače napojne vode) za is-korištavanje topline dimnih plinova u kotlovima i kontrolu izgaranja; fasade zgrada poboljšane izolacijom i ekološki sustav za pranje rublja kojim se štedi energija.

Proces poboljšanja energetske učinkovitosti obič-no počne s kotlovima jer su bitan dio svakodnev-nog funkcioniranja bolnice i stvaraju paru koja se iskorištava za razne primjene, od sterilizacije opreme do pripreme potrošne tople vode. Prema Donu Abbottu, direktoru održavanja i inženjeri-nga u bolnici Regions, potrošnja kotla iznosi oko 85 posto cjelokupne uporabe prirodnog plina bol-nice. Bolnica ima četiri kotla i uz pomoć kompani-je Xcel tražila je mogućnosti povećanja energetske učinkovitosti, kao što je modernizacija regulacije kotla koja uključuje opremu za mjerenje količine O2 (engl. O2 trim), što pridonosi smanjenju količine kisika i vlage u pari nastaloj izgaranjem. Oprema za mjerenje O2 uklanja višak kisika iz zraka za izgaranje, čime omjer goriva i zraka prilikom izga-ranja postaje puno učinkovitiji.

„Oni su poduzeli taj dodatni korak veće regulacije, gdje ne samo da rabe plin već ga iskorištavaju na što učinkovitiji način i pronalaze načine da se od ovih kotlova koji imaju određeni nazivni toplinski učinak dobije što je moguće više topline“, rekao je Scott Kurtz, voditelj ključnih kupaca tvrtke Xcel Energy. „Oni zapravo preoblikuju način na koji nji-hovi kotlovi rade tako da rabe manje plina, ali da istodobno isporučuju jednaku količinu toplinske energije.“ Zato taj projekt bolnici ostvaruje uštedu od 30.000 $ na godinu za troškove grijanja.U bolnici Concord u New Hampshireu kompani-ja liberty Utilities radila je s bolnicom od samog početka izgradnje novoga središnjeg postrojenja s četverostrujnim visokoučinkovitim kotlom (en-gl. four-pass) kako bi se povećao prijenos topline i zamijenili dvostrujni kotlovi (engl. two-pass) u sti-lu 1950-ih godina. Postrojenje ima i sustav za „slo-

30

STRUČN

I RAD


bodno hlađenje“ koji troši vanjski zrak, a ne rash-ladni agregat (engl. chiller) za isporuku hladnoga, klimatiziranog zraka u bolnici za vrijeme zimskih mjeseci radi kontrole vlažnosti zraka. Tvrtka lib-erty Utilities osigurala je za ovaj projekt i tehničku pomoć i poticaje. „Ovdje smo kako bismo pri ugradnji opreme bolnici osigurali najveći mogući popust u obliku sredstava koja se mogu dobiti za povećanje energetske učinkovitosti“, rekao je John Shore iz tvrtke liberty Utilities. Projekti prirodnog plina bolnici Concord sada štede 5.260,87 MWh (179.370 terma) na godinu čime bolnica smanjuje svoje troškove za 213.000 $.

3. Dublja analiza

Programi energetske učinkovitosti tvrtke Ex-cel zapravo sežu 25 godina unatrag, a tvrtka je mijenjala programe kako se industrija približava-la komercijalnoj energetskoj učinkovitosti. Iako je klasična metodologija da se prvo počnu nuditi uni-verzalni popusti, koji se mogu primijeniti na sve, a zatim se prelazi na programe prilagođene poje-dinim klijentima, tvrtka Xcel je u posljednje dvije godine promijenila svoj smjer.

„Mi to zovemo naš program komercijalne en-ergetske učinkovitosti“, rekao je Kurtz. „Traži ja-ko puno podataka pa zato dovodimo naše ljude u tvrtku gdje oni detaljno pregledavaju komunalne račune i vrlo precizno prate potrošnju. Tako, kao i pregledavajući iskorištavanje energije u poduzeću, vrlo holistički možemo na strateški način pre-poznati vrste projekata koji bi mogli utjecati na potrošnju.“

Kurtz to voli nazivati „revizijom na steroidima“. Dok tipičan alat revizije uključuje pregledavanje opreme i potencijala za štednju energije, revizija komercijalne energetske učinkovitosti prati stvar-ne terme (engl. therms) i kilovatsate koji dolaze u brojilo i prati ih cijelim putem kroz objekt, čime omogućava analizu i zaključak o tome što je po-trebno promijeniti ili dopuniti na opremi ili opera-tivnim mjerama. „To je više odraz onoga što se na tržištu trenutačno radi s tehnologijom koja je na raspolaganju“, rekao je Kurtz. „Bolji uvid u upora-bu energije i bolje rezultate možemo dobiti prim-jenom pristupa analizi podataka u središtu tvrtke negoli uobičajenim obilaženjem lokacija.“

Bolnica Regions potpisala je s tvrtkom Excel ugovor o uvođenju programa komercijalne ener-

getske učinkovitosti. Prema riječima Dona Abbot-ta, direktora održavanja i inženjeringa, revizija, koja je trajala čak devet mjeseci, upozorila je na po-tencijal uštede energije u objektu od 600.000 $ na sustavu grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) te rasvjete. „Za tri godine planiramo završiti prom-jene koje nam je preporučila tvrtka Excel“, rekao je Abbott. „Nastavit ćemo rad sa svojim timom i uštedjeti nešto novca. Očito je da je ovaj potencijal uštede golem poticaj za nas da obavimo predložene promjene. Međutim, osim velike uštede dobit će-mo i bolju skrb za bolesnike, što i jest primarna misija bolnice.“

Prema Abbottu, nadogradnje, kao što su do-davanje sustava filtracije obrnutom (reverznom) osmozom ili instaliranje izravnoga digitalnog sus-tava regulacije i UV rasvjete u svim jedinicama za obradu zraka osim uštede energije donijet će i brojne druge koristi. „Briga za sigurnost pacijenta za nas je najvažnija“, rekao je Abbott. „Dokazana je činjenica da je stopa infekcija u našoj bolnici u padu upravo zbog toga.“

4. predobro da ne bi bilo istinito

Kada je Mike Savage, voditelj programa ener-getske učinkovitosti u kompaniji Public Service Electric and Gas (PSE&G), prvi predložio bolni-ci HackensackUMC Mountainside da zamijeni svoja dva stara kotla po cijeni od oko 40 centa za dolar, koje bi otplatili tijekom vremena, bez kama-ta, predstavnici višeg menadžmenta rekli su da to zvuči predobro da bi bilo istinito.

Međutim, pokazalo se da je bilo istinito: od 2009. godine PSE&G je bolnicama ponudio pro-gram energetske učinkovitosti koji financira Odbor komunalnih poduzeća države New Jersey. U tri kruga financiranja PSE&G je završio 38 različitih projekata u ukupnom iznosu investicija od 130 milijuna $, a četvrti krug financiranja u iznosu od 45 milijuna $ odobren je u travnju prošle godine.

Program je jedinstven po tome što PSE&G un-aprijed nudi financijska sredstva za potrebne ra-dove, a bolnica s vremenom otplaćuje dio, obično oko 40 posto, bez kamata. Zatim, nakon što otplati svoj dio, bolnica i dalje ima koristi od uštede na računima za komunalne usluge. Do ovog trenutka ukupni Program učinkovitosti bolnica (engl. Hos-pital Efficiency Program) ostvaruje uštede od got-ovo 87.921,33 MWh (3 milijuna terma) prirodnog

31

STRU

ČNI R

AD


plina na godinu.

Mike locke, savjetnik za korporativni inžen-jering tvrtke Mountainside, pamti taj inicijalni razgovor i ostale koji su slijedili. „Ukupni trošak programa bio je 4,3 milijuna $, uključujući kotlove i nove rashladne agregate, a PSE&G je pridonio s 2,5 milijuna $ čiste potpore“, rekao je locke. Bol-nica svoj dio od 1,8 milijuna $ treba vratiti za 36 mjeseci bez kamata. Nakon što je Savage dobio priliku voditi ovaj program bio je potreban samo jedan konferencijski poziv članovima Upravnog odbora bolnice da potpišu prijavu za program.

Odabir trenutka bio je slučajan. Kao dio sus-tava bolnicâ Hackensack, Mountainside već je razmišljao o mogućnostima štednje energije koje bi pridonijele održivosti bolnice. Zamjena kotlova, kojima je prošao njihov 25-godišnji životni vijek, bila je na vrhu popisa.

Faza projekta u kojoj su se zamjenjivali kotlovi trajala je od travnja 2013. do siječnja 2014. godine, baš na vrijeme da bi kotlovi bili potpuno spremni za zimu. Revizija tehnološke kompanije Willdan predvidjela je da će zdravstveni sustav uštedjeti 11.731,88 MWh (400.000 terma) projektom zam-jene kotlova i prilagodbom dodatnom sustavu regulacije grijanja. Bolnica je uspjela ostvariti prib-ližne uštede. locke procjenjuje da Mountainside trenutačno štedi oko 9.532,16 MWh (325.000 ter-ma). Izraženo u dolarima, bolnica je već uštedjela gotovo 300.000 $ godišnjih troškova energije samo od uporabe prirodnog plina.

Taj je novac dobro iskorišten. Mountainside je upravo uložio u novi PET/CT sustav, prvi takav u bolnici, ponajprije zahvaljujući PSE&G-ovu pro-gramu energetske učinkovitosti namijenjenom bolnicama. Kao savjetnik Mike locke radi sa 650 bolnica diljem zemlje. Izjavio je: „Svakom od njih sam rekao – ako im je važna dobrobit bolnice koju vode, neka odmah prouče ovu ponudu. Naš pro-gram nema nikakve mane. ljudi obično misle: ako je nešto predobro da bi bilo istinito, obično to nije istina. Međutim, ovo je pravi dobitak.“

5. otpornost na katastrofe

Uragan Sandy pokazao je prednosti uporabe kogeneracijskih sustava u ključnim infrastruktur-

ama poput zdravstvenog sustava. Iako su veći dio New Jerseya, New york i Connecticut bili bez stru-je danima nakon što je oluja pogodila medicinske centre, kao što su South Oaks Hospital u Amityvil-lu, New york i Greenwich Hospital u Greenwichu, Connecticut, bolnice su mogle nastaviti normal-no poslovanje, primati dodatne pacijente i pružiti potporu svojim lokalnim zajednicama, nudeći sve, od mogućnosti tuširanja u bolnicama do punjen-ja telefona i drugih uređaja, a sve to zahvaljujući stapnim strojevima (engl. reciprocating engines) pogonjenima prirodnim plinom.

Dvije godine kasnije, tj. 2014., bolnica Gunder-son Health System iz okruga la Crosse, Wiscon-sin, dospjela je na naslovnice diljem SAD-a kada je postala prva bolnica u zemlji, koja je postigla ener-getsku neovisnost jer proizvodi više energije nego što troši, a sve to djelomično zahvaljujući projektu kogeneracijskog sustava, koji pokreće metan iz lo-kalnog odlagališta otpada.

Procjenjuje se da više od 200 bolnica diljem zemlje rabi kogeneracijske sustave, a taj broj raste, djelomično zahvaljujući povoljnoj strukturi cijena komunalnih poduzeća. U stvari, Public Service Electric and Gas iz savezne države New Jersey nu-di sredstva za kogeneracijski sustav kao dio svojeg programa energetske učinkovitosti namijenjenog bolnicama. „Bolnicama odgovaraju kogeneracijs-ki sustavi jer one imaju toplinsko opterećenje tije-kom cijele godine“, rekao je Mike Savage iz tvrtke PSE&G. „Kogeneracija je velik korak naprijed, i to zapravo jest korak prema stvaranju otpornosti na uragan Sandy i druge oluje.“

Izvornik: Natural Gas On Call, http://amgas.org/natural-gas-on-call/, 10. svibnja 2016.


Prevela i prilagodila: Anita Dubravica Baričević, MBA

32

STRUČN

I RAD


eleMentI za novu eneRGetsku stRateGIju

RepublIke HRvatske - Mjesto I uloGa

pRIRoDnoG plIna

Autor: Dr. sc. Stevo Kolundžić, dipl. ing. naft. rud.

sažetak:

Zakonska je obveza Republike Hrvatske doni-jeti Energetsku strategiju do 2019. U stručnim se krugovima pretpostavljalo da će njezina izrada početi u ovoj (2016.) godini.

195 zemalja prihvatilo je Pariški klimatski spo-razum iz prosinca 2015. radi ograničavanja rasta temperature ispod 2 °C (uz ulaganje dodatnih na-pora da se rast ograniči na 1,5 °C) do kraja XXI. stoljeća. Nakon što je 2007. Europsko vijeće pri-hvatilo prijedlog Komisije o poznatim ciljevima „20-20-20“ koje treba postići do 2020., posljednje dvije godine u članicama EU-a radi se na strategi-jama niskougljičnog razvoja (NUS), kao krovnom dokumentu za sve druge sektorske strategije, ukl-jučivo i energetsku. I u RH je načinjena, ali njezino

prihvaćanje još kasni.

Prirodni plin, iako je fosilni energent, u us-poredbi s preostala dva energenta s velikim udje-lom u energetskoj opskrbi i potrošnji – naftom i ugljenom – zbog bitno manjeg sadržaja ugljika u molekuli najmanje je štetan pa se anticipira kao „most prema obnovljivim izvorima energije“ (OIE) čije uvođenje traži vrijeme.

Da bi se mogli definirati mjesto i uloga prirod-nog plina u strategiji do 2030., s pogledom na 2050. godinu, moraju se u stručnim podlogama dobiti odgovori na mnoga pitanja: kako definirati misiju i viziju energetske ponude (energetski miks), ko-jim putovima mislimo doći do ciljeva, koju ćemo razinu ovisnosti o uvozu imati u 2050. i, na kraju, koliko će nas stajati odabrani scenarij(i).

Ključne riječi: energetska strategija/Energy strategy, niskougljična strategija/low Carbon emission strategy

33

STRU

ČNI R

AD


1Øystein, Noreng: Europe s energy equation. World Oil, April 2016, str. 23.

uvod

Očekuje se da će u 2016. godini mjerodavna ti-jela donijeti Strategiju niskougljičnog razvoja RH, kojom se uvelike definira proces dekarbonizacije energije programiranim uvođenjem obnovljivih izvora energije po sektorima potrošnje za razdo-blje od 2020. do 2050. Ispuštanje CO2 u atmosferu u 2050. trebalo bi biti smanjeno za 85 do 90% u odnosu prema 1990., s konačnim ciljem ograniča-vanja rasta temperature na najviše 2 °C do 2100. godine.

Energetski sektor, a i svi drugi gospodarski sektori, imaju obvezu izrade sektorskih strategi-ja. Ovdje je riječ o upozoravanju na neke elemente o kojima se odluke moraju donositi na osnovi stručnih podloga koje valja izraditi u procesu pri-preme strateškog dokumenta.

1. neki elementi za novu energetsku strategiju posebno

važni za plinsko gospodarstvo

Sámo se od sebe razumije da su presudno važni interaktivni procesi o izvorima opskrbe plinom i strukturi (energetski miks) opskrbe energentima. Pitanje opskrbe otvara pitanja izvora, a u strukturi koja ima visok udio plina iz domaće proizvodnje s padajućim trendom otvara se pitanje budućnosti istraživanja, razrade i proizvodnje plina, ali neod-vojivo i nafte. U prigodi Dana plina i područja interesa auditorija iz Hrvatske stručne udruge za plin preskočit će se djelatnost istraživanja i proizvodnje plina i nafte. Prema današnjem stanju zaliha plina u Hrvatskoj, dugoročna i rastuća ovisnost o uvozu plina mora se uzeti kao polazna činjenica.

Nova energetska strategija morat će raspo-lagati podrobnim analitičkim podlogama ko-je će, u interaktivnom dijalogu s mjerodavnim državnim tijelima, iznjedriti postavke za strate-giju odnosa države kao (su)vlasnika prema na-cionalnoj naftnoj kompaniji (u kojoj ima 44% vlasničkog udjela) i postavkama u kompanijskoj strategiji. Izazovi u upravljanju samo su jedan od vidljivih problema između dva većinska vlasnika (MOL i RH), ali sudbina kompanije iščitava se iz kvanti-fikacija strateških ciljeva.

1.1. Potencijalni izvori nove opskrbe

Od 1980. do danas promišljanje svakog projek-ta za uvoz plina naslanjalo se na načelo nužnosti diverzifikacije izvora i putova opskrbe. Ono se više puta pokušalo provesti: 1980. – 1988. osiguravan-jem uvoza alžirskog plina preko talijanske i slov-enske mreže, a od 1990. do 2010. realizacijom pro-jekata za uvoz ukapljenoga prirodnog plina. Danas se računa na dva nova projekta opskrbe plinom:

- jedan je projekt uvoza plina iz Azerbajdžana putem Transjadranskog plinovoda (Trans Adri-atic Pipeline – TAP) i njegova Jonsko-jadransk-og odvojka (IAP),

- drugi je (sad već četvrti) projekt terminala za uvoz ukapljenoga prirodnog plina (UPP).

Oba projekta mogu biti završena između 2018. i 2020. Njihov ukupni kapacitet i plin iz domaće proizvodnje znatno nadilaze potrebe domaćeg tržišta. Zbog geostrateških razloga trebalo bi nas-tojati realizirati oba! Radi toga, kao i djelovanja zakona ekonomije veličine morat će se tražiti part-neri iz inozemstva koji su spremni preuzimati is-korištavanje dijela kapaciteta za svoja tržišta. To se posebno odnosi na ukapljeni plin iz terminala. Taj bi plin trebao imati ulogu: a) u savladavanju kriza u slučajevima prekida opskrbe iz bilo kojega drugog izvora, b) u pokrivanju vršne potrošnje, c) za diverzificiranu opskrbu Energetske zajednice u „energetskom koridoru“ ili – kako ga predsjedni-ca RH K. Grabar-Kitarović naziva – Uspravnici, o čemu će još biti riječ. Tako gledajući, UPP-ter-minal trebao bi biti europski infrastrukturni pro-jekt za uže i šire okružje. Polazeći od energetske komponente Uspravnice ili Baltičko-jadranske, odnosno Baltičko-jadransko-crnomorske suradn-je, u energetskoj strategiji treba tražiti oslonac na geopolitičkim interesima EU-a i SAD-a. Europs-ka politika potpomaže samodostatnost u opskrbi smanjujući uvoznu ovisnost uvođenjem obnovl-jivih izvora energije (OIE), poticanjem rasta ener-getske efikasnosti i smanjenjem emisije CO2.

Ta je politika pošla od očekivanja daljnjeg rasta cijena nafte i plina u Europi. Uvoz je postao skup i nepouzdan. To se posebno pokazuje na primjer-ima cijena plina što ih plaćaju potrošači/građani u zemljama EU-a koje nemaju diverzificiranu opskrbu. Krajnji je cilj EU-a već spomenuto sman-

34

STRUČN

I RAD


jenje emisije stakleničkih plinova.

Iako neki tvrde da je europska energetska politika više instrument za obuzdavanje kli-matskih promjena nego ekonomske politike,1 ne treba sumnjati da je programirani trend dekar-bonizacije energije uvođenjem OIE otvorio novu industrijsku revoluciju koja društva znanja i snažnih ekonomija vodi u novu konkurentnost s naprednim tehnologijama i u nove konjunk-turne cikluse. Nova energetska strategija treba uočiti te promjene radi stvaranja poticajnih uv-jeta za nacionalno gospodarstvo okrenuto novim tehnologijama i izvoznim tržištima.

U okružju euroazijske geopolitičke konstelacije zaoštrenih odnosa EU-a i SAD-a prema Rusiji zbog aneksije Krima i poticanja nemira u istočnoj Ukra-jini te nakon iskustva Europe s prekidima isporuke ruskog plina, Europska unija nastavlja s politikom obuzdavanja rasta udjela tog plina u opskrbi.

U okružju euroazijske geopolitičke konstelacije zaoštrenih odnosa EU-a i SAD-a prema Rusiji zbog aneksije Krima i poticanja nemira u istočnoj Ukra-jini te nakon iskustva Europe s prekidima isporuke ruskog plina, Europska unija nastavlja s politikom obuzdavanja rasta udjela tog plina u opskrbi.SAD, veliki potencijalni izvoznik plina, nakon pa-da cijena nafte, a posljedično i cijena plina, ne per-

cipira azijsko i dalekoistočno tržište kao komerci-jalno perspektivno. Usto se može očekivati da će biti teško konkurirati ukapljenomu prirodnom plinu iz Australije zbog nižih troškova prijevoza. Monetizacija američkog ukapljenog plina na europskom tržištu postala im je preferabilna. Geopolitička euroazijska komponenta i europski interes smanjenja ovisnosti o uvozu ruskog pli-na u desetak istočnih zemalja, od kojih neke ni-su članice EU-a, uz rečenu mogućnost i američki interes za prodaju plina u Europi, sjedinjeni su u projekt koji predsjednica K. Grabar-Kitarović na-ziva „Uspravnicom“, a američka literatura „ener-getskim koridorom“. Energetski koridor, prema autoru B. Cooteu2, poklapa se s Uspravnicom, a autor je svoje pojašnjenje reducirao na energetsku funkciju opskrbe plinom zemalja tzv. „Energetske zajednice“ koja obuhvaća: litvu, latviju, Estoniju, Finsku, Bjelorusiju, Ukrajinu, Slovačku, Poljsku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku, ali i Tursku. Hrvatska nije u tom nizu, ali se spominje, kao uostalom i Austrija.

Ta ideja povezuje postojeći poljski UPP-termi-nal koji bi radio u paru s budućim hrvatskim na opskrbi tržišta plina navedenih zemalja.3, 4, 5

2Coote, Bud: Surging lNG Trade. Atlantic Council, Global Energy Center and DINU PATRICIU EURASIA CENTER (ISBN: 978-1-61977-962-4), Jan. 2016, str. 1–20.3Autor ovog rada prvi je put čuo o suradnji dvaju terminala u izjavama bivšeg predsjednika RH S. Mesića, nakon njegova povratka s puta u Poljsku, sredinom minulog desetljeća. U Hrvatskoj je bio aktualan treći pokušaj realizacije terminala s konzorcijem Adria lNG. Trebalo je proći desetak godina da se povežu političke „natuknice“ i konkretan projekt. Tek u srpnju 2016. čitanjem dvaju objavljenih članaka4,5 u dnevnom tisku zatvorila se cjelovitija slika o izvorima ideje o binarnom radu dvaju terminala.4Bolković, Romano: Sve tajne Kolindine uspravnice. Jutarnji list – Magazin, 3. 7. 2016, str. 22–25. Autor navodi da je KGK „uoči odlas-ka na Opću skupštinu UN-a“ (vjerojatno 2015.), „u New yorku razgovarala s čelnicima deset srednjoeuropskih zemalja o povezivanju prostora od Jadrana do Baltika i promicanju zajedničkih interesa EU-a i NATO-a. U prostoru bi se osnažila suradnja na području ener-getike, transporta, digitalne komunikacije i u gospodarskom sektoru“. Bolković pojašnjava da taj prostor „zahvaća 28% teritorija i 22% stanovništva EU-a i samo 10% BDP-a u EU-u“. Autor je naveo i genezu ideje pripisujući ju Jozefu Pilsudskom koji je nakon Prvoga sv-jetskog rata uobličio ideju federacije srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja (onih koje nabraja i američka inicijativa o energetskom koridoru) predvođenih Poljskom. U SAD-u je 2003. Donald Ramsfeld (Bushev ministar obrane), uoči rata u Iraku promovirao ideju Nove Europe koju u odnosu prema Staroj čine istočnoeuropske/srednjoeuropske zemlje, u to vrijeme „zemlje u tranziciji“.5Banac, Ivo: Poljska i Hrvatska od mora do mora. Jutarnji list, 8. 7. 2016, str. 25. Autor piše osvrt na članak R. Bolkovića (od 3. 7. 2016.) zamjerajući mu da je ovu inicijativu KGK sveo na „Međumorje“ J. Pilsudskog. (I. B. je u tisku spominjan kao vjerojatni budući velepo-slanik RH u SAD-u pa se dobiva dojam da demonstrira svoju lojalnost Predsjednici.) Novost je da se spominje plinovod s dvosmjernim protokom na relaciji lwowek (Poljska) i Sisak, a lNG-terminal u Swinoujsciju i lwowek trebali bi se povezati plinovodom kapaciteta od 6 mlrd. m3 na godinu.

35

STRU

ČNI R

AD


Ovisnost pojedinih europskih zemalja o ruskom plinu prikazuje tablica 1

Tablica 1. Udio ruskog plina u opskrbi nekih članica EU-a u 2012. (u %)

Izvor: Eurogas*U izvoru nema podataka za Hrvatsku te za Dansku, Irsku, Portugal, Španjolsku, Švedsku i V. Britaniju koje ne uvoze ruski plin.

S četrdesetpetogodišnjim radnim iskustvom u naf-tno-plinskoj industriji i na zahtjevnim projektima autor je uvjeren da veliki, osobito složeni projekti moraju imati čvrstu uporišnu točku povezanu s doktrinarno-političkim stajalištem. U slučaju lNG-terminala u Hrvatskoj, a na-kon dvadeset pet godina iskustva s tri pokušaja njegove realizacije, postoje interes jedne moćne sile (SAD-a), kao i doktrina obrambene crte EU-a, što slučajno ide preko istočnih granica desetak ze-malja koje su i dio koridora ili kako god ga zvali (Nova Europa ili Međumorje u istome politič-kom projektu proširenom na Jadran-Baltik-Crno more). Jedino nije postojala politička „armatura“ projekta. Istina je da u Hrvatskoj od početka uvoza plina (1978. godine) do prvoga velikog smanjenja njegove isporuke u 2006. nije bilo loših iskustava.Iz navedene geopolitičke pozadine proizlazi logičan zaključak:UPP-terminal u Hrvatskoj predmet je širih in-teresa, a ne samo komercijalnoga pa bi njegovo financiranje trebalo prepustiti kreatorima dok-trine: SAD-u i EU-u. Nije li logično očekivati da kompanije-dobavljači plina u ukapljenom stan-ju trebaju osmisliti strategiju i operativu mone-

tizacije plina na ciljanim tržištima?Razumije se da je hrvatski operator transpor-ta dužan ishoditi europske uvjete i tarife za svoje usluge od mjerodavnih državnih tijela i agencija te preko njih naplaćivati usluge domaćim i stranim

korisnicima. Hrvatsko tržište ne-ma potencijal za veći udio UPP-a u svojem portfelju. U radu na novoj energetskoj strategiji treba sagledati tržišne niše kao što su opskrba brodova, teretni cestovni i željeznički promet koji će se opskrbljivati ukapljenim prirod-nim plinom. Tek nakon cjelovite slike potreba budućeg tržišta plina može se odrediti prema udjelu ukapljeno-ga prirodnog plina u plinskom

portfelju za opskrbu hrvatskog tržišta.

1.2. Svjetski trendovi u potrošnji prirodnog plina - predviđanja

U proteklih 50 godina svjetsko se stanovništ-vo udvostručilo. Isto tako i potrošnja energije. Po-trošnja fosilnih energenata danas je manja za 6% (uglavnom zbog pada potrošnje ugljena), ali je udio fosilnih energenata još i danas veći od 80%. Pot-puna dekarbonizacija energije niti može niti hoće završiti do 2050. U tom obzoru težit će se udjelu fosilne energije ispod 50%. Do godine 2016. malo je bilo relevantnih izvora s ocjenama kretanja po-trošnje plina u svijetu.

Upravo radi toga M. Šunić i S. Kolundžić proveli su u 2015. kratko istraživanje i interpretirali nalaz u svojem radu.6 Jedan od izvora, BP Energy Out-look 2030 (london, 2014.), predviđao je stope rasta potrošnje plina od 2,1% na godinu do 2030. Drugi izvor podataka bio nam je World Energy Scenarios, Composing energy futures to 2050 (WEC, london, 2013.), s promjenjivim i regresivnim stopama ras-ta do 2050. Sredinom 2016. časopis EGE7 prenosi podatke o trendovima potrošnje plina u svijetu do 2035. g., pozivajući se na njemačke izvore, a ovi na novije podatke BP-a. Predviđaju rast potrošnje pli-na, ali su stope korigirane na 1,8% na godinu. BP Energy Outlook 2035 iz veljače 2015. (dostupan na internetu) ekstrapolacija je podataka iz prethodno-

6Šunić, M. i Kolundžić, S.: Okvir niskougljične strategije u Hrvatskoj i mogući tržišni položaj prirodnog plina. 1. dio – Plin br. 3, god. XIV, rujan 2015, str. 4–7; 2. dio – Plin br. 4, god. XV, prosinac 2015, str. 4–10.7Svjetska energetika do 2035.: nafta će još 20 godina pokrivati velik dio potreba za energijom. EGE 3/2016, str. 81.

36

STRUČN

I RAD


ga, a predviđa stope rasta potrošnje plina od 1,9% na godinu, što je manje od predviđanja iz 2014. S druge strane, poznato je da je pouzdanost sredn-joročnih, a osobito dugoročnih kvantifikacija obr-nuto proporcionalna vremenskoj udaljenosti pa razlike (2,1 – 1,8 – 1,9) nisu posebno važne. Stope rasta su prosjeci koji se različito ostvaruju na raznim tržištima. Hrvatsko tržište nije visoko zasićeno i ostavlja veći prostor rasta, različit od sektora do sektora.Izvor: lit. 9.

Slika 1. Prikaz energetskog miksa do 2035. (svijet), prema BP Energy Outlook 2015.

1.3. Tržišne perspektive za prirodni plin u Hrvatskoj kreću se u rasponu od skromnog do velikog rasta

U 2015. godini u Hrvatskoj je registriran bla-gi rast potrošnje plina, pripisan oporavku gos-podarstva. Ako je to početak novog trenda u po-trošnji plina, treba imati na umu da je istodobno ugrožen položaj nekih velikih industrijskih po-trošača (Petrokemija). Nepoznanica sa suprotnim djelovanjem jest even-tualni rast potrošnje plina u proizvodnji električne energije. Čini se da je dugo sazrijevanje odluke o pokretanju izrade nove energetske strategije pri kraju. (Vjerojatno je dodatno kašnjenje početka izrade nastalo zbog izvanrednih parlamentarnih izbora.)

Tko god bio pokretač izrade nove energetske strategije, Bruxelles ili hrvatska politika, a vjero-jatno oboje i baš tim redom, pokretanje aktivnos-ti jučer bilo bi prerano, sutra prekasno, a danas je pravodobno. U prigodi Dana plina (18. 10. 2016.) prirodno je otvoriti pitanje onih elemenata nove energetske strategije za koje je HSUP kompetentan, kao i onih koji su rubni uvjeti u razvoju plinskoga gospodarstva.

Polazeći od članstva RH u EU-u koja prednjači u politici dekarbonizacije energije u svijetu i čin-

jenice da prirodni plin ima ulogu premoštenja između doba fosilne energije i energije utemeljene na OIE, tržišni položaj prirodnog pli-na zavrjeđuje posebnu pažnju u en-ergetskoj strategijiU Hrvatskoj na manje stope rasta potrošnje plina utječu rast udjela OIE u ukupnoj potrošnji energi-je, ali i skromne stope očekivanog ekonomskog rasta te posljedično niska kupovna moć stanovništva.

Iako je neizvjesna budućnost nekih većih (dapače i velikih) potrošača plina realna prijetnja plinskoj in-

dustriji, nova energetska strategija možda će otvor-iti nove mogućnosti plinu na tržištu u proizvodnji električne energije.

2. budućnost plina u proizvodnji električne energije bit će jasnija

poslije donošenja strategije

S motrišta snage i poslovnih prilika za plinske kompanije, nakon što je odlukom Vlade RH zaus-tavljen projekt gradnje TE na ugljen u Istri, subjekti koji će odlučivati o alternativnom rješenju (Vlada i HEP) moraju krenuti od spoznaja da daljnji rast ovisnosti o uvozu električne energije (s aktualnih tridesetak postotaka) treba zaustaviti i smanjiti.

Udio vjetroelektrana (VE) rast će do 2020. na 740 MW, a one, kao i svi OIE traže potporu proizvodnje električne energije iz realnih izvora

8Kalea, M.: Za integraciju OIE, ali uz realno sagledavanje troškova. HEP Vjesnik (328), ožujak-travanj 2016, str. 28–29.9Morvaj, Z.: Kojim putem do sigurne i održive opskrbe energijom u RH? Nafta i plin, god. 36, br. 147/2016, str. 15–19.

37

STRU

ČNI R

AD


u visokom postotku u odnosu prema instaliranim kapacitetima. Pritisak dijela javnosti koji potpo-mažu mediji stigmatizira fosilne energente uz ne-realna očekivanja o njihovu brzom napuštanju i uvođenju samo obnovljive energije.

O tome je M. Kalea objavio svoje dokumenti-rano mišljenje8 obrazlažući tehnička i ekonomska ograničenja zbog kojih je i Europska unija oročav-ala obveze po desetljećima do 2050. Tako navodi podatak da VE u našim uvjetima (petogodišnji

prosjek) imaju „trajanje instalirane snage 2200 sa-ti“. U EU-u rezervni kapacitet (back-up) pokriva > 90% kapaciteta VE. Prema istom autoru, sunčane elektrane imaju trajanje 1400 sati (u Njemačkoj 900, a u Španjolskoj 1900), što također utječe na potrebu da se u visokom postotku pokrivaju rezervnim kapacitetom.

Hrvatski energetski sustav (EES) raspolaže s oko 4000 MW instalirane snage za proizvodnju električne energije. Prosječno se oko 50% proiz-vodi iz hidroelektrana (HE). To je velika prednost EES-a zbog troškova proizvodnje, kao i zadovolja-vanja emisijskih ograničenja. Energija iz HE ovisi o hidrološkim godišnjim uvjetima pa proizvodnja

može biti manja ili veća dvadesetak posto.Životni vijek postojećih TE u portfelju HEP-a

do 2020. istječe za oko 1100 MW instalirane snage. Trebalo bi do tada u radu biti oko 2000 MW zam-jenskih i novih kapaciteta. S kojim gorivom?

S obzirom na jak otpor javnosti prema ugljenu kao gorivu, čini se da je izbor sužen i da se izlaz mora tražiti u gradnji TE s plinom kao gorivom. Nova energetska strategija dokument je koji ubrza-va donošenje odluka i o tim pitanjima. O ener-

getskoj strukturi (miksu), kao i traženju putova za dolazak na željeni cilj u 2050. odlučuje se s ocjen-om društvenog i ekonomskog utjecaja donesenih odluka. Strategija bi morala pomoći i u konačnom odabiru rješenja i konfiguracije proizvodnih ob-jekata: veliki objekti, niz manjih kogeneracijskih postrojenja, ili kombinacija. Ako se ne bude raspo-lagalo podacima strategije gospodarskog/ekon-omskog razvoja RH, teško će se doći do mnogih nužnih ulaznih podataka za energetsku strategiju: gospodarska struktura u 2050., podaci o prometu, stanovanju itd. 9

Isti bi dokument trebao pomoći i u nekim pi-tanjima novih projekata za opskrbu plinom. U 2050., kako je rečeno, fosilni će energenti imati

38

STRUČN

I RAD


tehnički razvoj omogući ekonomsku sa-moodrživost obnovljivih izvora i ako budu konkurentni energiji fosilnog podrijetla, sve dok se ne nađu rješenja za uskladištenje električne energije gradit će se rezervni proizvodni kapac-iteti koji pokrivaju > 90% instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora. To znatno povećava ulaganja u proizvodnju električne energije. Jasno je da treba ispuniti sve ciljeve koje postavljaju Energetska strategija EU-a, kao i Strategija niskougljičnog razvoja RH (kad bude službeno donesena). Budući da su ukupni troškovi uvođenja OIE znatno viši od onih koji bi bili uz uporabu fosilnih energe-nata, postupnost u uvođenju OIE treba biti usk-lađena s ciljevima koji su harmonizirani s doku-mentima EU-a, radi izbjegavanja prekomjernog opterećenja gospodarstva.

Cijena električne energije vjerojatno će rasti, i zbog golemog ulaganja u zamjenske i nove proiz-vodne kapacitete i zbog predvidljivih troškova izdvajanja i pospremanja stakleničkih plinova. Tu činjenicu može izmijeniti tehnološki razvoj koji bi omogućio kemijsku pretvorbu CO2 u neki upora-

bivi spoj, npr. prirodni plin (PTG-tehnologije).

U novoj strategiji trebalo bi razmotriti još ne-ka pitanja vezana uz nove projekte za uvoz plina. Projekti UPP-terminala, kao i TAP/IAP otvaraju pitanja vezana za evakuaciju plina iz Hrvatske, pitanja nekih infrastrukturnih ulaganja (dvosm-jerni tok u mađarsko-hrvatskom interkonektoru, kao i na plinovodu Slovenija-Hrvatska). UPP-ter-minal također otvara pitanje izgradnje novoga podzemnog skladišta plina (PSP-a) u naftnom pol-ju Beničanci nakon što ono bude iscrpljeno. Osim strateške uloge novo podzemno skladište plina ima i visoki komercijalni potencijal, posebno ako se realizira opskrba „Energetske zajednice“ iz dva-ju UPP-terminala iz „energetskog koridora“.

Na kraju, ponovo se zaoštrava pitanje održi-vosti organizacije distribucijske djelatnosti s 36 pravnih subjekata, odnosno traženje rješenja za opstanak. Spajanje i/ili preuzimanje preostali su kao jedine metode povećanja prihoda i smanjenja troškova, uz podizanje kvalitete usluga.

39

STRU

ČNI R

AD


zaključci

- U stručnim krugovima već više godina posto-ji spoznaja o nužnosti izrade nove energetske strategije. Postojeća Strategija energetskog raz-voja RH rađena je u razdoblju od 2006 do 2008., a prihvaćena je u Saboru 2009. Iako je Europs-ko vijeće 2007. prihvatilo prijedlog Komisije o poznatim ciljevima 3×20 u 2020., hrvatski do-kument to nije razrađivao.

- Nakon 2010. stvorena je kritična masa spoz-naja o ugrozi čovječanstva klimatskim prom-jenama, posljedicama i uzrocima promjena, dovodeći do konsenzusa oko 150 zemalja na konferenciji UN COP 21 o klimatskim prom-jenama održanoj krajem 2015. u Parizu.

- Prirodni plin jedan je od tri fosilna energenta koji se percipira kao most između doba fosilne energije i doba obnovljivih izvora. Zbog toga bi njegov udio u ukupnoj energetskoj potrošn-ji trebao rasti sa sadašnjeg udjela od oko 23%. Prosječne stope rasta od 1,8% nisu velike, a ra-zlikovat će se od zemlje do zemlje i od sektora do sektora potrošnje.

- Niskougljična strategija RH je pred prihvaćan-jem. Ona uvelike predodređuje tržišni položaj na hrvatskom tržištu plina. Operacionalizacija tržišnog položaja prirodnog plina i onih drugih ovisit će ponajviše o novoj energetskoj strategiji RH.

- Nova strategija morat će raspolagati podacima o strukturi izvora opskrbe plinom. Domaća proizvodnja ima trend pada, a zaustavljan-je tog trenda neizvjesno je bez podataka o is-traživanju. Naravno, to traži rješavanje odnosa dvaju vlasnika u domaćoj naftnoj kompaniji. Istraživanje nafte i plina u zemlji i inozemstvu žrtva je neriješenih upravljačkih odnosa.

- Dva su projekta za osiguranje nove opskrbe plinom iz uvoza:

1. projekt uvoza plina iz Azerbajdžana putem Transjadranskog plinovoda (Trans Adriatic Pipeline – TAP) i njegova Jonsko-jadranskog odvojka (IAP),

2. drugi je (sad već u četvrtom pokušaju) pro-jekt izgradnje terminala za uvoz ukapljenoga prirodnog plina (UPP).

Dvije su nove pojave koje mogu imati posebnu važnost za planiranje i realizaciju opskrbnih projekata: a) snažan interes američkih kom-panija za izvoz ukapljenog plina na europsko tržište (jer konkurencija na Dalekom istoku poništava njegovu cjenovnu prednost, a likvid-nost europskih tržišta je primjerna; b) geo-politička euro-azijska konstelacija jest takva da SAD i EU nastoje sinkronizirano ograničiti udio ruskog plina u opskrbi europskih zemalja i smanjiti mu udjele u istočnoeuropskim zeml-jama koje većinski ili posve ovise o tom izvoru opskrbe.

- „Uspravnica“ (KGK) ili „energetski koridor“ (SAD), kao doktrinarna poluga za opskrbu ze-malja „Energetske zajednice“ (litva, latvija, Estonija, Finska, Bjelorusija, Ukrajina, Slovač-ka, Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Grčka, spominju se i Turska i Austrija) otvara novu poslovnu priliku hrvatskim projektima za opskrbu iz uvoza.

- U monetizaciji plina koji bi se evakuirao preko Hrvatske, ugovaranje i rizike za evakuirane ko-ličine trebaju nositi kompanije koje izvoze plin, a čije države stoje iza geopolitičke doktrine i njezine implementacije u području energetske komponente, odnosno plina.

- U novoj energetskoj strategiji morat će se razri-ješiti dvojbe oko novih kapaciteta za proizvod-nju električne energije i posebno goriva za nove kapacitete. Konačno, potrebne količine plina za hrvatsko tržište, definirane u prostoru i vre-menu, reflektirat će se na iskorištavanje instali-ranih kapaciteta dvaju projekata za opskrbu plinom iz uvoza.

- Ako se realiziraju novi opskrbni projekti i evakuacija plina prema istočnoeuropskim zemljama iz UPP-terminala te iskorištenje viška kapaciteta iz projekta IAP-a, za potrebe energetske strategije otvara se pitanje izgrad-nje potrebne infrastrukture. Uz tranzitne plinovode i interkonektore treba analizirati poslovnu priliku za osnivanje subregionalno-ga plinskog/energetskog čvorišta. U tom skupu objekata uz postojeći PSP Okoli i vršni PSP u nastajanju (Grubišno Polje) nameće se potreba za donošenje odluka o konverziji ležišta naft-nog polja Beničanci, nakon iscrpljenja, u novo,

40

STRUČN

I RAD


strateško podzemno skladište plina. Priprema i izgradnja dugotrajni su procesi pa bi NES RH trebala, uz pomoć INE i njezinih stručnih podloga, donijeti preporuke dvama vlasnicima domaće naftne kompanije.

- Na kraju, ponovo se zaoštrava pitanje održivo-sti organizacije distribucijske djelatnosti s 36 pravnih subjekata, odnosno traženje rješenja za opstanak. Spajanje i/ili preuzimanje preo-stali su kao jedine metode povećanja prihoda i smanjenja troškova, uz podizanje kvalitete usluga. Naravno, u uvjetima postojećih vlas-ničkih odnosa to je složen zadatak.

Literatura

1. Banac, Ivo: Poljska i Hrvatska od mora do mora. Jutarnji list, 8. 7. 2016, str. 25.

2. Bolković, Romano: Sve tajne Kolindine uspravnice. Ju-tarnji list – Magazin, 3. 7. 2016, str. 22–25.

3. Coote, Bud: Surging lNG Trade. Atlantic Council, Global Energy Center and DINU PATRICIU EURASIA CENTER (ISBN: 978-1-61977-962-4), Jan. 2016, str. 1–20.

4. Kalea, M.: Za integraciju OIE, ali uz realno sagledavanje troškova. HEP Vjesnik (328), ožujak-travanj 2016, str.

28–29.5. Kolundžić, S.: Dekarbonizacija energije mijenja para-

digme u energetici. Kiklos, Zagreb 2015.

6. Morvaj, Z.: Kojim putem do sigurne i održive opskrbe energijom u RH? Nafta i plin, god. 36, br. 147/2016, str. 15–19.

7. Øystein , Noreng: Europe s energy equation. World Oil, April 2016, str. 23.

8. Svjetska energetika do 2035: nafta će još 20 godina pokrivati velik dio potreba za energijom. EGE 3/2016, str. 81.

9. Šunić, M. i Kolundžić, S.: Okvir niskougljične strategije u Hrvatskoj i mogući tržišni položaj prirodnog plina. 1. dio – Plin br. 3, god. XIV, rujan 2015, str. 4–7; 2. dio – Plin br. 4, god. XV, prosinac 2015, str. 4–10.

10. Šunić, M. i Kolundžić S.: Utjecaj rusko-ukrajinskih događaja na europsku i hrvatsku sigurnost opskrbe prirodnim plinom i drugim energentima. Plin br. 2, god. XIV, lipanj 2014, str. 4–10.

41

STRU

ČNI R

AD


DoGRaDnja I RekonstRukcIja MotokoMpResoRske stanIce na poGonupoDzeMnoG sklaDIšta plIna okolI

upGRaDe anD ReconstRuctIon of tHe coMpRessoR statIon at tHe unDeRGRounD Gas

stoRaGe facIlIty okolI

Autor: Ivan Orešković, dipl. ing. el., Podzemno skladište plina d. o. o.

Sažetak:

Dogradnja i rekonstrukcija motokompresorske stanice na pogonu podzemnog skladišta plina Okoli strateški je važna za tvrtku Podzemno sk-ladište plina, jer je riječ o jednom od najbitnijih tehnoloških procesa u radu skladišta. Projekt je pokrenut zbog tehničke zastarjelosti postojećih jedinica starih 29 godina, njihova mogućega štet-nog utjecaja na okoliš, kao i mogućih operativnih rizika od nedostatka rezervnih kapaciteta. Imple-mentacija novih tehnoloških rješenja pri realizaciji projekta omogućit će PSP-u dodatno poboljšan-je kvalitete usluge povećanjem satnih kapaciteta utiskivanja, osiguranje rezervnih kapaciteta, diver-sifikaciju pogonskog energenta, bitno poboljšanje utjecaja na okoliš i znatne uštede u poslovanju.

Ključne riječi: podzemno skladište plina, kompresor, motor, elektromotor, trafostanica, smanjenje emisija štetnih plinova NOx i CO

Summary:

Upgrade and reconstruction of the compres-sor station at the underground gas storage facili-ty Okoli is of strategic importance to the compa-ny Podzemno skladište plina, because this is one of the most important technological processes of storage operation. The project was initiated due to the technical obsoleteness of the existing units which are 29 years old, their potential harmful environmental impact as well as potential opera-tional risks due to lack of reserve capacities. The implementation of new technological solutions during the realization of the project will allow PSP to additionally improve service quality by in-creasing the hourly injection capacities, ensuring reserve capacities, diversifying energy sources, sig-nificantly improving environmental impact as well as allowing for significant business savings.

Key words: underground gas storage, compres-sor, motor, electromotor, substation, reduction of harmful gas emissions NOx and CO

1. Uvod

Podzemno skladište plina d. o. o. (PSP) operator je sustava skladišta plina koji vodi, održava i razvi-ja siguran, pouzdan i učinkovit sustav podzemnih skladišta prirodnog plina.Podzemna skladišta plina temelj su sigurnosti i fleksibilnosti opskrbe plinom, a njihova važnost i

uloga ogledaju se u:

1. uravnoteženju dobave i potrošnje plina (sezon-ske i dnevne)2. optimalnoj (izjednačenoj) proizvodnji plina3. povoljnijoj kupnji plina (satna dinamika dobave jednaka je tijekom cijele godine)4. pohranjivanju strateških zaliha plina.

42

STRUČN

I RAD


Osnovni problem dobavljača prirodnog plina i iz uvoza i iz domaće proizvodnje, kao i opskrbljivača krajnjih potrošača jest pojava dnevnih i sezonskih oscilacija u potrošnji, ponajprije na strani distribu-cije (široke potrošnje, odnosno kućanstava).

Skladištenje plina u podzemnim, geološkim strukturama: podzemna skladišta plina osmišljena su kao način na koji bi se mogli pohraniti „viškovi“ plina koji se javljaju u toplijem dijelu godine, i to:

- u blizini krajnjih potrošača- u velikim količinama- na duže vrijeme i- u istom stanju u kojem se i rabe

te da bi se mogli (djelomično ili potpuno) iskoristiti u hlad-nijem dijelu godine kada plina „nedostaje“.

S obzirom na karakter skladišta na lokaciji Okoli, koje je sezonsko, rad skladišta dijeli se na dva ciklusa:

- ciklus utiskivanja plina- ciklus povlačenja plina.

Pri ciklusu utiskivanja dva su osnovna para-metra koja definiraju mogućnosti skladištenja:

- kapacitet bušotinskog fonda- kapacitet motokompresornice.

Budući da je stanje motokompresornice jedna od najbitnijih pretpostavki za rad skladišta, tvrtka Podzemno skladište plina d. o. o. pokrenula je pro-jekt rekonstrukcije i dogradnje motokompresorske stanice postrojenja na Okolima.

Projekt je pokrenut zbog:

- tehničke zastarjelosti postojećih jedinica starih 29 godina

- velikih troškova OPEX-a- mogućega štetnog utjecaja motokompresor-

skih jedinica na okoliš- mogućih operativnih rizika od nedostatka

rezervnih kapaciteta,

a radi:

- mogućnosti diversifikacije pogonskoga goriva- povećanja konkurentnosti skladišta u uspored-

bi sa skladištima u okružju, a s obzirom na broj

dana utiskivanja.

2. Dogradnja i rekonstrukcija motokompresorske stanice na pogonu

Podzemnog skladišta plina Okoli

2.1. Postojeće stanje motokompresornice

Na kompresorskoj stanici PSP-a Okoli ugrađene su 4 motokompresorske jedinice, proizvođača „In-gresoll Rand“, tipa KVR 410. Snaga svake moto-kompresorske jedinice iznosi 2890 kW, a kapacitet utiskivanja po jednoj jedinici iznosi 45.000 Sm3/h. Ukupni kapacitet kompresornice iznosi 160.000 Sm3/h. Kompresori su stapne izvedbe, pogonjeni direktno plinskim motorima (tzv. integrirana iz-vedba). Na slici 1. prikazan je postojeći kompresor tipa KVR 410.

Rad kompresornice pri postojećem stanju nosi ove rizike:

- utiskivanje se obavlja s maksimalnim kapac-itetom (160.000 Sm3/h), tj. nema rezervnih kapaciteta u slučaju kvara

- veliki operativni troškovi s obzirom na efikas-nost motora te cijenu i dobavljivost rezervnih dijelova

- s obzirom na ulazak RH u EU potrebno je do 2017. godine granične vrijednosti emisije plinskih motora kompresorske stanice PSP-a Okoli svesti u zakonski dopuštene.

2.2. Ciljevi projekta

Osnovni ciljevi projekta jesu:

Slika 1. Postojeći kompresor KVR 410

43

STRU

ČNI R

AD


- povećati kapacitet utiskivanja plina (smanjiti broj dana utiskivanja)

- svesti emisije iz nepokretnih izvora u dopuš-tene granice

- smanjiti operativne troškove- omogućiti diversifikaciju pogonskoga goriva- povećati konkurentnost skladišta u usporedbi

sa skladištima u okružju

2.3. Tehničko rješenje

Radi ostvarenja navedenih ciljeva izrađena je studija „Opravdanost ulaganja u povećanje kapac-iteta utiskivanja plina i smanjenje emisije dušikov-ih oksida i drugih štetnih plinova na PSP Okoli“.

Studijom je razmatrano nekoliko tehnoloških izvedaba novih kompresorskih jedinica (stapni kompresori s plinskim motorima, stapni kompre-sori s elektromotornim pogonom, centrifugalni kompresori s elektromotorima i plinskim turbina-ma te kombinacije navedenih rješenja). Svi scenar-iji s ugradnjom novih kompresora obrađeni su s tehnološkog i financijskog stajališta, a razmatrana su i rješenja s rekonstrukcijama postojećih motora.

Detaljnim analizama utvrđeno je da je za režime rada kojima radi skladište Okoli (česte promjene režima rada) optimalna stapna izvedba kompresora.

Uzimajući u obzir diversifikaciju pogonsko-ga goriva (plin ili električna energija), a da bi se ono moglo odabirati ovisno o cijeni na tržištu, odlučeno je da se ugrade jedan stapni kompresor pogonjen elektromotorom i dva stapna kompreso-ra pogonjena plinskim motorima.

Budući da rekonstrukcija postojećih motokom-presora ne bi uklonila većinu operativnih rizika, odlučeno je da se nabave tri nova, već spomenuta kompresora, dok su dva postojeća motokompre-sora ostavljena kao rezerva s ograničenim brojem radnih sati.

Za realizaciju ciljeva predviđeno je ovo teh-ničko rješenje (obrađeno u Idejnom i Glavnom projektu):

- demontaža/uklanjanje dviju postojećih kom-presorskih jedinica pogonjenih plinskim mo-torom (MK-1 i MK-2) iz postojeće kompresor-nice (Objekt 510) i rekonstrukcija temelja za prihvat novih kompresorskih jedinica MK-1N

i MK-2N.

- demontaža postojeće pomoćne opreme kom-presora (separatori, filtri, zračni hladnjaci i dr.), instalirane sa sjeverne i južne strane objekta 510.

- montaža i povezivanje dvaju novih kompreso-ra (MK-1N (kapacitet 50.000 m3/h) i MK-2N (kapacitet 50.000 m3/h)), pogonjenih plinskim motorima u objektu 510, dok se na otvorenom prostoru sa sjeverne i južne strane kompresor-nice montira i instalira nova pomoćna oprema (separatori, hladnjaci, oprema za mjerenje, reg-ulacijska i zaporna armatura, ispuh motora i dr.).

- dogradnja kompresornice (dio 510-I) za ugrad-nju petog kompresora (MK-5N (kapacitet 80.000 m3/h)) s pogonskim elektromotorom i svim pomoćnim sustavima. Ugradnja petog kompresora MK-5N pogonjenoga frekvent-no upravljanim elektromotorom. Neki od po-moćnih sustava bit će instalirani sa sjeverne i južne strane dograđenog dijela kompresornice.

- rekonstrukcija objekta postojeće transforma-torske stanice radi potrebe prelaska s 10kV naponske razine na 35kV razinu priključen-ja na elektroenergetsku mrežu distributera s obzirom na povećanje vršne električne snage pogona i ugradnju električne opreme za potre-be priključenja pogonskog elektromotora petog kompresora i drugih pomoćnih sustava.

- nova cesta za pristup prostorima predviđenima za smještaj energetskih uljnih transformatora i drugoj krupnoj opremi koja će biti smještena u transformatorskoj stanici; cesta će služiti i kao vatrogasni put.

- izvedba priključka rekonstruirane transforma-torske stanice na susretno postrojenje distrib-utera s 35kV kabelima.

Na slici 2. prikazan je opseg zahvata u prostoru.

44

STRUČN

I RAD


Slika 2. Opseg zahvata u prostoru

Kao preduvjet za ugradnju kompresora MK-5N pogonjenoga frekventno reguliranim elektromo-torom, tvrtka PSP je u sklopu realizacije ovog pro-jekta s HEP ODS-om sklopila ugovor o zakupu ukupno 8 MW snage. Traženu snagu HEP ODS može osigurati samo na 35kV razini, radi čega se izvodi rekonstrukcija TS pogona. Sva oprema za-dovoljava uvjete EOTRP-a i PEES-a, što je dokaza-no projektima.

Građevinski radovi:

a) Za potrebe dodatnog napajanja električnom energijom dograđene trafostanice, koja će se nalaziti na južnoj strani neposredno uz pos-tojeću trafostanicu, potrebno je dovesti sredn-jonaponski kabel napona 35 kV od susretnog postrojenja HEP-a do dograđene trafostanice. Podzemni srednjonaponski kabel postavlja se u rov dubine 100 cm i štiti u skladu s projektom.

b) Za potrebe pristupa nadograđenom dijelu tra-fostanice (južna strana postojeće trafostanice)

izgradit će se pristupni put. U području bez podzemnih instalacija izvest će se trakasti te-melji kao oslonci za prednapetu ploču koja će služiti kao pristupni put. Investitor će u tom ko-ridoru izvesti dodatne podzemne instalacije pa će se u tlu ispod ploče ugraditi nekoliko cijevi promjera 200 mm za buduće instalacije. Pred-gotovljene i prednapete ploče dimenzija 120 x 550 cm imat će ugrađene kuke za dizanje da bi se u slučaju izmjene ili popravka postojeće podzemne instalacije mogle demontirati i pon-ovo vratiti na mjesto.

c) Nadogradnja postojećeg objekta trafostanice za prihvat dvaju novih transformatora jednim rezervnim transformatorskim poljem, uljnom jamom, prostorom za dizelski električni agre-gat te rekonstrukcijom prostorije za frekventni pretvarač i 35kV postrojenje.

Shematski prikaz rekonstrukcije TS-a prikazan je na slici 3.

45

STRU

ČNI R

AD


d) Za potrebe dogradnje kompresorske stanice premjestit će se postojeća uljna jama zauljene i zamašćene vode. Točna pozicija nove jame određena je glavnim projektom.

e) Dogradnja postojeće kompresorske stanice uz istočno pročelje postojeće zgrade. Tlo ispod te-meljne konstrukcije slabe je nosivosti pa je po-trebno zamijeniti materijal u debljini od oko 2,0 m. Temeljne podne konstrukcije monolitne su, sastoje se od temeljnih stopa, trakastih temelja, temelja kompresora i podne ploče objekta de-

bljine 20 cm. Stupovi koji se tlocrtno nalaze uz postojeći objekt kompresorske stanice izgradit će se na temeljima samcima stupova postojećeg objekta uz njihovo prethodno proširenje prema statičkom proračunu. U uzdužnoj dispoziciji zgrada se sastoji od 2 armiranobetonska stupa postavljena u 1 polju na osnom rasponu dul-jine 14,0 m. U poprečnoj dispoziciji nalazi se 5 stupova u 4 polja na osnom rasteru duljine 5,60 m. Na slici 4. prikazana je postojeća kom-presorska stanica na koju se nadovezuje nova kompresornica.

Slika 3. Shematski prikaz rekonstrukcije trafostanice

46

STRUČN

I RAD


f) Zamjena dvaju postojećih kompresora novim kompresorima većeg kapaciteta. Radi zamjene analizirat će se temelji postojećih kompresora. Ovisno o rezultatima analize dogradit će se postojeći temelji ili izgraditi novi.

2.4. Strojarski radovi i oprema

Glavni strojarski radovi u sklopu projekta jesu:- odspajanje postojeće opreme- demontaža postojećih motokompresora i kon-

zervacija iskoristive opreme- demontaža postojeće pomoćne opreme (hlad-

njaci, pumpe, cjevovodi i dr.)- montaža novih motora i kompresora

(skid-jedinica)- montaža pomoćne opreme- povezivanje nove opreme na postojeći sustav- sustav ventilacije nove kompresornice- sustav ventilacije prostorije s frekventnim

pretvaračem.

Sva novougrađena oprema zadovoljavat će sve zakonske obveze i direktive (ATEX, PED i dr.).

Postojeći motori imaju prosječnu učinkovitost od 26,7%. Maksimalna učinkovitost novih motora bit će 38,5% (na maksimalnom teretu); u prosjeku (za razna opterećenja do 50%) oko 36%.

Kompresorske jedinice MK-1N i MK-2N sasto-je se od ovih glavnih komponenata:

- čelična potkonstrukcija skida na kojoj se nala-ze plinski motor, pripadajuća pomoćna oprema (kompresora i motora), stapni kompresor, uške za dizanje i sl.

- dvostupanjski stapni kompresor s usisnim posudama

- plinski motor sa spojkom- sustav gorivog plina- ispušni sustav produkata izgaranja plinskog

Slika 4. Postojeća kompresorska stanica s novoizgrađenim dijelom

47

STRU

ČNI R

AD


motora s katalizatorom- sustav usisa zraka za izgaranje s vanjskim fil-

trom i sustavom za odleđivanje- filtri za ulje, pumpe za pretpodmazivanje i gri-

jači za hladni start- spremnik ulja s pumpom i pripadajućom

opremom- hladnjak ulja i vode (JW) plinskog moto-

ra, uključujući sve oslonce, ljestve i pristupne platforme

- hladnjak kompresorskog ulja- zračni hladnjak komprimiranog plina (dvije

sekcije)- separatori plina – 2 komada (na usisu 1. stupnja

i između 1. i 2. stupnja)- filtar na tlačnoj strani („Coalescer“ – manje

od 20 mg/Nm3 sadržaja ulja i promjer čestica manji od 0,3 µm nakon filtra)

- cjevovodi s osloncima u sklopu samog skida- sigurnosni ventili- senzori temperature i vibracija- upravljački ormarić (UCP) – smješten izvan

prostora kompresornice- plinodojavni/vatrodojavni sustav- lokalni panel s prikazom bitnih radnih

parametara- instrumenti i regulacijski ventili.

Kompresorska jedinica MK-5N sastoji se od ovih glavnih komponenata:

- čelična potkonstrukcija skida na kojoj se nala-ze plinski motor, pripadajuća pomoćna oprema (kompresora i motora), stapni kompresor, uške za dizanje i sl.

- dvostupanjski stapni kompresor s usisnim

Slika 5. Nova kompresorska jedinica MK-5N na elektropogon

48

STRUČN

I RAD


posudama- elektromotor sa sustavom nadtlaka, reguliran

pretvaračem napona i frekvencije- filtri za ulje, pumpe i grijači ulja za hladni start- zračni hladnjak ulja za podmazivanje

kompresora- spremnik ulja s pripadajućom opremom- hladnjaci komprimiranog plina, uključujući

sve oslonce, ljestve i pristupne platforme- frekvencijski pretvarači za ostale elektromotore- separatori plina – 2 komada (na usisu 1. stupnja

i između 1. i 2. stupnja)- filtar na tlačnoj strani („Coalescer“ – manje

od 20 mg/Nm3 sadržaja ulja i promjer čestica manji od 0,3 µm nakon filtra)

- ostala potrebna pomoćna oprema- cjevovodi s osloncima u sklopu samog skida

(sve odzrake i drenaže moraju se odvesti na pripadajuće kolektore)

- sigurnosni ventili- senzori temperature i vibracija- upravljački ormarić (UCP) – smješten izvan

prostora kompresornice- plinodojavni/vatrodojavni sustav- lokalni panel s prikazom bitnih radnih

parametara- instrumenti i regulacijski ventili.

U tablici 1. navedeni su osnovni tehnički podaci kompresora, a u tablici 2. plinskih motora.

Tablica 1. Tehnički podaci kompresora

Tablica 2. Tehnički podaci plinskih motora

Svi motokompresori mogu regulirati protok promjenom brzine vrtnje od 50 do 100% kapaciteta.

Sukladno izjavi proizvođača, priloženoj ugovo-ru za sastav plina koji se rabi kao pogonsko gorivo, plinski motori zadovoljavaju uvjete za NOx (zbog sastava plina) i CO (na ispuhu se instalira oksidaci-jski katalizator) iz Uredbe o graničnim vrijednosti-ma emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokret-nih izvora (Narodne novine, br. 117/12).

Člankom 123. st. 1. te Uredbe za nove je plinske motore s unutarnjim izgaranjem (koji su pušteni u rad nakon 7. siječnja 2014. godine) propisano:

- dušikovi oksidi izraženi kao NOx – 75 mg/m3

- ugljikov monoksid (CO) – 100 mg/3.

2.5. Elektrotehnički radovi i oprema

Glavni elektrotehnički radovi na projektu jesu:

- demontaža postojeće opreme- povlačenje i spajanje 35kV kabela između sus-

retnog postrojenja i TS pogona- montaža i spajanje transformatora 35/10 kV- montaža i spajanje 35kV postrojenja- rekonstrukcija 10kV postrojenja (rekonstrukci-

ja ćelije i ugradnja novih ćelija)- montaža i spajanje ispravljačkog transformatora- rekonstrukcija NN postrojenja- instalacija i spajanje frekventnog pretvarača

elektromotora MK-5N i pomoćnih frekventnih pretvarača

- instalacija i spajanje dizelskog električnog agregata

- instalacija i spajanje elektromotora MK-5N- instalacija i spajanje pomoćne opreme kompre-

sora MK-5N- instalacija i spajanje pomoćne opreme kompre-

sora MK-1N i MK-2N- instalacija upravljačkog kontejnera- instalacija transmitera i ostale mjerne opreme- instalacija i povezivanje upravljačkog sustava- instalacija i povezivanje nadzornog sustava- izrada programskih rješenja potrebnih za real-

izaciju projekta.

U tablicama 3. – 6. prikazane su tehničkekarakteristike

49

STRU

ČNI R

AD


Tablica 3. Tehnički podaci elektromotora +M-MK-5Nod 0,3 µm nakon filtra)

Tablica 4. Tehnički podaci pretvarača napona i frekvencije +TD-MK-5N

Tablica 5. Osnovni podaci o transformatorima

Tablica 6. Popis opreme upravljačkog sustava

2.6. Trenutačni status projekta

Dosad je obavljeno:

- izrađena studija izvodljivosti- ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za

okoliš- ishođena lokacijska dozvola- izrađen idejni projekt- ugovorene isporuka i ugradnja opreme prema

principu „ključ u ruke“- izrađen Dopunski rudarski projekt eksploataci-

je ugljikovodika na eksploatacijskom polju PSP Okoli – šesta dopuna – rješenje od 24. studeno-ga 2015.

- izrađeni Glavni projekt i Revizija glavnog pro-jekta u potrebnom opsegu

- održani FAT-ovi opreme- dio opreme već je isporučen na skladište PSP-a

i skladišta izvođača- dobivena Odluka o koncesiji i sklopljen Ugovor

o koncesiji- ishođena građevinska dozvola- napravljeni izvedbeni projekti- završena većina građevinskih radova na izgrad-

nji dograđenog dijela kompresornice i proširen-ju trafostanice

- završen pristupni put i izmještena uljna jama- položen dovodni 35kV kabel- u tijeku su strojarsko-montažni radovi na in-

stalaciji motokompresora MK-5N u dograđen-om dijelu kompresornice.

Radovi su započeli 15. 6. 2016. godine.

Planirani završetak projekta MK-5N jest 1. 4. 2017. godine

50

STRUČN

I RAD


3. Zaključak

Realizacijom ovog projekta neće doći do promjene same tehnologije utiskivanja plina, ali će se ost-variti znatne prednosti u operativnom poslovanju tvrtke PSP d. o. o.

Osnovni ciljevi koje će PSP postići provedbom pro-jekta Rekonstrukcije i nadogradnje kompresornice prirodnog plina jesu ovi:

1. smanjenje emisije štetnih plinova – postizanje graničnih vrijednosti emisija predviđenih zakonom.

2. znatno smanjenje OPEX-a budućeg razdoblja smanjenjem troškova održavanja i mogućnošću odabira pogonskoga goriva, a sve ovisno o trenu-

tačnim cijenama na tržištu. Prema troškovima pri-kazanim u lCC (life cicle cost) analizi, baziranoj na 10-godišnjem razdoblju, planirana prosječna ušteda iznosi do 15.000.000 kn na godinu.

3. adekvatna rezervna snaga u slučaju djelomičnog ispada jedinica, čime se znatno povećava sigurnost pružanja usluge skladištenja plina.

4. znatno podizanje konkurentnosti u odnosu pre-ma skladištima u zemljama u okružju smanjivan-jem broja dana tijekom kojih se može potpuno za-puniti ukupni radni volumen skladišta.

Budući da se radi o materijalno i tehnološki izuzetno kompleksnom projektu, pri njegovoj je re-alizaciji posebna pozornost posvećena usklađenos-ti s vrijedećim zakonskim propisima i aktima.

51

PITA

NJA

IZ P

LIN

SKE

PRA

KSE

DODATNI ZAHTJEV ZA POSTAVLJANJE FASADNIH PLINSKIH NAPRAVA


DoDatnI zaHtjev za postavljanje fasaDnIH

plInskIH napRava

Autor: Dubravko Duvančić, dipl. ing.

Prema Tehničkim pravilima za projektiranje, izvođenje, uporabu i održavanje plinskih instalaci-ja – HSUP-P 600, 2. izdanje, plinske naprave vrste C s ventilatorom ili bez njega smiju se postavljati neovisno o volumenu prostorije i ventiliranja pros-torije za postavljanje. To su redovito fasadni plins-ki bojleri koje zrak potreban za izgaranje uzimaju izvana (s fasade objekta), dok dimne plinove šalju također van (na fasadu).

Isti bojleri mogu biti priključeni i u lAF (lAS) dimnjak, kroz koji se do bojlera dobavlja zrak, te kroz isti dimnjak, dok kroz drugu, obično koncen-trično smještenu cijev, dimni plinovi izlaze u van-jsku atmosferu preko krova građevine. Ti bojleri nisu predmet ovog članka.

Fasadne plinske peći, odnosno plinske naprave vrste C11 (naprave bez ventilatora), mogu se postavl-jati na vanjski zid, i to do maksimalne snage od 7 kW. Također, fasadni ispust mora biti najmanje 2,5 m udaljen bočno i po visini od drugih fasadnih is-pusta, od otvora za ventiliranje te od fasadnih pro-zora i vrata. Fasadne plinske peći sve su manje u uporabi.

Najčešći uređaji u širokoj primjeni u kućanst-vima jesu plinske naprave s ventilatorom (vrste C12 i C13), odnosno fasadni bojleri, koji služe za grijanje i zagrijavanje sanitarne vode. Te fasadne plinske naprave smiju imati najviše 11 kW nazivne toplin-ske snage za grijanje te 28 kW nazivne toplinske snage za pripremu tople vode.

Dijelovi fasadnog ispusta koji su oplakivani zrakom za izgaranje moraju biti najmanje 5 cm udaljeni od građevinskih elemenata od goriv-ih materijala ili od elemenata s gorivim sas-tavnim dijelovima. Prilikom prolaska kroz takve građevinske elemente mora se taj propisani raz-mak osigurati s pomoću negorivih zaštitnih cijevi s odstojnicima ili se dimovod mora obložiti slojem te debljine izvedenim od negorivih materijala koji slabo provode toplinu.

Razmaci nisu potrebni kada, pri nazivnoj top-linskoj snazi ložišta, temperatura građevinskih el-ementa ne može doseći 85 °C, a isto je navedeno i

u proizvođačevim uputama za ugradnju.Vodovi za dovod zraka za izgaranje i za odvod plinova izga-ranja ne smiju imati ispust:

- u prolazima i kolnim ulazima (vežama)- u uskim prolazima pod strehom- u kutovima unutarnjih dvorišta, osim za plin-

ske naprave vrste C12 i C13- u unutarnjim dvorištima uopće ako je dulji-

na ili širina dvorišta manja od visine najviše zgrade koja omeđuje dvorište

- u oknima za dnevnu rasvjetu i ventiliranje- u lođama i u otvorenim natkrivenim hodnicima- na balkonima- ispod izbočenih dijelova zgrade koji bi mogli

bitno ometati odvođenje- u zaštitnim zonama, prema Zakonu o zapal-

jivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95), i sličnim prostorima u kojima se prerađuju, uskladištavaju, proizvode ili nastaju lako zapal-jive ili eksplozivne tvari.

Ispusti vodova za odvod plinova izgaranja moraju biti udaljeni najmanje 50 cm od dijelova zgrada od gorivih materijala koji su ispod ili sa strane ispusta, a najmanje 1,50 m od onih koji su iznad ispusta te najmanje 1 m od dijelova zgrada od gorivih materijala nasuprot ispustima. Raz-mak od 50 cm zadovoljava za dijelove zgrada od gorivih materijala koji su izbočeni iznad ispusta ako su ti dijelovi ventilacijom zaštićeni od paljenja građevinskim elementima od negorivih materijala.

Ispusti vodova za dovod zraka za izgaranje i odvod plinova izgaranja moraju biti najmanje 0,3 m iznad razine tla, mjereno od donjeg ruba cijevi.

Ako se ispusti cjevovoda za odvod plinova izga-ranja nalaze na razini koja je manja od 2,0 m iznad utvrđene razine tla ili na pješačkim površinama, moraju biti zaštićeni zaštitnim uređajima od ne-gorivih materijala i otpornima na udarce.

Ako su ispusti postavljeni uz površine koje su slobodne za kolni promet, gdje postoji opasnost od mehaničkih oštećenja, potrebno ih je osigurati

52

PITAN

JA IZ PLIN

SKE PRAKSE



dodatnim zaštitnim uređajima. Vodovi za odvod plinova izgaranja plinskih ložišta s ventilatorom ne smiju na pješačkim površinama imati ispust sm-ješten niže od 2 m iznad utvrđene razine tla.

Potrebne minimalne udaljenosti od ispusta pli-nova izgaranja do prozora koji se mogu otvarati i fasadnih vrata razlikuju se ovisno o obliku fasade i međusobnom razmaku ispusta.

Prema obliku fasade razlikuju se:

- ravne fasade- fasade s izbočenjem (istakom)- bočna strana fasade (položaj u kutu)- fasade s balkonima

Ispust plinova izgaranja može se smatrati poje-dinačnim ispustom ako udaljenost do sljedećeg ispusta plinova izgaranja, horizontalno ulijevo ili udesno, ili vertikalno gore ili dolje, iznosi mini-malno 5 m.Ako razmak između dva ispusta, horizontalno i vertikalno, iznosi manje od 5 m, tada dva ovako

postavljena ispusta plinova izgaranja čine „dvojac“.Ostali ispusti moraju biti najmanje 5 m udalje-ni od svakog ispusta tog dvojca, horizontalno ili vertikalno.Razmak od ispusta za plinove izgaranja do otvora koji služe ventiliranju prostorija mora iznositi 2,5 m horizontalno lijevo ili desno, a 5 m vertikalno prema gore.

Osnovne potrebne minimalne udaljenosti fasad-nih ispusta do prozora, fasadnih vrata i balkona prikazane su slikom 1., a definirane su ovako:

1. Ispust mora biti udaljen bočno od prozora minimalno 0,5 m, po vertikali iznad prozora u duljini od 5 m.

2. Ispust mora biti udaljen bočno od balkona minimalno 1,5 m te vertikalno ispod donje razine balkona u duljini od 5 m, a vertikalno iznad donje razine balkona u visini od 2,5 m.

3. Ispust mora biti udaljen od bočne fasade bez prozora minimalno 1 m, a od bočne fasade s prozorom minimalno 2,5 m.

Slika 1. Osnovne minimalne udaljenosti ispusta na fasadi

53

PITA

NJA

IZ P

LIN

SKE

PRA

KSE



Udaljenosti od prozora i vrata na fasadi detal-jnije su definirane u Tehničkim pravilima HSUP-P 600, a udaljenost dvojca (grupa od dva ispusta) definirana je dijagramom za određivanje udaljeno-sti za pojedinu fasadu.

U osnovi, ugradnja fasadnih bojlera kod novih višestambenih objekata nije dopuštena. U takve objekte ugrađuju se plinske naprave vrste C sa spojem u lAF (lAS) dimnjak. Fasadne plinske naprave redovito se ugrađuju u obiteljske kuće te pri zamjeni dotrajalih atmosferskih bojlera.

U postojećim višestambenim zgradama pre-poruka je da se stari, atmosferski bojleri, odnosno plinske naprave vrste B, zamijene plinskim napra-vama vrste C. Redovito, vrlo je teško uskladiti sve stanare na jednoj vertikali da se odluče za taj trošak, koji nije malen. Člankom 5.6.1.1.

Tehničkih pravila HSUP-P 600 definirano je da se fasadne plinske naprave mogu ugraditi ako odvod dimnih plinova iznad krova nije moguć ili bi iziskivao nerazmjerno visoke troškove.

Kako je u stvarnosti taj trošak relativno velik, čest je slučaj da korisnici ugrađuju fasadne plinske naprave. Redovito je kod višestambenih zgrada vrlo teško zadovoljiti sve uvjete minimalnih udal-jenosti od prozora, vrata i balkona pa se događa da korisnici ugrađuju fasadne bojlere iako nisu za-dovoljene minimalne udaljenosti.

Realno, nikakva opasnost od povrata dimnih plinova u građevinu od fasadnih ispusta ne posto-ji, tako da su i tako ugrađeni fasadni bojleri puno sigurniji od starih, atmosferskih bojlera kod kojih uvijek postoji mogućnost povrata dimnih plinova i otrovanja.

Inovacija i predanost kao temelji održivog poslovanja

HSUP: Tvrtka Knauf d.o.o. prisutna na hrvatskom tržištu preko 20 godina, potvrdila je status lidera u in-dustriji suhe gradnje stvarajući brend prepoznatljive kvalitete. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim postignutim rezultatima razvoja tvrtke?

Razvoj poslovanja tvrtke Knauf u Hrvatskoj ujedno je priča o razvoju suhe gradnje na lokalnom tržištu. Prilikom samih početaka ove industrije, pred nama je pr-venstveno bio izazov promjene postojeće kulture u iz-vođenju građevinskih radova. Naime, društvo je tada bilo naviknuto na tradicionalne načine gradnje, dok je naspram noviteta i modernizacije prevladavao skepticizam. Danas, 20 godina nakon samih početaka, Knauf je neupitno regional-ni lider u proizvodnji građevinskih materijala, a naš brand je postao generički pojam za suhu, odnosno „laku“ gradn-ju. Povjerenje naših kupaca i krajnjih potrošača stekli smo najvišom razinom kvalitete usluga i proizvoda kao i sva-kodnevnim nastojanjem da na tržištu postavimo nove građevinske standarde.

U pozadini naših rezu-ltata prvenstveno su misija i vizija tvrtke koje ističu važnost održivog poslovanja i djelovanje u najboljem inter su industrije ali i društvene zajednice u kojoj djelujemo. Težimo tome da svojim poslo-vanjem i doprinosom održi-mo poziciju vodećeg proizvođača građevinskih materijala primjenjujući principe i strategiju globalnog uspjeha tvrtke na lokalnom tržištu. Dakako, taj status treba zadržati, njego-vati i razvijati kako bismo ga potvrdili i opravdali. Iz tog razloga, neprestano ulažemo u razvoj infrastrukture, proiz-vodnih pogona, inovativnih proizvoda, a nadasve znanja i vještina naših zaposlenika.

HSUP: Kakva su očekivanja i planovi za novu poslovnu godinu?

Svaka nova kalendarska godina za nas predstavlja nove poslovne izazove, koje su ujedno i prilike za daljnji napre-dak. Građevinska industrija neprestano postavlja visoke zahtjeve za što kvalitetnijim materijalima vrhunske specifik-acije i lakoće primjene. U skladu s tim, primjenjujemo vri-jedna zapažanja s terena i konstantno ulažemo u razvoj inovativnih sustavnih proizvoda kako bi se odgovorilo na suvremene potrebe korisnika.

Stoga je jedan od naših osnovnih fokusa postavljanje novih standarda gradnje u kojem visokovrijedni proizvo-di postaju i jedini izbor samih kupaca. To iziskuje dodatne napore usmjerene ka edukaciji tržišta i svih segmenata koji ga čine. Postavljanjem novih standarda želimo doprinijeti kvaliteti izvedbe građevinskih radova, sigurnosti, a nad-asve i udobnosti življenja u prostorima gdje su primijenjeni

Knauf proizvodi. To su novi izazovi za koje vjerujemo da će parirati našim dosadašnjim pozitivnim ishodima.

Svjesni smo da mlađe generacije polako preuzima-ju vodeću riječ u donošenju odluka i zahtjevima prema tržištu i zadovoljstvo nam je pratiti taj ritam koji nas potiče na inovativni pristup i još pre-daniji angažman i čime ujedno predvodimo u daljnjem razvo-ju tržišta.

HSUP: Kao tvrtka koja ima višegodišnje iskustvo s uporabom ukapljenog naf-

tnog plina i nedavnog prelaska na prirodni plin, možete li podijeliti svoja iskustva? Kako ste se prilagodili novim izazovima?

Knauf je među vodećim potrošačima ove vrste energije na području čitave Dalmacije i teško se nosimo s visokim troškovima. Naime, konačna cijena zemnoga plina na dal-matinskom području veća je nego u nekim drugim dijelovi-ma Republike Hrvatske, tako da nam kao vodećem proiz-vođaču, a time i potrošaču, prelazak na prirodni plin nije

www.knauf.hr

U povodu 20 godina aktivnosti na hrvatskom tržištu razgovarali smo s Robertom Šupeom, direktorom tvrtke Knauf d.o.o.

ispunio očekivanja. Nadamo se da će u bližoj budućnosti konačna cijena troškova plina biti jedinstvena na čitavom području RH za sve industrijske potrošače.

HSUP: Možete li nam izdvojiti specifičnosti vašeg proizvodnog asortimana i na koji način je prilagođen novim vremenima te sve većim zahtjevima tržišta?

Naš princip rada, kao i materijali koje koristimo, dru-gačiji su od uobičajenog i stereotipnog. Knauf mijenja svijest građana o efikasnijem načinu gradnje, o gospodarskom razvoju i rastu životnog standarda koji za sobom povlači rastuće potrebe za energijom. Stoga ne iznenađuju naša nas-tojanja u provedbi potrošnje prirodnog plina. Suočavanje s novim zahtjevima tržišta jest izazov, no naša politika ra-da jest uvijek pružiti više od traženog, zadržati ostvarenu poziciju i konkurirati u novim segmentima. Pravi primjer je termo-izolacijska gradnja radi koje je 2014. godine Vla-da Republike Hrvatske donijela Program energetske ob-nove višestambenih zgrada. To znači da će od 31.12. 2020. sve nove zgrade u EU morati svesti potrošnju energije blizu nule, tzv. “nearly zero”. Knauf je već korak ispred s dugo-godišnjom distribucijom proizvoda s komponentama ET-ICS sustava koje osiguravaju primjetno smanjenje godišnje emisije CO2, uštede na gorivu, energije u kućanstvima i na kraju, smanjenje financijskih izdavanja krajnjih korisnika.

HSUP: Postoje li razlike u nabavci plina pojedinih tvrtki grupacije Knauf izvan Republike Hrvatske?

Postoje, i nažalost, ne u našu korist. Budući da smo dio velike korporacije, imamo uvid u cijene nabavke plina u svim Knauf pogonima. Tvornice Knauf grupacije diljem svijeta bilježe znatno manje troškove u području termičke energije.

Međunarodna konkurentnost je cilj svake uspješne hr-vatske tvrtke, stoga je važno uzeti u obzir i ulogu troškova energije u tom aspektu

HSUP: Koja su vaša očekivanja u budućnosti u pogle-du tržišta plina u vašem poslovanju?

Očekivanja su jasna i transparentna. Uzimajući u obzir poziciju jednog od vodećeih potrošača plina, očekujemo po-voljnije uvjete koji će rezultirati višetrukim dobicima za sve sudionike ove industrije.

Sigurni smo da tvrtku Knauf čekaju mnogi uspjesi koji neće biti na korist samo našem poslovanju, nego i na korist hrvatskom gospodarstvu, A našem radniku i cijeloj društ-venoj zajednici.

Povoljniji uvjeti imat će jednako važnu ulogu u ekološkoj održivosti kojoj u ovom modernom dobu ne teži samo naša tvrtka, već i cijelo naše društvo.

kontakt InfoRMacIjei vi se možete reklamirati u časopisu plin.

Čekamo na Vaš oglas.

SURADNJA HSUP-A S VAŽNIM DOMAĆIM I4).pdf · uvod Zaustavljanje višegodišnje stagnacije potrošnje prirodnog plina u 2015. godini ohrabruje i daje op - timistički signal plinskom

Documents