Sunčana elektrana Orlec Trinket-istok FOTOGRAFIJE...Naziv dokumenta Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Nositelj zahvata JU "Zavod za prostorno uređenje

Sunčana elektrana Orlec Trinket-istok

STUDIJA ZA GLAVNU OCJENU PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU

ZAGREB, srpanj 2016.

Naziv dokumenta Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Nositelj zahvata

JU "Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije" Splitska 2/II, Rijeka OIB: 08444936466

Izrađivač

adresa Jagodno 100a 10410 Velika Gorica tel/fax +385 1 2390 253 e-mail [email protected] web www.ires.hr OIB 97065215278

voditelj izrade elaborata: [ ovlašteni voditelj stručnih

poslova zaštite prirde Izrađivača ]

Dr. sc. Zoran Pišl, dipl. ing. mat.

Stručni tim izrađivača

Dr.sc. Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum.

Matea Kalčićek mag. oecol.

Ana Pušić, mag. oecol. et prot. nat.

Damir Lisjak mag. oecol. et prot. nat.

Mr.sc. Katarina Knežević, prof.biol.

Vanjski suradnici

Vedran Šegota, dipl. ing. biol.

Krešimir Mikulić, dipl.ing.biol.

Sven Kapelj dipl.ing.biol.

Ivana Šarić mag.biol.exp.

Slika na naslovnici: kokica paučica (Ophrys sphegodes) (foto: Vedran Šegota)

SADRŽAJ

UVOD ....................................................................................................................................... 1

1.1. Razlozi izrade glavne ocjene ............................................................................................... 1

1.2. Cilj provedbe glavne ocjene ................................................................................................ 6

1.3. Metodologija izrade studije glavne ocjene ........................................................................... 7

PODACI O LOKACIJI ZAHVATA .......................................................................................... 14

2.1. Opis lokacije zahvata ......................................................................................................... 14

2.2. Opis zahvata ...................................................................................................................... 19

2.3. Prostorno-planska dokumentacija ..................................................................................... 26

OPIS PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE NA KOJI JE MOGUĆ UTJECAJ .......................... 33

3.1. Značajke područja ekološke mreže ................................................................................... 33

3.2. Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže .............................................................................. 39

OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ....................................................... 63

4.1. Mogući pojedinačni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ........................................................................................................................................... 63

4.2. Mogući kumulativni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ........................................................................................................................................... 87

MJERE UBLAŽAVANJA UTJECAJA NA EKOLOŠKU MREŽU .......................................... 89

5.1. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu tijekom pripreme i izgradnje zahvata ......................................................................................................................... 89

5.2. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu tijekom korištenja SE . 90

5.3. Prijedlog programa praćenja stanja ekološke mreže ........................................................ 90

ZAKLJUČAK: ........................................................................................................................ 92

IZVORI ................................................................................................................................... 96

Zakoni i propisi ................................................................................................................................ 98

GLAVNA OCJENA Sunčana elektrana Orlec Trinket-istok na otoku Cresu 1

Uvod

1.1. Razlozi izrade glavne ocjene

Razlog izrade ove Studije je planirana izgradnja zahvata Sunčana elektrana Orlec Trinket ‐ Istok na otoku Cresu u Primorsko‐goranskoj županiji. Nositelj zahvata je Javna ustanova "Zavod za prostorno uređenje Primorsko‐goranske županije" (Splitska 2/II, Rijeka).

Navedeni se zahvat prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) nalazi u točki 2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti u Prilogu II. Za zahvate navedene u Prilogu II Uredbe Ministarstvo zaštite okoliša i prirode provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Za zahvat "Sunčana elektrana Orlec Trinket ‐ Istok" proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te je donešeno Rješenje (Slika 1) od 19. lipnja 2015. godine (KLASA: UP/I‐351‐03/15‐08/62; URBROJ: 517‐06‐2‐2‐2‐15‐7). Elaborat zaštite okoliša za navedeni postupak izradila je tvrtka Ires‐ekologija d.o.o. iz Zagreb.

U navedenom Rješenju utvrđeno je da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, ali je potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Ova je Studija namijenjena Ministarstvu zaštite okoliša i prirode koje će provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata izgradnje sunčane elektrane Orlec Trinket ‐ Istok za ekološku mrežu i donijeti rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.





Slika 1 Rješenje o potrebi provedbe glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat


1.2. Cilj provedbe glavne ocjene

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) te izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

Glavni cilj ekološke mreže je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te stanišnih tipova.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) čine:

Područja očuvanja značajna za ptice – POP: područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti)

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS: područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,73% kopnenog teritorija i 15,42% obalnog mora te se sastoji od 781 Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 Područja očuvanja značajnih za ptice (Slika 2).

Slika 2 Ekološka mreža Republike Hrvatske prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13)

Navedena zaštićena područja važna su zbog očuvanja ugroženih vrsta i stanišnih tipova navedenih u dodacima Direktive o staništima (Council Directive 92/43/EEZ, 2013/17/EU) i Direktive o pticama (Council Directive 79/409/EEC, 2009/147/EC).


Temeljem prikupljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode, a prema ustanovljenim područjima ekološke mreže Natura 2000 (Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) utvrđeno je da se planirani zahvat nalazi unutar Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS):

Otok Cres (HR2001358)

te u području očuvanja značajnom za ptice (POP):

Kvarnerski otoci (HR1000033)

Ova je Studija izrađena u svrhu procjene mogućih utjecaja izgradnje zahvata Sunčane elektrane Orlec Trinket ‐ Istok" na područje ekološke mreže Natura 2000, odnosno na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.Studija je namijenjena Ministarstvu zaštite okoliša i prirode koje uz konzultaciju s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu, donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Cilj ove glavne ocjene je analizom dostupnih podataka, terenskim istraživanjem i stručnim procjenama utvrditi stanje ciljeva očuvanja u područjima ekološke mreže HR2001358 i HR1000033 na lokaciji predviđenog zahvata te utvrditimoguće pojedinačne i kumulativne utjecaje zahvata na vrste i staništa.Ukoliko je potrebno, također će se donijeti mjere kojima se ublažavaju prepoznati negativni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže.

U pogledu predmetnog zahvata „Sunčane elektrane Orlec Trinket – Istok“ ključno je da tijekom izgradnje i korištenja planiranog objekta, kao i svih popratnih aktivnosti, ne dođe do značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Ovo se postiže primjereno izvedenim zahvatom uz poštivanje i provođenje svih mjera kako bi se negativni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru.

1.3. Metodologija izrade studije glavne ocjene

Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu napravljena je u skladu sa sadržajem propisanim Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) te uz konzultaciju Priručnika za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016.) Za potrebe procjene utjecaja prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prikupljene su sljedeće informacije i podaci:

Podaci o zahvatu, odnosno radovi koji će se provoditi za potrebe izvedbe zahvata

Podaci o područjima ekološke mreže, ciljnim vrstama i staništima

Analiza i ocjena aspekata zahvata koji mogu imati negativni utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Mjere ublažavanja


1.3.1. Provedena terenska istraživanja

Za potrebe izrade Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu obavljeno je terensko istraživanje lokacije predmetnog zahvata u svrhu prikupljanja podataka o stvarnom stanju okoliša na lokaciji zahvata te potvrđivanjem prisutnosti ciljeva očuvanja POVS HR2001358 Otok Cres i POP HR1000033 Kvarnerski otoci, kao i ocjenjivanjem njihovog stanja na području mogućeg utjecaja zahvata.

Stručni tim biologa Instituta za istraživanje i razvoj održivih ekosustava (IRES) obavio je terenski obilazak lokacije zahvata krajem svibnja. Sami datumi istraživanja odabrani su imajući u vidu ekologiju ciljeva očuvanja te periode cvatnje kako bi se vrste lakše primijetile na terenu. Prije samog terenskog izlaska konzultirana je dostupna stručna i znanstvena literatura s naglaskom na ekološke zahtjeve ciljanih vrsta područja ekološke mreže, kao i dostupni podaci o rasprostranjenosti ciljanih stanišnih tipova i vrsta na području zahvata. Osobe koje su provodile terenski rad bili su Vedran Šegota dipl. ing. biol. (vegetacijske i florističke karakteristika lokacije zahvata), Damir Lisjak mag. oecol et prot. nat., Ana Pušić mag. oecol et prot. nat. i Matea Kalčićek mag. oecol. (istraživanje faune). Osnove terenskog rada su se temeljile na rekognosciranju terena prilikom čega je pozornost bila usmjerena na ciljeve očuvanja koji potencijalno mogu biti zahvaćeni planiranim zahvatom. Svi značajni nalazi su fotografirani uz zabilježene koordinate (Error! Reference source not found.), a najznačajniji je nalazak jadranske kozonoške ispod stabla jasena (Slika 6). Istraživanje herpetofaune je izvršeno u kasnije poslijepodnevne sate 26.05. te u rane jutarnje sate 27.05. pomoću metode transekata. Lokacija zapadnog dijela planirane sunčane elektrane je obiđena 27.05. u kasnijim jutarnjim satima.

Prema karti staništa RH na području obuhvata zahvata najvećim dijelom navodi se prisutnost stanišnih tipova C.3.5/E.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Primorske termofilne šume te na manjem dijelu lokacije stanišnog tipa C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Dračici. Terenskim obilaskom lokacije na samom području zahvata utvrđena je prisutnost stanišnog tipa Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C.3.5, koji je u najvećoj mjeri zastupljen u uznapredovalom stadiju sukcesije sa vrstom Juniperus oxycedrus (Slika 5). Kao jedan od glavnih razloga ugroženosti ovog stanišnog tipa navode se sukcesijske promjene uslijed napuštanja tradicionalnih metoda održavanja travnjaka (ispaša) kao što je slučaj i na samom lokalitetu buduće solarne elektrane. Terenskim uvidom je također utvrđena prisutnost lokve permanentnijeg tipa na zapadnom dijelu lokacije.

Ciljano ornitološko istraživanje je provedeno dva puta, tijekom svibnja te lipnja sa uključenim noćnim terenom od strane zaposlenika Udruge BIOM. Terenski rad obavili su Krešimir Mikulić, dipl. ing. biol., Sven Kapelj, dipl.ing. biol., i Ivana Šarić, mag. biol.exp. Dnevni dio terena se bazirao na popisivanju vrsta ptica nespecifičnom metodom „area search“, dok je u jutarnjim satima obiđeno 10 točaka prebrojavanja (point count) na kojim se brojalo po 6 minuta te su se ptice bilježile u tri pojasa: 1. 0‐50m; 2. 50‐100m i 3.> 100m (Slika 4). Tijekom sumraka i noću istražene su noćne/krepuskularne vrste. Zapadna ploha buduće SE Orlec je ornitološkim istraživanjima obuhvaćena samo jednom tijekom lipnja. Provedena istraživanja sa datumima su navedena u Tablica 1.

Tablica 1 Provedena terenska istraživanja

Osobe koje su provodile terenska

istraživanja Vremenski period Područje istraživanja

Vedran Šegota dipl. ing.biol. 26. – 27.05.2016. Botanička istraživanja

Damir Lisjak mag. oecol et prot.

nat.

26. – 27.05.2016. Fauna ‐ kornjaši


Osobe koje su provodile terenska

istraživanja Vremenski period Područje istraživanja

Ana Pušić mag. oecol et prot. nat. 26. – 27.05.2016. Fauna ‐ šišmiši

Matea Kalčićek mag. oecol. 26. – 27.05.2016. Fauna – herpetologija

Krešimir Mikulić, dipl.ing.biol. 03./04.06. 2016. Ornitološka istraživanja

Sven Kapelj dipl.ing.biol. 19./20.05. 2016. Ornitološka istraživanja

Ivana Šarić mag.biol.exp. 19./20.05. 2016. Ornitološka istraživanja

Slika 3 Lokacije terenskih istraživanja POVS


Slika 4 Lokacije terenskih istraživanja POP

Slika 5 Istočno submediteranski suhi travnjaci u sukcesiji sa šmrikom (Juniperus oxycedrus) na podučju lokacije


Slika 6 Orhideja jadranska kozonoška (Hymantoglossum adriaticum) i jasen pod kojim je vrsta zabilježena

1.3.2. Metodologija procjene utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Analize utjecaja zahvata na područje ekološke mreže HR2001358 Otok Cres i HR1000033 Kvarnerski otoci, provedene su u GIS okruženju uz korištenje svih dostupnih podloga, podataka o prostoru te područjima i ciljevima očuvanja ekološke mreže:

Podaci prikupljeni tijekom terenskog obilaska

Podaci iz tehničkog opisa zahvata

Važeća prostorno‐planska dokumentacija

Topografska karta (1:25000)

Hrvatska osnovna karta (1:5000)

Digitalna ortofotokarta (1:5000)

Digitalni model terena i reljefa i 3D model terena

Google Earth snimke, geoportal Državne geodetske uprave

Karta staništa RH (Državni zavod za zaštitu prirode)

Karta pokrova zemljišta (Corine Lland Cover)

Bioportal (Državni zavod za zaštitu prirode)

Podaci o ekološkoj mreži u RH (Državni zavod za zaštitu prirode)

Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)


Crvene knjige ugroženih vrsta RH

Nacionalna klasifikacija staništa

Priručnici i literatura o stanišnim tipovima u Hrvatskoj značajnih za ekološku mrežu prema Direktivi EU (Topić i Vukelić 2009.)

Elaborat zaštite okoliša (IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Ostala dostupna publikacija (znanstveni radovi)

Temeljem prikupljenih podataka analizirani su utjecaji te je napravljena procjena značajnosti utjecaja zahvata u izgradnji i korištenju SE Orlec Trinket – Istok na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže (Sukladno sadržaju propisanom člankom 8, Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)). Pritom je usvojen princip vrednovanja prema preporučenoj tablici za izražavanje značajnosti utjecaja zahvata (prema Priručniku za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu). Detaljan opis skale za procjenu značajnosti utjecaja je prikazan u nastavku (Tablica 2).

Tablica 2 Skala za izražavanje značajnosti utjecaja (Priručnik za ocjenu prihvatiljivosti zahvata za ekološku mrežu, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016.)

Vrijednost Opis Pojašnjenje opisa

‐2 Značajan negativan utjecaj

(neprihvatljivi štetni utjecaj)

Značajno ometanje ili uništavanje staništa ili vrsta; značajne

promjene ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili vrsta, značajni

utjecaj na stanišne tipove ili prirodni razvoj vrsta.

Značajni negativni utjecaji moraju biti smanjeni primjenom

mjera ublažavanja, na razinu ispod praga značajnosti. Ukoliko to

nije moguće, zahvat se mora odbiti kao neprihvatljiv.

‐1 Negativni utjecaj koji nije

značajan

Ograničeni/umjereni/neznačajni/zanemarivi negativni utjecaj

Umjereno negativan utjecaj na stanišni tip ili populaciju vrsta;

umjereno remećenje ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili vrsta;

rubni utjecaj na stanišne tipove ili prirodni razvoj vrsta.

Eliminiranje odnosno ublažavanje utjecaja moguće je

primjenom predloženih mjera ublažavanja.

Provedba zahvata je moguća.

0 Nema utjecaja Zahvat nema nikakav vidljivi utjecaj.

+1 Pozitivno djelovanje koje nije

značajno

Umjereno pozitivno djelovanje na stanišne tipove ili populacije;

umjereno poboljšanje ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili vrsta;

umjereni pozitivni utjecaj na stanišne tipove ili prirodni razvoj

vrsta.

+2 Značajno pozitivno

djelovanje

Značajno pozitivno djelovanje na stanišne tipove ili populacije;

značajno poboljšanje ekoloških uvjeta stanišnih tipova li vrsta;

značajno pozitivno djelovanje na stanišne tipove ili prirodni

razvoj vrsta.

Utjecaj zahvata na razmatrano područje ekološke mreže proveden je pojedinačno za svaki cilj očuvanja nakon detaljne analize svih relevantnih podataka. Pritom je usvojen pristup vrednovanja prema skali (‐


2, značajan negativan utjecaj) – (‐1 negativni utjecaj koji nije značajan) – (0, nema utjecaja) – (1, pozitivno djelovanje koje nije značajno) – (2, značajno pozitivno djelovanje). Utjecaji koji su opisani kao negativni, mogu se uz mjere ublažavanja dodatno ublažiti. Vrijednosti u navedenoj skali stupnjeva utjecaja (‐1, 0, +1, +2) odgovaraju zaključku da „zahvat nema značajan negativan utjecaj“. Cilj Glavne ocjene je utvrditi ima li zahvat značajan negativan utjecaj na područje ekološke mreže, što bi odgovaralo vrijednosti ‐2 na skali za izražavanje značajnosti utjecaja zahvata.

Konačna ocjena stupnja utjecaja zahvata na razmatrano područje ekološke mreže uvijek se provodi pojedinačno za svaki cilj očuvanja nakon detaljne analize svih podataka te s obzirom na utvrđene predvidljive utjecaje zahvata na ekološku mrežu i predvidljive stanišne uvjete koji će nastati tijekom i nakon izvođenja zahvata. Također, konačna ocjena mora uzeti u obzir i postojanje i provedivost mjera koje bi prepoznate utjecaje umanjile do razine prihvatljivosti.

Vrijednost stupnja utjecaja na cjelovitost područja ekološke mreže jednaka je vrijednosti stupnja najizraženijeg samostalnog utjecaja na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže tijekom pojedine faze izvedbe zahvata.


Podaci o lokaciji zahvata

2.1. Opis lokacije zahvata

Izgradnja sunčane elektrane Orlec Trinket – Istok se nalazi na području naselja Orlec koje administrativno pripada gradu Cresu koji je ujedno i najveće naselje na otoku Cresu te Primorsko – goranskoj županiji (Slika 7). Naselje Orlec zauzima ukupnu površinu od oko 22,405 km² te se nalazi sjeveroistočno od slatkovodnog jezera Vrana koje zauzima površinu od oko 5,75 km². Položaj Orleca je u središnjem dijelu otoka te ima važnu ulogu poveznice prostora s obzirom da se nalazi se neposredno uz glavnu otočku prometnicu ‐ državnu cestu D100.

Slika 7 Lokacija SE Orlec Trinket – Istok


Planirano područje zahvata obuhvaća katastarske čestice k.č.br. 292/2 i 1527/3 k.o. Orlec gdje će biti smješteni elementi elektrane (fotonaponski moduli, izmjenjivači, transformatorske stanice, pomoćne građevine, parkirna mjesta i ostalo).

Orlec je, uz naselje Belej, jedno od dva najizrazitija stočarska naselja na otoku Cresu, a smješteno je na krškoj zaravni na oko 240 m nadmorske visine i udaljeno od mora oko 2 km. Zbog reljefnih uvjeta, odnosno strme i nepristupačne obale, stanovnici su poglavito orijentirani na tradicionalni uzgoj stoke.

Područje naselja Orlec, te u širem kontekstu otok Cres, pripadaju mediteranskoj biogeografskoj regiji.

Klimatska obilježja otoka Cresa su prvenstveno uvjetovana položajem u Kvarnerskom zaljevu te

smjerom pružanja i reljefom. Sjeverni dio otoka je uvučen u Kvarnerski zaljev i više izložen buri te su na

tom području izrazitiji elementi submediteranske klime, dok su središnji i južni dio otoka zaklonjeniji pa

zbog toga postoje izraziti elementi mediteranske klime s toplim i suhim ljetima i blagom i kišovitom

zimom. Prosječne ljetne temperature zraka iznose 24°C, dok su prosječne zimske temperature oko

10°C, uz siječanj kao najhladniji mjesec sa temperaturom od oko 6°C. Prosječna količina padalina na

otoku Cresu iznosi oko 1063 mm s maksimumom padalina krajem jeseni i minimumom sredinom ljeta.

S obzirom na geografski položaj naselja Orlec te reljef, na širem području zahvata dominiraju elementi

submediteranske klime. Prema karti staništa, na samoj lokaciji vidljiva je zastupljenost stanišnog tipa

C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci /Dračici (Slika 8). Terenskim

istraživanjem potvrđeno je stanište C.3.5. Submediteranski i epimediteranski travnjaci (dalje u tekstu

Istočno submediteranski suhi travnjaci) koji su u najvećoj mjeri zastupljeni u uznapredovalom stadiju

prirodne sukcesije sa šmrikom (Juniperus oxycedrus). Dominacija šmrike upućuje na sukcesivni stadij

travnjaka (Slika 9). Na samoj lokaciji zahvata nisu uočene veće kompaktne travnjačke površine, već na

širem području zahvata prevladavanju degradirani oblici travnjačkih površina, odnosno mozaici sa

grmolikom vegetacijom (dračici, šikare). Predviđenim zahvatom doći će do trajnog uklanjanja 21 ha

površine pod trenutnim sukcesijskim tipom staništa.


Slika 8 Lokacija zahvata s obzirom na kartu staništa


Slika 9 Istočno submediteranski travnjaci u sukcesiji sa šmrikom (Juniperus oxycedrus)

Antropogeni elementi krajobraza na predmetnoj lokaciji i u široj okolici su manje izraženi, na

predmetnoj lokaciji zamijećen je manji broj suhozida oko travnjačkih površina. Suhozid je osnovno

obilježje kulturnog krajobraza otočne Jadranske Hrvatske, te se očuvanje istih preporuča. Na lokaciji

zahvata uočen je i pristupni put od bijelog tucanog kamena koji je u vrlo dobrom stanju (Slika 10).

Slika 10 Stanje pristupnog puta na lokaciji

Teren lokacije SE Orlec Trinket – Istok je pretežito orijentiran na na istočnu i sjeveroistočnu stranu, s

nagibom između između 1° i 5°, uz lokalno strmije nagibe. Manja područja na samom južnom rubu


lokacije orijentirana su na jugoistok, s nagibom oko 3°, dok je teren na sjevernom dijelu lokacije

mjestimice ravan.

Nedaleko naselja Orlec nalaze se dvije kolonije bjeloglavnih supova, na temelju čega je proglašen

specijalni ornitološki rezervat. Na području otoka Cresa nalaze se dva zakonom zaštićena područja,

Posebni rezervat Mali bok – Koromačna i Posebni rezervat Fojiška – Podpredošćica (Slika 11). Samo

područje lokacije zahvata se ne nalazi na zaštićenom području (Error! Reference source not found.). Najbliže zaštićeno područje je Posebni rezervat Mali bok – Koromačna koje je posebno

značajno za očuvanje bjeloglavog supa, udaljeno oko 3,5 km. S obzirom na veliko lovno područje, ove

ptice dolaze i na područje Orleca.

Slika 11 Zaštićena područja otoka Cresa


2.2. Opis zahvata

2.2.1. Općenite karakteristike SE Orlec Trinket ‐ Istok

Opis zahvata je u najvećoj mjeri preuzet iz elaborata zaštite okoliša napravljenog od strane ovlaštenika

IRES EKOLOGIJA, siječanj 2015.

SE Orlec Trinket ‐ Istok planira se izgraditi kao fotonaponska elektrana na tlu snage 6,5MW sa fiksno

postavljenim fotonaponskim modulim u tehnologiji monokristaličnog silicija, postavljene pod

optimalnim kutem od približno 29˚, orijentirane na jug. Osnovni funkcionalni element fotonaponskih

sustava je fotonaponska ćelija, poluvodički element sličan diodi, površine nekoliko cm², koja kada je

obasjana daje maksimalni izlazni napon između 0,5 i 0,7 V i izlaznu struju oko 1A. S obzirom da jedna

fotonaponska ćelija ima relativno malu izlaznu snagu, za postizanje većih snaga, ćelije se međusobno

električki i mehanički povezuju u fotonaponske module. Fotonaponski modul je gotov uređaj koji može

generirati električnu energiju, no s obzirom na relativno malu snagu, više fotonaponskim modula se

slaže u fotonaponsko polje kako bi se postigle veće snage (Slika 12).

Slika 12 Fotonaponska ćelija, fotonaponski modul i fotonaponsko polje

Fotonaponski moduli generiraju istosmjernu električnu struju te se za pretvorbu u izmjeničnu struju,

pogodnu za elektroenergetsku mrežu, koriste izmjenjivači. Izmjenjivači također služe za praćenje

optimalne radne točke fotonaponskog generatora i postavljanja u točku maksimalne snage te za

zaštitu i odspajanje sustava u slučaju nastanka kvara sustava ili mreže radi sigurnosnih razloga. Ovisno

o izvedbi, na jedan izmjenjivač je moguće spojiti više polja fotonaponskih modula. Izmjenjivači

dostupni na tržištu su raznolikih snaga i izlaznih napona te se njihova konfiguracija odabire ovisno o

potrebama i tehničkoj izvodljivosti svakog pojedinog sustava. SE Orlec Trinket ‐ Istok će biti podijeljena

na segmente pojedinačne snage 500kW te će se sastojati od 13 takvih segmenata. FN moduli će biti

spojeni u nizove po 24 modula. Dimenzije fotonaponskih modula će biti približno 1600x1000x35 mm,

težine približno 22 kg te sa elektroenergetskim karakteristikama :

Maksimalna snaga 230Wp

Napon pri maksimalnoj snazi 29,6 V

Struja pri maksimalnoj snazi 7,78 A

Napon otvorenog kruga 36,9 V


2.2.2. Mrežno vezani fotonaponski sustavi

Prema namjeni, SE Orlec Trinket ‐ Istok planira se izgraditi kao mrežno vezani fotonaponski sustav koji

će u cijelosti proizvedenu električnu energiju predati u elektroenergetsku mrežu, uz što veću moguću

proizvodnju te uz što manje moguće gubitke. Gledajući lokaciju instalacije, mrežno vezani

fotonaponski sustavi se mogu podijeliti na:

1) fotonaponske elektrane na građevinama gdje se fotonaponski moduli instaliraju na vanjsku

ovojnicu građevina i to najčešće na kose ili ravne krovove građevina.

2) fotonaponske elektrane na tlu koje čine centralna postrojenja za proizvodnju električne energije te

se s obzirom na način postavljanja fotonaponskih modula, dalje mogu podijeliti na elektrane s fiksno

postavljenim modulima i elektrane sa sustavom za praćenje kretanja Sunca.

S obzirom na idejno rješenje, SE Orlec Trinekt ‐ Istok će se izvesti kao solarna elektrana na tlu sa

modulima postavljenim pod fiksnim kutom. Uobičajeno zauzimanje površine, uz pretpostavku

korištenja fotonaponskih modula u tehnologiji kristaličnog silicija, za fiksno postavljene module iznosi

oko 3ha/MW. Kod fiksnog postavljanja fotonaponski moduli se postavljaju na nosivu potkonstrukciju,

nagnuti pod određenim kutom, što je u slučaju SE Orlec Trinket – Istok približno 29˚, orijentacije na

jug. Uobičajeno, na jednu nosivu konstrukciju postavlja se veći broj FN modula, u pravilnom

pravokutnom rasporedu. Redovi fotonaponskih modula se postavljaju jedan iza drugoga, s razmakom

na način da se osigura izbjegavanje zasjenjenja od reda ispred. Za svaki segment FN modula predviđa

se skupljanje kišnice sa solarnih panela te njezino pohranjivanje u spremnike potrebnog obujma,

ukupno njih 13 .

2.2.3. Izvedba SE Orlec Trinket ‐ Istok

Nosiva potkonstrukcija SE Orlec Trinket – Istok zamišljena je kao otvorena čelična rešetkastu

konstrukciju koja se sastoji od modularno izvedenih ravninskih okvira, čeličnih stupova, spregova te

armiranobetonskih temelja (Slika 13). Na ravninski okvir postavljen pod kutem od približno 29°,

oslanjaju se solarni paneli. Potkonstrukcijske komponente potrebno je učvrstiti izravno na nosivu

konstrukciju, te na njih montirati šine na koje će se montirati fotonaponski moduli. Međusobno

učvršćivanje fotonaponskih modula na šine je potrebno izvesti s posebnim stezaljkama za

pričvršćivanje fotonaponskih modula. Opterećenje se sa ravninskog okvira stupovima prenosi u

armiranobetonsku temeljnu gredu, betona C30/37. Predviđena je izvedba čelične konstrukcije od

visokovrijednog čelika S355, sa izvedbom antikorozivne zaštite vrućim cinčanjem ili u obliku premaza

boje.

Postavljanje fotonaponskih panela je predviđeno na način da se izbjegavaju lokalna zasjenjenja od

objekata i drugih panela neposredno na lokaciji te izbjegavanja postavljanja FN modula na mjestima

gdje je zasjenjenje prisutno u duljem dijelu dana, posebno između 9:00 i 15:00. Paneli moraju biti

postavljeni tako da je njihov najniži dio na visini višoj od 50 cm.


Slika 13 Primjer fiksiranja potkonstrukcije SE

Mrežno vezani sustav se tipično sastoji od tri odvojive funkcionalne cjeline, međusobno povezane:

Polja FN modula – s funkcijom generiranja električne energije iz Sunčevog zračenja

Izmjenjivača – s funkcijom pretvaranja istosmjernog napona u izmjenični, određene

frekvencije

Točke predaje električne energije – granica između mrežno vezanog FN sustava i javne

elektroenergetske mreže. Osim predaje energije, uključena je i funkcija mjerenja isporučene

elektične energije te dodatne prilagodbe razine napona

Kod mrežno vezanih sustava, FN moduli se povezuju serijski u nizove, sve dok napon niza ne dosegne

određenu vrijednost. Takvi nizovi se povezuju paralelno u FN generator određene snage, koji se

priključuje na pojedini izmjenjivač. Jedan FN sustav može imati više FN generatora različite

konfiguracije i snage, ovisno o tehničkoj izvodljivosti samog sustava. Svi FN generatori predstavljaju FN

polje. SE Orlec Trinket‐Istok će imati 13 segmenata pojedinačne izlazne snage 500 kWp te će na svaki

segment biti po jedan izmjenjivač snage 500 kW, dok će na svaki izmjenjivač biti priključeno 80 nizova

(Slika 14).


Slika 14 Načelni raspored elemenata SE Orlec Trinket ‐ Istok


Izmjenjivači približnih dimenzija 2600 x 2300 x 1000 mm, imaju osnovne karakteristike:

Maksimalna ulazna DC snaga 560 kW

Maksimalna izlazna AC snaga 500 kW

Maksimalni DC napon 1000 V

PV napon, MPP – područje 450‐850 V

Izmjenjivači će se povezati niskonaponskim kabelima do pripadajuće transformatorske stanice u kojoj

se obavlja transformacija napona sa niskog napona (0,4kV) na srednji napon (10,20 ili 35 kV).

Unutarnji energetski i signalni kabelski razvoj sastoji se od instalacija istosmjernog napona između

solarnih panela te spoja prema izmjenjivaču. Instalacije istosmjernog napona izvest će se solarnim

kabelom tipa PV1‐F odgovarajućeg presjeka i prespojnim kutijama u kojima će biti instalirana

nadstrujna i prenaponska zaštita predmetnih instalacija. Instalacije istosmjernog napona izvest će se

između panela obujmicama koje će se na određenim mjestima za pričvršćivanje kabela koji se spajaju

između izvoda na solarnim modulima. Prespajanje kabela istosmjerne struje između modula, obaviti će

se na način da se dobiju kombinacije sa stringovima. Sve kombinacije stringova moraju se preko

spojnih kutija spojiti na izmjenjivač.

Idejnim rješenjem predviđene su tri transformatorske stanice 0,4kV/X. Od srednjenaponske strane

predmetnih trafostanica, položiti će se srednjenaponski kabel do priključnog rasklopišta RS SE Orlec u

kojem će se obaviti priključak na srednjenaponsku mrežu HEP ODS. Predviđena je izgradnja rasklopišta

za priključak na mrežu u koju će ugraditi potrebna mjerna oprema. Rasklopište površine 100 m² je

predviđeno kao zidani objekt sa sanitarnim čvorom (sabirna jama) koji će se redovito prazniti te

potrebnim mjestima za parkiranje. Predmetno rasklopište će biti postrojenje za priključak na mrežu

HEP ODS pa će se za tu potrebu definirati posebna parcela za smještaj. Idejnim rješenjem se predlaže

parcela dimenzija 30x30m.Područje SE Orlec Trinket – Istok se planira ograditi sa neupadljivom,

prozračnom ogradom sivo‐bijele boje (boje kamena) uz izvedene prolaze za male životinje.

Odabir priključnog srednjeg napona obaviti će se prethodnom elektroenergetskom suglasnosti koju će

izdati nadležni HEP Operator Distribucijskog Sustava (HEP ODS). Elektrana se priključuje na

distribucijsku mrežu na najpogodnijem mjestu sa stajališta uvjeta u mreži (naponske prilike, gubici,

struja kratkog spoja), te tehničkim karakteristikama elektrane (priključna snaga, vrsta generatora, ...).

Obračunsko mjerno mjesto i prekidač za odvajanje nalaze se na sučelju elektrane i distribucijske

mreže, tj. na mjestu razgraničenja vlasništva između HEP‐ODS‐a i proizvođača. Mjesto razgraničenja

vlasništva određuje HEP‐ODS prema interesu distribucijske mreže.

Prekidač za odvajanje omogućuje odvajanje postrojenja elektrane iz paralelnog pogona s

distribucijskom mrežom zbog sigurnosnih razloga. Prekidač za odvajanje je izvršni element koji jamči

paralelni pogon postrojenja elektrane s distribucijskom mrežom, bez nepoželjnih pojava i događaja.

Upravljanje ovim sklopnim aparatom u isključivoj je nadležnosti HEP‐ODS‐a. Prekidač za odvajanje u

vlasništvu je HEP‐ODS‐a, a sve nakon njega u vlasništvu je elektrane. Kako bi došlo do pravilne

sinkronizacije postrojenja elektrane na mrežu HEP‐ODS‐a potrebno je ispunjenje sljedećih uvjeta:

sinhronizacija mora biti automatska,

razlika napona manja od +/‐ 10% nazivnog napona,

razlika frekvencije manja od +/‐ 0,5 Hz,

razlika faznog kuta manja od +/‐ 10 stupnjeva.


Mjesto predaje električne energije u mrežu, odnosno mjesto preuzimanja električne energije iz

elektrane je u pravilu na mjestu ugradnje prekidača za odvajanje, a nalazi se prije obračunskog

mjernog mjesta (gledano sa strane distribucijske mreže). Mjerenje i obračun energije proizvođača je

na srednjenaponskoj razini. Obračun električne energije na obračunskom mjernom mjestu temelji se

na neizravnom mjerenju napona i struje u mjestu priključka. Oprema mjernog mjesta treba biti u

skladu s Tehničkim uvjetima za obračunsko mjerno mjesto. Proizvođač na mjestu priključka mora

zadovoljiti uvjete kvalitete napona prema EN 50160 i elektromagnetsku kompatibilnost prema IEC

61000‐X‐X. Prije puštanja u pokusni rad i za vrijeme pokusnog rada se mora mjeriti kvaliteta električne

energije prema EN 50160 i provjeriti jesu li izmjerene vrijednosti unutar zadanih granica.

2.2.4. Sustavi zaštite SE

2.2.4.1. Sustav zaštite od direktnog i indirektnog dodira

Zaštita od indirektnog napona izvesti će se TN‐S sustavom i zaštitnim uređajima nadstruje. Zaštita od

kratkog spoja izvest će se izborom automatskih instalacijskih prekidača‐osigurača, visokoučinskih

osigurača s rastalnim ulošcima ili prekidačima u glavnim krugovima. Zaštita od preopterećenja strujnih

krugova i motora izvedena je izborom osigurača odgovarajuće nazivne struje. Zaštita od slučajnog

dodira dijelova pod naponom izvedena je izborom odgovarajućih materijala te izvedbom razdjelnika u

traženoj razini zaštite. U svrhu zaštite od prenapona ugraditi će se odvodnici prenapona odgovarajućih

nazivnih odvodnih struja i naponskih zaštitnih razina. Odvodnici se spajaju između sabirnica L1, L2, L3,

N i zaštitne sabirnice PE, kao i u krugove istosmjerne struje. Zaštita od preopterećenja i razornog

djelovanja struje kratkog spoja izvest će se osiguračima propisanih veličina ovisno od presjeka vodiča

pojedinih strujnih krugova. Presjeci vodova će biti odabrani prema maksimalnim snagama i kontrolirani

s obzirom na dozvoljeni pad napona.

2.2.4.2. Sustav zaštite od udara munje

Budući da se fotonaponski sustav instalira na slobodnoj površini, postaviti će se zasebna instalacija

sustava za zaštitu od munje. Fotonaponski sustav sukladno normi EN 62305 neće biti u izravnom

kontaktu s instalacijom za zaštitu od munje. Sukladno tome, elementi instalacije moraju biti otporni na

mehaničke i kemijske utjecaje. Zbog zaštite od korozije potrebno je upotrebljavati pocinčani materijal,

uz redovite sanacije oštećenih dijelova te održavanje instalacija ispravnima. Silazni vodovi moraju

omogućiti najkraću vezu s uzemljivačem, po mogućnosti bez promjene smjera. Svi spojevi, a naročito

oni izvedeni varenjem, moraju biti zaštićeni od korozije odgovarajućim premazom.

2.2.4.3. Uzemljivački vodiči i vodiči za zaštitno izjednačavanje potencijala

Instalacija izjednačenja potencijala osigurati će se dovođenjem na isti potencijal svih metalnih masa

solarnih panela spajanjem na glavni uzemljivač cjelokupnog postrojenja, uz kabelski spoj do priključka

na elektroenergetsku mrežu. U odnosu na hvataljke sustava za zaštitu od munje, solarni fotonaponski

sustav potrebno je odmaknuti koliko dopušta situacija. Vodovodne mreže ne smiju služiti kao

uzemljivač, ukoliko postoji mogućnost da s njih dođe do preskoka iskre u unutrašnjost građevine. One

moraju biti spojene s uzemljenjem kao i ostale metalne mase. Nakon završetka radova izvođač mora

ispitati instalaciju mjerenjem otpora rasprostiranja uzemljenja, pregledom svih instalacijskih vodova i

spojeva te izdati odgovarajuća mjerna izvješća.


2.2.5. Dodatni mjerni elementi SE

Sunčana elektrana će se opremiti odgovarajućom mjernom meteorološkom stanicom. Predviđa se

ugradnja sljedeće opreme u sklopu meteorološke stanice:

anemometar za mjerenje brzine vjetra,

smjerokaz za mjerenje smjera vjetra,

mjerač temperature za mjerenje temperature zraka,

higrometar za mjerenje vlage zraka,

piranometar za mjerenje ukupnog sunčevog zračenja sa svim valnim duljinama,

centralni bilježnik podataka (eng. data logger)

2.2.6. Aktivnosti u fazama izvedbe i rada SE Orlec Trinket ‐ Istok

Aktivnosti u pripremnoj fazi :

zemljani radovi koji uključuju uklanjanje postojeće vegetacije (kopanje za temelje, kopanje

rova za kablove)

kolčanje terena

Aktivnosti u fazi izgradnje obuhvaćaju sve potrebne radove vezane uz montažu samostojeće SE pri

čemu se kao glavni utjecaj izdvaja zauzimanje i prenamjena postojećeg staništa za postavljanje svih

elemenata SE.

betonski radovi (betoniranje temelja konstrukcija za panele)

postavljanje nosive metalne konstrukcije za panele

radovi na ugradnji temeljne kade i postavljanju kućišta postrojenja

montaža i spajanje elektroopreme (montaža i spajanje solarnih panela, unošenje i postavljanje

izmjenjivača i sklopnog postrojenja)

unošenje i postavljanje opreme za daljinsko vođenje

polaganje uzemljenja i spajanje elemenata opreme s uzemljenjem

polaganje i spajanje NN i SN kabela

mjerenja, ispitivanja i puštanja u pogon postrojenja

izgradnja rasklopišta za priključak na mrežu (100m2 sa sanitarnim čvorom ‐> sabirna jama i

mjesta za parking)

ogradnja platoa sunčane elektrane

odvojeno sakupljanje i zbrinjavanje otpada van lokacije zahvata

Aktivnosti u fazi rada:

redovito održavanje sustava SE OrlecTrinket‐Istok

održavanje travnjačkih površina ispod FN panela (ispaša)

redovito pražnjenje sabirne jame

Aktivnosti u fazi prestanka korištenja:

uklanjanje svih dijelova SE

biološka sanacija površina koje su bile pod panelima te vraćanje prostora u prvobitnu namjenu


Očekivano vrijeme rada SE Orlec Trinket – Istok je 30 godina.

2.3. Prostorno‐planska dokumentacija Područje predmetnog zahvata „Sunčana elektrana Orlec Trinket – Istok“ nalazi se na prostoru koje je regulirano dokumentima prostornog uređenja:

Prostorni plan Primorsko – goranske županije (Službene novine PGŽ br. 32/13)

Prostorni plan uređenja područja Grada Cresa (Službene novine PGŽ br. 31/02, 23/06, 3/11) Prostorni plan Primorsko‐goranske županije (SN 32‐2013) U okviru ovog Plana, pod: III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA ODVAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU Članak 20. 2.2.6. Građevine infrastrukture 2.2.6.3. Građevine energetske infrastrukture s pripadajućim objektima, uređajima instalacijama stoji sljedeće: 1. Elektroenergetske građevine a) elektroenergetski objekti za proizvodnju električne energije:

‐ Kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja ukupne snage veće od 5 MW ‐ Vjetroelektrane snage veće od 500 kW ‐ Solarne elektrane za snage veće od 500 kW ‐ Crpna hidroelektrana Vrelo ‐ Crpna hidroelektrana Lepenica ‐ Hidroelektrana Zeleni vir ‐ Hidroelektrana Kukuljani ‐ male hidroelektrane snage veće od 1 MW

b) elektroenergetski objekti za prijenos i distribuciju električne energije ‐ Sve transformacijske stanice 110/x kV, ‐ Svi elektroenergetski vodovi naponske razine 110 kV i 2x110kV ‐ dispečerski centar SN distribucijske mreže Rijeka

Nadalje, u okviru ovog Plana, pod: III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIHINFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 6.3. INFRASTRUKTURA ENERGETSKOG SUSTAVA 6.3.5. Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost Članak 228. konstatira se sljedeće: „Korištenje obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost su dva vrlo važna razvojna cilja u energetskom sektoru. Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem obnovljivih izvora energije, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja. Pod obnovljivim izvorima energije se podrazumijeva energija vode (male hidroelektrane do 10 MW), sunca, vjetra, geotermalna energija, energija iz biomase (unutar potencijala njene prirodne samoobnove / prirasta), te prema lokalnim prilikama toplina iz industrije i otpada.“ „Cijeli prostor Županije smatra se prostorom za istraživanje mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti, uz ograničenja definirana ovim Planom i posebnim propisima.“ U podpoglavlju 6.3.5.2. Sunčeva energija, članak 232. stoji:


„Solarne elektrane snage veće od 500 kW su građevine od važnosti za Županiju.Planom se podupire korištenje solarne energije i manjih snaga za proizvodnjutoplinske i električne energije na krovovima postojećih i novih stambenih, poslovnih ijavnih objekata, te na nadstrešicama, parkiralištima i drugim površinama pogodnim zanjihov smještaj, kada god to ne sprečavaju drugi propisi.“ Članak 233. konstatira: „Za gradnju sunčanih elektrana primarno se imaju koristiti moduli bazirani natehnologijama sunčanih fotonaponskih sustava. Na području Županije zbog izrazite reljefne raščlanjenosti nije prikladno graditi sunčane elektrane pojedinačne snage veće od 10 MW.“ U poglavlju 11. MJERE PROVEDBE, 11.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA, 11.2.8. Smjernice zaštite područja prirodne baštine u članku 389. stoji: Sa svrhom očuvanja prirodnih vrijednosti pri planiranju i izgradnji sunčanih elektrana potrebno je:

‐ Pri odabiru lokacija za solarne elektrane treba izbjegavati područja rasprostranjenosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženihvrsta flore i faune (naročito ornitofaune), karakteristike vodnih resursa i elemenata krajobraza pojedinih područja, a posebice ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.

‐ Izgradnju solarnih elektrana trebalo bi potencirati u zonama gdje već postoji određena komunalna infrastruktura i infrastruktura transporta energije odnosnogdje nema zahtjeva ili su minimalni zahtjevi za gradnjom novih objekata.

‐ provesti odgovarajuća prethodna znanstvena istraživanja na svim potencijalnim lokacijama za solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecajina zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka, područja neophodna zahranjenje rijetkih ptica i drugo.

‐ prilikom planiranja granica lokacije sunčane elektrane Belinovica na otoku Rabu voditi računa da se izbjegnu površine travnatih staništa ‐ ciljeva očuvanjapodručja NEM HR2001023.

‐ provesti detaljna istraživanja utjecaja izgradnje SE Barbičin na otoku Krku naornitofaunu tj.utjecaja na područja hranjenja bjeloglavog supa (posebni rezervat Glavine – Mala luka). U poglavlju 11. Mjere provedbe, podpoglavlje 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera, podpoglavlje 11.2.13. Građevine i zahvati razvojnih mjera, članak 412.,Tablica 3daje popis građevina i zahvata od državnog i županijskog interesa. Na Slika 15 prikazane su građevine i zahvati od državnog i županijskog interesa.

Tablica 3 Popis građevina i zahvata od državnog i županijskog interesa

OPĆINA/GRAD GRAĐEVINA/ZAHVAT

Bakar Vjetroelektrana Tuhobić

Bakar Vjetroelektrana Peškovo

Bakar/Kostrena Lokacija Terminala ukapljenog naftnog plina u LOJP Bakar

Bakar/Čavle Vjetroelektrana Pliš

Baška Sunčana elektrana Barbičin

Cres Sunčana elektrana Orlec – Trinket – ZAPAD

Cres Sunčana elektrana Orlec – Trinket – ISTOK

8. Čabar Akumulacija vode

9. Dobrinj Lječilišno turistički kompleks Blato – Meline

10. Kostrena/Bakar Rekonstrukcija industrijskog kompleksa za proizvodnju i preradu nafte u proizvodnoj zoni Urinj

11. Lovran Žičara Učka

12. Mali Lošinj Sunčana elektrana Ustrine

Mali Lošinj Lječilište Veli Lošinj

14. Matulji Centar za obuku vatrogasaca Šapjane

15. Mrkopalj Poljoprivredno‐stočarski centar Begovo Razdolje


OPĆINA/GRAD GRAĐEVINA/ZAHVAT

16. Novi Vinodolski Punionica vode na području uvale Žrnovnica

17. Novi Vinodolski Vjetroelektrana Ruševo – Krmpotsko

18. Novi Vinodolski Sunčana elektrana Gusta Draga

19. Omišalj Marina Peškera

20. Rab Psihijatrijska bolnica Rab

21. Rab Memorijalni centar Kampor

22. Rab Sunčana elektrana Belinovica

23. Rab Talasoterapija Rab

24. Ravna Gora/ Mrkopalj/ Delnice Vjetroelektrana Poljička Kosa

25. Skrad Lječilišno turistički kompleks Šiler


Slika 15 Lokacija zahvata – građevine i zahvati od županijskog interesa(Izvor: Prostorni plan Primorsko‐goranske županije (SN 2013‐32))


Nadalje, u istom podpoglavlju propisani su određeni uvjeti za izgradnju zahvata, između ostalog maksimalna površina lokacije, tehnologija elektrana (fotonaponski moduli), maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalna snaga elektrane itd. Za sunčanu elektranu Orlec Trinket ‐ Istok isti su kako slijedi: „7. SUNČANA ELEKTRANA ORLEC – TRINKET – ISTOK 1. Oblik i veličina građevinske čestice

‐ Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu ‐ Površina obuhvata namijenjenog za smještaj solarnih panela, platoa trafostanice ipomoćnih

građevina iznosi najviše iznosi najviše 21 ha. 2. Namjena građevine

‐ Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije – sunčana fotonaponskaelektrana. Pod sunčanom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena odfotonaponskih panela, trafostanice, pripadne elektroenergetske mreže, pomoćnihgrađevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.). 3. Veličina građevina

‐ Fotonaponski paneli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio na visini višojod 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u potpunosti i kroz cijeli dan.

‐ Pomoćne građevine izvode se kao prizemne, visine do 7 metara (mjereno od kotekonačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).

‐ Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine je 300 m2. ‐ Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama iuporabom

građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji (kamen). ‐ Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig = 0,7. Koeficijentizgrađenosti

podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama,uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevinskečestice.

‐ Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1. 4. Kapacitet

‐ Maksimalna dopuštena snaga sunčane elektrane je 10 MW. 5. Uvjeti za uređenje građevne čestice

‐ Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10 m. ‐ Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice građevne čestice mora biti 1 m,

audaljenost od granice prema građevinskoj čestici javne prometne površine mora bitinajmanje 2 m. ‐ Sunčana elektrana mora biti ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom sivo – bijeleboje

(boje kamena) s omogućenim prolazima za male životinje. ‐ Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta zasvaku

pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane. ‐ Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu ‐ Građevna čestica sunčane elektrane mora imati pristup sa prometnice od Orleca do spoja na

prometnicu Cres – Mali Lošinj ili s prometnice Cres – Mali Lošinj ‐ Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje

sigurnogmimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice). 7. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

‐ Sunčana elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnjuotpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).

‐ Sunčana elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el.energije.

‐ Po zahtjevu jedinice lokalne samouprave i iskazanoj potrebi, oborinska voda sa solarnihpanela može se prikupljati u spremište za pohranjivanje kišnice koje se može nalazitiizvan


građevinskog zemljišta sunčane elektrane ukoliko će se koristiti za javne potrebe(vatrogasna voda,napajanje stoke, navodnjanje i sl.) 8. Zaštita prirodne baštine

‐ Provesti odgovarajuća prethodna znanstvena istraživanja na lokaciji solarne elektrane,kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijekta staništa, rijetketipove travnjaka, područja neophodna za hranjenje rijetkih ptica i drugo.

‐ Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivogizvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno koristiti materijale(netoksične za okoliš) i tehnologije (npr. tehnologija tankog filma) koje smanjuju rizikeza očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uzistodobno povećanje učinkovitosti.“

U pogledu elektroenergetskog sustava, odnosno priključka sunčane elektrane na elektroenergetsku

mrežu, potrebno je iz županijskog prostornog plana izdvojiti sljedeće.

III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 6.3. INFRASTRUKTURA ENERGETSKOG SUSTAVA 6.3.5. Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost

Članak 208.

Radi osiguranja dovoljnih evakuacijskih kapaciteta do svih novoplaniranih proizvodnih

elektroenergetskih objekata (CHE Vinodol i sl.) potrebno je osigurati adekvatan priključak na

elektroenergetsku mrežu.

Članak 216.

Povezivanje, odnosno priključak na elektroenergetsku mrežu planiranih kapitalnih infrastrukturnih i

energetskih subjekata odrediti će se prostornim planom uređenja općine ili grada.

Članak 229.

„Proizvodni elektroenergetski objekti koji koriste obnovljive izvore energije priključit će se ovisno o snazi

elektrane i uvjetima njenog priključenja na prijenosnu, srednjenaponsku i niskonaponsku

elektroenergetsku mrežu.

U slučaju potrebe izgradnje susretne elektroenergetske građevine (trafostanice), ista se može graditi

kao ugradbena ili kao samostojeća građevina. Ugradbena trafostanica mora imati osiguran prostor u

okviru osnovnog postrojenja.

Samostojeće građevine TS 110/x kV grade se po uvjetima iz članka 208. ovog Plana. Za samostojeće

građevine TS 35/10 (20) kV potrebno je osigurati zasebnu parcelu minimalnih dimenzija 30x30 m, a

građevina mora biti udaljena najmanje 3 m od granice čestice i 5 m od ceste. Pristup trafostanici mora

biti osiguran.“

Prostorni plan uređenja Grada Cresa (SN 2002‐31, 2006‐23, 2011‐03)

Članak 153. Prostornog plana, navodi sljedeće:

(1) Ovim se Prostornim planom predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora

ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Cresa.

(2) Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno sunca i vode.

(3) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u

rasponu snage od 100 do1000 kW.


II Odredbe za provođenje 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.4. Energetska infrastruktura

3.5.4.1. Elektroopskrba

Razvoj elektroenergetske infrastrukture na području Grada Cresa

Obzirom na predviđenu namjenu površina, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjihpotrošača i buduću

izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 10(20) kV mrežu udijelu gdje je ona već izvedena,

odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisuelektrificirane.

Trase 10(20) kV vodova i lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV biti će osigurane kroz planove nižeg reda.

Budući 10(20) kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi ćese obavezno podzemnim kabelskim

vodovima, a postupno će se podzemnim kabelimazamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz

naselja ‐ građevinska područja.

10(20) kV vodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu izgradnje ostalekomunalne

infrastrukture (ceste, voda...). Zbog povećanja sigurnosti u napajanjubuduću 10(20) kV mrežu treba

razvijati na način da se većini trafostanica omogućimogućnost dvostranog napajanja.

Niskonaponska mreža i javna rasvjeta razvoditi će se podzemnim kablovima (pomogućnosti).

II Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRESA

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 10.

3. Elektroenergetski sustav

a) transformatorski uređaji

‐ trafostanica TS 35/10 (20) kV Cres ‐ postojeća,

‐ trafostanica TS 110/20 kV Cres ‐ planirana.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO‐GORANSKUŽUPANIJU

Članak 16.

6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice ‐ Loznati (planirana 110/20 kV)

b) distribucijski dalekovod 110 kV: ‐ TE Plomin ‐ TS Loznati

‐ Krk – Lošinj

Uzimajući u obzir sve navedeno, vidljivo je da je planirana izgradnja sunčane elektrane Orlec Trinket –

Istok u skladu s važećom prostorno – planskom dokumentacijom.


Opis područja ekološke mreže na koji je moguć utjecaj

3.1. Značajke područja ekološke mreže

Izgradnja sunčane elektrane Orlec Trinket plarira se na dvije lokacije na otoku Cresu, zapadnoj i

istočnoj. Obje lokacije se nalaze u blizini naselja Orlec, odnosno južno od grada Cresa i sjeveroistočno

od jezera Vrana. Područje zahvata nalazi se unutar Područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne

tipove Otok Cres (HR2001358) (Slika 16) i Područja očuvanja značajnog za ptice Kvarnerski otoci (HR1000033) (Slika 17).

Udaljenost planiranog zahvata od područja očuvanja na koja bi mogao imati utjecaj prikazana je u

Tablica 4.

Tablica 4 Udaljenost najbliže točke zahvata od područja ekološke mreže

Područje ekološke mreže Udaljenost najbliže točke zahvata

od područje ekološke mreže (m) Naziv Šifra Tip

Otok Cres HR2001358 POVS Unutar područja EM

Kvarnerski otoci HR1000033 POP Unutar područja EM


Slika 16 Kartografski prikaz odnosa lokacije zahvata i POVS područja ekološke mreže


Slika 17 Kartografski prikaz odnosa lokacije zahvata i POP područja ekološke mreže

3.1.1. POVS područje „Otok Cres“ (HR2001358)

Izgradnja sunčane elektrane Orlec Trinket ‐ Istok planirana je unutra POVS područja ekološke mreže

„Otok Cres“ (HR2001358) čiji su ciljevi očuvanja staništa i vrsta navedeni u Tablica 5.

Otok Cres nalazi se na sjevernom dijelu Jadranskog mora i s povšinom of 405,78 km2 je najveći otok u

Hrvatskoj. Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega nalazi


se poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom

Lošinjem tankom prevlakom, ali je kasnije prokopan kanal kojim su otoci odvojeni. Na otoku se nalazi

slatkovodno jezero Vrana koje je kriptodepresija i glavni je izvor pitke vode za cijeli arhipelag. Na

sjevernom dijelu otoka prevladava submediteranska klima, a na srednjem i južnom mediteranska. To je

i pogodovalo različitom razvoju staništa, pa tako na sjevernom dijelu prevladavaju šume, dok na

srednjem i južnom dijelu dominira makija.

Tablica 5 Ciljevi očuvanja POVS područja "Otok Cres" (HR2001358); Status ugroženosti i zakonska zaštita ciljnih vrsta očuvanja ekološke mreže (VU – ranjiva vrsta, NT – gotovo ugrožena, DD – nedovoljno poznata vrsta, CR – kritično ugrožena vrsta, SZ – stogo zaštićena vrsta)

Divlje vrste Status ugroženosti prema Crvenim

knjigama ugroženih vrsta

Zakonska zaštita prirode prema

Pravilniku o strogo zaštićenim

vrstama

Beskralježnjaci

primorski rak (Austropotamobius

pallipes) SZ

hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo) SZ

danja medonjica (Euplagia

quadripunctaria)

jelenak (Lucanus cervus)

četveropjega cvilidreta (Morimus

funereus)

mirišljavi samotar (Osmoderma

barnabita) SZ

pužić uskoušćan (Vertigo angustior)

Sisavci

oštrouhi šišmiš (Myotis blythii) SZ

Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii) VU SZ

južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) VU SZ

veliki potkovnjak (Rhinolophus

ferrumequinum) NT SZ

mali potkovnjak (Rhinolophus

hipposideros) NT SZ

Biljke

jadranska kozonoška (Himantoglossum


adriaticum)

Gmazovi

četveroprugi kravosas (Elaphe

quatuorlineata) NT SZ

crvenkrpica (Elaphe situla) NT SZ

kopnena kornjača (Testudo hermanni) NT SZ

Staništa

Zajednica polegle mlječike i primorske makovice (1210)

Površine stjenovitih obala pod halofitima (1240)

Muljevite i pjeskovite obale obraske vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima (1310)

Mediternaske sitine (Juncetalia maritimi) (1410)

Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofitnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) (1420)

Mediteranske povremene lokve (3170)

Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)(62A0)

Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom (8210)

Špilje i jame zatvorene za javnost(8310)

Šume pitomog kestena (9260)

Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) (9340)

3.1.2. POP područje „Kvarnerski otoci“ (HR1000033)

Izgradnja sunčane elektrane Orlec Trinket – Istok planirana je unutra POP područja ekološke mreže „Kvarnerski otoci“ (HR1000033) čiji su ciljevi očuvanja staništa i vrsta navedeni prema statusu ugroženosti te stupnju zaštite u Tablica 6.

Ovo područje obuhvaća velike otoke sjevernog Jadrana (Cres, Krk i Rab) i okolne manje otoke sa ukupnom površinom od 114 129,6 ha. Područje se izdvaja kao jedno od posljednjih gnjezdilišta bjeloglavih supova u Hrvatskoj (litice), ali i kao važno gnjezdilište za ostale ptice (grabljivice, morski vranci). Unutar područja izdvajaju se prostrana otvorena i mještovita staništa (suhi travnjaci) koji su od velike važnosti za supove i grabljivice. Osim travnjaka, područje obuhvaća nekoliko tipova mediteranskih šuma i šikara, kao i lokve na kojima se zadržavaju migratorne ptice močvarice.Unutar ovog područja nalazi se spomenik prirode Hrast kod Sv. Petra na otoku Cresu, dva posebna ornitološka rezervata Fojiška‐Podpredošćica i Mali Bok‐Koromačna (stijene na istočnom dijelu otoka Cresa gdje je gnjezdilište bjeloglavih supova), posebni rezervat šumske vegetacije Glavotok i Košljun, posebni ornitološki rezervat Glavine‐Mala luka, posebni botaničko‐zoološki rezervat Prvić i Grgurov kanal, značajni krajobraz Lopar, posebni rezervat šumske vegetacije Dundo i park šumu Komrčar.


Tablica 6 Ciljevi očuvanja POP područja "Kvarnerski otoci" (HR1000033); Status ugroženosti i zakonska zaštita ciljnih vrsta ekološke mreže (CR – kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – ranjiva vrsta, NT – gotovo ugrožena vrsta, DD – nedovoljno poznata vrsta, LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta, NA – nema podataka, SZ – strogo zaštićena vrsta)

Divlje vrste Status ugroženosti prema Crvenoj

knjizi ptica (2. izdanje 2013.)

Zakonska zaštita prirode prema Pravilniku o

strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

Ptice

Br.

Gnijezdeća populacija

Zimujuća (z) ili Preletnička (p)

pop.

1 Vodomar (Alcedo atthis) (NT) NA (z) SZ

2 Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca)

NT

3 Primorska trepteljka (Anthus campestris)

LC SZ

4 Suri orao (Aquila chrysaetos) CR SZ

5 Bukavac (Botaurus stellaris) (EN) NA (p) SZ

6 Ušara (Bubo bubo) NT SZ

7 Ćukavica (Burhinus oedicnemus) EN SZ

8 Kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla)

VU SZ

9 Leganj (Caprimulgus europaeus) LC SZ

10 Zmijar (Circaetus gallicus) VU SZ

11 Eja strnjarica (Circus cyaneus) LC (z) SZ

12 Crna žuna (Dryocopus martius) LC SZ

13 Mala bijela čaplja (Egretta garzetta) (VU) NA (p) SZ

14 Vrtna strnadica (Emberiza hortulana)

LC

15 Krški sokol (Falco biarmicus) CR SZ

16 Mali sokol (Falco colombarius) VU (z) SZ

17 Eleonorin sokol (Falco eleonorae) EN SZ

18 Bjelonokta vjetruša (Falco naumanni)

CR SZ

19 Sivi sokol (Falco peregrinus) VU SZ

20 Crvenonoga vjetruša (Falco vespertinus)

DD (p) SZ

21 Crnogrli plijenor (Gavia arctica) NA (z) SZ

22 Crvenogrli plijenor (Gavia stellata) LC (z) SZ

23 Ždral (Grus grus) LC (p) SZ

24 Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) EN SZ

25 Prugasti orao (Hieraaetus fasciatus) CR SZ

26 Čapljica voljak (Ixobrychus minutus) LC NA (p) SZ

27 Rusi svračak (Lanius collurio) LC

28 Sivi svračak (Lanius minor) LC

29 Ševa krunica (Lullula arborea) LC

30 Škanjac osaš (Pernis apivorus) NT NA (p) SZ


Divlje vrste Status ugroženosti prema Crvenoj

knjizi ptica (2. izdanje 2013.)

Zakonska zaštita prirode prema Pravilniku o

strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

31 Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii)

LC SZ

32 Siva štijoka (Porzana parva) (EN) NA (p) SZ

33 Riđa štijoka (Porzana porzana) (EN) NA (p) SZ

34 Kokošica (Rallus aquaticus) LC NA (z)

35 Mala čigra (Sterna albifrons) EN SZ

36 Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) NT SZ

37 Dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis)

NT (z) SZ

38 Mala šljuka (Lymnocryptes minimus) DD(p); VU(z) SZ

Status vrste koji se navodi u (zagradama) opisuje status populacije koji nije cilj očuvanja; npr. siva štijoka ima

ugroženu (EN) gnijezdeću populaciju na nacionalnoj razini, ali je preletnička populacija cilj očuvanja za POP

„Kvarnerski otoci“ za koje je status NA (nije u zagradi). Za neke vrste poput škanjca osaša su i gnijezdeća i

preletnička populacija cilj očuvanja, dakle ima dva statusa od kojih nijedan nije u zagradi.

3.2. Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže

U nastavku su opisani ciljevi očuvanja za područje ekološke mreže na koje se može očekivati utjecaj zahvata. Opisana je rasprostranjenost divljih svojti u Hrvatskoj, staništa svojti, vrijeme i mjesto razmnožavanja i migracije, brojnost (kod svojti s dostupnim podacima) i druge informacije bitne za procjenu ugroženosti vrste planiranim zahvatom. Stanišni tipovi opisani su oslanjajući se na Nacionalnu klasifikaciju staništa i Priručnik za određivanje staništa EU. Stanje ciljeva očuvanja i staništa POVS HR2001358 „Otok Cres“ i POP HR1000033 „Kvarnerski otoci“ na Europskoj razini su opisani u Tablica 7,Tablica 8 i Tablica 9.

Većina podataka dostupnih o vrstama ciljevima očuvanja na području POVS Otok Cres je nedostatna za točnu procjenu veličine populacije s iznimkom dvije vrste šišmiša (Rhinolophus ferrumequinum i Rhinolophus hipposideros) čiji su podaci ocijenjeni kao slabi, dok su podaci za vrstu Himantoglossum adriaticum ocijenjeni kao dobri. Većina procijenjenih populacija spada u kategorije C i B u odnosu na nacionalnu populaciju, odnosno na Cresu nalazimo između 2% i 15% njihovih populacija. Dvije vrste šišmiša veličinom populacije spadaju u kategoriju D.

Sadašnji status očuvanja ciljnih vrsta na razini EU u mediteranskoj regiji moguće je procijeniti za sedam vrsta. U kategoriju NN (nepovoljno/neodgovarajuće) uvrštene su vrste Vertigo angustior, Rhinolophus euryale, Rhinolophus hipposideros i Testudo hermanni. Na području Cresa Vertigo angustior procijenjen je kao kategorija B, Rhinolophus hipposideros i Testudo hermanni procijenjeni su kao kategorija C , a Rhinolophus euryale je procijenjen kao kategorija D. U kategoriji NL (nepovoljno/loše) na razini EU u mediteranskoj regiji procijenjene su vrste Rhinolophus ferrumequinum i Myotis blasii. Obje vrste su na području Cresa procijenjene kao kategorija C. Vrsta Himantoglossum adriaticum na razini EU spada u kategoriju P (pogodno), dok na području Cresa veličina populacije spada u kategoriju B.

Sadašnji status očuvanja stanišnih tipova na području POVS HR2001358 „Otok Cres“ na razini EU u mediteranskoj regiji procijenjen je za sve prisutne stanišne tipove osim za Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom. Za 7 stanišnih tipova (Zajednica polegle mlječike i primorske makovice,


Površine stjenovitih obala pod halofitima, Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima, Mediteranske povremene lokve, Istočnosubmediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae), Špilje i jame zatvorene za javnost, Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)) procijenjeno stanje je NN (nepovoljno/neodgovarajuće).

Na nacionalnoj razini stanišni tip Mediteranske povremene lokve zauzima površinu svrstanu u kategoriju A, stanišni tipovi Zajednica polegle mlječike i primorske makovice, Površine stjenovitih obala pod halofitima, Istočnosubmediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) i Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) zauzimaju površinu svrstanu u kategoriju B, dok stanišni tipovi Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima i Špilje i jame zatvorene za javnost zauzimaju površinu svrstanu u kategoriju C. Za 3 stanišna tipa (Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi), Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofitnih grmova (Sarcocornetea fruticosi), Šume pitomog kestena) na razini EU procijenjeno stanje je NL (nepovoljno/loše). Na nacionalnoj razini stanišni tip sva 3 stanišna tipa zauzimaju površinu svrstanu u kategoriju C.


Tablica 7 Status ciljeva očuvanja POVS HR2001358 na Europskoj razini (http://art17.eionet.europa.eu/article17/reports2012/species/summary/)

Cilj očuvanja

VRSTE

RazinaEU27 SDFreport‐RH

Areal

Populacija

Stanište

Budući izgledi

Sadašnji status očuvanja

Prethodni status

očuvanja

Kvaliteta podataka

Procjena veličine

populacije

Austropotamobius pallipes NN NL NL NL NL NL DD C

Cerambyx cerdo ? ? ? ? ? ? DD B

Euplagia quadripunctaria ? ? ? ? ? ? DD C

Lucanus cervus ? ? ? ? ? ? DD C

Morimus funereus ? ? ? ? ? ? DD C

Osmoderma barnabita ? ? ? ? ? ? DD B

Vertigo angustior NN NN NN NN NN ? DD B

Myotis blythii NN NL ? ? NL NL DD D

Rhinolophus blasii ? ? ? ? ? ? DD C

Rhinolophus euryale NN NN NN NN NN NL DD D

Rhinolophus ferrumequinum

NN NN NN NL NL NL P C

Rhinolophus hipposideros NN NN NN NN NN NL P C

Himantoglossum adriaticum

P P P ? P ? G B

Elaphe quatuorlineata P ? ? P ? NN DD B

Elaphe situla P ? ? P ? ? DD C

Testudo hermanni NN ? ? ? NN NN DD C

P=pogodno (favourable), NN=nepovoljno/neodgovarajuće (unfavourable – inadequate), NL=nepovoljno/loše (unfavourable ‐ bad), ?=nepoznato (unknown);

Kvaliteta podataka: G='Good' (e.g. based on surveys); M='Moderate' (e.g. based on partial data with some extrapolation); P='Poor' (e.g. rough estimation);

“DD”=Data deficient (category used when not even a rough estimation of the population can be made)

Procjena veličine populacije: A= >15%, B=2‐15%, C=<2%, D non‐significant population (size and density of the population of the species present on the site in

relation to the populations present within national territory)


Tablica 8 Status ciljeva očuvanja POVS HR2001358 na Europskoj razini (http://art17.eionet.europa.eu/article17/reports2012/species/summary/)

Cilj očuvanja

STANIŠTA

RazinaEU27 SDFreport‐RH

Areal

Površina

Struktura i funkcija

Budući izgledi

Sadašnji status očuvanja

Prethodni status

očuvanja

Kvaliteta podataka

Procjena površine

1210/Zajednica polegle mlječike i primorske makovice

NN NN NN NN NN NN P B

1240/Površine stjenovitih obala pod halofitima

NN NN NN ? NN NN P B

1310/Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima

NN NN NN NN NN NL M C

1410/Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)

NN NL ? NL NL ? P C

1420/Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofitnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)

NN NL ? ? NL ? P C

3170/Mediteranske povremene lokve NN ? NN NN NN ? P A

62A0/Istočnosubmediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

NN NN P NN NN NN M B

8210/Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

P ? ? ? ? ? P B

8310/Špilje i jame zatvorene za javnost

P P NN ? NN ? M C

9260/Šume pitomog kestena NN NN P NL NL ? M C

9340/Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)

P NN NN NN NN ? M B

P= pogodno(favourable), NN= nepovoljno/neodgovarajuće (unfavourable –inadequate), NL=nepovoljno/loše (unfavourable ‐bad), ?= nepoznato (unknown);

Kvaliteta podataka: G= 'Good' (e.g. based onsurveys);M='Moderate'(e.g. based onpartial datawithsomeextrapolation); P='Poor'(e.g.roughestimation); “DD”=

Data deficient (category used when not even a rough estimation of the population can be made)

Procjena veličinepopulacije: A= >15%, B=2‐15%, C=<2%, D non‐significant population, (size and density of the population of the species present on the site in

relation to the populations present within national territory)


Tablica 9 Status ciljeva očuvanja POP HR1000033 na Europskoj razini (http://art17.eionet.europa.eu/article17/reports2012/species/summary/)

Ciljna vrsta

Razina EU 27 SDF report ‐ RH

Kratkoročni trend

Dugoročni trend Status očuvanja Kvaliteta podataka

Procjena veličine

populacije

Alcedo atthis ‐ u ugroženo DD B

Alectoris graeca ‐ ‐ ugroženo P B

Anthus campestris

0 ‐ stabilno P B

Aquila chrysaetos

+ + stabilno G A

Botaurus stellaris + 0 stabilno DD C

Bubo bubo + + stabilno P B

Burhinus oedicnemus

+ ‐ smanjeno P A

Calandrella brachydactyla

0 ‐ smanjeno P B

Caprimulgus europaeus

x u nepoznato P B

Circaetus gallicus 0 + stabilno M B

Circus cyaneus ‐ + stabilno P B

Dryocopus martius

0 + stabilno P C

Egretta garzetta ‐ + stabilno DD C

Emberiza hortulana

‐ x opadajuće P D

Falco biarmicus x u ugroženo DD

Falco columbarius

0 + stabilno P B

Falco eleonorae + x nepoznato DD

Falco naumanni + + stabilno G A

Falco peregrinus + + stabilno M B

Falco vespertinus ‐ ‐ ugroženo DD B

Gavia arctica u u stabilno P B

Gavia stellata + u stabilno P C

Grus grus + + stabilno DD B

Gyps fulvus + + stabilno G A

Hieraaetus fasciatus

0 ‐ gotovo ugroženo DD

Ixobrychus minutus

u 0 nepoznato P C

Ixobrychus minutus

DD C

Lanius collurio ‐ x stabilno P C

Lanius minor x x nepoznato P C

Lullula arborea + u stabilno P B

Pernis apivorus 0 u stabilno M B

Pernis apivorus

DD B

Phalacrocorax aristotelis desmarestii

+ x gotovo ugroženo M A

Porzana parva x x nepoznato DD C


Ciljna vrsta

Razina EU 27 SDF report ‐ RH

Kratkoročni trend

Dugoročni trend Status očuvanja Kvaliteta podataka

Procjena veličine

populacije

Porzana porzana 0 u stabilno DD C

Rallus aquaticus x x nepoznato DD C

Rallus aquaticus

DD C

Sterna albifrons f ‐ stabilno M A

Sterna hirundo + + stabilno P B

Sterna sandvicensis

+ + stabilno P A

Tumač znakova u tablici:

Trendovi: (x) nepoznato, (0) stabilno, (+) porast, (‐) opadanje, (f) promjenjivo, (u) nesigurno

Kvalitetapodataka: G= 'Good' (e.g. based on surveys); M= 'Moderate' (e.g. based on partial data with some extrapolation);P= 'Poor' (e.g.rough estimation); “DD”= Data deficient (category used when not even a rough estimation of the population size can be made)

Procjena veličinepopulacije: A= >15%, B= 2‐15%, C= <2%, D= non‐significant population,(Size and density of the population of the species present on the site in relation to the populations present within national territory).

3.2.1. Opis ciljeva očuvanja – divljih vrsta u POVS području

1. Austropotamobius pallipes (primorski rak, NATURA šifra 1092)

Primorski rak je relativno česta autohtona europska vrsta. Živi u jezerima i rijekama, na pjeskovitom i

kamenom dnu, uzduž obale gdje je struja vode sporija i gdje je razvijena vodena vegetacija. U Europi

ga se može naći u svim vrstama tekućica na svim nadmorskim visinama. U RH dolazi samo u rijekama

Jadranskog slijeva. Ova je vrsta relativno otporna na lošiju fizikalno‐kemijsku kvalitetu vode i dobro

podnosi veće oscilacije kisika i temperature uz uvjet da je tvrdoća vode visoka, da ne postoje veća

onečišćenja i da dno nije muljevito. Ovoj vrsti je bitno da stanište bude raznoliko i da postoji mnoštvo

potencijalnih zaklona u koje se može zavući.

Vrsta je ugrožena ponajprije regulacijom vodenih tokova, velikim količinama otpadnih tvari u vodenim

ekosustavima i prekomjernim nekontroliranim izlovom kao i invazivnim alohtonim vrstama rakova koji

prenose račju kugu.

Procjena veličine populacije na području POVS‐a u odnosu na cjelokupnu populaciju u RH spada u

kategoriju C (<2%).

2. Cerambyx cerdo (hrastova strizibuba, NATURA šifra 1088)

U Hrvatskoj je hrastova strizibuba široko rasprostranjen kornjaš u kontinentalnom dijelu, i to u

šumama hrasta lužnjaka u porječjima Save, Kupe, Drave i Dunava, kitnjakovim i cerovim šumama

pobrđa i panonskog gorja, kitnjakovim šumama Korduna i Banovine, širokom pojasu primorskih šuma

hrasta medunca i hrasta crnike kao i u očuvanim šumama u dolinama rijeka koje utječu u Jadransko

more. Ličinke prodiru ispod kore gdje se hrane tkivom drveta. Nakon tri do četiri godine, ličinka dolazi

u posljednji stadij te prelazi u kukuljicu. Odrasle jedinke prezimljavaju u drvetu te izlaze tek krajem

idućeg proljeća ili početkom ljeta.

Zbog činjenice da ličinke mogu uzrokovati ekonomske štete u hrastovim šumama, u sektoru

gospodarenja šumama ova se vrsta smatra primarnim štetnikom te nepoželjnim stanovnikom šuma.


Do pojave čovjeka, vrste roda Cerambyx bile su u Europi široko rasprostranjene u svim listopadnim

šumama ovog klimatskog pojasa. Tada su velike površine pod šumama iskrčene, čime se stanište

hrastove strizibube drastično smanjilo. I danas, zbog gubitka staništa uslijed intenzivnog načina

gospodarenja šumama, ova je vrsta pred izumiranjem u nekim zemljama Europe. Iako je u Hrvatskoj

zasada dosta česta vrsta, uklanjanje starih hrastova iz šuma, nestajanje prirodnih hrastovih šuma,

sadnja brzo rastućih vrsta drveća te nekontrolirano korištenje pesticida ugrožava populacije hrastove

strizibube u Hrvatskoj.


kategoriju B(2‐15%).

3. Euplagia quadripunctaria (danja medonjica, NATURA šifra 6199)

Danja medonjica naseljava toplije tipove staništa, obično su to grmoliki rubovi šuma, kamenolomi s

vegetacijom i dr. Na području Hrvatske pripada češćim vrstama iz porodice Arctiidae. Rasprostranjena

je u primorskom, središnjem planinskom i kontinentalnom području.

Pojavljuje se u jednoj generaciji. Imago je prisutan od lipnja do rujna. Najčešće biljke hraniteljice imaga

su Eupatorum cannabinum, Origanum vulgare, Sambucus ebulus te različite vrste iz roda Echium,

Knautia, Stachys i Cyrsium. Gusjenica danje medonjice je polifagna, hrani se različitim biljnim vrstama

iz rodova Lamium, Epilobium, Trifolium, Lotus, Onobrychis i Senecio.

Prema preliminarnim podacima, vrsta u Hrvatskoj još nije znatno ugrožena, iako trendovi u Europi

upozoravaju na njenu potencijalnu ugroženost i na našem području. Jedna od glavnih prijetnji

opstanku hrvatske populacije je zarašćivanje i sukcesija rubnih dijelova šume što dovodi do nestanka

medonosnih biljaka hraniteljica, upotreba pesticida ili herbicida i intenzivna košnja rubova šume.


kategoriju C (<2%).

4. Lucanus cervus (jelenak, NATURA šifra 1083)

Jelenak nastanjuje tople listopadne šume bogate starim i raspadajućim deblima. Najčešće ga možemo

naći u termofilnim hrastovim šumama, no uz njih nije usko vezan pa dolazi i u drugim tipovima šuma.

Zanimljivo je da se aktivnost ove vrste razlikuje ovisno o geografskoj širini, tako da je na sjevernim

granica rasprostranjenosti ova vrsta najaktivnija noću ili u sumrak, a na južnim je pretežito dnevna

vrsta.

Ličinka se hrani raspadajućim korijenjem i panjevima. Odrasli se hrane biljnim sokovima i smolom s

oštećenog drveća. Mužjaci i ženke ove vrste izrazito se razlikuju, tj. postoji tzv. spolni dimorfizam.

Nakon oplodnje, ženka polaže jajašca u stara ili raspadajuća debla. Tek izležene ličinke odmah se

počinju hraniti raspadajućim korijenjem i panjevima. Nakon pet godina, potkraj ljeta, ličinka se

zakukulji, a u jesen iz nje izlaze odrasle jedinke, koje se i dalje skrivaju u tlu do sljedećeg ljeta. Zbog

svoje veličine jelenci lete vrlo sporo i nespretno, s time da mužjaci lete znatno češće.


kategoriju C (<2%).

5. Morimus funereus (četveropjega cvilidreta, NATURA šifra 1089)

Ova je vrsta rasprostranjena po Belgiji, Češkoj, Njemačkoj, Moldaviji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji,

Slovačkoj i Ukrajini.


Veliku četveropjegu cvilidretu može se pronaći na svim vrstama hrasta, jasenu, divljoj trešnji, lipi,

bagremu, ali i na četinjačama poput bora i jele. Česta je u slatinskim šumama.


kategoriju C (<2%).

6. Osmoderma barnabita (mirišljavi samotar, NATURA šifra 5378)

Vrsta je nađena u zapadnoj Europi, od južne Švedske do sjeverne Španjolske, izuzev Britanskih otoka. U

Danskoj je vrsta registrirana na 10 lokaliteta u 2008., od juga do istoka zemlje. U Francuskoj je vrsta

pronađena na 300 lokaliteta i raspršena je po zemlji. O arealu u Hrvatskoj nema podataka.

Nastanjuje staro drveće s trulom srčikom.


kategoriju B (2‐15%).

7. Vertigo angustior (pužić uskoušćan, NATURA šifra 1014)

Vrsta je rasprostranjena od južne Skandinavije do Mediterana te od Irske do Kaspijskog jezera. Vrsta

nije prisutna u južnim dijelovima Europe. Obuhvaća veliki broj staništa, od morskih dina do močvarnih

staništa. Često se nalazi u uskoj tranzitnoj zoni između slanih močvara i dina i između travnjaka i

močvara s niskim biljem. Glavni razlozi ugroženosti su promjene u hidrologiji, nestanak tradicionalne

ispaše, povećana eutrofikacija, fragmentacija staništa, povećana upotreba pesticida, uređivanje

obalnog pojasa, promjene u temperaturi i periodima plavljenja mora. O arealu u Hrvatskoj nema

podataka, no u Europi je primjećeno smanjenje populacije.



8. Myotis blythii (oštrouhi šišmiš, NATURA šifra 1307)

Vrsta je rasprostranjena u Europi, Aziji i sjevernoj Africi. Nastanjuje grmolika staništa, vrtove i

voćnjake. Porodiljne kolonije obično se nalaze u podzemnim staništima, špiljama i napuštenim

rudnicima. U središnjoj Europi često borave na tavanima kuća. Hrani se kukcima (Carabidae) i većim

moljcima. Povremeno migrira u radijusu do 50 km. Vrsta je vrlo osjetljiva na pesticide i herbicide koji

se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi.


kategoriju D (nema značajne populacije).

9. Rhinolophus blasii (Blazijev potkovnjak, NATURA šifra 1306)

Vrsta je rasprostranjena u sredozemnom području Europe do Kavkaza, Africi južno do Transvaala i Aziji

do Kopet‐ Daga i Pakistana. U Hrvatskoj rasprostranjen samo u primorju, od Cresa i Krka do

Dubrovnika. Preferira tople i suhe, vegetacijom obrasle obronke, garige i šibljake u submediteranskom

pojasu. Ljetne kolonije obitavaju u toplim špiljama ili potkrovljima zgrada, a zimuje u špiljama s

relativno visokom temperaturom. U Hrvatskoj su osim jedne ljetne kolonije zasada poznate samo

manje zimske kolonije iz špilja. Čini se da je usko specijaliziran u prehrani (noćni leptiri, termiti).

Najveća opasnost mu je gubitak staništa (špilje, neadekvatna obnova zgrada) i upotreba pesticida.


kategoriju C (<2%).

10. Rhinolophus euryale (južni potkovnjak, NATURA šifra 1305)


Vrsta ima sredozemnu rasprostranjenost: od Španjolske, Maroka i Tunisa do Bliskog istoka;

najsjevernije su mu europske kolonije u Slovačkoj. U Hrvatskoj je rasprostranjen uz jadransku obalu, u

Lici, na Kordunu i na južnim padinama Medvednice, a nađen je i na većim otocima, Cresu, Krku, Rabu,

Hvaru i Braču. Nastanjuje grmoliku vegetaciju šibljaka, gariga i šuma s niskom pokrovnošću drveća.

Plijen su mu noćni leptiri i drugi kukci. Kolonije su mu u špiljama, a ljeti često tvori zajedničke kolonije s

velikim potkovnjakom, riđim šišmišem i dugokrilim pršnjakom. U Hrvatskoj su zabilježene i dvije ljetne

kolonije veće od 800 jedinki. Rijetki su nalazi u zgradama. Zimske kolonije su poznate u hladnijim

jamama i špiljama, samostalne ili s velikim potkovnjakom, ali dosad u Hrvatskoj nije nađen u većem

broju, kao npr. u Slovačkoj gdje je zabilježena zimujuća kolonija od preko 1000 jedinki. U primorju je

često aktivan i zimi. Ugrožavaju ga uznemiravanje staništa i intenzivna upotreba pesticida.


kategoriju D (nema značajne populacije).

11. Rhinolophus ferrumequinum (veliki potkovnjak, NATURA šifra 1304)

Veliki potkovnjakje nađen u čitavoj Hrvatskoj, no češći je u primorju, uključujući i otoke. Sada se

brojnost velikog potkovnjaka u Hrvatskoj procjenjuje na oko 35 000 jedinki, a procjena se temelji na

ukupno prebrojenih 3250 jedinki u porodiljnim kolonijama. Poznato je desetak ljetnih kolonija, svaka s

prosječno oko 150 jedinki, i nekoliko zimskih kolonija, s prosječno oko 400 jedinki. U svijetu je

rasprostranjen u umjerenom i palearktičkom području od Engleske do Japana. Čest je u nizinskom i

brdskom pojasu, u područjima s listopadnim šumarcima, pašnjacima, ali i garizima i makijom. Lovi veće

kornjaše i veće noćne leptire na livadama, grmlju, rubovima šuma i čistinama. Ljetne kolonije su mu na

tavanima i u špiljama. Za zimovanja mijenja lokacije u istoj špilji, a dogodi se da tijekom jedne zime

boravi i u različitim špiljama. Zabilježene su migracije između ljetnih i zimskih kolonija udaljene do 180

km, prosječno 20 – 30 km. Razlozi ugroženosti su klimatske promjene, upotreba insekticida,

uznemiravanje kolonija i gubitak skloništa.


kategoriju C (<2%).

12. Rhinolophus hipposideros (mali potkovnjak, NATURA šifra 1303)

Živi u čitavoj Hrvatskoj, u svim toplijim i nizinskim područjima, uključivši većinu većih jadranskih otoka.

Zimovališta su mu u špiljama, rudnicima i podrumima. Plijen lovi u šibljacima i garazima, uz živice,

rubove šuma i livada, u trsci i uz vodotoke. Hrani se komarima (Tipulidae), manjim noćnim leptirima,

tvrdokrilcima i komarcima.Pari se u rujnu, a ženke okote po jedno mlado krajem lipnaj i početkom

srpnja. Ljetne kolonije u Hrvatskoj obitavaju u potkrovljima zgrada i crkvenim tornjevima. Veće zimske

kolonije, koje su poznate u sjevernom dijelu Europe, u Hrvatskoj još nisu nađene, ali su česti nalazi

pojedinačnih primjeraka zimi u špiljama. Najveća zimska kolonija u jednoj špilji u Žumberku ima 60

jedinki. Osjetljiv je na uznemiravanje kolonija u skloništima, obnova zgrada na način da mali

potkovnjak gubi svoj tradicionalna skloništa, promjene u krajoliku kojima gubi svoje tradicionalne

„staze“ između skloništa i područja u kojima lovi plijen npr. uklanjanje drvoreda i živica.


kategoriju C (<2%).

13. Himantoglossum adriaticum (jadranska kozonoška, NATURA šifra 4104)

Jadranska kozonoška je zeljasta trajnica vrlo osebujna i prepoznatljiva habitusa. Areal joj obuhvaća

jugoistočnu i dijelom srednju Europu. Vrsta dolazi u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, te rubno u Austriji,

Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj. Vrstu nalazimo u suhim, sunčanim, do polusjenovitim staništima,


najčešće na vapnenačkim tlima. Pojavljuje se na zapuštenim travnjacima i livadama južnih ekspozicija,

u rijetkim listopadnim šikarama i njihovim rubovima. Za sad se u Hrvatskoj ne smatra ugroženom, iako

je vrlo blizu te kategorije.


kategoriju B (2‐15%). Procjena je učinjena na osnovu recentnih istraživanja ove vrste u Republici

Hrvatskoj u sklopu koje su istraživana ranije poznata nalazišta ove vrste u Hrvatskoj (Projekt DZZP‐a

"Himantoglossum u RH 2012."). Povijesni nalaz ove vrste na Cresu je potvrđen, te je zabilježeno 8

recentnih nalaza u središnjem dijelu otoka, u široj okolici Vranskog jezera. Na osnovu tih podataka

može se pretpostaviti da je vrsta zastupljena i na drugim područjima otoka sa sličnom vegetacijom.

14. Elaphe quatuorlienata (četveroprugi kravosas, NATURA šifra 1279)

U Hrvatskoj četveroprugog kravosasa susrećemo samo u priobalnim područjima, od krajnjeg juga do

Istre. Česti su i na brojnim otocima. Preferiraju suša staništa, sjenovita s niskom vegetacijom te rubove

šuma iako ih se može sresti i pokraj vodenih tijela. Kako su odlični penjači prehrana im je raznolika: od

ptica i njihovih jaja, guštera do raznih malih glodavaca, miševa, voluharica, štakora, pa čak i mladih

zečeva i kunića. Plijen ubijaju davljenjem. Kao što je vidljivo, vrlo su bitna karika ekosustava zbog

regulacije brojnosti glodavaca. Rasprostranjen je u mediteranskoj i submediteranskoj zoni, od

Slovenije do Grčke. Pronađen je sve do 2500 m nadmorske visine. Zadnjih 12 godina, brojnost ove

vrste na globalnoj razini pada, zbog gubitka staništa duž čitavog areala prilikom razvoja turizma,

urbanizacije i intenzivne poljoprivrede.



15. Elaphe situla (crvenkrpica, NATURA šifra 1293)

Vrsta je u Hrvatskoj prisutna duž cijele jadranske obale od juga Istre sve do Konavla uključujući i otoke

Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag, Dugi otok, Korčulu, Mljet te nekolicinu manjih otoka. Vrsta dolazi u

mediteranskim staništima uglavnom do 900 m nadmorske visine. Termofilna je vrsta koja obitava na

otvorenim, sunčanim i suhim staništima s nešto vegetacije za zaklon, dolazi u rijetkim makijama,

kamenjarskim livadama, maslinicima, rijetko i na močvarnim područjima.Trend populacije u Hrvatskoj

je negativan zbog nestanka pogodnih staništa, ali i zbog izlova za crno tržište kućnim ljubimcima.


kategoriju C (<2%).

16. Testudo hermanni (kopnena kornjača, NATURA šifra 1217)

Mediteranska vrsta rasprostranjena samo na području Europe. U Hrvatskoj živi u Istri i duž jadranske

obale, u dalmatinskom zaleđu te na otocima (Cres, Krk, Pag, Korčula, Mljet, Lastovo i Zlarin). Vrsta je

na globalnoj razini, kao i u Hrvatskoj, u opadanju zbog uništavanja staništa i pretjeranog izlova (legalna

i ilegalna prodaja). Obitava na različitim staništima, od bogatih livada do suhih kamenjarskih pašnjaka,

u garizima, makijama i šumama, njihovim rubnim dijelovima i čistinama. Najaktivnija je tijekom

proljeća (od travnja do lipnja).


kategoriju C (<2%).


3.2.2. Opis ciljeva očuvanja – stanišnih tipova u POVS području

1. Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae

p.) (NATURA šifra 1210)

Ovom stanišnom tipu pripadaju biljne zajednice jednogodišnjih biljaka ili mješavine jednogodišnjih

biljaka i trajnica koje se razvijaju na šljuncima morske obale bogate dušikovim organskim tvarima i

nakupinama naplavljenog materijala. Veći ili manji šljunčani žalovi nalaze se duž cijele jadranske obale,

a mogu biti građeni od krupnijih ili sitnijih valutica, pa čak i vrlo sitnih, promjera samo nekoliko

milimetara. Na takvim se staništima razvija zajednica polegle mlječike i morske makovice (as.

Euphorbio‐Glaucietum flavi).

Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 0,1 ha ukupne površinePOVS‐a, a ulazi u kategoriju B (2‐15 % ukupne

površine ovog stanišnog tipa na razini Hrvatske).Na predmetnom području zahvata ne postoje

površine s takvim staništem.

2. Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.(NATURA šifra

1240)

Ovaj stanišni tip obuhvaća vegetaciju strmaca i kamenitih obala Sredozemnog i Crnog mora te

južnoatlantske obale Pirenejskog poluotoka. Fitocenološki, ovaj stanišni tip korelira s vegetacijom

razreda Crithmo‐Limonietea. Karakteristične biljne vrste u ovom staništu su obalni petrovac (Crithmum

maritimum) i različite vrste roda mrižica (Limonium spp.), koji ima brojne, vrlo usko lokalno endemične

vrste. Stoga unutar ove skupine uz mediteranske obale postoje brojne zajednice lokalnog obilježja,

kojima diferencijalne vrste jesu vrste iz roda Limonium.

Uz istočnojadransku obalu postoje tri zajednice ovog razreda:

‐ Grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trputca (as. Plantagini‐Limonietum cancellati) –

endemična za sjeverni i srednji Jadran

‐ Grebenjača savitljive mrižice (as. Limonietum anfracti) – endemična za južni Jadran

‐Grebenjača maljave mrižice i šćulca (as. Crithmo‐Limonietum vestiti) – endemična za vulkanske

otočiće Jabuku i Brusnik

Kako je najveći dio naše obale kamenit, ona obiluje takvim staništima, te su ona dobro očuvana.

Nalazimo ga u užem pojasu kamene obale pod utjecajem prskanja mora.

Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 150 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju B (2‐15 %

ukupne površine ovog stanišnog tipa na razini Hrvatske).Na predmetnom području zahvata ne postoje


3. Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima

(NATURA šifra 1310)

Ovaj stanišni tip karakterističan je za niske muljevite, jako vlažne morske obale. Stanište vrstama

siromašne halofilne zajednice zeljaste caklenjače (Salicornietum europaeae) razvija se kao prvi, uski

kopneni pojas biljaka, idući od mora prema kopnu. U istočnojadranskom primorju obala je pretežito

kamenita i grebenasta, pa su staništa caklenjače razmjerno rijetka i ugrožena. Dominantna i

najznačajnija vrsta je zeljasta caklenjača, a pridružuju joj se u znatno manjem broju pepeljuga omaklina

(Halimione portulacoides), trava slanuša (Puccinellia festuciformis), jesenska mrižica (Limonium

serotinum).


Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 0,3 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju C (<2% ukupne

površine ovog stanišnog tipa na razini Hrvatske). Na predmetnom području zahvata ne postoje


4. Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) (NATURA šifra 1410)

Halofitske mediteranske zajednice reda Juncetalia maritimi razvijaju se na vlažnim staništima različite

starosti, naročito uz boćate vode. Tlo je najčešće muljevito, katkad i skeletoidno, a rijetko pjeskovito.

Ovom staništu prijeti nasipavanje građevinskim materijalom zbog dobivanja građevinskog zemljišta.

Ta zajednica razvija na plitkoj, muljevitoj morskoj obali, često i gdje se miješa slana i slatka voda.

Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 1 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju C (<2% ukupne

površine ovog stanišnog tipa na razini Hrvatske). Na predmetnom području zahvata ne postoje


5. Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) (NATURA šifra

1420)

Ovaj stanišni tip predstavlja vegetaciju niskih grmastih halofita (trajnica) koja se razvija na povremeno

plavljenim dijelovima niske, morske obale u zoni djelovanja plime i oseke. Ponegdje se, npr. u Istri, ovo

stanište koristi i kao pašnjak. Ovom staništu prijeti nasipavanje građevinskim materijalom zbog

dobivanja građevinskog zemljišta.

Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 3 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju C (<2% ukupne

površine ovog stanišnog tipa na razini Hrvatske). Ove se zajednice razvijaju na plitkim muljevitim

obalama, kojih nema na području planiranog zahvata.

6. Mediteranske povremene lokve (NATURA šifra 3170)

Ovaj stanišni tip postoji samo zimi ili u proljeće, kada u mediteranskom području padnu znatnije

količine kiše. Duboke su svega nekoliko centimetara, a flora im je sastavljen uglavnom od

mediteranskih terofita i geofita iz sveza Nanocyperion flavescentis, Fimbristylion i Heleochloion. Ova se

vegetacija može razviti i na rubovima većih mediteranskih lokava.

Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 3 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju A (>15% ukupne

površine ovog stanišnog tipa na razini Hrvatske). Na lokaciji zahvata je utvrđena prisutnost

permanentne lokve s rubovima koji odgovaraju ovom tipu staništa.

7. Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (NATURA šifra 62A0)

Ovom stanišnom tipu pripadaju suhi travnjaci reda Scorzoneretalia villosae submediterasnke zone koji

se dodiruju s kontinentalnim suhim travnjacima reda Festucetalia valesiacae. Razvijaju se u uvjetima

slabije izražene kontinentalne klime i u svoj sastav uključuju mnoge mediteranske elemente. U

Hrvatskoj su rasprostranjeni u Istri, hrvatskom primorju, Lici, Ravnim kotarima i Dalmatinskoj zagori te

obuhvaćaju velik broj biljnih zajednica.

To je travnjačka zajednica krševitih, vapnenačkih kamenjara, prvenstveno submediteranske, rjeđe

eumediteranske vegetacijske zone, redovito izloženih jakom djelovanju bure. Rasprostranjena je od

Istre na sjeveru do Neretve na jugu, s eksklavom u kanjonu Crnoga Drima u Makedoniji. Za nju je

svojstveno da se na površini tla nalaze gromade učvršćenog kamenja između kojih se skuplja fino

crvenosmeđe tlo.


Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 14500 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju B (2‐15%

ukupne površine ovog stanišnog tipa na razini Hrvatske). Na području zahvata ovo je dominantni

stanišni tip, ali u uznapredovalom stadiju prirodne sukcesije.

8. Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom (NATURA šifra 8210)

Vegetacija pukotina u karbonatnim stijenama mediteranskog i kontinentalnog područja od nizina do

planina. Ovo široko rasprostranjeno stanište stijena udružuje sve hazmofitske zajednice u Hrvatskoj.

Vegetacija stijena održava se kao prirodni trajni stadij zbog specifičnih uvjeta više‐manje okomitih

stijena s pukotinama u kojima se skuplja sitno tlo i voda.

Zajednica se raspoznaje po redovima Potentilletalia caulescentis i Centaureo‐Campanuletalia. Biljne

vrste za raspoznavanje reda Potentilletalia caulescentis jesu stablasti petoprst (Potentilla caulescens),

nježna papratka (Cystopteris fragilis), zelena slezenica (Asplenium trichomanes‐ramosum) i

kamenjarska kriška (Kernera saxatilis). Biljne vrste za raspoznavanje reda Centaureo‐Campanuletalia

jesu piramidalna zvončika (Campanula pyramidalis), uspravna kositrenica (Ephedra major) i bijeli oman

(Inula verbascifolia).

Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 120 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju B (2‐15%



9. Špilje i jame zatvorene za javnost (NATURA šifra 8310)

Ovaj stanišni tip obuhvaća špilje koje nisu otvorene za javnost, uključujući njihove podzemne stajaćice i

tekućice, koje nastanjuju vrlo specijalizirane ili endemične vrste ili su od ključne važnosti za očuvanje

vrsta iz Dodatka II. Direktive o staništima (npr. šišmiši i vodozemci). Na ulaznim dijelovima špilja rijetko

su razvijene vaskularne biljke, već su uglavnom prisutne samo mahovine i obraštaj algi. Nastanjuju ih

visoko specijalizirana i endemična kavernikolna fauna, koja uključuje podzemne reliktne oblike faune,

uglavnom sastavljene od beskralješnjaka koji isključivo žive u špiljama i podzemnim vodama. Ove špilje

predstavljaju zimovalište za većinu europskih vrsta šišmiša, među kojima su mnogu ugroženi (Dodatak

II.), pri čemu veći broj vrsta može živjeti u jednoj špilji.

Ovaj stanišni tip obuhvaća veći broj stanišnih tipova prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa:

H.1. Krške jame i špilje:

H.1.1. Kopnena krška špiljska staništa:

H.1.1.1. Polušpilje i ulazni dijelovi špilja

H1.1.3. Špilje i špiljski sustavi sa subtroglofilnim kralješnjacima

H1.2. Amfibijska krška špiljska staništa

H.1.3. Vodena krška špiljska staništa

H.1.3.2. Podzemne stajaćice

Unutar POVS‐a postoje tri speleološka objekta. Na području predmetnog zahvata nisu zabilježeni

speleološki objekti koji bi pripadali ovom stanišnom tipu.

10. Submediteranske šume pitomog kestena Castanea sativa (NATURA šifra 9260)

Šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena razvija se na visini od 250‐550 m, a ponekad i više. Šuma se

uglavnom razvija na toplijim lokalitetima, platoima ili blažim padinama koje omogućuju dublje naslage

tla u kojima se kestenov korijen razgranjuje i do 1 m dubine. U kontinentalnoj Hrvatskoj zajednice se


razvijaju na distričnom kambisolu i luvisolu, dok u submediteranskom području dolaze na ilimeriziranoj

crvenici i luvisolu iz crvenice.

Zajednica se raspoznaje po vrstama Castanea sativa i Quercus petrea u sloju drveća, dok sloj grmlja i

niskog raslinja izgrađuju Chamaecytisus supinus, Fraxinus ornus, Sorbus torminalis, Lembotropis

nigricans, Genista germanica, Hieracium murorum, Serratula tinctoria.

Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 25,59 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju C (<2%



11. Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) (NATURA šifra 9340)

Ovaj stanišni tip obuhvaća mediteranske vazdazelene šume u kojima dominira hrast crnika (česmina)

(Quercus ilex). Rijetko je razvijen kao visoka šuma, već je uglavnom manje ili više degradiran do gustih

makija.

Ovaj stanišni tip zauzima ukupno 3599,77 ha ukupne površine POVS‐a, a ulazi u kategoriju B (2‐15%

ukupne površine ovog stanišnog tipa na razini Hrvatske). Na predmetnom području zahvata ne postoje


3.2.3. Opis ciljeva očuvanja – ptica u POP području

Alcedo atthis(Vodomar Natura, šifra A229)

Vodomar je rasprostranjen u Europi, sjevernoj Africi i Aziji, jugoistočno do Nove Gvineje i Melanezije. Gnijezdi se na golim obalama uz rijeke i potoke te u odronima zemlje koji mogu biti i do 250 m udaljeni od vode. Izvan sezone gniježđenja čest je i uz morske obale, na ušćima rijeka, jezerima i lokvama. Hrani se sitnom ribom koju vreba najčešće s niske grane ili većeg kamena. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica, preletnica i zimovalica. Gnijezdeća populacija procijenjena je na 700 do 1 000 parova.Na području Kvarnerskih otoka pisutan je kao preletnica i zimovalica i drži se obalnog pojasa, sporadično se zadržava na većim lokvama na Cresu (Mikulić, vl. op.)..

U POP Kvarnerski otoci je zimujuća populacija cilj očuvanja.

Alectoris graeca (Jarebica kamenjarka, Natura šifra A109)

Stanovnik je suhih, otvorenih i često brdovitih područja u južnoj Europi. U Hrvatskoj nastanjuje kao gnjezdarica stanarica priobalje od razine mora do najviših planina. Dolazi na strmim padinama, nužno s obiljem kamenja i stijenja, prvenstveno na južnim padinama s mozaikom travnatog i grmovitog raslinja. Gnijezdo pravi na tlu, najčešće zaklonjeno kamenjem i korijenjem. Uspije ponekad imati i dva legla godišnje, u razdoblju od travnja do lipnja. Prema Zakonu o lovstvu (NN 41/16) vrsta je lovna pernata divljač.

Populacija Kvarnerskih otoka procijenjuje se na 400 ‐ 800 parova ove vrste. Na području Cresa postoji populacija jarebice kamenjarke. Prema središnjoj lovnoj evidenciji, za lovište Batajna Hraste (vl. Vladimir Tkalčić) postoji matični fond od 20 jedinki (za razdoblje od 1. travnja 2006. do 20. ožujka 2007.). Polj. zadruga Cres broji matični fond od 24 jedinki (za razdoblje od 1. travnja 2006. do 20. ožujka 2007.).

Anthus campestris (Primorska trepteljka, Natura šifra A255)


Gnjezdarica selica otvorenih, suhih, kamenitih i pješčanih zemljišta s rijetkim raslinjem, u južnoj Europi ponekad na golim planinskim vrijesištima.

Hrvatska populacija ove vrste je procijenjena na 17.000 ‐ 23.000 parova, a populacija u POP Kvarnerski otoci na 1.000 ‐ 2.000 parova. Na Cresu nastanjuje područje golih kamenjarskih pašnjaka (Mikulić, vlastita opažanja).

Aquila chrysaetos (Suri orao Natura, šifra A091)

Suri orao nastanjuje planinska staništa, otvorene predjele, kamenjarske pašnjake i stjenovita područja. Gnijezdi na klisurama, velikim stjenjacima, na kamenim policama, unutar rupa ili potkapina. Nije specijaliziran u ishrani, tako da ima širok spektar plijena. Hrani se uglavnom sisavcima, gmazovima (kornjačama) i drugim pticama. Teritorij u veličini varira od 30 ‐ 300 km2. Gnijezdo gradi na stijenama (ponekad na drveću) od grana. Unutar teritorija koriste nekoliko gnijezda, obnavljajući i nadograđujući ih iz godine u godinu. Rasprostranjen je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Gnjezdarica je priobalne i gorske Hrvatske. Područje zahvata nalazi se na rubu dvaju teritorija surog orla (terotiroj Merag, teritorij Lubenice). Rubna područja koriste juvenilne ili nesparene subadultne jedinke.

U Hrvatskoj je poznato 34 teritorij surog orla, a u POP Kvarnerski otoci ima njih 5, od koji se 2 nalaze na otoku Cresu (Mikulić i sur. 2014).

Botaurus stellaris (Bukavac, Natura šifra A021)

Rasprostranjen je u Euroaziji i Africi. U Hrvatskoj je rijetka i malobrojna gnjezdarica. Živi u gustoj i visokoj močvarnoj vegetaciji, posebno u prostranim tršćacima. U većem dijelu Europe gniježđenje traje od ožujka do lipnja nakon čega započinje poslijegnijezdeća disperzija. Europske populacije su djelomične selice, a u područjima u kojima se voda ne zamrzava redovito i prezimljavaju. Sjeverne i istočne populacije sele se od rujna do prosinca u širokom pojasu prema jugu i jugozapadu sve do pod saharske Afrike. Pretežito se hrane ribom, vodozemcima i kukcima. Ukupna populacija ove vrste u Hrvatskoj procijenjena je na svega oko 40 ‐ 70 pjevajućih mužjaka, a najbrojnija populacija obitava uz donji tok Neretve. Naše su gnjezdarice (pogotovo priobalna populacija) najvjerojatnije stanarice. Vrsta je ugrožena nestajanjem močvarnih područja (tršćaka, rogozika) i propadanjem šaranskih ribnjaka.

U POP Kvarnerski otoci je preletnička populacija cilj očuvanja. Na Cresu je potencijalna preletnica koja se zadržava na močvarnim staništima.

Bubo bubo (Ušara, Natura šifra A215)

Rasprostranjena je širom Europe i Azije osim u najsjevernijim dijelovima Europe, u sjevernom Sibiru, na Kamčatki i Japanu. Stanarica je, no mlade ptice se znaju raspršiti u krugu od 100 km. U Hrvatskoj je rasprostranjena u Gorskoj Hrvatskoj i priobalju, a populacija je procijenjena na 800 – 1200 parova. Populacija Kvarnerskih otoka procijenjuje se na 60 ‐ 90 parova ove vrste. U prvoj polovici 20. stoljeća izumrla je u nizinskom dijelu Hrvatske. Nastanjuje otvorene predjele: planinske i kamenjarske pašnjake, garige, otvorena kamenita ili stjenovita područja ispresijecana otvorenim šumama ili šumarcima, vrištine te obradive površine. Gnijezda grade na rubovima litica, ulazima u spilje, u tlu na nagibima, starim gnijezdima drugih ptica ili u velikim dupljama drveća. Hrane se uglavnom sisavcima, pticama, gmazovima, vodozemcima i beskralježnjacima.

Na Cresu je ušara gnjezdarica stanarica i zauzima sva pogodna staništa.

Burhinus oedicnemus (Ćukavica, Natura šifra A133)


Rasprostranjena je u Europi, južnoj i jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Obitavaju na raznolikim otvorenim, suhim, golim ili slabo obraslim staništima: niski suhi travnjaci, kamenjarski pašnjaci, goli kamenjari, pješčare, vrištine, pješčani ili šljunkoviti otočići, sprudovi i isušene muljevite, šljunkovite ili pješčane obale rijeka, suhe poljodjelske površine, rubovi pustinja i sl. Pretežito se hrane kopnenim beskralježnjacima, najčešće kukcima i sitnim sisavcima, sitnim gušterima, vodozemcima, jajima ptica koje gnijezde na tlu. U Hrvatskoj gnijezdi na sjevernojadranskim otocima Krku, Cresu, Pagu, Srakanama te kraj Vrlike i Pule.

Populacija na Kvarnerskim otocima procijenjena je na 60‐120 parova.

Calandrella brachydactyla (Kratkoprsta ševa, Natura šifra A243)

Rasprostranjena je u južnoj Europi, sjeverozapadnoj Africi te u Aziji južmo od Rusije i Mongolije. Obitava u niskim područjima sa pijeskom ili kamenom, stepama ili poljima oskudnim vegetacijom, a gnijezda gradi na tlu. Hrani se sjemenkama i kukcima. Brojnost vrste je u padu, pogotovo u Europi.

Na Kvarnerskim otocima nalazi se 15% ukupne hrvatske populacije ove vrste (30 ‐ 100 parova).

Caprimulgus europaeus (Leganj, Natura šifra A224)

Leganj je rasprostranjen od Irske pa sve do istočne Rusije. Gnijezdeći areal mu se prostire od Skandinavije i Sibira do sjeverne Afrike. Gnijezdi se od kraja svibnja do kolovoza u otvorenim šumama, šumskim čistinama, mladim plantažama, šikarama i vrištinama. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare. Seli se noću, pojedinačno ili u malim jatima, u širokom pojasu preko Sredozemlja i Sahare. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica i preletnica, osobito u priobalju. Prisutan je od travnja do rujna, rjeđe i u listopadu. Nastanjuje raznolika staništa kao što su maslinici, šume, mediteranska šikare, preferira otvorena, blago pošumljena područja i livade dok guste šume i planinska područja izbjegava.

Populacija Kvarnerskih otoka procjenjuje se na 400 ‐ 700 parova ove vrste. Na Cresu je leganj gnjezdarica selica na području zahvata.

Circaetus gallicus(Zmijar, Natura šifra A080)

Rasprostranjen je u južnoj i istočnoj Europi, sjeveroistočnoj Africi, na Bliskom istoku te u zapadnoj i središnjoj Aziji. Selica je, zimuje u zemljama Sahela, a samo mali broj ptica ostaje u južnoj Europi i sjevernoj Africi. U Hrvatskoj je gnijezdarica selica cijele priobalne Hrvatske. Procjena ukupne gnijezdeće populacije je na 110 do 140 parova. U 19. stoljeću bio je raširen i na panonskim dijelovima zemlje, no zbog lova i uništavanja staništa je posve istrijebljen. Najprikladnije stanište su mu suha, sunčana, otvorena, kamenita, stjenovita ili pjeskovita područja, ispresjecana šumama, makijom ili garigom. Gnijezdo grade na vrhu niskoga drveća, a pretežito se hrane gmazovima, osobito zmijama. Ponekad love i vodozemce, ptice, sitne sisavce i kukce.

Procijenjena populacije na Kvarnerskim otocima je 12‐15 parova, a na dio jednog teritorija obuhaća područje zahvata.

Circus cyaneus (Eja strnjarica, Natura šifra A082)

Iako su prisutne na svim kontinentima osim Australije i Antartike, u Europi gnijezde u njenim zapadnim dijelovima (gdje su stanarice), Skandinaviji i sjeveroistoku. Zimu provode u sjevernoj Africi i tropskim predjelima Azije. U Hrvatskoj su isključivo preletnice i zimovalice, a brojnost zimujućih jedinki kreće se


do oko 1000. Najčešće obitavaju na otvorenim staništima kao što su polja, stepe, livade, močvare i na poljoprivrednim površinama. U Hrvatskoj je redovita preletnica i zimovalica, boravi od rujna do travnja.

Populacija Kvarnerskih otoka procjenjuje se na 50 ‐ 70 zimujućih jedinki ove vrste.

Drycopos martius(Crna žuna, Natura šifra A236)

Naseljava veći dio Europe te sjevernu i srednju Aziju, sve do Kamčatke i sjevernih dijelova Japana. Obitava u starijim crnogoričnim i bjelogoričnim šumama. Hrani se mravima i drugim insektima, posebno larvama koje se nalaze ispod kore drveta.

Populacija Kvarnerskih otoka procijenjuje se na samo 1 ‐ 2 para ove vrste.

Egretta garzetta (Mala bijela čaplja, Natura šifra A026)

Gnjezdarica je u Europi, Aziji, Australiji i Africi. Selica je, zimuje u Africi. U Hrvatskoj gnijezdi samo na nekoliko lokaliteta u nizinama. Populacija koja se gnijezdila u priobalnoj Hrvatskoj izumrla je krajem 20. st. Obitava po plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, sporo tekućim rijekama, ribnjacima, ušćima. Češće nego druge čaplje može se naći u slanim obalnim plićacima. Gnijezda grade na grmlju, u trsci ili rogozu i na drveću čak do 20 m visine. Zimuje u raznolikim slatkovodnim, bočatim ili morskim staništima: močvarama, ušćima rijeka, kanalima, poplavljenim poljima i sl. Ukupna gnijezdeća populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 180 ‐ 500 parova. Hrane se pretežito sitnom ribom i vodozemcima, kukcima, račićima, gmazovima, puževima i sitnim sisavcima.

U POP Kvarnerski otoci preletnička populacija je cilj očuvanja.

Emberiza hortulana(Vrtna strnadica, Natura šifra A379)

Gnjezdarica selica je priobalne Hrvatske gdje se gnijezdi pretežito na planinskim padinama Velebita, Primorja, Učke i Dinare te sporadično na Biokovu i na Snježnici. Za otok Cres postoji povijestni nalazi ove vrste za najviša brda Cresa (Sis kod Križića – Rucner 1998). Recentno ova vrsta nije portvrđena za otok Cres.

U POP Kvarnerski otoci je potencijalna gnjezdarica s 0‐5 parova.

Falco biarmicus (Krški sokol, Natura šifra A101)

Krški sokol je izuzetno rijetka gnjezdarica Hrvatske s procijenjenih 1‐4 gnijezdećih para.

Na području Kvarnerskih otoka zabilježen je kod Lubenica i na Prviću (Tutiš 2013.) Gniježđenje nije utvrđeno.

Falco columbarius (Mali sokol, Natura šifra A098)

Rasprostranjen je cirkumpolarno. Selica je, zimuje u srednjoj i južnoj Europi i u manjem broju u sjevernoj Africi. U Hrvatskoj je malobrojna preletnica i zimovalica i to na područjima na kojima se u većem broju zadržavaju sitne pjevice. Pretežito se hrane sitnim pticama. U priobalju zimuje na prostranim poljima s poljodjelskim površinama. Ukupna zimujuća populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 50 do 100 ptica, a zimjuća populacija Kvarnerskih otoka procijenjuje se na samo 2 ‐ 3 jedinke.

Falco eleonorae (Eleonorin sokol, Natura šifra A100)


Gnijezdi se na Mediteranu, a zimuje na Madgaskaru. U Hrvatskoj se gnijezdi na pučinskim otocima srednjeg i južnog Jadrana s procijenjenih 65‐100 parova. Redovito se prije sezone gniježđenja viđa duž cijelu obalu.

Postoji sumnja na manju gnijezdeću koloniju Eleonorinih sokolova na području Kvarnerskih otoka, međutim gniježđenje nije dosad utvrđeno.

Falco naumanni (Bjelonokta vjetruša, Natura šifra A095)

Gnijezdi se u sjevernoj Africi, južnoj i istočnoj Europi, i u Aziji do sjeverne Kine. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare. U drugoj polovici 20. st. brojnost joj je gotovo posvuda drastično pala te je u Mađarskoj i Sloveniji izumrla. U Hrvatskoj je izumrla u drugoj polovici 20. st. ali kao gnjezdarica ponovno je utvrđena tek 2010. godine na području Raba gdje je pronađena kolonija s tridesetak gnijezdećih parova (K. Mikulić). Također je malobrojna preletnica. Obitava na otvorenim i suhim predjelima, travnjacima, stepama, pustinjama i nizinskim poljodjelskim ekstenzivnim predjelima s niskim raslinjem. Pretežito se hrane kukcima, a rijetko love i male sisavce, gmazove i ptice. Love na otvorenim područjima, u malim skupinama ili jatima.

Ukupna gnijezdeća populcija u Hrvatskoj procijena je na oko 30 ‐ 35 parova i nalazi se na Kvarnerskim otocima. Jedino poznati gnjezdište u Hrvatskoj je otok Dolin. (Mikulić i sur. 2014).

Falco peregrinus (Sivi sokol, Natura šifra A103)

Kozmopolitska je vrsta, a u Hrvatskoj gnijezdi u primorskoj, gorskoj te mjestimično i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ukupnu priobalnu populaciju čini 70 do 110 parova (80 do 120 za cijelu Hrvatsku). Redovita je zimovalica te povremena preletnica. Ptice naše gnijezdeće populacije u priobalju vjerojatno su stanarice, no nema nalaza koji bi to potvrđivali. Obitavaju na različitim staništima, od otvorenih do šumovitih područja, u unutrašnjosti i uz more. Za lov su im potrebna otvorena područja koja često uključuju različita vlažna ili priobalna staništa. Za gniježđenje trebaju litice, stijene ili druge strme, nepristupačne položaje, a u dijelovima areala gnijezdi se i na stablima ili na tlu. Često se nastani u preuzetim gnijezdima drugih vrsta. Gotovoisključivosehranepticama, rijetkosisavcima, vodozemcima, gušterimaikukcima.

Brojnost na području Kvarnerskih otoka procjenjuje se na 10‐14 parova.

Falco vespertinus (Crvenonoga vjetruša, Natura šifra A097)

Crvenonoga vjetruša gnijezdi se kolonijalno na drveću otvorenih predjela i šumaraka. Izbjegava pustinje, aridne zone, guste šume i visoke planine. U Europi se gnijezdi pretežito u stepskom dijelu. Zimuju u južnoj Africi prelazeći Mediteran za vrijeme jesenske i proljetne migracije. Gotovo je isključivo insektivor, mlade se ptice prehranjuju i drugim beskralješnjacima. U manjem broju lovi i ptice. Koristi gnijezda drugih vrsta, osobito porodice vrana, a ponekad se gnijezdi i na liticama. Crvenonoge vjetruše su zadružne ptice tijekom cijele godine, a za vrijeme migracijskih letova udružuju se u jata i po nekoliko stotina ptica.


Gavia arctica (Crnogrli plijenor, Natura šifra A002)

Vrsta je rasprostranjena na sjevernoj hemisferi, gnijezdi na velikim, slatkovodnim jezerima u Rusiji, Skandinaviji, Kanadi i Aljasci. Zimuje u zaklonjenim nepristupačnim obalnim područjima sjeveroistočnog Atlantika i zapadnim i istočnim obalama Pacifika. Povremeno je nalazimo na većim


rijekama i potocima. Vrsta je izričito migratorna, a parovi gnijezde izolirano, monogamni su i često se vraćaju na isto mjesto gniježđenja. Europske populacije zimi naseljavaju područja od Baltičkog mora do sjevernog Mediterana. Uglavnom se hrani mekušcima, račićima i biljem. Vrsta je za vrijeme gniježđenja ugrožena onečišćenjem i zakiseljavanjem voda na kojima obitava i uznemiravanjem zbog posjetioca. Također, u zimskom periodu, kada se pojavljuje u obalnom području, često se zaplete i ugine u ribarskim mrežama. Veliku prijetnju predstavljaju joj i vjetroturbine duž obalnog pojasa i izljevi nafte. U POP Kvarnerski otoci zimujuća populacija je cilj očuvanja.

Zimujuća populacija ove vrste na području Kvarnerskih otoka broji između 250 i 350 jedinki (12,5 % od ukupne zimujuće populacije u RH).

Gavia stellata (Crvenogrli plijenor, Natura šifra A001)

Migratorna vrsta koja za vrijeme parenja, od travnja nadalje, obitava na sjeveru Europe, a zimuje na obalama Atlantika, na Crnom moru i Sredozemlju sve do jugoistočne Kine. Gnijezdi u manjim grupama ili u parovima izoliranim na površini slatkovodnih jezera i močvara. Parovi se često ponovo vraćaju na isto mjesto gniježđenja iz godine u godinu. Izvan sezone parenja vrsta povremeno obitava u kontinentalnoj regijei no izbjegava vodene površine obrasle vegetacijom. Hrani se račićima, mekušcima, žabama, ribljom ikrom, vodenim kukcima i biljem. U POP Kvarnerski otoci zimujuća populacija je cilj očuvanja.

Zimujuća populacija ove vrste na području Kvarnerskih otoka broji između 0 i 2 jedinke.

Grus grus(Ždral, Natura šifra A127)

Vrsta je migratorna, gnijezdi na području sjeverne srednje Europe, Skandinavije, Rusije i Kine, prezimljuje u Africi gdje stiže početkom listopada. Gnijezdi na izoliranim staništima kao što cretovi, tresetišta i plitka močvarna staništa. Provi zauzimaju velike teritorije za gnijezđenje. Migrira u skupinama od nekoliko jedinki do nekoliko tisuću ptica. U potrazi za hranom leti i do 20 km te se zadržava na poljoprivrednim površinama. Hrani se korjenjem, močvarnim raslinjem, odraslim kukcima, ličinkama leptira, puževima, žabama, manjim gmazovima i sisavcima. Najveću prijetnju za opstanak ove vrste predstavlja degradacija i gubitak staništa uslijed urbanizacije, građenja brana, širenja poljoprivrednih površina, te uznemiravanja za vrijeme gniježđenja.


Gyps fulvus (Bjeloglavi sup, Natura šifra A078)

Veliki strvinar koji nastanjuje otvorena prostranstva u nizinskim i planinskim predjelima kao što su stepe, polupustinje, pašnjaci potrebuju litice s policama, potkapinama i drugim prikladnim mjestima za gradnju gnijezda. Izbjegava guste šume ili područja u kojima vegetacija sprječava traženje hrane. Odrasle su ptice pretežito stanarice, dok su mladi supovi pretežito skitalice. Nastanjuju JI i JZ područja europskog kontinenta, a više od tri četvrtine populacije nastanjuje Španjolsku gdje se gnijezdi oko 19.000 parova. Brojnost im se znatno smanjila tijekom 19. i 20. stoljeća, kako zbog lova i krivolova te uporabe pesticida u poljodjelstvu, tako i zbog nestanka tradicijskog stočarstva i trovanja zvijeri koje nanose štete u stočarstvu.

U Hrvatskoj se supovi gnijezde skoro isključivo na četiri kvarnerska otoka: Prviću, Plavniku, Krku i Cresu, povremeno se bilježe pojednična gniježđenja na Velebitu i Pagu. Tijekom dvadesetog stoljeća gnijezdili su se diljem planinskih lanaca priobalja, pa čak i u Slavoniji.


Današnja populacija se procjenjuje na 131 gnijezdećih parova (Sušić i sur. 2013), a na Cresu se nalaze dvije velike kolonije.

Hieraaetus fasciatus (Prugasti orao, Natura šifra A093)

Prugasti orao se vodi kao rijekta gnjezdarica stanarica Hrvatske čije gniježđenje dosad nije utvrđeno. Pojedine jedinke se viđaju u Dalmaciji, na Velebitu i na Kvarneru.

Ixobrychus minutus (Čapljica voljak, Natura šifra A022)

Živi u južnoj i srednjoj Europi, tokom proljetne seobe redovno stiže dalje na sjever. Zimi seli južno u Afriku i južnu Aziju. Nastanjuje gusto raslinje u močvarnim predjelima, prvenstveno velike tršćake, gdje gnijezdi u pojedinačnim parovima. Gnijezdo gradi u tršćacima, ponekad na grmlju ili nižem drveću u vodi, obično 5 – 15 metara od obale. Na Kvarnerskim otocima gnijezdi između 5 i 10 parova ove vrste te je preletnica tog područja.

U POP Kvarnerski otoci su gnijezdeća i preletnička populacija cilj očuvanja.

Lanius collurio (Rusi svračak, Natura šifra A338)

Vrsta nastanjuje Europu i zapadne dijelove Azije. Selica je, zimuje u istočnoj i južnoj Africi. Gnijezdi na otvorenom grmovitom zemljištu i čistinama. Gnijezdo gradi u grmlju, rijetko na drveću, na rubovima šuma, živicama i otvorenim područjima s raštrkanim visokim grmljem. Gnijezdi se jednom godišnje, od svibnja do srpnja. Hrani se uglavnom većim kukcima, osobito kornjašima i drugim beskralješnjacima, katkad i malim sisavcima, pticama i gmazovima. U Hrvatskoj nije ugrožena vrsta, ali u većem dijelu Europe brojnost joj se smanjuje. Hrvatska populacija je procijenjena na 300.000 do 500.000 parova. Dugoročno, zarastanje i pošumljavanje travnjaka smanjuje potencijalno stanište ove vrste koju već u bliskoj budućnosti vjerojatno očekuje pad brojnosti.

Na području Kvarnerskih otoka gnijezdi između 6000 i 8000 parova ove vrste.Rusi svračak tijekom terenskih istraživanja nije zabilježen na području zahvata zbog moguće uznapredovale sukcesije. Zabilježena je srodna vrsta Crvenoglavi svračak (Lanius senator) što upućuje na to da su ekološki uvjeti povoljnije za ovu vrstu nego za rusog svračka.

Lanius minor (Sivi svračak, Natura šifra A339)

Gnijezdi u južnoj i središnjoj Europi i zapadnoj Aziji. Selica je, zimuje u južnoj Africi gdje odlazi početkom jeseni. Vrsta preferira otvorena suha nizinska područja, rubove poljoprivrednih površina, no nalazimo je i u šumskim staništima. Hrani se većim kukcima, najčešće leptirima i skakavcima. Svjetska populacija ima, procjenjuje se, između 2,5 i 9 milijuna jedinki. U većem dijelu Europe brojnost joj se smanjuje, smatra se da za sada postoji 3 do 5 tisuća gnijezdećih parova. Najveću opasnost za ovu vrstu predstavljaju duga degradacija staništa i prenamjena zemljišta u veće poljoprivredne površine.

Na području Kvarnerskih otoka gnijezdi između 10 i 20 parova sivog svračka.

Lullula arborea (Ševa krunica, Natura šifra A246)

Vrsta gnijezdi u gotovo čitavoj Europi, na Bliskom Istoku, istočnoj Aziji i dijelovima sjeverne Afrike. Istočne populacije su migratorne dok su zapadne pretežito rezidentne. Većinom se hrani sjemenkama i kukcima. Preferira otvorena staništa mjestimično obrasla vegetacijom. Gnijezdi se i na staništima s većim udjelom drveća i grmlja, a veličina teritorija i gustoća parova jako varira ovisno o staništu. U urbanim područjima je rjeđe nalazimo. Brojnost europskih populacija je u padu i njihov aral se smanjio


u zadnjih par godina. Najveću prijetnju za ovu vrstu predstavlja gubitak staništa zbog razvoja inteznivirane poljoprivrede.

Hrvatska populacija ove vrste je procijenjena na 10.000‐13.000 parova, dok na području Kvarnerskih otoka gnijezdi između 400 i 700 parova.

Pernis apivorus(Škanjac osaš, Natura šifra A072)

Raširen je u umjerenom pojasu od Mediterana do sjevernih obratnica. Usko vezan uz prisustvo opnokrilaca. Preferira nizine iako je zabilježen i na visinama i do 1.500 metara nad morem. Nastanjuje šumske predjele, uglavnom mješovite šume, dobar dio vremena provodi na tlu iako je u sposobnosti i letjeti kroz krošnje šuma. Gnijezda gradi na drveću, na visini do 20 metra nad zemljom, a zna i upotrijebiti stara gnijezda škanjca, vrana i drugih grabljivica. Migratorna je vrsta koja zimuje u Africi južno od Sahare, a tijekom ljeta se vraća u Europu i Aziju. U Hrvatskoj je najbrojniji u šumskom području. Sveukupna populacija se procjenjuje na 150 do 200 parova. Za vrijeme selidbe zabilježen je veći broj ptica u preletu nad srednjom Dalmacijom i pripadajućih otoka, pojedinačno ili u jatimo do 200 ptica. Škanjac osaš je gnjezdarica na Kvarnerskim otocima (Cres, Krk) te je preletnica cijelog područja.

U POP Kvarnerski otoci su gnijezdeća i preletnička populacija cilj očuvanja.

Phalacrocorax aristotelis desmarestii (Morski vranac, Natura šifra A392)

Rasprostranjen je u Sredozemlju od Španjolske do Turske i Crnog mora. Najčešće se gnijezdi u kolonijama koje se nalaze na malim otočićima i hridima bez kopnenih grabežljivaca. Morski vranac se gnijezdi po cijelom Jadranu, a najbrojniji je u istarskom akvatoriju te u zadarskom arhipelagu. Gnijezdo od granja gradi na liticama, među škrapama ili na tlu u gustom grmlju. Hrane se isključivo ribom. Brojnost hrvatske populacije procijenjena je na oko 1500‐1800 parova.

Populaciju Kvarnerskih otoka čini oko 350‐400 parova što je oko 22% od ukupne populacije na području Republike Hrvatske.

Porzana parva (Siva štijoka,Natura šifra A120)

Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Gnjezdarica selica je. Gnijezdi uglavnom u istočnoj polovini Europe, rijetko doskita na sjever i zapad. Živi u tršćanim močvarama i ribnjacima. U Hrvatskoj se gnijezdi u panonskom dijelu i priobalju. Izbjegava mjesta podložna uznemiravanju i gnijezde u visokom, gustom močvarnom bilju (tršćaci, rogozici, visoki šaševi) do kojeg se može doći samo plivajući. Premda nema dovoljno podataka, u Hrvatskoj je najvjerojatnije ugrožena gnjezdarica s populacijom od 80 do 250 parova.

Siva štijoka je preletnica Kvarnerskih otoka.

Porzana porzana (Riđa štijoka,Natura šifra A119)

Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Pretežito je gnjezdarica selica, zimuje u istočnoj i jugoistočnoj Africi. Neke ptice prezimljuju i u Europi, uglavnom južnoj, ali i uz Sjeverno more. Gnjezdarica je panonske Hrvatske i priobalja, ali su rasprostranjenost i brojnost zbog njezine skrovitosti nedovoljno poznati. Za selidbe je znatno rasprostranjenija, prisutna je duž cijelog priobalja i u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, od Pokupskog bazena do Podunavlja. Gnijezdi se po veoma plitkim slatkovodnim staništima, s bogatim niskim biljnim pokrovom, npr. na plitkim dijelovima prostranih močvara ili na poplavljenim livadama.


Izbjegavaju veće površine otvorene vode i suha područja, kao i područja s većim promjenama vodostaja.

Riđa štijoka je preletnica Kvarnerskih otoka.

Rallus aquaticus (Kokošica, Natura šifra A118)

Rasprostranjena u Europi, Aziji i sjevernoj Africi. Sjeverne i istočne populacije su migratorne, no u toplijim dijelovima areala ova vrsta je sedentarna. U Hrvatskoj je gnjezdarica, no brojnija je na zimovanju. Naseljava močvarna staništa bogata vegetacijom, najčešće stajaćice i spore tekućice muljevita dna. Gnijezdi u slatkovodnim i slanim močvarama a hrani se uz rub gustog raslinja u plitkoj vodi.

Kokošica je zimovalica i preletnica Kvarnerskih otoka.

Sterna albifrons (Mala čigra, Natura šifra A195)

Rasprostranjena je u Europi, Aziji, Africi i Australiji. Opisano je šest podvrsta, od kojih je nominalna rasprostranjena u Europi i Aziji, zapadno do Nepala, i na području zapadnog Indijskog oceana. U Europi joj je areal diskontinuiran, gnijezdi se mjestimično uz neke veće rijeke i uz dijelove priobalja, od Sjevernog mora do Sredozemlja. Gnjezdarica selica je, zimuje u zapadnoj i, vjerojatno, južnoj Africi. Obitava uz morske obale i po većim rijekama, jezerima, šljunčarama i akumulacijama, s pješčanim i šljunkovitim otocima i sprudovima. Gnijezdi se kolonijalno i monogamna je. U Hrvatskoj je malobrojna gnjezdarica panonske Hrvatske i priobalja. U priobalju je poznato pet kolonija s po pet do desetak parova na otočićima sjevernoga dijela zadarskog otočja. Ukupnu hrvatsku populaciju danas čini 40 – 75 parova.

Na području Kvarnerskih otoka procjenjuje se da gnijezdi između 5 i 8 parova što je 20% od ukupne gnijezdeće populacije ove vrste u RH.

Sterna hirundo (Crvenokljuna čigra, Natura šifra A193)

Rasprostranjena je u sjevernoj Americi, Europi, sjevernoj Aziji, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Gotovo se uvijek pojavljuje u velikim kolonijama, gnijezdi na morskim obalama ali i na obalama većih jezera. Zimuje u južnim dijelovima Afrike i južne Amerike, a zabilježena je i u Australiji. Obitava u raznolikim staništima, kao što su obalna i kopnena područja do 4000 m.n.m., pješčane plaže, vegetacijom obrasli otoci u estuarijima rijeka, slane močvare, travnate površine na vrhu klifova, obale rijeka i jezera.

Procjenjuje se da između 42 i 50 parova ove vrste gnijezdi na području Kvarnerskih otoka što čini 11% od ukupne gnijezdeće populacije ove vrste u RH.

Lymnocryptes minimus (Mala šljuka, Natura šifra ‐)

Gnijezdi se od sjeverne Skandinavije do istočnog Sibira. U malom se broju gnijezdi i na jugu Švedske i u zemljama oko Baltičkoga mora. Selice je, europske populacije zimuju u zapadnoj Europi, na Sredozemlju i u Africi. Gnijezdi se po vodom natopljenim cretovima, vlažnim livadama te na močvarama u tundri i tajgi. Za selidbe i zimovanja borave po muljevitim rubovima lokava, obalama potoka, rijeka i jezera, močvarama, cretovima, poplavnim površinama, taložnicama, vlažnim livadama, močvarnim slanušama i sl. U Hrvatskoj je malobrojna zimovalica. Zimuje u priobalju, a veoma rijetko i u panonskoj Hrvatskoj. U Hrvatskoj najvjerojatnije zimuje manje od 250 ptica pa je zbog predostrožnosti zimujuća populacija male šljuke kategorizirana kao osjetljiva.


Slika 18 Zabilježene ciljne vrste ptica na/uz područje zahvata


Grupiranje ptica

POP Kvarnerski otoci ukupno ima 41 populaciju raspodjeljenu na 38 vrsta ptica kao cilj očuvanja. To je razmjerno visok broj vrsta koji obuhvaća raznolike ekološke (npr. morske ptice, ptice travnjaka i pašnjaka) i funkcionalne skupine (npr. grabljivice) (Tablica 10). Kako se područje zahvata nalazi u unutrašnjosti otoka Cresa, grupirali smo ptice u odnosu na predviđeni utjecaj solarne elektrane na vrste uzimajući u obzir postojeće stanje staništa, prisutnost vrste na području zahvat i ekologiju vrsta.

Tablica 10 Grupiranje ptica po ekološkim značajkama

Br. Skupina ptica ‐ vrste Opis skupine Predviđeni utjecaji I Dryocopus martius, Emberiza hortulana,

Lanius minor, Circus cyaneus, Falco biarmicus, Falco columbarius, Falco eleonorae, Falco naumanni, Falco peregrinus, Falco vespertinus, Hieraaetus fasciatus, Phalacrocorax aristotelis desmarestii, Sterna albifrons, Sterna hirundo, Sterna sandvicensis

Ova je vrlo heterogena skupina i sastoji se od grabljivica, ptica vezanih prvenstveno uz morski okoliš, vrste koje su prisutne samo u preletu ili su veoma rijetke u POP Kvarnerski otoci te lokalizirane na drugim područjima.

Za ovu skupinu se smatra da će SE Orlec imati neutralan utjecaj. Za ove skupine se ne predviđa ni zaposjedanje ni fragmentacija staništa, niti rizik od kolizije sa solarnim panelima.

II Aquila chrysaetos, Bubo bubo Circaetus gallicus, Gyps fulvus Pernis apivorus

Ove su vrste grabljivice koje imaju upostvaljene teritorije na području Cresa te dio njihovih teritorija potencijalno zalazi na područje zahvata.

Za ovu skupinu se smatra da će biti negativni utjecaj koji nije značajan zbog zaposjedanja i fragmentacija staništa te zbog unošenja nemira tijekom izvođenja radova.

III Gavia arctica, Gavia stellata, Porzana parva, Porzana porzana, Rallus aquaticus, Lymnocryptes minimus, Alcedo atthis, Botaurus stellaris, Egretta garzetta, Ixobrychus minutus, Grus grus

Ove su vrste svojom ekologijom vezana uz vodu (more, močvare, jezera), migratorne su te ih privlače vodena tijela.

Za ovu skupinu se smatra da će biti negativni utjecaj koji nije značajan zbog mogućnost kolizije sa solarnim panelima zbog „efekta jezera“ – dakle ptice percepiraju panele kao vodeno tijelo

IV Alectoris graeca, Anthus campestris, Burhinus oedicnemus, Calandrella brachydactyla, Lanius collurio, Lullula arborea

Ove su vrste vezane uz otvorena staništa i gnjezdarice su otoka Cresa, iako nisu zabilježene na području zahvata.

Za ovu skupinu se smatra da će prevladati značajno pozitivno djelovanje zbog krčenja mediteranske šikare čime će se nekim vrstama omogućiti gniježđenje na području zahvata.

V Caprimulgus europaeus Jedina ciljana vrsta očuvanja na području zahvata kojoj u potpunosti odgovaraju uvjeti staništa. Postoje 3 uspostavljena teritorija legnja na području zahvata.

Za ovu vrstu se smatra da će biti negativni utjecaj koji nije značajan zbog uklanjanja vegetacija te zaposjedanja i fragmentacija staništa te zbog unošenja nemira prilikom tijekom izvođenja radova. Međutim uz mjere ublažavanja može se isključiti značajan negativan utjecaj na vijabilnost populacije.


Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu U ovom se poglavlju opisuju svojstva utjecaja i njihove posljedice na ciljeve očuvanja u područjima ekološke mreže značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001358 Otok Cres i području očuvanja značajnom za ptice (POP) HR1000033 Kvarnerski otoci tijekom i nakon izgradnje SE Orlec Trinket ‐ Istok. Utjecaji će se zasebno razmatrati za ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže za aktivnosti do kojih će doći tijekom radova izgradnje, potencijalne utjecaje do kojih bi moglo doći tijekom rada SE, kao i u slučaju akcidentnih situacija. Također će biti razmatrani kumulativni utjecaji, imajući u vidu planiranu izgradnju SE Orlec Trinket ‐ Zapad, na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

4.1. Mogući pojedinačni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

4.1.1. Utjecaji zahvata tijekom izgradnje (Direktiva o staništima)

Očekivani mogući utjecaji zahvata na pojedinačne ciljeve očuvanja ekološke mreže tijekom izgradnje opisani su za svako područje ekološke mreže zasebno. Opisan je značaj utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže, odnosno posljedice pojedinog utjecaja na ciljeve očuvanja na području dosega utjecaja.

Potencijalni utjecaji tijekom izgradnje na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže HR2001358 Otok Cres, u osnovi se mogu podjeliti na:

Uklanjanje vegetacije i zaposjedanje staništa

Fragmentacija staništa

Unošenje nemira u stanište (buka, vibracije, prisutstvo ljudi, mehanizacija)

Akcidentalne situacije

4.1.1.1. Uklanjanje vegetacije i zaposjedanje staništa

Izgradnjom SE Orlec Trinket ‐ Istok te potrebne prateće infrastrukture na dijelu područja ekološke mreže HR2001358 Otok Cres, trajno će doći do gubitka površina stanišnog tipa Istočno submediteranski suhi travnjaci (62A0) koji su u najvećoj mjeri zastupljeni u sukcesiji (zaraštenosti) sa šmrikom (Juniperus oxycedrus). Dominacija šmrike upućuje na prirodni sukcesivni stadij travnjaka, odnosno zaraštanje zbog odsustva tradicionalnog načina održavanja. Priprema terena zahtjeva uklanjanje vegetacije te uklanjanje površinskog sloja tla što će dovesti do gubitka površina pod postojećim vegetacijskim tipom. Predviđeni radni pojas obuhvaća površinu nešto manju od 21ha gdje će doći do uklanjanja i gubitka sadašnjeg tipa vegetacije (sukcesijski stadij pod šmrikom) kao i promjene strukture korištenja staništa, čime će ovaj prijelazni sukcesijski stanišni tip biti pod izravnim negativnim utjecajem. Tijekom pripreme i postavljanja solarnih panela doći će do izravnog utjecaja na vegetaciju i biljne svojte zbog zauzimanja staništa potrebnog za postavljanje modula. S obzirom da su na lokaciji prisutni travnjaci u visokom stupnju prirodne sukcesije u grmolike vrste, prvenstveno šmriku, na mjestima postavljanja potrebnih elemenata solarne elektrane će doći do trajnog gubitka postojeće, grmolike vegetacije te će se postupno uspostaviti otvoreni, travnjački tip vegetacije. Samom činjenicom da će doći do promjene u vegetacijskom pokrovu, dolazi do trenutačne promjene u bioraznolikosti. No potrebno je naglasiti da je u Prostornom planu uređenja Grada Cresa istaknuta


važnost očuvanja pašnjačkih površina za koje je potrebno predvidjeti režim košnje, raskrčivanja i očuvanja od prirodne sukcesije. Uklanjanje postojeće grmolike vegetacije na području zahvata može pozitivno utjecati na povratak izvornih krških pašnjaka. S obzirom da je za prirodno održavanje ovog tipa pašnjaka neophodna ispaša ovcama, te uzimajući u obzir da je ovcama potreban zaklon i sjena za vrijeme ispaše koje fotonaponski moduli mogu pružiti, izgradnja SE može pozitivno djelovati na povratak ugroženog prirodnog stanišnog tipa. Gledajući u širem kontekstu ukupnu zastupljenost stanišnog tipa 62A0 na području cijele ekološke mreže HR2001358 Otok Cres, možemo zaključiti da većih negativnih utjecaja za cjelovitost očuvanja ovog stanišnog tipa neće biti. Terenskim uvidom je utvrđeno dobro stanje postojećih pristupnih puteva, tako da će se isključivo oni koristiti za pristup lokaciji kako bi se što više sačuvala cjelovitost područja ekološke mreže. Pod direktnim utjecajem će biti cilj očuvanja područja HR2001358 Otok Cres, jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum) koja je terenskim istraživanjem uočena na samoj predviđenoj lokaciji SE Orlec Trinket ‐ Istok.

4.1.1.2. Fragmentacija staništa

Samom izgradnjom SE na području ekološke mreže dolazi do promjene dijela postojećeg staništa, što može predstavljati barijeru te podjelu postojećeg staništa na dva ili više dijela. Prilikom procjene svakako treba imati na umu da ukoliko dođe do fragmentacije staništa, često preostali dio staništa koji je preostao netaknut postaje nepovoljan.

Predviđena površina SE od 21ha izravno će utjecati na gubitak dijela staništa te promjenu strukture što može dovesti do značajnijeg negativnog utjecaja na životinjske vrste. Idejnim planom je predviđeno ograđivanje područja SE, no uz ostavljanje prolaza za životinje čime se efekt fragmentacije, odnosno izoliranosti staništa može značajno ublažiti. Uslijed rada mehanizacije kao i njenih posljedica (buka, vibracije) moguće je privremeno povećanje ovog efekta, no možemo zaključiti kako ono neće biti značajnije s obzirom na kratak vremenski period trajanja. S obzirom na veliku rasprostranjenost istog tipa staništa u široj okolici zahvata te činjenici da većinom dominira travnjačka vegetacija u visokom stupnju sukcesije, veći efekt fragmentacije nije izgledan. Gledajući vrste ciljeva očuvanja ekološke mreže HR2001358 Otok Cres, vidljivo je da je većina vrsta veoma mobilna te područje SE neće značajnije utjecati na njihov areal rasprostranjenosti.

4.1.1.3. Unošenje nemira u stanište

Narušavanje mira u staništu rezultat je prisutstva ljudi, te buke i vibracija uzrokovanih radnim strojevima i opremom tijekom izgradnje zahvata. Intenzitet utjecaja na životinjski svijet u okolici zahvata koje stvara prisutstvo ljudi, vozila i strojeva ovisi o broju ljudi te broju i tipu strojeva i opreme uključenih u pripremne i izvedbene radove.

Negativan utjecaj može se očekivati u slučaju da intenzitet buke u dužem periodu prelazi dopuštene razine buke definirane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). S obzirom da u blizini zahvata već postoji asfaltna baza, sanirano odlagalište šljunka te da je u neposrednoj blizini državna cesta, možemo zaključiti da su prisutne životinje u manjoj ili većoj mjeri već adaptirane na buku i prisutnost ljudi. Buka emitirana tijekom ovog zahvata će biti kratkotrajna te će se proizvoditi isključivo tijekom izgradnje SE Orlec Trinket ‐ Istok, što će uzrokovati udaljavanje pokretne faune od lokacije zahvata. S obzirom da su radovi privremeni i prostorno ograničeni, ne očekuje se značajan negativan utjecaj na ciljeve ekološke mreže.

Uz buku i vibracije koje se javljaju tijekom izgradnje očekuje se i povećana emisija čestica prašine i ispušnih plinova u zraku koja bi mogla imati negativan utjecaj na organizme koji obitavaju u blizini te kopnena staništa suhih submediteranskih travnjaka koja se nalaze na lokaciji predviđenoj za izgradnju SE. Povećano prometovanje transportnih vozila (doprema i otprema materijala i radnika) i mehanizacije, zemljani radovi, priprema površina za izgradnju uzrokovati će emisije prašine i štetnih


plinova. Uslijed manipulacije vozilima i uporabe strojeva, tijekom izvođenja građevinskih radova, zrak na lokaciji može biti u manjoj mjeri ispunjen ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva. Trajanje emisija onečišćujućih suspendiranih čestica prašine će biti kratkotrajno i prostorno ograničeno.

4.1.1.4. Akcidentne situacije

Područje izgradnje SE Orlec Trinket ‐ Istok potencijalno je ugroženo zagađenjem uslijed oštećenja mehanizacije (ispuštanje maziva, ulja i goriva), nepropisnog odlaganja opasnih tvari, ostataka građevinskih sirovina i materijala. Akcidentne situacije moguće su u slučaju nepridržavanja odgovarajućih postupaka tijekom manipulacije sredstvima koja se koriste pri gradnji (premazi, boje, otapala, nafta, benzin, ulja, maziva i slično) što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i podzemlje. Kod nestručnog i neodgovarajućeg rukovanja s navedenim materijalima, može doći do nekontroliranog istjecanja i prolijevanja. Rizik od onečišćenja se može značajno smanjiti korištenjem ispravne mehanizacije i radnih strojeva, pridržavanjem propisanih mjera i standarda za građevinsku mehanizaciju te izvođenjem radova prema projektnoj dokumentaciji uz provođenje mjera zaštite okoliša.

Uslijed izvođenja radova na svim predviđenim lokacijama moguće je izbijanje požara koje može imati izrazito negativne utjecaje na cjelokupno područje jer se zahvat izvodi u klimazonalnom području gdje je mogućnost od pojave požara velika i izrazito opasna. No, valja naglasiti da požar, koji je inače prirodni ekološki faktor u dinamici vegetacije na Mediteranu, u kontroliranim uvjetima može pozitivno djelovati na održavanje i obnovu travnjačke vegetacije i njegove bioraznolikosti (uostalom dio travnjaka je tako i nastao i povremeno se, u kombinaciji sa ispašom i sječom grmova, tako i održavao). Tijekom izvođena zahvata sve opasne tvari te onečišćenu ambalažu nužno je odlagati sukladno zakonskim odredbama Republike Hrvatske. Kako bi se rizik od pojave akcidentne situacije sveo na minimum, nužno je izvođenje zahvata prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti. Uz poštivanje pravila struke i odgovarajućom gradilišta mogućnost pojave ovog utjecaja može se svesti na minimum.

4.1.2. Utjecaji zahvata tijekom izgradnje (Direktiva o pticama)

Očekivani mogući utjecaji zahvata na definirane skupine ptice tijekom izgradnje opisani su u Tablica 12. Opisan je značaj utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže, odnosno posljedice pojedinog utjecaja na ciljeve očuvanja na području dosega utjecaja.

Potencijalni utjecaji tijekom izgradnje na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže HR1000033 Kvarnerki otoci u osnovi se mogu podjeliti na:

Uklanjanje vegetacije

Zaposjedanje staništa i fragmentacija staništa

Kolizija sa solarnim panelima – „efekt jezera“

Unošenje nemira u stanište (buka, vibracije, prisutstvo ljudi, mehanizacija)

Akcidentne situacije


4.1.2.1. Uklanjanje vegetacije

Izgradnjom SE Orlec Trinket ‐ Istok te potrebne prateće infrastrukture na dijelu područja ekološke mreže HR1000033 Kvarnerski otoci, trajno će se ukloniti veći dio grmolike i drvenaste vegetacije na površini nešto manjoj od 21 ha. Iako uklanjanje vegetacija predstavlja značajnu izmjenu staništa, za mnoge vrste ptica je upravo takva mjera poželjna za obnovu i restauraciju staništa. Napuštanje zemljišta, odnosno napuštanje gospodarenja kamenjarskim pašnjacima, predstavlja jedan od glavnih razloga ugroženosti vrsta ptica koje su vezane uz otvorena staništa poput vrsta Burhinus oedicnemus, Anthus campestris, Calandrella brachydactyla, Lanius collurio, Alectoris graeca i Lullula arborea. Stoga uklanjane vegetacije potencijalno može pozitivno djelovati na ove vrste, usprkos činjenici da će se stanište zaposjesti solarnim panelima. Imajući na umu da će paneli biti izdignuti od tla, odnosno na stalcima, samo tlo će biti i dalje raspoloživo za gniježđenja tih vrsta. Treba napomenuti da se neće na cijeloj površini zahvata ukloniti sva drvenasta vegetacija, tako da će se stvoriti mozaik staništa povoljan za gore spomenute vrste. Predviđa se da će uklanjanje drvenaste vegetacije negativno djelovati na ciljanu vrstu leganj (Caprimulgus europaeus)jer je to vrsta koja profitira od sukcesije, pošto se gnijezdi na tlu u šikari, odnosno u manjim šumarcima. Potrebno je napomenuti kako ova vrsta za lov traži otvoreni tip staništa, te da joj staništa u kasnijim fazama sukcesije također postaju neadekvatna.

4.1.2.2. Zaposjedanje i fragmentacija staništa

Samom izgradnjom SE na području ekološke mreže dolazi do zauzimanja staništa. Taj je efekt donekle ublažen činjenicom da će solarni paneli biti postavljeni na stalcima, tako da tlo ispod ostaje „slobodno“ za hranjenje ptica i gniježđenje vrsta koje gnijezde na tlu.

Sama solarna elektrana može predstavljati barijeru za vrste koje imaju velike teritorije (suri orao, zmijar) ili veliki doseg dnevnog kretanja (bjeloglavi sup).

4.1.2.3. Kolizija sa solarnim panelima – „efekt jezera“

Postavljanje solarnih panela na površini veličine predloženog zahvata može potrajati kroz razdoblje od mjesec dana do nekoliko mjeseci, tako da će već tijekom izgradnje biti izražen ovaj utjecaj kada bude postavljen veći dio panela. Solarni paneli polariziraju svijetlost na način da daju privid vodene površine (onečišćenje polariziranom svijetlošću, Horvath i sur. 2009). Taj privid može privući veći broj kukaca koji onda opet privlače veći broj ptica ili se privlače vrste ptica koje inače slijeću, pogotovo tijekom migracije, na ili uz vodena tijela. Dio vrsta migrira u noćnim uvjetima te vrlo snažno slijeću na vodene površine, tako da može doći do fatalnih kolizija prilikom slijetanja. Nadalje, neke vrste poput crnogrlog i crvenogrlog plijenora, iako nisu zabilježene na području zahvata, mogli bi biti privučene polariziranom svijetlošću. Plijenori trebaju veliki zalet za ponovno polijetanje, tako da kada se jednom „nasukaju“ na suho, teško mogu poletjeti te su izloženi predatorima. Efekt jezera, iako utvrđen u znanstvenoj literaturi, još je uvijek relativno slabo istražen s obzirom na kvantifiricane smrtrnosti pojedinih skupina ptica (Lovich & Ennen 2011).


Narušavanje mira u staništu rezultat je prisustva ljudi, te buke i vibracija uzrokovanih radnim strojevima i opremom tijekom izgradnje zahvata. Intenzitet utjecaja na ptice u okolici zahvata koje stvara prisustvo ljudi, vozila i strojeva ovisi o broju ljudi te broju i tipu strojeva i opreme uključenih u pripremne i izvedbene radove. Tijekom izvođenje radova i stalnog kretanja ljudstva i mehanizacije, ciljane vrste ptica će potencijalno izbjegavati područje zahvata, pa će se stvoriti kratkoročna barijera zbog ponašanja ovih vrsta u vidu "izbjegavanja čovjeka".


Negativan utjecaj može se očekivati u slučaju da intenzitet buke u dužem periodu prelazi dopuštene razine buke definirane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). S obzirom da u blizini zahvata već postoji cementara, sanirano odlagalište šljunka te da je u neposrednoj blizini državna cesta, možemo pretpostaviti da su prisutne ptice u određenoj mjeri već adaptirane na buku. Buka emitirana tijekom ovog zahvata će biti kratkotrajna te će se proizvoditi isključivo tijekom izgradnje SE Orlec Trinket ‐ Istok. S obzirom da su radovi privremeni i prostorno ograničeni, ne očekuje se značajan negativan utjecaj na ciljeve ekološke mreže.

Uz buku i vibracije koje se javljaju tijekom izgradnje očekuje se i povećana emisija čestica prašine i ispušnih plinova u zraku koja bi mogla imati negativan utjecaj na ptice koje obitavaju u blizini. Povećano prometovanje transportnih vozila (doprema i otprema materijala i radnika) i mehanizacije, zemljani radovi, priprema površina za izgradnju uzrokovati će emisije prašine i štetnih plinova. Uslijed manipulacije vozilima i uporabe strojeva, tijekom izvođenja građevinskih radova, zrak na lokaciji može biti u manjoj mjeri ispunjen ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva. Trajanje emisija onečišćujućih suspendiranih čestica prašine će biti kratkotrajno i prostorno ograničeno.


Područje izgradnje SE Orlec Trinket ‐ Istok potencijalno je ugroženo zagađenjem uslijed oštećenja mehanizacije (ispuštanje maziva, ulja i goriva), nepropisnog odlaganja opasnih tvari, ostataka građevinskih sirovina i materijala, kako je opisanu u poglavlju o utjecajima za vrste i staništa. Svakako treba voditi računa o tome da ne dolazi do zagađenja vodenih tijela uslijed potencijalne pojave izvanrednih situacija, prije svega lokve u središnjom dijelu zahvata na kojoj se poje ptice.


Tablica 11 Utjecaj zahvata tijekom izgradnje na ciljeve očuvanja POVS područja "Otok Cres" (HR2001358)

UTJECAJI TIJEKOM IZGRADNJE

Ciljevi očuvanja Vjerojatni utjecaji Svojstva i

značaj utjecaja Posljedice značajnog utjecaja za stanje populacije cilja očuvanja

Ocjena utjecaja nakon

provođenja mjera

POVS područje ekološke mreže:Otok Cres (HR2001358) Vrste i stanišni tipovi

Kopneni gmazovi (četveroprugi kravosas ‐ Elaphe quaturolineata, crvenkrpica ‐ Zamenis situla, kopnena kornjača ‐ Testudo hermanni)


‐1 Predviđena površina uklanjanja i zaposjedanja Istočno submediteranskih suhih travnjaka je 21 ha. Kao jedan od glavnih uzroka pada brojnosti gmazova navodi se nestanak pogodnih

staništa. Mjere za ublažavanje utjecaja fragmentacije su propisane u poglavlju 5.1. (3., 8.).

Narušavanje mira u staništu uslijedit će tijekom izgradnje zahvata zbog prisutnosti ljudi, mehanizacije, povećanom količinom buke i vibracija uzrokovanih radnim strojevima i

opremom te emisijom čestica prašine i plinova u okolinu što će imati izravan negativan utjecaj na ponašanje vrsta koje obitavaju u okolici i na samoj lokaciji zahvata. Mjere za ublažavanje ovog

utjecaja su propisane u poglavlju 5.1. (1., 2., 5.)

Akcidentne situacije su potencijalna opasnost uslijed nestručnog i neodgovarajućeg rukovanja sredstvima koja se koriste pri gradnji i predstavljaju značajan negativan utjecaj za ciljeve očuvanja. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u

poglavlju 5.1. (6., 7.)

‐1

Fragmentacija staništa ‐1

‐1

Unošenje nemira u

stanište

‐1 ‐1

Akcidentne situacije ‐1 ‐1

Šišmiši (oštrouhi šišmiš ‐ Myothis blythii, Blazijev potkovnjak ‐ Rhinolophus blasii, južni potkovnjak ‐ Rhinolophus euryale, veliki potkovnjak ‐ Rhinolophus ferrumequinum, mali potkovnjak ‐ Rhinolophus


0 U pogledu životnih potreba ove vrste trajno uklanjanje

stanišnog tipa Istočno submediteranskih suhih travnjaka neće imati značajnijeg utjecaja.

Negativan utjecaj koji nije značajan će imati unošenje nemira u kopneno stanište na području izgradnje zahvata. Prisutnost ljudi i građevinskih vozila i mehanizacije kao i povećanje buke mogu umjereno negativno djelovati na zadržavanje populacije vrsta šišmiša na ovom POVS području. Mjere za ublažavanje ovog

0

Fragmentacija staništa 0 0

Unošenje nemira u

stanište

‐1 ‐1






provođenja mjera

hipposideros)

Akcidentne situacije ‐1

utjecaja su propisane u poglavlju 5.1. (1., 2., 5.)

Akcidentne situacije mogu potencijalno negativno utjecati na cilj očuvanja ovisno o njihovoj prirodi te razmjerima oštećenja ili zagađenja. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u

poglavlju 5.1. (6., 7.)

‐1

jadranska kozonoška – Himantoglossum adriaticum

Uklanjanje vegetacije i

zaposjedanje staništa ‐1

Cilj očuvanja je pronađen na samoj lokaciji zahvata ), gdje je

zabilježeno 8 jedinki, koje se mogu smatrati subpopulacijom

creske populacije u središnjem dijelu otoka. Trajno uklanjanje

vegetacije (prvenstveno grmolike vegetacije u čijoj polusjeni ova

vrsta ima svoj optimum), a u još većoj mjeri i uklanjanje

površinskog sloja tla, uzrokovalo bi nestanak same vrste na

lokaciji, no taj utjecaj nije značajno negativan, s obzirom da se

radi samo o dijelu veće creske populacije. Ipak, s obzirom na

manji, barem zasad poznati broj nalaza i malu brojnost na

otoku, potrebno je izvršiti mjere za ublažavanje ovog utjecaja

koje su propisane u poglavlju 5.1. (10.)

Akcidentne situacije su potencijalna opasnost uslijed nestručnog

i neodgovarajućeg rukovanja sredstvima koja se koriste pri

gradnji i predstavljaju negativan utjecaj koji nije značajan za

ciljeve očuvanja.Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane

u poglavlju 5.1. (6., 7.)

0


Unošenje nemira u

stanište 0

0


danja medonjica ‐ Euplagia quadripunctaria


zaposjedanje staništa 0 Cilj očuvanja nije nađen na lokaciji zahvata, no nije moguće u

potpunosti isključiti njenu prisutnost. Imajući na umu ekologiju 0






provođenja mjera

Fragmentacija staništa 0 vrste, zahvat ne bi trebao imati negativan utjecaj.. 0

Unošenje nemira u

stanište 0

0

Akcidentne situacije 0 0

Kornjaši (hrastova strizibuba‐Cerambyx cerdo, jelenak ‐ Lucanus cervus, četeropjegava cvilidreta ‐ Morimus funereus, mirišljavi samotar ‐ Osmoderma barnabita primorski rak ‐ Austropotamobius pallipes pužić uskoušćan – Vestigo angustior


zaposjedanje staništa 0

Sve navedene vrste kornjaša su hranidbenim navikama vezane

uz šumske ekosustave te kao takve nisu prisutne na području

zahvata te se stoga ne očekuju negativni utjecaji.

Ciljevi očuvanja (primorski rak i pužić uskoušćan) s obzirom na

stanišne potrebe ne dolaze na lokaciji zahvata te se stoga na

njih ne očekuju negativni utjecaji.

0


Unošenje nemira u

stanište 0 0


Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (62A0)


zaposjedanje staništa +1 Za potrebe formiranja gradilišta na površini od 21 ha, krčenjem

će se ukloniti vegetacija Istočnosubmediteranskih suhih

travnjaka u sukcesijskom stadiju zaraštavanja kombinaciji sa

šmrikom (Juniperus oxycedrus). Budući su travnjaci na lokaciji

zahvata značajno zarasli te su vrlo smanjene površine (ne

postoje veće kompaktne travnjačke površine, već mozaik s

grmolikom vegetacijom), uklanjanje postojeće vegetacije

+1


Unošenje nemira u

stanište ‐1 0






provođenja mjera


pozitivno će utjecati na ekološke uvjete i dinamiku travnjačke

vegetacije. Otvaranje staništa (uklanjanje grmova) omogućava

obnovu travnjaka, dok uklanjanje površinskog sloja tla taj proces

značajno usporava, iako, također omogućava suksesiju

travnjačkih vrsta na novostvorenom tlu. Zaposjedanje i

zasjenjivanje tla panelima smanjuje površinu stvarnih ili

potencijalnih travnjačkih površina na lokaciji zahvata.

Prometovanjem transportnih vozila i mehanizacije, zemljanim

radovima, i pripremom površine za izgradnju emitirat će se

velika količina prašine i štetnih plinova koji će se zrakom

prenositi na okolno područje i time indirektno negativno

utjecati na vegetaciju i prisutne vrste. Mjere za ublažavanje ovog

utjecaja su propisane u poglavlju 5.1. (4.)

Uslijed izvođenja radova na svim predviđenim lokacijama

moguće je izbijanje požara koje može imati izrazito negativne

utjecaje na cjelokupno područje jer se zahvat izvodi u

klimazonalnom području gdje je mogućnost od pojave požara

velika i izrazito opasna. Požar bi djelovao na šire područje

zahvata i izrazito negativan utjecaj zahvatio bi sva područja

ekološke mreže na otoku Cresu i njihove ciljeve

očuvanja.Gledano usko na sami cilj očuvanja, požar, kao prirodni

ekološki faktor, bi djelovao pozitivno na obnovu travnjačkih

površina. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u

poglavlju 5.1. (6., 7.)

‐1






provođenja mjera

Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)(1210) Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.) (1240) Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima (1310) Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)(1410) Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) (1420) Mediteranske povremene lokve (3170) Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom (8210) Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) Submediteranske šume pitomog kestena Castanea sativa (9260) Vazdazelene šume česmine


zaposjedanje staništa 0

Navedeni stanišni tipovi nisu prisutni na lokaciji zahvata te se

stoga ne očekuju negativni utjecaji.

0


Unošenje nemira u

stanište 0

0







provođenja mjera

(Quercus ilex) (9340)


Tablica 12 Utjecaj zahvata tijekom izgradnje na ciljeve očuvanja POP područja


Ciljevi očuvanja Vjerojatni utjecaji Svojstva i značaj

utjecaja Posljedice značajnog utjecaja za stanje populacije cilja očuvanja


provođenja mjera

POP ekološke mreže: Kvarnerski otoci (HR100033)

Vrste

I skupina ptica: (Dryocopus martius, Emberiza hortulana, Lanius minor, Circus cyaneus, Falco biarmicus, Falco columbarius, Falco eleonorae, Falco naumanni, Falco peregrinus, Falco vespertinus, Hieraaetus fasciatus, Phalacrocorax aristotelis desmarestii, Sterna albifrons, Sterna hirundo, Sterna sandvicensis)

Uklanjanje vegetacije 0

Na ovu skupinu ptica se ne predviđa utjecaj tijekom izgradnje

solarne elektrane.

0

Zaposjedanje i fragmentacija

staništa 0

0

Kolizija sa solarnim panelima 0

0

Unošenje nemira u stanište 0

0

Akcidentne situacije 0

0

II skupina ptica: (Aquila chrysaetos, Bubo bubo Circaetus gallicus, Gyps fulvus Pernis apivorus)

Uklanjanje vegetacije +1 Za ovu skupinu se smatra da će doći do negativnog utjecaja koji nije

značajan zbog zaposjedanja i fragmentacije staništa te zbog

unošenja nemira tijekom izvođenja radova. Mjere za ublažavanje

ovih utjecaja su propisane u poglavlju 5.1. (1., 2., 3., 5.)

Akcidentne situacije mogu potencijalno negativno utjecati na cilj

očuvanja ovisno o njihovoj prirodi te razmjerima oštećenja ili

zagađenja. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u

+1


staništa ‐1

‐1

Kolizija sa solarnim panelima 0

0






provođenja mjera

Unošenje nemira u stanište ‐1

poglavlju 5.1. (6., 7.) ‐1


‐1

III skupina ptica: (Gavia arctica, Gavia stellata, Porzana parva, Porzana porzana, Rallus aquaticus, Lymnocryptes minimus, Alcedo atthis, Botaurus stellaris, Egretta garzetta, Ixobrychus minutus,Grus grus)

Uklanjanje vegetacije 0

Navedene vrste nisu zabilježene na lokaciji, ali se ne može isključiti

da vrste Alcedo atthis, Porzana porzana, Porzana parva, Rallus

aquaticus, Lymnocryptes minimus, Egretta garzetta, Ixobrychus

minutus mogu koristiti lokvu u središnjem dijelu zahvata kao

odmorište u seobi te bi im radovi predstavljali određen nemir u

staništu. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja opisane su u poglavlju

5.1. (1., 2., 5.)

Ova je skupina potencijalno ugrožena kolizijom zbog „efekta

jezera“.

0


staništa 0

0

Kolizija sa solarnim panelima ‐1

‐1

Unošenje nemira u staništa ‐1

‐1


IV skupina ptica: (Alectoris graeca, Anthus campestris, Burhinus oedicnemus, Calandrella brachydactyla, Lanius collurio, Lullula arborea)

Uklanjanje vegetacije +2

Ciljne vrste očuvanja nisu zabilježeni na lokaciji, ali bi uklanjanje

vegetacije moglo pozitivno djelovati na ovu skupinu u smislu da će

novo nastalao stanište biti povoljnije za gniježđenje ovih vrsta.

+2


staništa 0

0

Kolizija sa solarnim panelima 0 0






provođenja mjera

Unošenje nemira u stanište 0 0


V skupina ptica: Caprimulgus europaeus

Uklanjanje vegetacije ‐1

Ciljna vrsta očuvanja zabilježena je na području zahvata i postoje

najmanje tri uspostavljena teritorija. Kako se leganj gnijezdi na tlu,

skrovito u šikari ili u šumarku, uklanjanje vegetacije bi predstavljalo

gubitak adekvatnih gnjezdišta. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su

propisane u poglavlju 5.1. (3., 4., 11.)

‐1


staništa ‐1

‐1

Kolizija sa solarnim panelima 0 0

Unošenje nemira u stanište ‐1 ‐1



4.1.3. Utjecaji zahvata tijekom korištenja (Direktiva o staništima)

Svojstva očekivanih mogućih utjecaja zahvata na okoliš u kojem su prisutni ciljevi očuvanja ekološke mreže nakon izgradnje opisana su u Tablica 13. Opisan je značaj i posljedice pojedinog utjecaja na ciljeve očuvanja na području dosega utjecaja nakon izgradnje SE Orlec Trinket ‐ Istok. Potencijalni utjecaji nastali tijekom korištenja SE, na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže H2001358 u osnovi se mogu podijeliti na:

Trajni gubitak i fragmentacija staništa

Unošenje nemira u stanište


4.1.3.1. Gubitak i fragmentacija staništa

Za vrijeme rada SE Orlec Trinket ‐ Istok na području ekološke mreže HR2001358 Otok Cres, doći će do gubitka nešto manje od 21 ha stanišnog tipa 62A0. Promjene tipa staništa će uzrokovati promjenu bioraznolikosti područja, no potrebno je imati na umu da sadašnji vegetacijski tip nije izvoran, već je u najvećoj mjeri sukcesivna faza travnjaka u grmoliku vegetaciju. Predviđenim rasporedom modula doći će do zauzimanja relativno velike površine, čime će doći do ometanja prirodnog osvjetljenja i drenaže oborinskih voda te promjena stanišnih prilika. Idejnim rješenjem je predviđeno postavljanje FM na način da se izbjegnu lokalna zasjenjenja od objekata i drugih panela neposredno na lokaciji te izbjegavanje postavljanja modula na mjestima gdje je zasjenjenje prisutno u duljem dijelu dana, što će smanjiti efekte zasjenjenja tla. No uzimajući u obzir da na predviđenoj lokaciji dominira degradirana šumska vegetacija te da je postotak nezasjenjenih područja i ovako malen, uz pravilan način postavljanja modula, negativni utjecaj na floru, odnosno ciljeve očuvanja se mogu svesti na prihvatljivu mjeru. Također uspostava izvorne travnjačke vegetacije, biti će omogućena ispod samih fotonaponskih modula. Promjena stanišnih uvjeta, može s obzirom na trenutni sukcesivni stadij, potencijalno imati pozitivan učinak na povećanje bioraznolikosti, ukoliko dođe do povratka izvornih krških pašnjaka.

Utjecaj fragmentacije staništa je moguć u određenoj mjeri, s obzirom da će dio površine staništa biti pod FN modulima te da je prema idejnom rješenju predviđeno ograđivanje područja oko SE. Uz predviđene mjere te ostavljajući prolaz za životinje, kao i činjenicu da se u široj okolini zahvata nalazi znatna površina istog stanišnog tipa, efekt fragmentacije ne bi trebao biti izrazit.


Tijekom rada i održavanja same SE Orlec Trinket ‐ Istok ne očekuje se značajan utjecaj na područje ekološke mreže. Sam rad sunčane elektrane s obzirom na tehničke karakteristike ne uključuje izgaranje goriva te emisije bilo kakvih plinova. Potencijalno uznemiravanje ciljeva očuvanja, odnosno faune je moguće samo tijekom redovitog održavanja sustava SE, no ono će biti kratkotrajno te privremenog karaktera. Sama solarna elektrana s obzirom na karakteristike rada nije izvor buke, vibracija niti emisija bilo kakvih tvari te se zbog toga ne očekuje negativni utjecaj na ciljeve očuvanja, kao niti na očuvanje cjelovitosti ekološke mreže.


Nepredviđene situacije su moguće za vrijeme održavanja rada SE prilikom čega može doći do nekontroliranog istjecanja i prolijevanja strojnih ulja i tekućih pogonskih sredstava tijekom korištenja mehanizacije, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i podzemlje. Rizik od onečišćenja se


može značajno smanjiti korištenjem ispravne mehanizacije i radnih strojeva, pridržavanjem propisanih mjera i standarda za građevinsku mehanizaciju te izvođenjem radova prema projektnoj dokumentaciji uz provođenje mjera zaštite okoliša. Kako bi se rizik od pojave izvanredne situacije sveo na minimum, nužno je izvođenje zahvata prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti. Uz poštivanje pravila struke i odgovarajućom gradilišta mogućnost pojave ovog utjecaja može se svesti na minimum. Imajući u vidu klimazolnalno područje lokacije, nije u potpunosti moguće isključiti mogućnost požara, no potrebno je napomenuti da je mogućnost prirodnog požara tijekom korištenja mala, s obzirom da će SE biti opremljena sustavom zaštite od udara munje.

Također, potrebno je navesti da se u proizvodnji fotonaponskih ćelija koriste određeni toksični metali (npr kadmij, selen, arsen) koji u izvanrednim situacijama mogu negativno djelovati na vrste i staništa ekološke mreže. Međutim, s obzirom da se ovi elementi nalaze u minimalnim količinama kao primjese te da će se fotonaponske ćelije proizvesti od kristaličnog silicija kojeg karakterizira visoka temperaturna i vremenska stabilnost, curenje ovih teških metala je malo vjerojatno.

4.1.4. Utjecaji zahvata tijekom korištenja (Direktiva o pticama)

Svojstva očekivanih mogućih utjecaja zahvata na okoliš u kojem su prisutni ciljevi očuvanja ekološke mreže nakon izgradnje opisana su u Tablici 13. Opisan je značaj i posljedice pojedinog utjecaja na ciljeve očuvanja na području dosega utjecaja nakon izgradnje SE Orlec Trinket‐Istok.

Izmijenjeno stanište


Kolizija sa solarnim panelima – „efekt jezera“

Unošenje nemira u stanište


4.1.4.1. Izmijenjeno stanište

Nakon izgradnjom SE Orlec Trinket ‐ Istok i prateće infrastrukture trajno će biti uklonjen veći dio grmolike i drvenaste vegetacije na površini nešto manjoj od 21 ha. Na taj način izmijenjeno stanište će pozitivno djelovati na vrste otvorenih staništa poput vrsta Burhinus oedicnemus, Anthus campestris, Calandrella brachydactyla, Lanius collurio, Alectoris graeca i Lullula arborea. Bitno je da će se vegetacija održavati u niskom obliku pomoću ispaše ovaca, a nikako herbicidnim sredstvima. Treba napomenuti da se neće na cijeloj površini zahvata ukloniti sva drvenasta vegetacija, tako da će se stvoriti mozaik staništa povoljan za gore spomenute vrste. Mozaik grmolike vegetacije ujedno predstavlja i koridor prema sličnom tipu staništa van područja zahvata. Jedino se predviđa da će izmijenjeno stanište negativno djelovati na ciljanu vrstu Caprimulgus europaeus – vrsta koja profitira od sukcesije jer se gnijezdi na tlu u šikari odnosu u manjim šumarcima. Zbog toga se preporuča ostaviti sloj vegetacije oko lokve (u promjeru od 75m) kako bi se osigurali uvjeti gniježđenja za ovu vrstu.

4.1.4.2. Gubitak i fragmentacija staništa

Za vrijeme rada SE Orlec Trinket – Istok na području ekološke mreže HR1000033 Kvarnerski otoci, doći će do trajnog gubitka staniša od oko 15 ha mediteranske grmovite vegetacije. Promjena vegetacijske strukture, iz grmovitog oblika prema „golom“ obliku vegetacije nalik pašnjaku, će za većinu kopnenih ciljanih vrsta očuvanja pozitivno djelovati osim za legnja Caprimulgus europaeus za kojeg će doći do fragmentacije staništa. Kako je zahvatom samo jedan teritorij legnja neposredno pogođen, smatramo


da je uz mjere ublažavanja, tj. ostavljanjem sloja vegetacije oko lokve kao i vegetacijskih koridora, gubitak staništa i fragmentacija za ciljne vrste prihvatljiva.

4.1.4.3. Kolizija sa solarnim panelima – „efekt jezera“

Kao što je prethodno navedeno u opisu utjecaja tijekom izgradnje, paneli solarnih elektrana mogu dovesti do tzv. "efekta jezera"(Horvath i sur. 2009). To može privući veći broj kukaca koji onda opet privlače veći broj ptica ili se privlače vrste ptica koje inače slijeću, pogotovo tijekom migracije, na ili uz vodena tijela. Efekt jezera, iako utvrđen u znanstvenoj literaturi, još je uvijek relativno slabo istražen s obzirom na kvantificirane smrtnosti pojedinih skupina ptica (Lovich & Ennen 2011). Stoga je potrebno obavezno prikupljanje podatka o mogućim kolizijama ptica sa solarnim panelima nakon izgradnje solarne elektrane.


Tijekom rada i održavanja same SE Orlec Trinket ‐ Istok ne očekuje se značajan utjecaj na područje ekološke mreže. Sam rad sunčane elektrane s obzirom na tehničke karakteristike ne uključuje izgaranje goriva te emisije bilo kakvih plinova. Potencijalno uznemiravanje ciljeva očuvanja, odnosno faune je moguće samo tijekom redovitog održavanja sustava SE, no ono će biti kratkotrajno te privremenog karaktera. Sama solarna elektrana s obzirom na karakteristike rada nije izvor buke, vibracija niti emisija bilo kakvih tvari te se zbog toga ne očekuje negativni utjecaj na ciljeve očuvanja, kao niti na cjelovitost ekološke mreže.


Nepredviđene situacije su moguće za vrijeme održavanja rada SE prilikom čega može doći do nekontroliranog istjecanja i prolijevanja strojnih ulja i tekućih pogonskih sredstava tijekom korištenja mehanizacije, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i podzemlje. Rizik od onečišćenja se može značajno smanjiti korištenjem ispravne mehanizacije i radnih strojeva, pridržavanjem propisanih mjera i standarda za građevinsku mehanizaciju te izvođenjem radova prema projektnoj dokumentaciji uz provođenje mjera zaštite okoliša. Kako bi se rizik od pojave izvanredne situacije sveo na minimum, nužno je izvođenje zahvata prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti. Uz poštivanje pravila struke i odgovarajućom gradilišta mogućnost pojave ovog utjecaja može se svesti na minimum. Također potrebno je navesti da se u proizvodnji fotonaponskih ćelija koriste određeni toksični metali (npr kadmij, selen, arsen) koji u izvanrednim situacijama mogu negativno djelovati na vrste i staništa ekološke mreže. Međutim, s obzirom da se ovi elementi nalaze u minimalnim količinama kao primjese te da će se fotonaponske ćelije proizvesti od kristaličnogog silicija kojeg karakterizira visoka temperaturna i vremenska stabilnost, curenje ovih teških metala je malo vjerojatno.


Tablica 13 Utjecaj zahvata tijekom korištenja na ciljeve očuvanja POVS „ Otok Cres“ (HR2001358)

UTJECAJI TIJEKOM KORIŠTENJA

Ciljevi očuvanja Vjerojatni utjecaji Svojstva i značaj utjecaja Posljedice značajnog utjecaja za stanje populacije cilja

očuvanja

Ocjena utjecaja

nakon provođenja

mjera

POVS područje ekološke mreže: Otok Cres (HR2001358) Vrste i stanišni tipovi

Kopneni gmazovi (četveroprugi kravosas ‐ Elaphe quaturolineata, crvenkrpica ‐ Zamenis situla, kopnena kornjača ‐ Testudo hermanni)


‐1

S obzirom na to da su vrste visoko mobilne i zauzimaju veliki areal te uz primjenu mjera opisanih u poglavlju 5.1. (3., 8., 9., 11.) i 5.2. (2. , 5.) utjecaja na

ove vrste se može značajno ublažiti.

Tijekom rada SE neće dolaziti do dodatnog uznemiravanja te negativnog utjecaja po ove vrste

neće biti.

Akcidentne situacije su potencijalna opasnost uslijed nestručnog i neodgovarajućeg rukovanja sredstvima koja se koriste pri redovitom održavanju SE. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u poglavlju 5.1.

(6., 7.)

0

Unošenje nemira u stanište 0

0


Šišmiši (oštrouhi šišmiš ‐ Myothis blythii, Blazijev potkovnjak ‐ Rhinolophus blasii, južni potkovnjak ‐ Rhinolophus euryale, veliki potkovnjak ‐ Rhinolophus ferrumequinum, mali potkovnjak ‐ Rhinolophus hipposideros)


0 S obzirom na ekologiju ovih vrsta, trajna promjena staništa na ovom području neće imati utjecaja.

Tijekom rada SE neće dolaziti do dodatnog uznemiravanja te negativnog utjecaja po ove vrste

neće biti.

Akcidentne situacije su potencijalna opasnost uslijed nestručnog i neodgovarajućeg rukovanja sredstvima koja se koriste pri redovitom održavanju SE. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u poglavlju 5.1.

(6., 7.)

0



jadranska kozonoška – Himantoglossum adriaticum

Trajni gubitak i fragmentacija

staništa ‐1 Cilj očuvanja je pronađen na samoj lokaciji zahvata te

bi trajno uklanjanje vegetacije uzrokovalo i nestanak 0




očuvanja

Ocjena utjecaja

nakon provođenja

mjera

Unošenje nemira u stanište 0 same vrste na lokaciji. Mjere za ublažavanje ovog

utjecaja su propisane u poglavlju 5.1. (10.)

Akcidentne situacije su potencijalna opasnost uslijed

nestručnog i neodgovarajućeg rukovanja sredstvima

koja se koriste pri redovitom održavanju SE. Mjere za

ublažavanje ovog utjecaja su propisane u poglavlju 5.1.

(6., 7.)

0


danja medonjica ‐ Euplagia quadripunctaria


staništa 0

Cilj očuvanja nije nađen na lokaciji zahvata, no nije

moguće u potpunosti isključiti njenu prisutnost.

Imajući na umu ekologiju vrste, zahvat ne bi trebao

imati negativan utjecaj.

0



Kornjaši (hrastova strizibuba‐Cerambyx cerdo, jelenak ‐ Lucanus cervus, četeropjegava cvilidreta ‐ Morimus funereus, mirišljavi samotar ‐ Osmoderma barbabita primorski rak ‐ Austropotamobius pallipes pužić uskoušćan – Vestigo


staništa 0

Sve navedene vrste kornjaša su hranidbenim

navikama vezane uz šumske ekosustave te kao takve

nisu prisutne na području zahvata te se stoga ne

očekuju negativni utjecaji.

Ciljevi očuvanja (primorski rak, pužić uskoušćan) nisu

prisutni na lokaciji zahvata zbog čega se ne očekuju

negativni utjecaji.

0






očuvanja

Ocjena utjecaja

nakon provođenja

mjera

angustior

Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (62A0)


staništa +1

Solarni paneli zauzeti će 21 ha staništa

Istočnosubmediteranskih suhih travnjaka koji su

trenutno u uznapredovaloj sukcesiji sa šmrikom

(Juniperus oxycedrus). Time dolazi do trajnog gubitka

trenutnog stanišnog tipa (sukcesijskog stadija) na

lokaciji, ali se time dio površina otvara za obnovu

novih travnjačkih povšina.

Tijekom rada solarne elektrane neće biti nikakvih

emisija niti utjecaja.

Akcidentne situacije su potencijalna opasnost uslijed nestručnog i neodgovarajućeg rukovanja sredstvima koja se koriste pri redovitom održavanju SE.Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u poglavlju 5.1.

(6., 7.)

‐1



Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)(1210)


staništa 0

Navedeni stanišni tipovi nisu prisutni na lokaciji

zahvata te se stoga ne očekuju negativni utjecaji 0




očuvanja

Ocjena utjecaja

nakon provođenja

mjera

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.) (1240) Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima (1310) Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)(1410) Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) (1420) Mediteranske povremene lokve (3170) Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom (8210) Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) Submediteranske šume pitomog kestena Castanea sativa (9260) Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) (9340)




Tablica 14 Utjecaj zahvata tijekom korištenja na ciljeve očuvanja POP područje ekološke mreže




Ocjena utjecaja

nakon provođenja

mjera

I skupina ptica: (Grus grus, Dryocopus martius, Emberiza hortulana, Lanius minor, Circus cyaneus, Falco biarmicus, Falco columbarius, Falco eleonorae, Falco naumanni, Falco peregrinus, Falco vespertinus, Hieraaetus fasciatus, Phalacrocorax aristotelis desmarestii, Sterna albifrons, Sterna hirundo, Sterna sandvicensis)

Izmijenjeno stanište 0

Na ovu skupinu ptica ne bi trebalo biti utjecaja.

0

Zaposjedanje i

fragmentacija staništa0 0

Kolizija sa sloarnim

panelima 0 0

Unošenje nemira u

stanište 0 0


II skupina ptica: (Aquila chrysaetos, Bubo

bubo Circaetus gallicus, Gyps fulvus Pernis apivorus)

Izmijenjeno stanište +1 Izmijenjeno stanište može blago pozitivno djelovati na ove vrste jer iste traže otvorenija staništa za lov, izuzev škanjca osaša koji se dobro

snalazi i u mozaičnom staništu sa šikarom i grmljem. Ljudska prisutnost na ove vrste će imati kratkotrajan negativan utjecaj koji nije značajan. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u

poglavlju 5.1. (1., 2., 5.)

+1

Zaposjedanje i


Kolizija sa solarnim

panelima 0 0

Unošenje nemira u

stanište ‐1 ‐1





Ocjena utjecaja

nakon provođenja

mjera


III skupina ptica: (Gavia arctica, Gavia stellata, Porzana parva, Porzana porzana, Rallus aquaticus, Lymnocryptes minimus, Alcedo atthis, Botaurus stellaris, Egretta garzetta, Ixobrychus minutus)

Izmijenjeno stanište 0 Navedene vrste nisu zabilježene na lokaciji, ali se ne može isključiti da vrste Alcedo atthis, Porzana porzana, Porzana parva, Rallus aquaticus, Lymnocryptes minimus, Egretta garzetta, Ixobrychus minutus mogu koristiti lokvu u središnjem dijelu zahvata kao odmorište u seobi te bi im akcidentne situacije koje bi vodile do zagađenja mediteranskih lokvi predstavljale negativan utjecaj. Ova je skupina potencijalno ugrožena kolizijom zbog „efekta jezera“.

Akcidentne situacije mogu potencijalno negativno utjecati na cilj

očuvanja ovisno o njihovoj prirodi te razmjerima oštećenja ili

zagađenja. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u

poglavlju 5.1. (6., 7.)

0

Zaposjedanje i



panelima ‐1 ‐1

Unošenje nemira u

staništa 0 0


IV skupina ptica: (Alectoris graeca, Anthus campestris, Burhinus oedicnemus, Calandrella brachydactyla, Lanius collurio, Lullula arborea)

Izmijenjeno stanište +2

Ciljne vrste očuvanja nisu zabilježene na lokaciji, ali bi izmijena

staništa moglaimati pozitivan učinak na ovu skupinu zbog postizanja

povoljnijih stanišnih uvjeta.

Dio ovih vrsta se može gnijezditi u neposrednoj blizini (pored/ispod)

solarnih panela te bi akcidentne situacije mogle potencijalno

negativno utjecati na ciljeve očuvanja. Mjere za ublažavanje ovog

utjecaja su propisane u poglavlju 5.1. (6., 7.)

+2

Zaposjedanje i



panelima 0 0

Unošenje nemira u

stanište 0 0





Ocjena utjecaja

nakon provođenja

mjera


V skupina ptica: Caprimulgus europaeus

Izmijenjeno stanište ‐1

Ciljna vrsta očuvanja terenskim istraživanjem zabilježena je na području zahvata te postoje najmanje tri uspostavljena teritorija.

Kako se leganj gnijezdi na tlu, skrovito u šikari ili u šumarku, uklanjanje vegetacije bi predstavljalo gubitak prihvatljivihmjesta za gniježđenje. Mjere za ublažavanje ovog utjecaja su propisane u

poglavlju 5.1. (3., 4., 11.) i 5.2. (2.)

0

Zaposjedanje i

fragmentacija staništa‐1 0


panelima 0 0

Unošenje nemira u

stanište ‐1 ‐1



4.1.5. Utjecaji nakon prestanka korištenja SE

Predviđeni životni vijek fotonaponskih panela u SE Orlec Trinket ‐ Istok je oko 30 godina. Nakon isteka ovog perioda, potrebno je razmontirati postrojenje SE te zbrinuti sav materijal. Uklanjanjem FN modula doći će uslijed djelovanja mehanizacije do privremenog djelomičnog uništavanja krških pašnjaka nastalih tijekom korištenja solarne elektrane. Također radom strojeva i prisutnošću ljudi doći će do uznemiravanja ciljeva očuvanja. Ovi utjecajni su vremenski ograničeni na period potreban da se svi dijelovi solarne elektrane uklone te neće značajno negativno utjecati.

Fotonaponski moduli u sebi sadržavaju komponente teških metala (selen, olovo, kadmij) koje bi potencijalno mogle predstavljati opasnost za ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže ukoliko se njima ne bi pravilno rukovalo. Nepredviđene situacije su moguće za vrijeme demontiranja SE prilikom čega može doći do nekontroliranog istjecanja i prolijevanja strojnih ulja i tekućih pogonskih sredstava tijekom korištenja mehanizacije, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i podzemlje. Rizik od onečišćenja se može značajno smanjiti korištenjem ispravne mehanizacije i radnih strojeva, pridržavanjem propisanih mjera i standarda za građevinsku mehanizaciju te izvođenjem radova prema projektnoj dokumentaciji uz provođenje mjera zaštite okoliša.

4.2. Mogući kumulativni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Pregledom prostorno‐planske dokumentacije otoka Cresa utvrđen je planirani zahvat SE Orlec ‐ Zapad. Gledajući skupne utjecaje na navedenom području ekološke mreže, u razmatranje su uzeti i planirani veći zahvati (SE Orlec ‐ Zapad) koja je u neposrednoj blizini samog zahvata. Ovaj zahvat bi za posljedicu mogao imati sličan pojedinačni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže kao i SE Orlec Trinket ‐ Istok. Zajednička površina koju bi obje solarne elektrane zauzele nešto je veća od 50ha (Slika 19) te se zbog toga ne može isključiti potencijalan kumulativni utjecaj u vidu fragmentacije i gubitka dijela staništa, odnosno promjene kvalitete samog staništa. Ovaj utjecaj se može dodatno ublažiti pridržavajući se propisanih mjera, od čega bi bilo poželjnoda planirani zahvat Orlec ‐ Zapad bude u vremenski odvojenom periodu, kako nebi došlo do kumulativno povećanog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja ili cjelovitost ekološke mreže. Kako prilikom rada solarnih elektrana ne nastaju nusproizvodi ili povećane emisije buke, prašine ili vibracija, ne očekuje se da će doći do dodatnih negativnih utjecaja po staništa i ciljeve očuvanja.

Samo se za legnja predviđa negativan utjecaj koji bi se kumulativno sa SE Orlec ‐ Zapad mogao povećati. Ostale ciljne vrste očuvanja, za koje se smatra da bi moglo doći do kumulativnoga utjecaja, nisu zabilježene na području SE Orlec ‐ Istok. Stoga je potrebno prilikom izgradnje SE Orlec ‐ Istok ostaviti dovoljno izvorišnog vegtacijskog pokrova kako bi se i dalje omogućilo gniježđenje legnja.


Slika 19 Lokacija SE Orlec Trinket ‐ Istok (crveno) i Orlec Trinket ‐ Zapad (plavo)


Mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu

5.1. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu tijekom pripreme i izgradnje zahvata

1. Planirati period gradnje van razdoblja gnježđenja/razmnožavanja ciljnih vrsta (u periodu od 01.08. do 31.03.).

2. Građevinske radove potrebno je obavljati tijekom dnevnog razdoblja, u periodu od 10h do 18h, kada je aktivnost „većine ciljnih vrsta“ najmanja (Elaphe quatuorlineata, Elaphe situla, Myothis blythii,Rhinolophus blasii, Rhinolophus euryale, Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros).

3. Oko lokve u pojasu od 30‐50 m, ovisno o konfiguraciji terena, ostaviti pojas netaknute vegetacije kako bi se omogućilo nesmetano pojenje ptica te obitavanje uz lokvu i održati „vegetacijske koridore“ okvirne širine 40 m prema području izvan zahvata tijekom cijelog razdoblja korištenja SE OrlecTrinket ‐ Istok. (Slika 20, Slika 21)

4. Koristiti isključivo postojeće pristupne puteve kako bi se utjecaj na stanište Istočno submediteranski suhi travnjaci sveo na najmanju moguću mjeru.

5. Minimalizirati buku i vibracije tijekom radova odabirom niskobučne opreme i strojeva, odgovornim i ekonomičnim korištenjem strojeva i vozila te pridržavanjem zakonskih ograničenja o emisiji buke u prostoru za vrijeme rada kako bi se smanjio utjecaj na ciljne vrste.

6. Pretakanje goriva i ulijevanje goriva i ostalih tvari u radne i transportne strojeve vršiti na način da se spriječi istjecanje u okoliš. Servis strojeva vršiti na za to namijenjenim prostorima koji se koriste za servis i održavanje mehanizacije. Sa svim tekućim građevnim materijalom rukovati prema pravilima struke kako ne bi došlo do izlijevanja.

7. U slučaju onečišćenja tla ili bilo kakvih akcidentalnih situacija, iste odmah sanirati te ukloniti dio onečišćenog tla kako bi ga se predalo odgovornim institucijama.

8. Osigurati koridore za prolaz životinja kako bi se smanjio utjecaj fragmentacije staništa na način da se plohe s panelima ne ograđuju žicom u potpunosti, već da se ostave prolazi te da se u tim prolazima sačuva prirodna grmolika vegetacija.

9. Posebnu pozornost treba obratiti na invazivnu vrstu Ailanthus altissima (pajasen) koja trenutno nije prisutna na području zahvata, ali je veoma zastupljena u neposrednoj blizini. Sve zapažene jedinke potrebno je odmah ukloniti na odgovarajući način (sječom svih izbojaka do tla i premazivanjem odgovarajućim herbicidnim sredstvom, barem dva do tri puta godišnje).

10. Pošto je na lokaciji zahvata nađena ciljna vrsta Himantoglossum adriaticum (jadranska kozonoška) potrebno je pomaknuti jedan panel za 10 m u smjeru zapada (Slika 22) i vidljivo obilježiti stablo.Također je potrebno sačuvati to nalazište u prirodnom obliku (bez sječe stabla jasena i okolnih grmova u čijoj polusjeni ova vrsta obitava).


11. Ograničiti kretanje mehanizacije i radnika isključivo na područje zahvata kako bi se spriječilo daljnje oštećenje ciljnih stanišnih tipova i vrsta te zadržalo postojeće stanje mediteranske lokve permanentnijeg karaktera u neposrednoj blizini zahvata. Potrebno je održati buffer zonu od 30‐50 m ovisno o konfiguraciji terena oko same lokve.

12. U slučaju nailaska na strogo zaštićene vrste i njihove aktivno korištene nastambe (npr. gnijezda ptica, ostale životinjske nastambe, ozlijeđene ili uginule strogo zaštićene vrste) potrebno je obustaviti radove u blizini nalaza te odmah izvijestiti inspektora zaštite prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, javnu ustanovu Priroda iz Rijeke i Hrvatsku agenciju za zaštitu okoliša i prirode.

5.2. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu tijekom korištenja SE

1. Omogućiti održavanje površine zahvata ispašom ovaca kako bi se spriječila sukcesija i vratilo povoljno stanje krških pašnjaka.

2. Ostaviti grmoliku vegetaciju kao koridor prema okolnim prostorima sličnih stanišnih uvjeta (Slika 21).

3. Ne koristiti pesticide i ostale kemikalije u suzbijanju vegetacije.

4. Ukloniti sve dijelove koji mogu nanijeti štetu životinjama na ispaši ispod panela.

5. Prilikom redovitog održavanja koristiti isključivo postojeće pristupne puteve.

6. Provoditi predloženi program praćenja stanja ekološke mreže (ciljnih vrsta na koje će biti utjecaja).

5.3. Prijedlog programa praćenja stanja ekološke mreže

Provedenom analizom mogućih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže, utvrđeno je kako je nužan program praćenja stanja ekološke mreže i to za ciljne vrste ptica POP područja "Kvarnerski otoci".

Program praćenja smrtnosti ptica treba obuhvatiti razdoblje od dvije godine nakon izgradnje solarne elektrane. Zbog blizine kolonije bjeloglavih supova te zbog nedovoljno poznatog utjecaja solarnih panela na ptice tijekom migracije, gniježđenja i zimovanja, predlaže se dinamika praćenja u razmaku od 7‐14 dana te jednom intervalu od 28 dana (zimi). U Tablica 15 razrađena je predložena dinamika, no nije se potrebno držati točnih kalendarskih dana, nego razmaka između pojedinih izlazaka te frekvencije u određenom mjesecu ili razdoblju migracije.

Obilazi se cijelo područje solarne elektrane te se usmrćene jedinke moraju geopozicionirati kako bi se izdvojili pojedinačni paneli koji potencijalno uzrokuju najveću smrtnost. Svaka usmrćena jedinka se mora fotografirati i prikupiti te predati nadležnim tijelima. Opisanu radnju može izvoditi tehničko osoblje sunčane elektrana, nakon što je educirano od strane ornitologa. Fotografije lešina se u svakom slučaju moraju provjeriti od strane iskusnog ornitologa. Sâm ornitolog trebao bi barem četiri puta godišnje, dakle minimalno jednom tijekom jednog tromjesečja, nenajavljeno obići područje zahvata u kontrolu.

Tijekom prve godine predviđeno je ukupno 35 izlazaka koji se koncentriraju na razdoblje migracije kada se potencijalno očekuje najveći utjecaj. Na temelju rezultata praćenja prve godine može se


modulirati dinamika za narednu godinu. Odnosno ako se redovito ne zabilježe usmrćene ptice, tada se dinamika može prorijediti na 50% istraživačkog napora, tj. na 18 izlazaka.

Tablica 15 Predložena dinamika praćenja smrtnosti ptica

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno

Kal. dan 14 11 10 7 5 2 14 11 1 6 3 1

28 25 17 14 12 16 28 18 8 13 17 15

24 21 19 30 25 15 20

31 28 22

29

Broj izlazaka 2 2 4 4 3 3 2 3 5 3 2 2 35

Migracija proljeće(11 izlazaka)

Migracija jesen (11 izlazaka)

Povećanom neprihvatljivom smrtnošću ptica smatra se smrtnost koja prelazi kritični prag usmrćenih ptica tijekom godine dana (365 uzastopnih dana) za cijelu solarnu elektranu. Kritični pragovi ne temelje se na znanstveno utvrđenim podacima, jer oni ne postoje za naše podneblje, nego na najboljoj stručnoj procjeni iskusnog ornitologa uzimajući u obzir brojnost, ekologiju i ponašanje pojedinih vrsta (Tablica 16). Predstavljeni pragovi nisu dobiveni empirijskim putem i stoga podliježu reviziji na temelju rezultata programa praćenja.

Tablica 16. Određeni „kritični“ pragovi smrtnosti po vrstama ptica razvrstanih u skupine

Br. Skupina ptica

Kritični pragusmrćenih ptica/ solarna elektrana/

godinu dana

Krizini plan

1 Aquila chrysaetos, Circaetus gallicus, Falco biarmicus, Falco columbarius, Gyps fulvus, Hieraaetus fasciatus

2 ili više

1. Identificirati kobne panele 2. privremeno prekriti panele kako bi se sprječilo onečišćenje polariziranom svijetlošću 3. pratiti kumulativni utjecaj na ptice 4. u krajnjem slučaju obustaviti rad solarne elektrane

2 Circus cyaneus, Falco eleonorae, Falco peregrinus, Falco naumanni, Falco vespertinus, Pernis apivorus, Gavia stellata

> 5

3 Botaurus stellaris, Bubo bubo, Burhinus oedicnemus, Caprimulgus europaeus, Dryocopos martius, Grus grus, Lanius minor, Sterna albifrons

> 10

4 Alectoris graeca, Calandrella brachydactyla, Egretta garzetta, Gavia arctica, Ixobrychus minutus, Phalacrocorax aristotelis desmarestii, Porzana parva, Porzana porzana, Rallus aquaticus, Sterna hirundo, Sterna sandvicensis, Lymnocryptes minimus

> 20

5 Anthus campestris, Emberiza hortulana, Lanius collurio, Lullula arborea

> 50

6 Vrste koje nisu ciljevi očuvanja 2 ‐ 100 Kritični prag treba

razmotriti u odnosu na stupanj zaštite i

stupnju ugroženosti prema nacionalnim

kriterijima


Zaključak: Temeljem razmatranih mogućih utjecaja planiranog zahvata, imajući na umu karakteristike samog zahvata te lokaciju, možemo utvrditi da je zahvat prihvatljiv za ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, uz uvjet provedbe svih mjera ublažavanja štetnih utjecaja zahvata i provođenja programa praćenja predloženih u ovoj Studiji.

Obrazloženje:

Planirani zahvat „Sunčane elektrane Orlec Trinket – Istok“ se nalazi na unutar područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) Otok Cres HR2001358 i područja očuvanja značajnog za ptice (POP) Kvarnerski otoci HR1000033. Građevinska površina predviđena za potrebne izgradnje solarne elektrane je 21 ha, gdje će doći do uklanjanja stanišnog tipa 62A0 Istočno submediteranski suhi travnjaci koji su u napredovalom stadiju sukcesije. Gledajući u širem kontekstu ukupnu zastupljenost ovog stanišnog tipa (62A0) na području cijele ekološke mreže HR2001358 Otok Cres kao i trenutni uznapredovali stadij sukcesije te uz provedbu svih predviđenih mjera, može se zaključiti da većih negativnih utjecaja za cjelovitost očuvanja ovog stanišnog tipa neće biti. Prenamjena prostora, uz provedbu propisane mjere tradicionalne ispaše, može pozitivno utjecati na povratak izvornih krških pašnjaka, čime se izravno pozitivno utječe na povećanje bioraznolikosti područja.

Potencijalni negativan utjecaj moguć je na cilj očuvanja područja HR2001358 Otok Cres, jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum) koja je terenskim istraživanjem uočena na samoj lokaciji planirane SE Orlec Trinket ‐ Istok, no uz primjenu propisanih mjera, on se može ukloniti.

Utjecaj fragmentacije staništa je moguć u određenoj mjeri, no uz primjenu svih propisanih mjera (poglavlje 5.1. mjere 3., 5., 8., 9. i 11. te poglavlje 5.2. mjere 2. i 5.), veći utjecaj nije izgledan.

Utjecaji unošenja nemira u stanište su kratkotrajnog karaktera te zbog toga nisu ocjenjeni kao značajni.

Planirani zahvat „Sunčane elektrane Orlec Trinket – Istok“ se u cijelosti nalazi na unutar područja očuvanja značajnog za ptice "Kvarnerski otoci" (HR1000033). Građevinska površina predviđena za potrebne izgradnje solarne elektrane je 21 ha, gdje će doći do uklanjanja grmovite i drvenaste vegetacije na stanišnom tipu 62A0 Istočno submediteranski suhi travnjaci koji su u napredovalom stadiju sukcesije. Za većinu ciljnih vrsta očuvanja zahvat će imati neutralan utjecaj, dok se za neke vrste očekuje i pozitivan utjecaj zbog restauracije staništa u sukcesiji (uklanjanje vegetacije i izmijenjeno stanište).

Međutim, za ciljnu vrstu leganj (Caprimulgus europaeus) se zbog uklanjanja vegetacije i izmijenjenog staništa očekuje umjereni negativan utjecaj koji će se ublažiti mjerom 3. iz poglavlja 5.1. i mjerom 2. iz poglavlja 5.2. Na taj način će se osigurati da ne dođe do značajnog negativnog utjecaja s jedne strane te će se time također ublažiti potencijalni kumulativni utjecaj planirane SE Orlec – Zapad gdje se također očekuje prisutnost legnja.

Nadalje, za skupinu ptica koja je vezana uz močvarna staništa, i koja bi mogla potencijalno stradati kolizijom s panelima solarne elektrana zbog tzv. „efekta jezera“, očekuje se negativan utjecaj koji nije značajan. Kako je utjecaj tog efekta slabo istražen, a u blizini sunčane elektrane se nalazi značajna gnijezdeća kolonija bjeloglavih supova, predložen je program praćenja na dvije godine.

Ostali analizirani utjecaji poput zaposjedanja staništa i akcidentnih situacija ne predstavljaju značajne utjecaje na ciljane vrste očuvanja.


Slika 20 prijedlog izmještanja solarnih panela zbog očuvanja koridora netaknute vegetacije oko lokve


Slika 21 Trajni koridori netaknute vegetacije za nesmetano kretanje faune (crvene strelice), pojas prirodne vegetacije (crna linija) i buffer zona od 30‐50 m (crvena linija)


Slika 22 Prijedlog izmještanja solarnog panela zbog očuvanja staništa jadranske kozonoške


Izvori Alerstam, T. (1990): Bird Migration. Cambridge University Press, 276. str.

Antolović i sur. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1‐84.

BirdLife International ‐ http://www.birdlife.org/

Boršić, I., Milović, M., Dujmović, I., Cigić, P., Rešetnik, I., Nikolić, T., Mitić, B. (2008): Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol. 17, No. 2.

Cindrić, M., Gudac, L., Randić, M. i Šišić, S.: Izvješće o stanju prirode na području Primorsko‐goranske županije za razdoblje od 2005. do 2009. godine. Primorsko‐ goranska županija, Javna ustanova Priroda, 1‐161.

Čivić, K. i sur., ur. (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1‐112.

European Environment Information and Observation Network (2016) ‐ http://www.eionet.europa.eu/

Fauna Europaea Web Service (2015): Fauna Europaea version 1.1, Available online at http://www.fauna‐eu.org/

Holcer D., Pavlinić I.(2008): Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja Šišmiši (Rhinophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros), Državni zavod za zaštitu prirodu, Zagreb

Horváth G, Kriska G, Malik P, Robertson B. 2009. Polarized light pollution: A new kind of ecological photopollution. Frontiers in Ecology and the Environment 7: 317–325.

http://www.supovi.hr/wp‐content/uploads/2013/10/Procjena_stanja_populacije_sup_2013.pdf

Hutinec B. (2008.) Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja Vodozemci i gmazovi (Elaphe quatuorlineata), Državni zavod za zaštitu prirodu, Zagreb.

IUCN 2016. The IUCN Red List of Threatened Species. Version 2016‐1.

Jelić D. i sur. (2015): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode,Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, HHD Hyla Zagreb, 85‐166.

Katalog strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj ‐ http://zasticenevrste.azo.hr/

Kletečki, E. (2009): Znanstvena analiza vrsta vodozemaca i gmazova (Triturus carnifex, Triturus dobrogicus, Elaphe quatuorlineata, Zamenis situla i Proteus anguinus) s dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje flore i faune. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Kralj, J. & Barišić, S. (2013): Rijetke ptice u Hrvatskoj. Treći izvještaj Hrvatske komisije za rijetke vrste. Natura Croatica, 22 (2), 375–396, Zagreb.

Kralj, J., Barišić, S., Tutiš, V., Ćiković, D. (2013): Atlas selidbe ptica Hrvatske. Zavod za ornitologiju HAZU, Zagreb, 1‐250.


Kučinić M., Plavac I. (2009): Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja Danji leptiri (Euplagia quadripunctaria), Državni zavod za zaštitu prirodu, Zagreb.

Kuljerić, M., i Jelić, D. (2010): Analitička studija herpetofaune s Dodatka II Direktive o zaštiti divlje faune i flore, završni izvještaj. Hrvatsko herpetološko društvo ‐ Hyla,Zagreb

Lovich, Jeffrey E., and Joshua R. Ennen. "Wildlife conservation and solar energy development in the desert southwest, United States." BioScience 61.12 (2011): 982‐992.

Lucić, V., Budinski, I., Mikulić, K. (2012): Konačno izvješće za monitoring crvenokljune čigre i male čigre. Udruga za biološka istraživanja – BIOM (za DZZP), Zagreb. 15 str.

Mikulić K, Budinski I, Zec M. 2014. Monitoring nacionale populacije bjelonokte vjetruše (Falco naumanni). Konačni izvještaj za 2014. Udruga BIOM, Zagreb, 16 str.

Mikulić, K., Budinski, I., Lucić, V., Katanović, I., Hudina T., Zec, M. 2014: Konačno izvješće za monitoring nacionalne populacije surog orla (Aquila chrysaetos). Udruga BIOM, Zagreb 24 str.

Nacionalna klasifikacija staništa RH (III. Dopunjena verzija), Državni zavod za zaštitu prirode, 2009

Nikolić, T., Topić, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Ozimec, R. i sur. (2007): Popis biospeleološki važnih speleoloških objekata. Hrvatsko biospeleološko društvo. Zagreb.

Pavlinić, I. i Đaković, M. (2010): Znanstvena analiza dvanaest vrsta šišmiša s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore za potrebe prijedloga potencijalnih NATURA 2000 područja za šišmiše. Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb.

Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (2016), Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb.

Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V., Radović, J., Topić, R. (2005): Nacionalna ekološka mreža ‐ važna područja za ptice u Hrvatskoj. Zagreb, DZZP.

Rucner, R. (1964): Utjecaj ekoloških faktora na ornitofaunu gornjeg Jadrana.Doktorska disertacija, PMF, Zagreb.

Sušić i sur. 2013: Procjena stanja populacije bjeloglavih supova na području ornitoloških rezervata na Cresu, Krku i Prviću, te na Plavniku u 2013.godini. Centar za zaštitu grabljivica „Grifon“, Rijeka 40 str.

Topić i sur. (2006.) Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja Staništa, Državni zavod za zaštitu prirodu, Zagreb, 1‐64.

Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1‐376.

Tutiš i sur. (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1‐244.

Tutiš V; Kralj J; Radović D; Ćiković D; Barišić S. (ur.) 2013. Zagreb : Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, 2013 (monografija).


Vahtar‐Jurković, Koraljka et al. (2005): Strategija zaštite okoliša Primorsko‐goranske županije. Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka.

Zakoni i propisi Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC)

Direktiva o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi (79/409/EEC)

Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC)

Direktiva o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC)

Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13)

Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 6/96)

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979) (NN 6/00)

Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) (NN 6/00)

Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14)

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13 i 42/14)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 146/14)

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013)

Prostorni plan uređenja grada Cresa „Službene novine“ Primorsko‐goranske županije 31/02, 23/06, 3/11).

Registar prostornih planova Primorsko‐goranske županije, Službeno glasilo Primorsko‐goranske županije, 2016.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09)

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)

Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN /14)

Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (NN 06/96)


Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) (NN 06/00)

Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija) (NN 06/00)

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16)

Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14)

Sunčana elektrana Orlec Trinket-istok FOTOGRAFIJE...Naziv dokumenta Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Nositelj zahvata JU "Zavod za prostorno uređenje

Documents