Sulle gemme di Spalato: dal territorio al Museo, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 100, 2007, 79-104.

79

Dr.BrunaNardelli

UniversitàCàFoscari

DipAntVOArcheologia

I-30124Venezia

[email protected]

UDK:904:736.2(497.5Split)

069.51(497.5Split):736.2

Stručničlanak

Primljeno:7.3.2007.

Prihvaćeno:10.5.2007.

Udvornost današnjih stanovnika

služi na čast Splitu više nego

veličanstveni ostataci starih građevina.

AlbertoFortis,Put po Dalmaciji,1774.

UgliptičkojzbirciArheološkogmuzejauSplitučuvasemala

skupinagemakojepotječuizSplita.Kamejeiintagli,posebno

zanimljivizbognjihovasigurnogporijekla,značajnosu

svjedočanstvooprisutnostidragogkamenjanapodručjugrada.

Unatoččinjenicidanekiprimjercinedostaju,analizasplitske

zbirkepokazujenaglašenuraznovrsnoststilskihstrujairazličite

tehnikeizrade,pačakiikonografskuioblikovnuvjernostrimskoj

proizvodnji:unutarkolekcijenezapažajusehomogeneskupine

kojebi,sformalnogistilskoggledišta,bilevrijednespomenakao

različiteuodnosunadosadpoznategemeizrimskograzdoblja.

Ključne riječi: Split, gliptička zbirka, geme, kameje, intagli, otisci.

Dott.ssaBrunaNARDELLI

UniversiàCàFoscari

DipaAntVOArcheologia

I-30124Venezia

[email protected]

UDK:904:736.2(497.5Split)

069.51(497.5Split):736.2

Articoloscientifico

Ricevuto:7.3.2007.

Accettato:10.5.2007.

La cortesia degli abitatori moderni

fa ben più onore a Spalato

che i magnifici avanzi delle fabbriche antiche.

AlbertoFortis,Viaggio in Dalmazia,1774.

NellacollezioneglitticadelMuseoArcheologicodiSpalato,si

conservaunpiccologruppodigemmeprovenientidaSpalato;

diparticolareinteresseperlaloroprovenienzacerta,icammei

egliintaglirappresentanounatestimonianzasignificativasulla

presenzadipietrepreziosenelterritoriodellacittà.

L’analisidellacollezionespalatina,nonostantelairreperibilità

dialcuniesemplari,denotalavarietàdellecorrentistilistichee

diversetecnichedilavorazione,nonchéunafedeltàiconograficae

formaleallaproduzioneromana:nonemergonoraggruppamenti

omogeneidalpuntodivistastilisticoeformalechesidistacchino

daquantoènotosullepietreincisedietàromana.

Parole chiave: Spalato, collezione glittica, gemme, cammei, intagli,

impronte.

BrunaNardelli

O gemama iz Splita: od prostora do Muzeja

Sulle gemme di Spalato: dal territorio al Museo

8181

OgemamaizSplita:odprostoradoMuzeja

SullegemmediSpalato:dalterritorioalMuseo

BrunaNardelli

UsklopuvelikegliptičkezbirkepohranjeneuArheološkom

muzejuuSplitu1,diogemakojepotječuizSplitaimaveliku

dokumentarnuvrijednostakoseuzmuuobzirinačeoskudna

saznanjaoprisutnostidragogkamenjanapodručjugrada.

Premasadašnjimspoznajama,od34gemekojesuuinventar

uvedenekaonalazisasplitskogpodručja,uMuzejusedanas

nalazesamo2kameje,16intagliai3otiskanestalihintaglia.Malo

jepodatakaosamompronalaskugema:urukopisnominventaru,

Katalog I,štogajegodine1886.počeoizrađivatidonFraneBulić,

stojikakojedragokamenjedošlouMuzejnabavomuprave,no

okolnostinalaskanisupoznate2.

Usprkosokolnostidanekiprimjercinedostaju3,zbirkaje

zanimljivazbogsvojepripadnostisplitskompodručjutezbog

ispoljenihrazličitihstilskihusmjerenjairazličitihtehnikaizrade.

Kamejeizsplitskogmuzejauznatnojsubrojčanojmanjini

uodnosunaintaglie,notojeznačajkakojomseodlikujuisve

poznategliptičkezbirke.Dvasplitskaprimjerkaserazlikujuu

materijaluitehničkimistilskimodlikma:kamejasAmoromiPsihom

(sl.1)dragocjenojesvjedočanstvoorasprostranjenostitetipologije,

poznatenacijelompodručjuCarstva,paiuDalmaciji.Zaprimjerak

odstaklenepastejednostavnojeodreditipovijesniistilskiokvir:

motivječestnareplikamakojesusačuvaneurazličitimzbirkama

ipotvrđenjeprijesveganadokumentiranimnalazima.Naprotiv,

kodkamejeodkarneolasmuškomglavom(sl.2)javljaseproblem

njezinapripisivanjaodređenomumjetničkomsmjeru,kojijetipičan

kodobradetevrstematerijala.Kakojepoznato,proučavanje

kamejačestojeotežano,ponajprijestogaštosuumjetnicisvih

razdobljanastojaliimitiratiantikuipostojijednočitavomnoštvo

replikaikopijatemeljenonaklasičnojikonografiji.Iakoprimjerakiz

Splitaodlikujevisokstupanjformalnogskladaitehničkevještinei

premdasvojimklasičnimstilskimodlikamaodražavaizravnuvezu

santičkimikonografskimrepertoarom,nanjemunisuustanovljeni

elementikojibipridonijelisigurnojklasifikacijitogkomada.

* Želimizrazitisrdačnuzahvalnostmr.sc.ZrinkiBuljević,ravnateljici

ArheološkogmuzejauSplituštomijeomogućilaradnasplitskom

materijalu,prof.M.Bonačić-Mandinićidr.R.Koščevićnatrajnojpomoćii

potpori,teprofesorimaC.FrancuiA.Duplančićunavrijednimsavjetima.

FotografijejeizradioT.Seserkojemtakođerdugujemzahvalu.

1 ArheološkimuzejuSplitučuvanajbogatijugliptičkuzbirkuuHrvatskoj

kojasadrživišeod2600komadakamejaiintaglia.Ogemamakoje

potječuizSaloneiNarone:Nardelli2002;Nardelli2003,teizStarigradana

Hvaru:Kirigin1976.

2 Splitskajezbirkavrlostara:gemejeupravaotkupilavećprvihgodina

nakonosnivanjaMuzeja,odnosnood1820.Oddrugogbrojačasopisa

Bullettino di Archeologia e Storia Dalmata,tj.od1879.do1926.objavljivanje

popisnabavljenihgema,velikimdijelomzahvaljujućidonFraniBuliću,koji

jeosobitupozornostposvetiotojvrstinalaza:Nardelli2002,str.205,idalje.

3 Nedostaje16gema:inv.br.I626,I1563,I1025,I1028,I1029,I1033,I

1035,I1488,I1717(kameja),I1747,I1748,I1799,I1826,I2107,I2458,I

2461.

Nell’ambitodellagranderaccoltaglitticadelMuseoArcheologico

diSpalato1,unpiccolonucleodigemmeprovenientidaSpalato

rappresentaunimportantevaloredocumentario,vistalascarsitàdi

testimonianzesullapresenzadipietrepreziosenelterritoriodellacittà.

Allostatoattualedellenostreconoscenze,di34gemme,

inventariate,comeprovenientidaSpalato,soltanto2cammei,16

intaglie3improntediintaglidispersi,sonoreperibilialMuseo.

Sonopochiidaticircailrinvenimentodellesingolegemme;

nell’inventariomanoscritto,“CatalogoI”,cheMons.Bulićiniziavaa

redigerenel1886,èattestatochelepietrepreziosesonoconfluite

alMuseoperacquistodellaDirezione,manonsononotele

condizionidiritrovamento2.

Nonostantelairreperibilitàdialcuniesemplari3,laraccolta

presentamotividiinteresseperilsuolegameconilterritorio

spalatinoeperlavarietàdellecorrentistilisticheedivarietecniche

dilavorazione.

IcammeidelMuseospalatinosonoinnotevoleminoranza

rispettoagliintagli,fattodelrestoriscontrabileintuttelecollezioni

glitticheconosciute.Iduepezzisonodissimilipermaterialeeperle

caratteristichetecnicheestilistiche:ilcammeoconAmoreePsiche

(Fig.1)rappresentaunapreziosatestimonianzapoichéconferma

ladiffusioneancheinDalmaziadiquestatipologia,conosciutasu

tuttoilterritoriodell’Impero.Perilpezzoinpastavitreaèfacile

l’inquadramentostoricoestilistico:ilmotivoèfrequentenelle

replicheconservateindiversecollezionieconfermato,soprattutto,

daritrovamentidocumentati.Inveceilcammeoincorniola

conlatestamaschile(Fig.2)presentaletipichedifficoltàchesi

incontranostudiandoquestaclassedimateriali,cioèladifficoltà

diattribuireilpezzoadunaprecisacorrenteartistica.Comeè

noto,lostudiodicammeirisultaspessoproblematico,soprattutto

perlavolutaimitazionedell’antico,dapartedegliartisti-intutte

* RingraziolaDott.ssaZrinkaBuljević,DirettricedelMuseoArcheologico

diSpalato,peravermiconcessolostudiodelmaterialespalatino.Sono

riconoscenteallaProf.ssaR.KoščevićeallaDott.ssa.M.BonačićMandinić

perlalorodisponibilitàeperilcostanteappoggio.RingrazioilProf.C.

FrancoeilDott.A.Duplančićperipreziosiconsigli.Lefotografiesono

staterealizzatedalSig.T.Seseralqualevannoimieiringraziamenti.

1 IlMuseoArcheologicodiSpalatoconservalaraccoltaglitticapiùricca

dellaCroazia;visonocustoditioltre2600pezzitracammeiedintagli.Sulle

gemmerinvenuteaSalonaeaNarona:Nardelli2002;Nardelli2003ea

CittàVecchiadiLesina:Kirigin 1976.

2 Laraccoltaspalatinahaoriginiantiche:legemmevenneroriscattatedalla

DirezionedelMuseogiàdaiprimiannidellasuafondazione,dal1820.Dal

secondonumerodellarivistaBullettino di Archeologia e Storia Dalmata,

cioèdal 1879,efinoal1926vienepubblicatol’elencodellegemme

acquistate,ingranpartemeritodiMons.Bulićchededicòunaparticolare

attenzioneallaclassedigemme:Nardelli2002,p.205,s.

3 Sonoirreperibili16gemmeInv.nn.:I626,I1563,I1025,I1028,I1029,I

1033,I1035,I1488,I1717(cammeo),I1747,I1748,I1799,I1826,I2107,I

2458,I2461.

8282

VAPD100,2007.,79-104

Ikonografskijerepertoarrazmatranihintagliarazličit.Nakon

podrobneanalizestječesedojamdasunanjimapredstavljeni

tipološkimotivikojinisurijetkiidasadržeprikazekojisesusreću

narimskimgemama.Splitskiintagli,činise,nedonosebitno

različiteikonografskeistilskepodatkeuodnosunaonekojisu

prisutninarazličitimreplikamapoznatihgliptičkihzbirki.

Odčešćepredstavljenihlikovatusuponajprijegrčko-rimska

božanstva:međuintaglimasplitskezbirkeMerkurjeprisutanna

trigeme,alijemotivrazličitpostiluiikonografiji(sl.3-5).Radiseo

jednomodnajčešćeprikazivanihbožanstavaurazličitimvrstama

rimskogobrta,kojejeinačeosobitozastupljenougliptici.

JedankarneolsErosomnabigiodstupanesamopo

šesterokutnomoblikugeme,kojijemanjeraširenuproizvodnji

gliptike,negoipoplastičnommodeliranju.Uočljivastilska

obilježja,naime,upućujunasmještanjeovegemeunutar

područjautjecajaitalsketradicije(sl.6).Unutarskupineprisutni

sutakođeritipovikojisečestoponavljajunarimskimgliptičkim

proizvodima,sopćenitimprizorimaizseoskogživota:bukolički

prikazspastiromoslonjenimnaštap(sl.8.),teprikazsatira,kakav

nosikarneolsasjedećimsatiromkojisespremaizlitisadržajiz

mješine(sl.7).

MeđuženskimlikovimaističeseprimjeraksprikazomNike

(sl.9).Gemajeizrađenatehnikomurezivanjakojuodaju“perlasti”

detaljinazglobovimaiodjeći.Karneoljezanimljivizbogsvojega

podrijetla-onpotječesKamena,jedneodstrateškihtočki

splitskogpoluotoka4.

Međunajljepšeistilskinajprofinjenijeprimjerkeuzbirci

spadakomadspoprsjembožiceDijane,kojiseističerafiniranom

izradom,naročitouplastičnojobradilica(sl.12).

Unutarzbirkenajbrojnijisuintaglikojisedatirajuucarsko

vrijeme,apripadajurazličitimumjetničkimstrujama.Zanimljivim

sečinikarneolsDijanomNemorensis,radikrunesazrakama,

kojapredstavljarijedakatributunutarikonografijenagliptičkim

proizvodima(sl.10).Drugikarneol,sAtenom-Minervom,tipičanje

primjerizvedbegdjeseelegancijaformegubizbogshematskog

ponavljanjabezorganičkefiguralnosti(sl.11).

Uanaliziranojskupinizastupljenojeidragokamenjesprikazom

različitihživotinja(sl.13,15)kojekarakterizirajumotivipoznati

unutarrepertoararimskegliptike,odnosnotadašnjihumjetničkih

trendova.Kalcedonsdupinom(sl.16)dokumentiraprisutnosttzv.

gryllos geme,zasebnekategorijesugraviranimprikazimasloženim

oddijelovaljudskeanatomije,kombiniranimsaživotinjskim

figurama,kojajebilaveomaraširenaudobakasnoghelenizma.

IntaglioodametistasMerkurom(sl.5)idrugetrigeme5potječu

4 Suić1955,sl.1,idalje.Tojejedinagemameđurazličitimnalazimai

natpisimakojipotječusKamena(Bulić1903,str.136).Vidibilješku6.

5 Nažalost,3gemesikonografskimistilskimobilježjimaodnesumnjivog

stručnoginteresa,višesenemogupronaći:inv.br.I626,inv.br.I1033,

inv.br.I1035:Bulić1891,str.21.

leepoche–conreplicheeproduzionidicopiedell’iconografia

classica.Infatti,ilpezzospalatino,malgradoriveliunbuongradodi

piacevolezzaformaleediperiziatecnica,nonostanterappresenti

undirettoriferimentoalrepertoriodell’iconografiaanticae

riflettaleformestilisticheclassicheggianti,edesprimacosìle

caratteristichedell’arteclassica,nonsonostatiindividuatielementi

attendibiliperunaclassificazionesicura.

Ilrepertorioiconograficodegliintaglipresiinesamesipresenta

vario;dall’analisirisultacheinessisonorappresentatimotivi

tipologicinonrariechecontengonoiconografiericorrentinelle

gemmeromane.Lepietrespalatinenonsembranopresentare

datiiconograficiestilisticiparticolarmentedifferentidaquelli

raffiguratiindiversereplichedinotecollezionigemmarie.

Soggettiampiamenteraffiguratisonosoprattuttoledivinitàgreco

-romane:tragliintaglidellacollezionespalatinaMercurioèpresente

intrepietre,differenti,però,instileeiconografia(Figg.3-5).Sitrattadi

unadelledivinitàpiùfrequentementerappresentataindiverseclassi

diartigianatoromano,particolarmenteampianellaglittica.

UnacorniolaconErossubigasidistinguenonsoloper

lafoggiaesagonaledellapietra,laformamenodiffusanella

produzioneglittica,maperilmodellatoamasseplastiche,

caratteristichestilistichechecollocanolagemmanell’influsso

dellatradizioneitalica(Fig.6).Sonopresentianchetipi,spesso

ripetutinellaproduzioneglitticaromanaperunlungoperiodo,con

immaginigenerichedivitacampestre:cosìlascenabucolica,dal

rendimentosemplificato,conpastoreappoggiatoadunbastone

(Fig.8),onelleraffigurazionidisatiri,comelacorniolaconSatiro

sedutonell’intentodiversaredaunotre(Fig.7).

TralefigurefemminilispiccaunesemplarecheraffiguraNike

(Fig.9).Lagemmapresentaunatecnicacaratteristicadiincisionea

bulinoconglobulialleestremitàdegliartiedellaveste.Lacorniola

sirivelainteresanteancheperlasuaprovenienza,Sasso(Kamen),

importantesitostrategicodellapenisolaspalatina4.

Fraipezzipiùbellidellaraccolta,estilisticamentepiùfine,risulta

unbustodiDiana,chesidistingueperaccuratafattura,inparticolare

perildelicatorendimentoneltrattamentodeipiani(Fig.12).

Piùnumerosinellacollezionesonogliintaglidatabiliall’età

imperiale,rappresentantidiversecorrentiartistiche.Interessante

sembraunacorniolaconladivinitàlatinadiDianaNemorensis,per

lacoronaradiatachelaDeaportasullatesta,iconografiararanella

produzioneglittica(Fig.10).Un’altracorniola,conAtena-Minerva,è

tipicoesempiodiesecuzionecorrente,dovel’eleganzaformalesiperde

perunaschematicaripetizionesenzaorganicitàfigurativa(Fig.11).

Nelgruppopresoinesamesonopresentianchepietrepreziose

conimmaginididiversespeciedianimali(Figg.13,15);sono

caratterizzatedaimotivinotinelrepertoriodellaglitticaromana,

nonchédavariecorrentiartigianali.Nelcalcedoniocondelfino

(Fig.16)sièvolutovederedocumentatoancheungryllos,una

4 Suić1955,p.1,ss.E’l’unicagemma,travarirepertiediverseiscrizioni,

rinvenuteaSasso(Bulić1903,p.136).Vedinota6.

8383



BrunaNardelli

izantičkogEpetija6.Međuintaglimasasimboličkimprikazima

pozornostprivlačiahatsugraviranimpredmetimavojničke

pripadnosti(tobolacsastrjelicom,knemideiluk),kojizajedno

sasimbolimaproročkogznačenja(klasirudo)aludirajunavojne

pobjede(sl.17)7.

Potrebnojespomenutidasuuskupinizatečenaitriotiska

izgubljenihgema,kojiseunedostatkuoriginalamogupromatrati

kaovrijedanikonografskielementkoristanzaistraživanjesplitske

gliptike.Otisaksastojećom,frontalnopozicioniranomfigurom

Tihe-Fortunomudesnomprofilu(sl.19)8,vjerojatnopripada

istomtipuTihe-Fortunekakavnosiisardkojajepohranjenu

Nürnbergu9.

Otisaksprikazomženskeglaveudesnomprofilu(sl.20)10,

obziromnanačinoblikovanjanosaidebelogvrata,usporedivajes

gemomodstaklenepasteizprivatnekolekcijeuAnkari,atakođer

isprimjerkomodcrvenogjaspisa,pronađenimuCarnuntumu11.

Primjeraksdvijebočnopostavljenesvinje,glavausmjerenih

udesno(sl.21)12,vjerojatnozastupainačicuparasvinja,često

viđenogmotivaurimskojgliptici,kakosvjedočeprimjercigema

kojisečuvajuuAquileji,MünchenuiuBeču13.Gemajepronađena

usplitskompredjeluVisoka,zajednoskarneolom(sl.12),te

ahatomiametistomsnatpisom,kojisuizgubljeni14.

6 Važnoisejskonaseljenakopnu,poslijecentarprefekturesalonitanskog

agera(Suić1976,str.34,54,86).ZanimljivsečinizemljopisniopisKamenai

EpetijakojejedonioAlbertoFortisusvojemPutu po Dalmaciji,1774.:“Šest

dosedammiljaodSplitapremaistoku,itrimiljeodSaloneostacisustarog

Epetiuma,kolonijestanovnikaVisa.MjestosesadazoveStobreć.Idućitamo

kopnomizSalone,prolazisepokrajraznihlukovaDioklecijanovaakvedukta,

kojepukzoveSuhimmostom,teispodjedneosamljenegromade

doslovnonazvaneKamen,kojajeuprijašnjimvremenimanosilaneku

tvrdjavicu,kakosemožezaključitipoostacimazidinaštojošpostoje’’.

7 OsimusplitskomokružjuiuobližnjojjeZagorievidentiranaprisutnost

vojnihlegionarskihlogoraimanjihvojnihnaselja.Odiznimnogje

značenjagliptičkimaterijalpronađenuTiluriju(čijajeobradautijeku).

SmještensjevernoodSplita,biojedo50.g.posl.Kr.sjedišteLegio VII

Claudia Pia Fidelis,kojajezamijenjenasCohors VIII voluntariorumdoIIIst.

posl.Kr.:Alföldi1965,str.105-107;Zaninović1996,str.280-2;Sanader2003.

8 Inv.br.I1563.Karneol.Dim.:16.3x11.7.Lit.:Bulić1899,str.12.Mjeregema

suumilimetrima.

9 Weis1996,str.85,br.151,T.20.

10 Inv.br.I1488.Crvenijaspis.UInventaru I,nastr.178,kaomjestopodrijetla

jaspisa,naznačenjeSplit,doku:Bulić1898,str.165,stojidajeizSalone.

MoždajepouzdanijipodatakizInventara.

11 Koristimseprigodomdazahvalimg.YükseluErimtanukojimijeljubazno

pružiouvidusvojuantičkuzbirku.Konuk-Arslan2000,str.28,br.4;

Dembski2005,str.119,br.661,T.659,sFaustinomII.(150.-170.posl.Kr.),

razdobljekadabisemogaodatiratisplitskiotisak.

12 Inv.br.1029.Karneol.Lit.:Bulić1891,str.21.

13 SenaChiesa1966,str.355,br.1095,T.LV;Brandt,Gercke,Krug,Schmidt

1972,str.111,br.2848,T.270;ZwierleinDiehl1979,str.97,br.1881,T.43.

14 Inv.br.I1025iinv.br.I1028:Lit.:Bulić1891,str.20.Ametist,inv.br.I

1028,otuđenjezajednosjoš73primjerkatijekomkrađegemakojase

dogodila1918.:Nardelli2002,str.20.

categoriaparticolare,consistenteindisegnicompositi,conparti

umaneuniteafigureanimalesche,cheebbeunafortediffusione

neltardoellenismo.L’intaglio,insiemeadametistaconMercurio

(Fig.5)ealtretregemme�, provienedall’anticaEpetion6.

Tragliintaglicheraffiguranosimbolisuscitainteresseun’agata

conungruppodioggettilegatialmondomilitare(unafaretra

confreccia,unoschiniereeunarco)che,insiemeasimbolicon

significatoaugurale(unaspigaeuntimone)alludonoallevittorie

militari(Fig.17)7.

Vasegnalatoinoltrechesonoreperibilitreimprontedialtre

pietre,attualmentedisperse,cheinmancanzadeglioriginali

possonoessereconsideratepreziosetestimonianzeiconografiche,

utiliperlaricercasullaglitticaspalatina.Un’improntaconTyche

-Fortunastante,diprospetto,conlatestadiprofiloversodestra8,

probabilmenteraffigurauntipodiTyche–Fortunachesitrovasu

unasardoniceconservataaNorimberga9.

Perlatestafemminile,diprofiloversodestra10,iconfronti

glitticisonoriscontrabili,perlamodellazionedelprofilo,delnaso

edelcollogrosso,conunapastavitreadiunacollezioneprivatadi

Ankaraeconundiasprorosso-brunorinvenutoaCarnuntum11.

Ilpezzoconduesuiniaffiancativersodestrasuunalineadi

base12probabilmenterappresentaunavariante,diunacoppiadi

5 Purtroppo,letregemme,diindubbiointeresseiconograficoestilistico,

nonsonopiùreperibili:Inv.n.I626,Inv.n.I1033,Inv.n.I1035:Bulić1888,

p.15;Bulić1891,p.21.

6 ImportanteinsediamentodiIssasullaterraferma,inseguitocentrodiuna

prefetturadell’agersalonitano(Suić1976,pp.34,54,86).Curiosaparela

descrizionegeograficadiSassoediEpetioncheAlbertoFortisriportònel

suoViaggio in Dalmazia,nel1774:“SeiosettemiglialontanodaSpalato

versolevante,etremigliadaSalonatrovansiiresiduidell’anticoEpetium,

coloniadegl’Issei.IlluogochiamasiadessoStobrez.Perandarviperterra

daSalonasipassavicinoavariarchidell’acquedottodiDiocleziano,

dalvolgochiamatoPonte - secco,esottod’unmassoisolatodettoper

eccellenzaKamen,cheportòinaltritempiqualchefortino,comeda

vestigidimuragliechevirimangonosipuòdedurre.”

7 E’notalapresenza,oltrenell’areaspalatina,anchenell’immediatoentroterra,

deicampilegionariepiccoliinsediamentimilitari.Dinotevoleinteresseè

ilmaterialeglitticorinvenutoaTilurium,diprossimapubblicazione.Situata

anorddiSpalatofulasede,finoal50d.C.,dellaLegio VIIClaudia Pia Fidelis,

rimpiazzatadallaCohors VIIIvoluntariumfinoalIIId.C.:Alföldyi1965,pp.105

-107;Zaninović1996,pp.280–2;Sanader2003.

8 Inv. n. I 1563. Corniola. Dim.: 16,3 x 11,7.F.Bulić 1899,p.12.Lemisuredelle

pietresonodateinmillimetri.

9 Weis1996,p.85,n.151,tav.20.

10 Inv. n. I 1488. Diaspro rosso. Nel“InventarioI”,ap.178,laprovenienzadel

diaspro,vieneindicatadaSpalato,mentrenelBul.lDalm.XXI,del1898

(Bulić1898,p.165),daSalona.Forseèpiùaffidabileildatoriportato

nell’inventario.

11 Colgol’occasioneperringraziareilSig.YükselErimtanperavermi

gentilmentemostratolasuacollezionediantichità.Konuk,Arslan2000,p.

28,n.4;Dembski2005,p.119,n.661,tav.659.ConFaustinaII,150–170

d.C.,periodoalqualepotrebbeesseredatatal’improntaspalatina.

12 Inv. n. 1029.Corniola.Bibl.:Bulić1891,p.21.

8484

VAPD100,2007.,79-104

GemekakvesupronađeneuSplitučuvajuseiunekim

muzejimaiprivatnimzbirkamaizvanHrvatske.Takojenapr.

karneolsMenadom,kupljenuSplitu1845.g.,pohranjenu

KunsthistorischesMuseum-uuBeču15,ameđugemamakoje

potječuizHrvatskeačuvajuseuMađarskoj,jednajeizSplita16;

najbrojnijesugemekojesenalazeuAshmoleanuuOxfordu,

međukojimasuiprimjerciporijeklomizDalmacije17.

Gemesplitskeprovenijencijeucjeliniodražavajuikonografsku

iformalnuvrijednosnurazinurimskeproizvodnje:neističuse

homogeneskupinekojebisesastilskogiformalnoggledišta

znatnijerazlikovaleodgraviranogkamenjaizrimskograzdoblja.

Učestalijeobjelodanjivanjevećimdijelomdosadneobjavljenih

gema,pohranjenihumuzejimaiprivatnimzbirkamauHrvatskoj,

imazaciljpokretanjeopsežnijegisustavnijegistraživanja

gliptičkogmaterijala.Težnjamazanjegovupodrobnijem

proučavanju,prožetjeiovajprilog.

15 ZwierleinDiehl1973,str.97,str.249,T.43.

16 Gesztelyi2001,str.142,155,str.19.

17 Middleton1991,str.35,45,49,53,55-59,61,66,77,89,92,99,102,103,

108,123,128-130,136,140,142,147,br.25,26,35-38,46,5158,59,62,

69,80,82,111,139,148,149,165,175,177,187,226,234-236,245,247,

248,251,263,272,281,288;Middleton2001,str.5,43,br.24,žutijaspis

nabavljenuSplitu1947.g.

suini,chesitrovaspessonellaglitticaromana,comeperesempio

sullegemmeconservate,rispettivamente,adAquilea,aMonacodi

BavieraealKunsthistorischesMuseumdiVienna13.Lagemmaèstata

ritrovata,nelquartierespalatinodiVisoka,insiemeaunacorniola

(Fig.12),un’agataeun’ametistaconiscrizione,nonpiùreperibili14.

GemmerinvenuteaSpalatosonocustoditeancheinaltrimusei

enellecollezioniprivatefuoriCroazia;unacorniolaconMenade,

comprataaSpalatonel1845,èconservataalKunsthistorisches

MuseumdiVienna15.Traalcunepietreprezioseprovenientidalla

CroaziaecustoditeinUngheria,risultaancheunadaSpalato16;

piùnumerosesonoquelleconservateall’AshmoleanMuseumdi

Oxford,insiemeadiversepietrediprovenienzadalmata17.

LepietreprezioseprovenientidaSpalatodenotanonel

complessounafedeltàiconograficaeformaleallaproduzione

romana:nonemergonoraggruppamentiomogeneidalpuntodi

vistastilisticoeformalechesidistacchinodaquantoènotosulle

pietreincisedietàromana.Conilproseguimentodellostudiodi

gemmecustoditeinmuseiecollezioniprivatedellaCroazia,in

maggioranzainedite,cisiauguradiavviareun’indaginepiùarticolata

sullaproblematicadelmaterialeglitticorinvenutoinDalmatia.

13 SenaChiesa1966,p.355,n.1095,tav.LV;Brandt,Gercke,Krug,Schmidt

1972,p.111,n.2848,tav.270;ZwierleinDiehl1973,p.97,n.1881,tav.43.

14 Inv. n. I 1025 e Inv. n I 1028:Bibl.:Bulić1891,p.20.L’ametistaInv.n.I1028,

èstatasottratta,insiemeadaltri73pezzi,duranteilfurtodigemme

avvenutonel1918:Nardelli2002,p.20.

15 ZwierleinDiehl1973,p.97,n.249,tav.43.

16 Gesztelyi2001,pp.142,155,n.19.

17 Middleton1991,pp.35,45,49,53,55-59,61,66,77,89,92,99,102,103,

108,123,125,128-130,136,140,142,147,nn.25,26,35-38,46,51,58,

59,62,69,80,82,111,139,148,149,165,168,175,177,187,226,234-236,

245,247,248,251,263,272,281,288;Middleton2001,pp.5,43,n.24,un

diasprogialloacquistatoaSpalatonel1947.

Otisak s prikazom

Tihe -- Fortune.

Impronta con

Tyche -- Fortuna

Otisak s prikazom

ženske glave.

Impronta con

testa femminile.

Otisak s prikazom svinja Impronta con due suini.

8585



BrunaNardelli

KATALOG

Kameje

1. AMORIPSIHA(Inv. br. I 1788)

Bijela staklena pasta; 19,6 x 1�,2 x 6. Istrošena po čitavoj površini;

okrhnuta na rubovima.

Dvastojećazagrljenalikaupoluprofilu;slijevestraneje

ErossdesnomrukomnaPsihinuramenu;Psihajeokrenuta

ulijevo,akrilimaleptiraobuhvaćaErosovotijelo.

Bazičnacrta.

Nasplitskojkamejiprikazanjemotivčestoviđenna

staklenojpasti;brojnianalognikomadičuvajuseurazličitim

zbirkama,poputgemaizBeča18,izMoskve19teoniiz

Münchena,kojiodgovarajusplitskomprimjerkukakopo

dimenzijamatakoipremaikonografijiiizvedbenojtehnici20.

Popularnostmotivapotvrđenajeprikazimanarazličitim

primjercima,iposebnoposvjedočenanašestkamejaodstaklene

pastepronađenimnanekropoliuStarojZagoriuBugarskoj,

kojesedatirajuukraj2.ipočetak3.st.posl.Kr.21,tetakođerna

kamejipronađenojuCarnuntumu,datiranojuistorazdoblje22.

Najtočnijeanalogijezasplitskiprimjerakpredstavljaju

staklenapastapronađenaukazalištuuVienneuFrancuskoj23i

jednakojasečuvauAshmoleanuuOxfordu.Osimpostilsko-

ikonografskimobilježjimasličnesumuipooblikuitipu

staklenepaste24.

Lošaočuvanostotežavadatiranjesplitskogprimjerka,koji

unatočznačajkamaispoljenimunačinuizradeioblikumože

bitismještenu2.st.posl.Kr.

Lit.:Bulić1903,str.3.

18 ZwierleinDiehl1979,str.97,idalje,br.900-1002,T.63.

19 Neverov1988,str.162,idalje,br.432.

20 Brandt,Gercke,Krug,Schmidt1972,str.209,br.3494-3498,T.329.

21 Nikolov-Bujukliev1970,str.55.

22 Dembski2005,str.166,br.1153,T.119.

23 Guiraud1988,str.201,br.986,T.LXIII.

24 Henig-MacGregor2004,str.52,br.3.54.

CATALOGO

Cammei

1. AMOREEPSICHE(Inv. n. I 1788)

Pastavitreabianca;19,6x15,2x6,5,Consuntasututtala

superficie;scheggiatasuibordi.

Duefigurestanti,ditrequarti,abbracciate:asinistraEros,

colbracciodestrosullaspalladiPsiche;essa,conlealidi

farfalla,rivoltaasinistra,cingeilcorpodiEros.

Lineadibase.

Ilpezzospalatinopresentaunmotivofrequentenellepaste

vitree;numerosicammeiasoggettoanalogosonocustoditi

indiversecollezioni,comeètestimoniatodaalcunipezzial

KunsthistorischesMuseumdiVienna18,daunoaMosca19eda

alcuniaMonacodiBaviera,checorrispondonoalcammeo

spalatino,oltrenelledimensioni,anchenell’iconografiaenella

tecnica20.Lapopolaritàdiquestomotivoètestimoniataanche

dadiversirinvenimenti,inparticolaredaseicammeiinpasta

vitreascavatiinunanecropolidiStaraZagorainBulgaria,

databiliallafinedelII,inizidelIIIsecolod.C.21,edauncammeo

rinvenutoaCarnuntum,databileallostessoperiodo22.

Traiconfrontipiùpuntuali,perilpezzospalatino,si

possonocitareunapastavitrearitrovatanelteatrodiViennein

Francia23eunaconservataall’AshmoleanMuseumdiOxford,

oltrechenellesimilicaratteristichestilistico–iconografiche,

anchenellaformaeneltipodipastavitrea24.Ilcattivostatodi

conservazionerendedifficileunadatazioneprecisadelpezzo,

chetuttavia,perlecaratteristichetecnicheeperillinguaggio

formale,potrebbeesserecollocatoalIIsecolod.C.

Bibl.:Bulić1903,p.3.

18 ZwierleinDiehl1973,p.97,s.,nn.900-1002,tav.63.

19 Neverov1988,p162,s.,n.432

20 Brandt,Gercke,Krug,Schmidt1972,p.209,nn.3494–3498,tav.329.

21 Nikolov,Bujukliev 1970,p.55

22 Dembski2005,p.166,n.1153,tav.119.

23 Guiraud1988,p.201,n.986,tav.LXIII

24 Henig,MacGregor2004,p.52,n.3.54.

8686

VAPD100,2007.,79-104

2. MUŠKAGLAVA(Inv. br. I 1802)

Kalcedon-karneol;10,9x8,0x2,6.

Muškaglavaudesnomprofilu,obilježenavelikimokom

snaglašenomzjenicom,malimustima,bradomirobustnim

vratom.Frigijskakapaprekrivacijelukosuidesnouho,samo

jedangustipramenpadanačelo.

Nemapoznatihizravnihanalogija:možesecitiratiintaglio

izprivatnezbirkesglavommladića,itoprematipološkoj

paralelizakapu25.Dalekaanalogijaraspoznajeseukamejikoja

prikazujeglavuMinerve,ačuvaseuGyöru:sličnostsezapaža

uoblikovanjuprofilalicai,osobito,uizvedbi26.

Činisedajeovajprimjerakteškoodrediti:usprkos

figuralnojshemikojaodgovaraklasičnojikonografijiimekanoj

izvedbiprofila,zbogpomanjkanjatočnijihelemenatapitanje

povijesnogistilskogokviraostajeotvoreno,tesenemože

isključitinimogućnostpripadnostiovogkomadamodernom

dobu.


25 Wagner-Boardman2003,str.63,br.452,T.64.

26 Gesztelyi2001,str.149,br.18;datiranau18st.

2. TESTAMASCHILE(Inv. n. I 1802)

Calcedonio – corniola; 10,9 x 8,0 x 2,6.

Testamaschilediprofiloversodestra,caratterizzatada

occhiograndeconpupillaindicata,dallaboccaemento

piccoliedalcollorobusto.Uncopricapofrigioracchiudetutta

lacapigliaturael’orecchiodestro,soltantounafoltafrangia

scendesullafronte.

Nonsononoticonfrontidiretti:sipuòcitareunintaglio

diunacollezioneprivata,conlatestadiungiovane,per

ilparallelotipologicofornitodalcopricapo25.Unlontano

confrontosiravvisaconuncammeo,raffiguranteunatestadi

Minerva,conservatoaGyőr:corrispondenellamodellazione

delprofilodelviso,inparticolarenellaresadell’occhio26.Il

pezzorisultadidifficileclassificazione:nonostanteloschema

figurativorelativoall’iconografiaclassicaeilsuodistinguersi

nelmorbidomodellatodelprofilo,permancanzadielementidi

classificazionepiùpuntuali,l’inquadramentostoricoestilistico

rimaneancoraapertoenonsipuòescluderecheilpezzosia

moderno.


25 Wagner,Boardman2003,p.63,n.452,tav.64.

26 Gesztelyi2001,p.149,n.18;datatoalXVIIIsecolo.

8787



BrunaNardelli

Intagli

3. MERKUR(Inv. br. I 2098)

Kalcedon - karneol, ravan - paralelan, proširenih rubova; 13,4 x

10,9 x 3,�. Okrhnut na gornjem lijevom rubu.

Merkurstoji,okrenutpremanaprijed,sglavomudesnom

profilu.Udesnojspuštenojiplaštomovijenojruci,držištap,u

lijevojjeispruženojrucitorba.

Bazičnacrta.

Motivsplitskogakarneolaveomajeraširenugliptičkom

repertoaru,aodlikujegaoblikovnoukusklasičnogstežnjom

kplastičnostipriizvedbitorza.

Tijesnausporedbamožesepovućisprimjerkomod

ametistakojisečuvauHagu,itopremanačinuoblikovanja

mišića27.

Intaglioobilježavabrižnaizvedba,posebnoudetaljima

glave,nakojojsezapažajumale„perlaste“izbočine,što

predstavljajuuvjerljivelementzadatiranjeprimjerkaukraj1.

st.pr.Kr.


27 MaaskantKleibrink1978,str.213idalje,br.499,T.93.

Intagli

3. MERCURIO(Inv. n. I 2098)

Calcedonio – corniola, piano – parallelo con bordi espansi; 13,4 x

10,9 x 3,�. Scheggiato in alto a sinistra.

Mercuriostante,diprospetto,conlatestadiprofiloverso

destra.Nellamanodestra,abbassataeavvoltanelmantello,

reggeilcaduceo,nellasinistraprotesa,laborsa.

Lineadibase.

Lacorniolaspalatina,cherappresentaunmotivomolto

diffusonelrepertorioglittico,sidistingueperlamodellazione

digustoclassicisticoconunaricercadiplasticismonellaresa

deltorso.

Unconfrontopuntualesipuòistituireconun’ametista

conservataaL’Aia,checorrisponde,inparticolarmodonella

modellazionedellamuscolatura27.L’intaglioècaratterizzato

dalrendimentomoltocurato,specieneiparticolaridella

testa,sullasommitàdellaqualesonopresentipiccoliglobuli,

elementichecollocanoilpezzoallafinedelIsecoloa.C.


27 MaaskantKleibrink1978,p.213s.,n.499,tav.93.

8888

VAPD100,2007.,79-104

4. MERKUR(Inv. br. I 2099)

Kalcedon-karneol,ravan-paralelan,proširenihrubova;11,8x

8,5x2,8.Okrhnutnalijevomrubu.

Merkurstoji,tijelomupoluprofiluiglavomudesnom

profilu.Udesnojruci,kojajespuštenaiovijenaplaštem,drži

štap,ulijevoj,ispruženoj,torbu.

Bazičnacrta.

GemaprikazujestojećegMerkura,kakvognalazimona

gemamaurazličitimzbirkama.Međubrojnimprikazima,na

temeljustilskeiikonografskesličnosti,moguseistaćineki

srodniintagli:takavjekarneolkojisečuvauNürnbergu28,

zatimprimjerakizBečapodudaranushemiizvedbeštapa

iutrokutastomprofilunosa29,potomintaglioizHaga30i

drugiprimjerakpronađenuFrancuskoj31.Najzanimljiviju

izravnuusporedbupredstavljakarneolpohranjenuGyöruu

Mađarskoj,kojijepronađenuSaloni32.

Različitodprethodnogintagliauodnosunastilizaciju

oblikaitehnničkuizvedbu,primjeraksemožedatiratiu2.st.

posl.Kr.


28 Weis1996,str.74,br.104,T.14.

29 ZwierleinDiehl1979,str.172,br.1302,T.120.

30 MaaskantKleibrink1978,str.213,idalje,br.499,T.93.

31 Guiraud1995,str.380,br.15.

32 Gesztelyi2001,str.143,156,br.2.

4. MERCURIO(Inv. n. I 2099)

Calcedonio – corniola, piano – parallelo con bordi espansi; 11,8 x

8,� x 2,8. Scheggiato sul bordo sinistro.

Mercuriostanteditrequarticonlatestadiprofiloverso

destra.Nellamanodestra,abbassataeavvoltanelmantello,

reggeilcaduceo,nellasinistra,protesa,laborsa.

Lineadibase.

LagemmaraffiguraunatipologiadiMercuriostantechesi

trovasullegemmeindiversecollezioni.Tranumerosiconfronti

sipossonocitarealcuniintagliperlenotevolisomiglianze

stilisticheeiconografiche,comeperesempiounacorniola

conservataaNorimberga28,unaaVienna,checoincidenella

schematicaresadelcaduceoenelprofiloatriangolodelnaso29

unintaglioaL’Aia30eunaltrorinvenutoinFrancia.31Ilconfronto

direttopiùinteressantesembraconunacorniola,custoditaa

GyőrinUngheria,marinvenutaaSalona32.Diversodall’intaglio

precedentenellamodellazionestilisticaenell’esecuzione

tecnica,ilpezzoèdatabilealIIsecolod.C.

Bibl.:Bulić 1905,p.164.

28 Weis1996,p.74,n.104,tav.14.


30 MaaskantKleibrink1978,p.213,s.,n.499,tav.93.

31 Guiraud1995,p.380,n.15.

32 Gesztelyi2001,pp.143,156,n.2.

8989



BrunaNardelli

5. SJEDEĆIMERKUR(Inv. br. I 242�)

Ametist,doneklekonveksan;11.9x10.5x4.0.Okrhnutna

rubovima.

Porijeklo: Stobreč (Epetion).

Muškilikkojisjedi,okrenuttijelomupoluprofil,sglavom

udesno.Ulijevojruci,ispruženojpremanaprijed,držištap,

dokjedesnapoloženanastijenu.Uprednjemplanu,udonjem

dijelu,nakratkojjebazičnojcrtiprikazanpijetao,udesnom

profilu.

AmetistreproduciratipkipaizLizipoveškole,Hermesa

-Merkurakojisjedisaštapomuispruženojruci:motivjevrlo

čestnaametistimasprikazomnakonveksnojstranikamena,

naprimjernaraznimintaglimakojisupronađeniuAquilei33.

Zagliptičkeusporedbemogusecitiratinekiametisti,

poputprimjerakaizHaga,HannoveraiXantena34paikarneol

izCambridgea35tekalcedonizAshmoleanauOxfordu,kojije

splitskomprimjerkusrodanponačinuizvedbemuskulaturei

torza,tepokonveksnomoblikovanjukamena36.

Splitskiseintaglioprematipološkimitehničkimobilježjima

možepripisatirimskojlikovnojstrujiiz1.st.posl.Kr.

Lit. :Bulić1913,str.62.

33 SenaChiesa1966,str.143-145,br.194-198,T.X.

34 MaaskantKleibrink1978,str.254,br.668,T.118;Schlüter,PlatzHorster,

Zazoff1975,str.268,br.1444,T.118;PlatzHorster1987,str.6,br.9,T.2.

35 Henig1994,str.133,br.262.

36 Henig-MacGregor2004,str.37,br.1.68.

5. MERCURIOSEDUTO(Inv. n. I 242�)

Ametista, leggermente convesso - piana; 11,9 x 10,� x 4,0.

Scheggiata sui bordi.

Prov.: da Stobreč (Epetion).

Figuramaschileseduta,ditrequarti,conlatestadiprofilo

versodestra.IlDiohalamanodestraarretrataeappoggiatasu

unmasso,conlasinistra,avanzata,reggeilcaduceo.Difronte,

inbasso,èraffigurato,subrevelineadibase,ungallo,diprofilo

versodestra.

L’ametistariproduceuntipostatuariodiscuolalisippea,

Ermes–Mercurio,seduto,concaduceonellamanoprotesa.

Ilmotivoèmoltofrequentesuametisteconincisionesul

latoconvessodellapietra,peresempio,sudiversiintagli

rinvenutiadAquileia33.Periconfrontiglitticisipossonocitare

alcuneametiste,rispettivamenteaL’Aia,adHannoverea

Xanten34,nonchéunacorniolaaCambridge35euncalcedonio

all’AshmoleanMuseumdiOxford,cheilpezzospalatino

richiamanellamodellazionedellemassemuscolarideltorso

enellafoggiaconvessadellapietra36.L’intagliospalatinoè

inquadrabile,perlecaratteristichetipologicheetecniche,nella

correnteartisticaromanadelIsecolod.C.


33 SenaChiesa1966,pp.143–145,nn.194–198,tav.X.

34 MaaskantKleibrink1978,p.254,n.668,tav.118;Schlüter,PlatzHorster,

Zazoff1975,p.268,n.1444,tav.195;PlatzHorster1987,p.6,n.9,tav.2.

35 Henig1994,p.133,n.262.

36 Henig,MacGregor2004,p.37,n.1.68.

9090

VAPD100,2007.,79-104

6. EROS-AMORNABIGI(Inv. br. I 1771)

Kalcedon-karneol,ravan-paralelan,šesterokutan;12.7x10.4x

2.8.Okrhnutnarubovima.

Amor,prikazanulijevomprofilu,upravljakolimakoja

vukudvajarcaugalopu;desnompodignutomrukommaše

bičem,alijevomdržiuzde.

Bazičnacrta.

MotivErosanakolimaštoihvukuživotinjevrloječestu

rimskojgliptici.Postoje,naprimjer,različitegemesAmorom

nabigikojuvukudvaleptira37.Ipak,rijetkesugemesErosom

-Amoromnakolimaukojasuupregnutijarci.Nijepoznata

nijednaizravnaikonografskaanalogija,nozbogsličnostiu

izvedbiživotinjaikolamožesecitiratikarneolsbigomkoju

vukudvajarca,akojomupravljamuškilik38.

Splitskagema,šesterokutnogoblika,sigurnogcrteža

izvedenogsnaglaskomnaoblikovanjutijela,možesedatirati

u1.st.pr.Kr.


37 MaaskantKleibrink1978,str.139,br.210,T.43.


6. EROS-AMORSUBIGA(Inv. n. I 1771)

Calcedonio – corniola, piano parallelo, esagonale; 12,7 x 10,4 x

2,8. Scheggiato sui bordi.

Amor,diprofiloversosinistra,aguidadiuncarrotrainato

daduecapronialgaloppo;nellamanodestra,alzata,impugna

lafrusta,conlasinistratieneleredini.

Lineadibase.

IlmotivodiErosallaguidadiuncarrotrainatodaglianimali

èmoltofrequentenellaglitticaromana,peresempio,visono

diversegemmeconAmorsullabigatrainatadaduefarfalle,37

marisultanoraregemmeconEros-Amorsulcarrotrainato

dacaproni.Nonènotounconfrontoiconograficodiretto:si

puòcitareunacorniola,perleaffinitànellamodellazionedei

quadrupediedelcarro,conlabigatrainatadaduecaproni,

guidatadaunafiguramaschile38.

Ilpezzospalatino,caratterizzatodasagomaesagonaledella

pietra,daldisegnosicuroedalmodellatoamasseplastichedei

corpi,èdatabilealIsecoloa.C.


37 MaaskantKleibrink1978,p.139,n.210,tav.43.

38 MaaskantKleibrink1978,p.176,n,363,tav.73.

9191



BrunaNardelli

7. SJEDEĆISATIR(Inv. br. I 1631)

Kalcedon-karneol,ravanparalelan,proširenihrubova;12.1x

11.2x3.3.

Satirjeprikazanulijevomprofilu,sjedinastijeni

ispruženihnoguismješinommeđurukama.Isprednjega

prikazanisuvelikikraternavisokojnoziistup.

Bazičnacrta.

Motivsatirakojiizlijevatekućinuizmješinepoznatjeu

rimskojgliptici:prikazanjenaprimjer,nakarneolukojisečuva

uArheološkommuzejuuBologni39.

Međuraznimgliptičkimusporednimkomadimamogu

senavestinekioblikovnonajsličnijiprimjeri,poputkarneola

otkrivenoguAquilei40ilijedanogmanjegipronađenogu

Carnuntumu41tedrugog,kojisečuvauHagu,skojimse,osim

poikonografiji,podudaraipotehniciizrade42.

Premaikonografskimistilsko-tehničkimobilježjima

karneolsemožedatiratiu1.st.posl.Kr.

Lit.:Bulić1900,str.121

39 MandrioliBizzarri1987,str.73,br.89.

40 SenaChiesa1966,str.184,br.372,T.XIX.

41 Dembski2005,str.73,br.201,T.20.


7. SATIROSEDUTO(Inv. n. 1631)

Calcedonio – corniola, piano parallelo con bordi espansi; 12,1 x

11,2 x 3,3.

Satiro,diprofiloversosinistra,sedutosudiunmasso

conlegambedisteseeconunotrefralemani.Difronte

sonoraffiguratiungrandecratereacalicesualtosteloeuna

colonna.

Lineadibase.

IlmotivodiSatironell’attodiversaredaunotreènoto

nellaproduzioneglitticaromana:peresempio,èraffiguratosu

unacorniolaconservataalMuseoArcheologicodiBologna.39

Fradiversiconfrontiglitticisipossonocitarealcuniintaglitra

ipiùsimiliperlinguaggioformale,comeperesempiouna

corniolarinvenutaadAquileia,40ounapiùpiccolaritrovataa

Carnuntum, 41eun’altraconservataaL’Aia,conlaqualecoincide

oltrenell’iconografia,anchenellatecnica.42

Perlecaratteristicheiconograficheestilistico-tecniche,la

corniolaèdatabilealIsecolod.C.


39 MandrioliBizzarri1987,p.73,n.89.

40 SenaChiesa1966,p.184,n.372,tav.XIX.

41 Dembski2005,p.73,n.201,tav.20.


9292

VAPD100,2007.,79-104

8. PASTORALNIPRIKAZ(Inv. br. I 2100)

Kalcedon-karneol,ravanparalelan,proširenihrubova;12.0x

8.8x3.0.

Muškibradatilikulijevomprofilu,odjevenukratkutuniku

ikožniplašt,prikazanjeuhodu,desnomrukomoslonjenna

štap.Prednjimjepasutrkupremastablusgustomkrošnjom,

skojegvisizec.

Bazičnacrta.

Motivjevrloraširenurimskojglipticiiurazličitim

inačicamačestjenagemamaizraznihfundusa,kaoštoje

onajuNacionalnommuzejuuAquileji43iprivatnihkolekcijau

Zagrebu44iliuSloveniji45.

Zasplitskugemupoznatojevišerazličitihizravnih

usporednihkomada.Premastilskimznačajkamatosukarneol

pronađenuAquileji46,zatimkalcedonizAshmoleana47i,

posebno,karneolizKunsthistorischesMuseum-auBeču48.

Naosnovimotivaistilsko-tehničkihobilježjaintaglia

mogućejedatiratigau1.st.posl.Kr.


43 SenaChiesa1959,str.175-192.

44 Koščević2000,str.78,br.78.

45 Nestorović2005,str.32,br.44.

46 SenaChiesa1966,str.286,br.762,T.XXXIX.

47 Henig-MacGregor2004,str.77,br.7,7.


8. SCENABUCOLICA(Inv. n. I 2100)

Calcedonio – corniola, piano parallelo, con bordi espansi; 12,0 x

8,8 x 3,0.

Figuramaschilebarbuta,diprofiloversosinistra,inatto

dicamminareappoggiataconlamanodestraadunbastone.

Davantialcontadino,chevesteunacortatunicaemantellodi

pelle,uncanechesirizzapressounalberofronzutodalquale

pendeunalepre.

Lineadibase.

Ilmotivo,contantevarianti,moltodiffusonellaproduzione

glitticaromana,èfrequentenellegemmedidiversimusei,

comeperesempioalMuseoNazionalediAquileia43,.edi

collezioniprivateaZagabria44oinSlovenia45.Perlagemma

spalatinasiconosconodiversiconfrontidiretticomead

esempio,perlecaratteristichestilistiche,unacorniola

rinvenutaadAquileia46,uncalcedonioall’AshmoleanMuseum47

einparticolare,unacorniolaalKunsthistorischesMuseum

diVienna48.Ilmotivoelecaratteristichestilistico-tecniche

suggerisconodicollocareilpezzoalIsecolod.C.


43 SenaChiesa1959,pp.175–192.

44 Košćević2000,p.78,n.78.

45 Nestorović2005,p.32,n.44.

46 SenaChiesa1966,p.286,n.762,tav.XXXIX.

47 Henig,MacGregor2004,p.77,n.7,7.


9393



BrunaNardelli

9. NIKA-VIKTORIJA(Inv. br. I 2370)

Kalcedon-karneol,konveksan-ravan;11.7x9.6x2.9.

Nedostajegornjidio.

Porijeklo: Kamen

Ženskilikstijelomupoluprofilu,uhoduulijevo,odjevenu

dugiplaštteškihnabora,tijesnoomotanokonogu.

Bazičnacrta.

Identificiranjemotivaotežanojezbogfragmentarnosti

geme:naosnovimalobrojnihelemenatakojisenaslućuju

nagornjemdijelugeme,tj.tragovakrilaidesneruke,koja

je,kakosečini,svinutaipodignuta,možesepretpostavitida

seradioprikazuNike,itonatemeljuusporedbesplitskog

primjerkasgranatomizHannovera49.

Međugliptičkimproizvodimamalojeizravnihusporedbi.

Naosnovitehničkihistilskihosobina-jerjeikonografija

različita-mogusecitiratikonveksnikarneolkojisečuva

uBečupremaizradinoguinaboraodjeće50,iprimjerak

skarabejaodkarneolaizprivatnezbirkepremapoložajunogu

iizvedbimišićaiodjećesteškimnaborima51.

Izvedbasplitskogkarneolapovezanogshelenističkim

ikonografskimshemamaotkrivaradarhaičnogukusa,štose

očitujeukrutompoložajutijelainogu,aliidraperijiizrađenoj

debelim,usporednimlinijama.Radisuhoparneizvedbei

jasnihrubova,malihkružnihizbočinakojimasuprikazana

stopalaBožice,kaoizbogkonveksnogoblikakamenaovajse

primjerakmožedatiratiu1.st.pr.Kr.


49 Schlüter,PlatzHorster,Zazoff1975,str.180,br.896,T.116.

50 ZwierleinDiehl1973,str.81,br.179,T.31,sMinervom.

51 Wagner-Boardman2003,str.17,br.106,T.25,sIzidom.

9. NIKE-VITTORIA(Inv. n. I 2370)

Calcedonio-corniola,convesso-piano;11,7x9,6x2,9.Manca

partesuperiore.

Prov.: da Sasso (Kamen).

Figurafemminileditrequarti,inattodicamminareverso

sinistra,vestitadilungomantelloavvoltostrettamenteattorno

allegambeecaratterizzatodapieghepesanti.

Lineadibase.

L’identificazionedelmotivosipresentadifficileperla

frammentarietàdellapietra:dapochiindizi,chesiintravedono

nellapartesuperioredellagemma,cioèdalletracciedelleali

edelbracciosinistro,chesembraflessoesollevato(probabile

gesto,tipicodellaVittoria,chereggeunacorona)sipuò

proporre,perilpezzospalatino,unaraffigurazionediNike,

comesuggerisce,unintaglioingranatodiHannover49.Nella

produzioneglitticasonopochiconfrontidiretti:sipossono

citare,perlecaratteristichetecnicheestilistiche,madidiversa

iconografia,unacorniolaconvessa,conservataaVienna,la

qualecorrispondenellamodellazionedellegambeenelle

pieghedellevesti50eunoscarabeoincornioladiunacollezione

privata,perlaposizionedellegambeelamodellazionedella

muscolaturaedellavesteapiegheprofonde51.Ilmodellatodella

corniolaspalatina,legatoalloschemaiconograficoellenistico,

rivelaunrendimentodigustoarcaistico,indicatodallaposa

rigidadelcorpoedellegambe,nonchédaldrappeggio

dellaveste,resaagrosselineeparallele.Questopezzo,peril

modellatoasciuttoamassepieneecontorninetti,peripiccoli

globuliconiqualisonorealizzatiipiedidellaDea,comepure

perlaformaconvessadellapietra,èdatabilealIsecoloa.C.


49 Schlüter,PlatzHorster,Zazoff1975,p.180,n.896,tav.116.

50 ZwierleinDiehl1973,p.81,n.179,tav.31-conMinerva.

51 Wagner,Boardman2003,p.17,n.106,tav.25-conIside.

9494

VAPD100,2007.,79-104

10. DIJANA(Inv. br. I 1801)

Kalcedon - karneol, ravan - paralelan, proširenih rubova; 12.7 x 11.3 x 2.8.

Dijana,frontalnopostavljena,slicemudesnomprofilu,

odjevenauhitonsbogatomapoptygmomnosinaleđima

tobolac,lijevomrukomdržistrijelu,dokjedesnapoloženanamali

pilastarizakojegsenalazigrana.Ispredbožiceprikazanjejelenu

stojećempoložaju,okrenutudesno,spodignutomnjuškom.

Bazičnacrta.

Gemajezanimljivazbogsadržajahelenističkogporijekla,

kojinekistručnjacitumačekaoDijanuNemorensis52.

IntaglioprikazujeinačicuDijaneNemorensissazračastom

krunom:božicanaimenaglavinosikrunu,kojanijeuobičajenana

prikazimasagema.Činisestogaprikladnimovdjeseosvrnutina

nalazeoddrugihmaterijala,poputsitnebrončaneplastike,unutar

kojeseposebnomoženavestikipićkojisečuvauAllenPierson

MuseumuAmsterdamu,itozbogstrukturezračastekrune53.

Zasplitskiprimjeraknisupoznateizravneusporedbe

međugliptičkimproizvodima.Premaikonografskojsrodnosti

-jersustilskaobilježjarazličita-mogusenavesti:karneolkoji

potječeizSaloneačuvaseuArheološkommuzejuuSplitu54,

tedrugi,manji,kojijeotkrivenuCarnuntumu55, zatimjedan

izMünchena56ijedanpohranjenuArheološkommuzejuu

Napuljualisbožicomkojasjedi,skojimsepoklapauizradi

profilaiodjećeteuoblikukamena57.

Zbogjednostavnostiplastikeishematskognačina

izradeglave,ovajkarneolpripadaobinajvjerojatnijerimskoj

proizvodnji1.st.posl.Kr.


52 Identifikacijalatinskebožiceizazvalajebrojneraspraveirezultirala

mnogimstudijama:MaaskantKleibrink1987,str.25idalje,sl.3,4;

Malaspina1995,str.15-35,sliteraturom.

53 LIMCI,2,1;I,2,2,str.768,br.13;str.576,br.13.

54 Nardelli2002,str.207,sl.6.

55 Dembski2005,str.64,br.106,T.11.

56 Brandt,Gercke,Krug,Schmidt1972,str.63,br.2486,T.227.

57 Pannuti1983,str.46,br.65.

10. DIANA(Inv. n. I 1801)

Calcedonio - corniola, piano - parallelo con bordi espansi; 12,7 x

11,3 x 2,8.

Dianadiprospettoconlatestadiprofiloversodestra.La

dea,vestitadichitoneconriccoapoptygma, portasullaschiena

lafaretra,conlamanosinistrareggeunafreccia,ladestraè

posatasuunpilastrino,dietroilqualeappareunramo.Di

frontedelladeaèraffiguratouncervo,stante,diprofiloverso

destra,conilmusoalzato.

Lineadibase.

Lagemmaèinteressanteperl’elegantesoggetto,diorigine

ellenistica,interpretatodaalcunistudiosicomeDianaNemorensis52.

L’intaglioraffiguraunavariantediDianaNemorensis,non

comune,perlacoronaradiatacheladeaportasullatesta.

Sembraopportunounriferimentoallaclassedeibronzetti,

inparticolaresipuòcitareunastatuettaconservataadAllen

PiersonMuseumdiAmsterdam,confrontabilesoprattuttonella

strutturazionedellacoronaradiata53.

Perilpezzospalatinononsononoticonfrontidirettinella

produzioneglittica:sipossonocitare,peraffinitàiconografiche,

macondiversecaratteristichestilistiche,unacorniolaproveniente

daSalonaeconservataalMuseoArcheologicodiSpalato54,

un’altra,piùpiccola,rinvenutaaCarnuntum55,unaaMonacodi

Baviera56eunaconservataalMuseoArcheologicodiNapoli(conla

Deaseduta,però)conlaqualecorrispondenellamodellazionedel

profiloedellaveste,nonchénellaformadellapietra57.

Questacorniola,perlasemplificazionedelrendimento

plasticoeperilmodoschematicodimodellarelatesta,sembra

appartenereallaproduzioneromanadelIsecolod.C.


52 L’identificazionedelladealatinahasuscitatodiversistudiemoltediscussioni:

MaaskantKleibrink1987,pp.25,s.,figg.3,4:Malaspina1995,pp.15-35,conbibl.

53 LIMCI,2,1;I,2,2,p.768,n.13;p.576,n.13.

54 Nardelli2002,p.207,Fig.6.

55 Dembski2005,p.64,n,106,tav.11.

56 Brandt,Gercke,Krug,Schmidt1972,p.63,n.2486,tav.227.

57 Pannuti1983,p.46,n.65.

9595



BrunaNardelli

11. ATENA-MINERVA(Inv. br. I 2097)

Kalcedon-karneol,ravan-paralelan,krnjistožac;15.8x10.9x

4.3.Okrhnutnarubuiugornjemlijevomdijelu.

Ženskifrontalnookrenutilik,sglavomulijevomprofilu,

odjevenuhiton.Ulijevojpodignutojrucidržikoplje,au

ispruženojdesnicinekipredmet.

Bazičnacrta.

IntagliopredstavljainačicuAteneParthenos,kaovrlo

čestprikazurimskojgliptičkojprodukciji,gdjebožicau

lijevojrucidržikopljeumjestoštita,kojijeoslonjenna

tlo58.Ugliptičkojproizvodnji3.stoljećalikovibožanstava

lakosemogupomiješatisasinkretističkimprikazimazbog

pojednostavljenihmotivaiatributa,kaouslučajusplitskog

karneola,gdjelikudesnojrucidržiduguljastipredmetu

kojemsemoždamožeprepoznatipatera,kaoštojetoslučaji

nakarneolupronađenomuCarnuntumu59.

Zaizravnuusporedbu,natemeljuukupnognačina

izrade,mogusecitiratikarneolikojisečuvajuuHagu60iu

Münchenu61isardizAshmoleana,sličanponačinucrtanjalika

ioblikukamena62.

Izrađenusintetiziranojmaniri,gdjejeproporcijaizmeđu

tijelaiglaveskacigomosobitoupadljiva,intagliosemože

datiratiu3.st.posl.Kr.


58 SenaChiesa1966,str.125idalje,br.119,120,T.VI.

59 Dembski2005,str.58,br.49,T.6.

60 MaaskantKleibrink1978,str.296idalje,br.854,T.141.

61 Brandt,Gercke,Krug,Schmidt1972,str.104,br.2790,T.263.

62 Henig-MacGregor2004,str.43idalje,br.2.25.

11. ATENA-MINERVA(Inv. n. I 2097)

Calcedonio - corniola, piano - parallelo, tronco-conico; 1�,8 x 10,9

x 4,3. Scheggiato sul bordo e in alto a sinistra.

Figurafemminilediprospettoconlatestadiprofiloverso

sinistra,vestitadichitone.Conbracciosinistro,alzato,regge

unalancia,conladestraprotesa,unoggetto.

Lineadibase.

L’intaglioraffiguraunavariantediAtenaParthenos,lo

schemafrequentenellaproduzioneglitticaromana,dovela

Deanellamanosinistrasostienelalanciainvecedelloscudo

appoggiatoallaterra58.Nellaproduzioneglittica,frequente

nelIIIsecolo,lafiguragenericadelledivinitàèfacilmente

confondibileconaltreraffigurazionisincretisticheper

semplificazionedimotiviediattributi,comenelcasodella

corniolaspalatina,dovelafigura,conlamanodestra,regge

unoggettooblungo,nelquale,forse,sipuòindividuareuna

patera,comeinunacorniolarinvenutaaCarnuntum59.

Perunconfrontodiretto,perilmodosommariodi

modellare,sipuòcitareunacorniolacustoditaaL’Aia60,un’altra

aMonacodiBaviera61eunasardaall’AshmoleanMuseum,

similenelmododitracciarelafiguraenellaformadella

pietra62.L’intaglio,resoinmodosommarioesintetico,dove

lasproporzionefracorpoelatestaelmataèparticolarmente

vistosa,potrebbeesseredatatoalIIIsecolod.C.


58 SenaChiesa1966,p.125,s.,nn.119,120,tav.VI.

59 Dembski2005,p.58,n.49,tav.6.

60 MaaskantKleibrink1978,p.296,s.n.854,tav.141.

61 Brandt,Gercke,Krug,Schmidt1972,p.104,n.2790,tav.263.

62 Henig,MacGregor2004,p.43,s.,n.2.25.

9696

VAPD100,2007.,79-104

12. DIJANINOPOPRSJE(Inv. br. I 1489)

Kalcedon-karneol,ravan-paralelan,proširenihrubova;13.1x

10.2x2.6.Slomljennalijevomigornjemdesnomrubu.

Ženskopoprsjesdraperijom,prikazanoutričetvrtine,

sglavomulijevomprofilu.Kosajenaznačenaparalelnim

žljebovima,omotanajevrpcomiokrunjenalovorom;ispred

božicejeluk,izanjejetobolac.

IntagliopredstavljapoprsjeArtemide-Dijane,motiv

helenističketradicijekojiječestoprikazivanurimskoj

gliptičkojproizvodnji.

Nisupoznateizravneikonografskeusporedbe,alisezbog

tehničkihistilskihobilježja,izbogistefineizvedbeprofila,

kaobliskiprimjerimogunavestikalcedonsglavomApolona

pronađenupodručjuPoitiersa(Vienne)uFrancuskoj63isard

sglavomPsihekojisečuvauBeču64.Najvišesličnosti,u

odnosunaikonografiju,pokazujesusporednimkarneolomiz

Nürnberga65.

Samstilintaglia,obilježenmekoćomoblikovanjai

profinjenommaniromizvedbetkanine,pripada,činise,tipu

helenističketradicijekojijenanovooživiouRimu,osobitou

gliptičkojproizvodnji1.st.pr.Kr.

Lit.:Bulić1898,str.165.UInventaru Inastr.178.kao

porijekloprimjerkanavedenjeSplit,dokjeuBullDalm,XXI,

iz1898.nastr.165navedenodajeizSalone.Podatakkojise

donosiuInventaručinisevjerojatnijim.

63 Guiraud1988,str.90,br.38,T.III.


65 Weis1996,str.81,br.127,T.17.

12. BUSTODIDIANA(Inv. n. I 1489)

Calcedonio - corniola, piano - parallelo con bordi espansi; 13,1 x

10,2 x 2,6. Spezzato sul bordo a sinistra e in alto a destra.

Testafemminilediprofiloversosinistraconbusto,

panneggiato,ditrequarti.Icapelli,indicatimediantestriature

parallele,sonoavvoltiinunafasciaintornoalvisoecoronati

dialloro.Davantialladeaèpostounarco,dietroilbusto,una

faretra.

L’intaglioraffigurabustodiArtemide–Diana,unmotivo

ditradizioneellenistica,spessoripropostonellaproduzione

glitticaromana.

Nonsononoticonfrontiiconograficidiretti,masipossono

citare,perlecaratteristichetecnicheestilistiche,nonchéper

lostessodelicatorendimentodelprofilo,uncalcedonioconla

testadiApollo,rinvenutonellaregionediPoitiers(Vienne)in

Francia63eunasardaconservataaViennacontestadiPsiche64.

Ilconfrontoiconograficopiùcorrispondenteèrappresentato

daunacorniolaaNorimberga65.

Lostiledell’intaglio,caratterizzatodaunmodellato

morbidoedaunafinedelicatezzaneltrattamentodeipiani,

sembrapresentareuntipoditradizioneellenistica,riproposto

inRoma,specienellaproduzioneglitticadelIsecoloa.C.

Bibl.:Bulić1898,p.165.Nel“InventarioI”,ap.178,la

provenienzadelpezzo,vieneindicatadaSpalato,mentre

nelBull. Dalm.XXI,del1898ap.165,daSalona.Siritienepiù

affidabileildatoriportatonell’inventario.

63 Guiraud1988,p.90,n.38,tav.III.

64 ZwierleindDiehl1973,p.143,n.447,tav.75.

65 Weis1996,p.81,n.127,tav.17.

9797



BrunaNardelli

13. PEGAZ(Inv. br. I 1770)

Kalcedon-karneol,ravan-paralelan;promjer:12.0x2.6.

Krilatikonjprikazanulijevomprofilu,uletećempoložaju,

svitkimtijelom,dugimvijugavimrepomivelikimkrilima

zaobljenihvrhova,okrenutihpremanaprijed.

Bazičnacrta.

Zasplitskugemupoznatojemaloizravnihusporedbi:

ovdjesemogunavestikarneolkojisečuvauHagu66,kaoionaj

izJordana,sdostasličnostiudetaljimaizradekrila67,atakođer

istaklenapastaotkrivenauMandeureuuuFrancuskoj68.

Premastilskimobilježjimakarneolsemožedatiratiu1.st.

posl.Kr.



67 Henig-Whiting1985,str.28,br.271.

68 Guiraud1988,str.179,br.804,T.LIII.

13. PEGASO(Inv. n. I 1770)

Calcedonio - corniola, piano - parallelo; diam.: 12,0 x 2,6.

Cavalloalatodiprofiloversosinistrainposizionelevade,

concorposnello,conlungacodasinuosaegrandialiconle

puntecurvateinavanti.

Lineadibase.

Perlagemmaspalatinasiconosconopochiconfronti

diretti:sipossonocitareunacorniolaconservataaL’Aia66,

un’altrainGiordania,simileinparticolarenellamodellazione

delleali,67nonchéunapastavitrearinvenutaaMandeurein

Francia68.Perlecaratteristichestilistichelacorniolaèdatabileal

Isecolod.C.



67 Henig,Whiting1985,p.28,n.271.

68 Guiraud1988,p.179,n.804,tav.LIII.

9898

VAPD100,2007.,79-104

14. PANTERA(Inv. br. I 2462)

Kalcedon-karneol,ravan-paralelan;10.7x6.8x2.5.

Nedostajedesnastrana.

Panterauprofilu,okrenutaulijevo,sblagospuštenom

njuškom.

Bazičnacrta.

Teškojesasigirnošćuodreditiikonografijuintaglia,jermu

nedostajepolovinakamena:natemeljuusporedbesdrugim

tipovimaisteserije,mogućejepredložitikaobliskeprikaze

panterenakarneolukojisečuvauArheološkommuzejuu

Bologni69tenaintagliuizprivatnezbirkeskojimispoljava

odgovarajućusličnostuodnosunastilsko-tehničkaobilježja70.

Splitskikarneol,kojiseodlikujenaglašenimplastičnim

modeliranjemživotinjskogtijela,mogaobisedatiratiu1.st.

posl.Kr.


69 MandrioliBizzarri1987,str.118,br.233.

70 Wagner-Boardman2003,str.67,br.496,T.68.

14. PANTERA(Inv. n. I 2462)

Calcedonio - corniola, piano – parallelo; 10,7 x 6,8 x 2,�. Manca

parte destra.

Unfelinodiprofilo,gradienteversosinistra,conmuso

leggermenteabbassato.

Lineadibase.

Perlamancanzadellametàdellapietraèdifficile

individuareconcertezzal’iconografiadell’intaglio:sipuò

proporre,perconfrontoconaltritipidellastessaserie,la

rappresentazionediunapantera,raffigurata,peresempio,su

unacorniolaconservataalMuseoArcheologicodiBologna69

esuunintagliodiunacollezioneprivata,alqualesembra

corrisponderenellecaratteristichestilistico-tecniche70.

Lacorniolaspalatina,caratterizzatadallaresadelcorpo

dell’animaleadampiemassearrotondate,potrebbeessere

datataalIsecolod.C.


69 MandrioliBizzarri1987,p.118,n.233.

70 Wagner,Boardman2003,p.67,n.496,tav.68.

9999



BrunaNardelli

15. LAV(Inv. br. I 240�)

Kalcedon-žutijaspis,ravanparalelan;14.1x10.7x2.0.

Oštećenispodprednjihšapa.

Lavuprofilu,prikazanutrenuskokaulijevo.Grivaje

naznačenaparalelnimcrticama.

Kratkabazičnacrta.

Motivlavajedanjeodnajprisutnijihucarskojrimskoj

gliptičkojproizvodnji:međubrojnimprimjerimasovim

motivomnajtočnijeusporedbemogusepovućisnikolom

izHagasličnompoikonografijiipoložajunoguirepa71,

sprimjerkomizKunsthistorischesMuseum-auBeču72te

skarneolomizArheološkogmuzejauSofiji73.Kalcedon

pronađenuCarnuntumusličanjepremapozicijitijelairepa,ali

ipremaizvedbidebelenjuške74.

Primjerakizrađenveomashematski,lišendetalja,mogao

bisedatiratiu2.st.posl.Kr.



72 ZwierlwinDiehl1979,str.90,br.1827,T.36.

73 DimitrovaMilčeva1980,str.78,br.196.

74 Dembski2005,str.134,br.816,T.8.

15. LEONE(Inv. n. I 240�)

Calcedonio diaspro - giallo, piano parallelo; 14,1 x 10,7 x 2,0.

Scheggiato sotto le zampe anteriori.

Leone,diprofilo,inattodisaltareversosinistra.Lacriniera

èindicataatrattiniparalleli.

Brevelineadibase.

Ilmotivodelleoneèunodeipiùpresentinella

produzioneglitticaimperialeromana:tranumerosiesempi

cheriproduconostessomotivo,iconfrontipiùpuntualisono

conunnicoloaL’Aia,similenell’iconografiaenellaposizione

dellegambeedellacoda71,conunaltroalKunsthistorisches

MuseumdiVienna72,econunacorniolaalMuseoArcheologico

diSofia73.UncalcedoniorinvenutoaCarnuntumpresenta

affinitànellaposizionedelcorpoedellacoda,nonchénella

modellazionedelgrossomuso74.

Ilpezzo,resoinmanieramoltoschematica,senzaresadi

particolari,potrebbeesseredatatoalIIsecolod.C.




73 DimitrovaMilčeva1980,p.78.n.196.

74 Dembski2005,p.134,n.816,tav.8.

100100

VAPD100,2007.,79-104

16. DUPIN(Inv. br. I 1034)

Kalcedon-bijelijaspis,konveksan-ravan;15.0x12.7x4.6.

Porijeklo: Stobreč (Epetion).

Dupinprikazanulijevomprofilu,svelikimokom;činiseda

seudonjemdijelunazirejednaglavauprofilu.

Teškojeidentificiratilikprikazannasplitskomprimjerku,

zbogshematskeizvedbedonjegdijeladupina.Temeljem

usporedbesasličnimikonografijama,namećesenjegovo

klasificiranjeuskupinu“Grylloi”.

Točnaikonografijamožeseiščitatisamoprekousporedbe

sdrugimtipovimaisteserije,kaonaprimjersheliotropom

pronađenimuJordanu,kojinosiprikazSilenovemaskeuz

dupina,askojimseizgledapodudarautehniciizrade75,ili

sdvagrylloiaodjaspisapronađenaimauCarnuntumutipa

satyrköpfiger fisch76.Trebajošcitiratiidvaintaglia,sardi

staklenupastuizHannovera,kojinakonveksnomlicunose

Silenovumaskuspojenusdupinom77.Nakraju,možese

navestiigrylloskojisečuvauXantenu,zboganalogijeu

izvedbipijetlovarepa78,tejedansardkojisečuvauOxfordu,s

dupinomiznadsidra;ovajpotonjijezanimljivjerjepronađen

uSplitu79.

Zasplitskiprimjerak,kojiserazlikujepostilskimi

ikonografskimobilježjima,aliipokonveksnomoblikukamena,

možesepredložitidatiranjeu1.st.pr.Kr.


75 Henig-Whiting1985,str.32,br.312.

76 Dembski2005,str.159,br.1087-1088,T.110.

77 Schlüter,PlatzHorster,Zazoff1975,str.61,br.209,210.T.35.

78 PlatzHorster1987,str.128,br.151,T.28.

79 Middleton1991,str.125,br.235.

16. DELFINO(Inv. n. I 1034)

Calcedonio – diaspro bianco, convesso - piano; 1�,0 x 12,7 x 4,6.

Prov.: da Stobreč (Epetion).

Delfinodiprofiloversosinistra,congrandeocchio;laparte

inferioredelcorposembraformatodaunatestaresadiprofilo.

Risultadifficilel’identificazionedelsoggettoraffiguratonel

pezzospalatinosoprattuttoperilrendimentoschematicodella

parteinferoredeldelfino;ilconfrontoconsimiliiconografie

suggeriscediclassificareildiaspronelgruppodigrylloi.

Laprecisaiconografiaèleggibilesoloattraversoil

confrontoconaltritipidellastessaserie,comeperesempio

conuneliotropio,rinvenutoinGiordania,cheraffigurauna

mascheradiSilenoconfigurataadundelfino,conilquale

sembracoinciderenellatecnica75,oconduegrylloiindiaspro,

rinvenutiaCarnuntum,deltipo „satyrköpfigerfisch“76.Sono

dacitareanchedueintagli,unasardaeunapastavitrea,

conservatiaHannover,chepresentano,sullafacciaconvessa,

unamascheradiSilenounitaadundelfino77.Infine,sipossono

citareancheunGryllos conservatoaXanten,perl’analogianella

modellazionedellacodadigallo78eunasardonice,conservata

aOxford,conundelfinosopraun’ancora,interessanteperchè

rinvenutaaSpalato79.Perilpezzospalatino,chesidistingue

perlecaratteristichestilisticheeiconografiche,nonchéperla

formaconvessadellapietra,sipuòproporreladatazionealI

secoloa.C.


75 Henig,Whiting1985,p.32,n.312.

76 Dembski2005,p.159,nn.1087–1088,tav.110.

77 Schlüter,Platzhorster,Zazoff1975,p.61,nn,209,210,tav.35.

78 PlatzHorster1987,p.128,n.151,tav.28.

79 Middleton1991,p.125,n.235.

101101



BrunaNardelli

17. SKUPINASIMBOLA(Inv. br. I 24�9)

Kalcedon-ahat,ravan-paralelan,proširenihrubova;promjer:

10,0x2,9.Okrhnutlijevirub.

Usredinirudo,lijevoklaspšeniceitobolacsastrijelom,

desnoštitilukvidljivizprofila.

Intagliopredstavljamotivkojijeraširenurimskojgliptičkoj

proizvodnji:postojebrojnegemesasimbolimakojialudiraju

navojnepobjedeilisupovezanisvojnompropagandom,kao

naprimjernarazličitimprimjercimapronađenimuAquileji80.

Splitskiprimjerakrazlikujeseposadržajupredmeta,

kojisupostavljeniokomito,akadseuzmeuobzirjoši

prisutnostluka,kojijerijedaknagemamaizpoznatih

zbirki,teškojepronaćiizravneusporedbe.Kaodaleka

analogijamožesecitiratistaklenapastaizMuséed'artet

d'histoireuŽenevi,saskupinomsimbolakojiokružujurudo

postavljenovodoravno81.Zanimljivjeiahatkojisečuva

uOxfordu,ponajprijezbogprikazanihpredmeta(skupina

oružjapostavljenogokomito),aliizbognjegovasplitskog

podrijetla82.

Intaglio,motivavezanogzavojniživot,kojibimogaobitii

talisman,zbogstilskihobilježjasemožedatiratiu1.st.posl.Kr.


80 SenaChiesa1966,str.410idalje,br.1481-1487.

81 Vollenweider1979,str.481,br.543.

82 Middleton1991,str.45,br.26.

17. GRUPPODISIMBOLI(Inv. n. I 24�9)

Calcedonio - agata, piano - parallelo con bordi espansi; diam.:

10,0 x 2,9. Scheggiato bordo sinistro.

Alcentrountimone,asinistraunaspigadigranoeuna

faretraconfreccia,adestraunoschiniereeunarcovistodi

profilo.

L’intaglioraffiguraunmotivodiffusonellaproduzione

glitticaromana:visononumerosegemmeconsimboli

chealludonoallevittoriemilitariolegateallapropaganda

militare,come,peresempio,diversiesemplaririnvenutiad

Aquileia80.Perl’esemplarespalatino,chesidifferenziaperla

composizionedeglioggetti,postiverticalmente,inparticolare

perlapresenzadell’arco,raroingemmedellecollezioninote,

nonsiconosconoconfrontidiretti.Sipuòcitare,perunlontano

confronto,unapastavitreaalMuséed’artetd’histoiredi

Ginevra,conungruppodisimbolichecircondanountimone

postoorizontalmente81.Interesanterisultaun’agata,conservata

aOxford,oltreperilsoggettoraffigurato(ungruppodiarmi

posteverticalmente)ancheperlasuaprovenienzadaSpalato82.

L’intaglio,dalmotivolegatoallavitamilitare,chepotrebbe

esereancheunsimbolodiaugurio,perlecaratteristiche

stilistiche,èdatatabilealIsecolod.C.


80 SenaChiesa1966,p.410,s.,nn.1481–1487.

81 Vollenweider1979,p.481,n.543.

82 Middleton1991,p.45,n.26.

102102

VAPD100,2007.,79-104

18. SKUPINASIMBOLA(Inv. br. I 1800)

Kalcedon-karneol,ravan-paralelan,11,4x10,2x3,7.

Prelomljennasredini.

Motivjeteškoprepoznatljivizrazlogaštosupredmeti

skiciraninavrlosintetičkinačin.Možeseprepoznatiprikaz

skupineoružja:usrediništitokruženstrijelamaikopljima.

Nijepoznataizravnausporedba:zbogistihstilskihobilježja

teznačajkiunačinuizvedbemožesecitiratikarneol-oniks

sthymiaterion-om,kojisečuvauNacionalnommuzeju

MađarskeuBudimpešti83.


83 Gesztelyi2000,br.286,str.85,T.166.

18. GRUPPODISIMBOLI(Inv. n. I 1800)

Calcedonio - corniola, piano – parallelo, 11, 4 x 10,2 x 3,7. Spezzato

in mezzo.

Ilmotivorisultariconoscibileconfaticaperchèilsoggettoè

intagliatoinmodomoltosommario,condisegnodisorganico.

Sipuòriconoscereunaraffigurazionediungruppodiarmi:al

centrounoscudoconailatifreccieelancie.

Nonènotounconfrontodiretto:sipuòcitare,perlestesse

caratteristichestilistico-tecniche,unacorniola-onicecon

thymiaterion,conservataalMuseoNazionaleUngheresedi

Budapest83.

Bibl.:Bulić 1903,p.110.

83 Gesztelyi2000,n.286,p.85,tav.166.

103103



BrunaNardelli

Kratice / Abbreviations

Literaturaikraticeprilagođenisu

pravilimaVAPDa.

/

Leabbreviazionibibliografiche

sonostatecompostesecondole

convenzionidelVAPD.

BAR,Int.SS-Britisc

ArchaeologicalReport,

Internationalseries

Bull.Dalm.-Bulletinodi

archeologiaestoriadalmata

LIMC-LexiconIconographicum

mythologicaeclassicae

Literatura / Bibliografia

Brandt,Gercke,Krug,Schmidt1972

E.Brandt,W.Gercke,A.Krug,

E.Schmidt,Antike Gemmen

in deutschen Sammlungen I,

StaatlicheMünzsammlung

München3,München1972.

Schlüter,PlatzHorster,Zazoff1975

M.Schlüter,G.PlatzHorster,

P.Zazoff,Antike Gemmen in

deutschen Sammlungen IV,

Hannover,KestnerMuseum

Hamburg,MuseumfürKunst

undGewerbe,Hamburg1975.

Weis1996

C.Weis,Die antiken Gemmen

in Sammlung F. J. R. Bergau im

Germanischen Nationalmuseum

Nürnberg,Nürnberg1996.

ZwierleinDiehl1973

E.ZwierleinDiehl,Die antiken

Gemmen des Kunsthistorischen

Museums in Wien, I, Die Gemmen

von der minoischen Zeit bis zur

frühen römischen Kaiserzeit,

München1973.

ZwierleinDiehl1979



Museums in Wien, II. Die

Glasskameen. Nachträge zu

Bd.I. Die Gemmen der späteren

römischen Kaiserzeit, 1:Götter,

München1979.

ZwierleinDiehl1991



Museums in Wien III, Die Gemmen

der späteren römischen Kaiserzeit, 2,

Masken, Masken - Kombinationen,

Phantasie - und Märchentiere,

Gemmen mit Inschriften. Christliche

Gemmen. Magische Gemmen.

Sāsānidische Siegel, Rundplastik

aus Edelstein und verwandtem

Material. Kameen. Antike Glyptik in

Wiederwervendung. Nachantike

Glyptik,München1991.

Alföldy1965

G.Alföldy,Tilurium - der antike

Name des Legionslagers Gardun

bei Trilj in der Provinz Dalmatien,

BonnerJahrbücher165,Bonn

1965,105-107.

Brown1993

A.Brown,Before Knossos...Artur

Evan’s travels in the Balkans and

Crete,Oxford1993.

Bulić1891

F.Bulić,Le Gemme delľ i. r. Museo

in Spalato,Bull.Dalm.XIV,

Spalato1891,20,21.

Bulić1898


in Spalato,Bull.Dalm.XXI,

Spalato1898,165.

Bulić1899


di Spalato,Bull.Dalm.XXI,

Spalato1899,12.

Bulić1900


in Spalato,Bull.Dalm.XXII,

Spalato1900,121.

Bulić1903a

F.Bulić,Iscrizioni inedite

Aspalathos,Bull.Dalm.XXVI,

Spalato1903,136.

Bulić1903b


in Spalato,Bull.Dalm.XXVI,

Spalato1903,2,3,110.

Bulić1905


di Spalato,Bull.Dalm.XXVIII,

Spalato1905,164.

Bulić1909


di Spalato,Bull.Dalm.XXXII,

Spalato1909,77.

Bulić1910


di Spalato,Bull.Dalm.XXI,

Spalato1910,143.

Bulić1913

Bulić,Le Gemme delľ i. r. Museo

in Spalato,Bull.Dalm.XXXVI,

Spalato1913,62.

Bulić1914


in Spalato,Bull.Dalm.XXXVII,

Spalato1914,121,122.

Dembski2005

G.Dembski,Die antiken Gemmen

und Kameen aus Carnuntum,

Wien2005.

DimitrovaMilčeva1980

A.DimitrovaMilčeva,Antike

Gemmen und Kameen

aus dem Archäologischen

Nationalmuseum in Sofia,Sofia

1980.

Gesztelyi2000

T.Gesztelyi,Antike Gemmen im

Ungarischen Nationalmuseum,

Budapest2000.

Gesztelyi2001

T.Gesztely,Die

Gemmensammlung des J. Xántus

Museum in Győr in Arrabona39,

Budapest,Győr2001,135-160.

Guiraud1988

H.Guiraud,Intailles et camées de

l’époque romaine en Gaule,Gallia

I,Paris1988,22.

Guiraud1995

H.Guiraud,Intailles de la

Comédie à Lons-le-Saunier (Jura),

Gallia52,Paris1995,359-406.

104104

VAPD100,2007.,79-104

Guiraud1997

H.Guiraud,Influences de l’art

hellénistique sur des intailles et

des camées de Gaulein(ed.M.

AvisseauBrousstet)La qlyptique

des mond classiques.Mélanges

enhommageàMarie-Louise

Vollenweider,Paris1997,35-43.

Henig,MacGregor2004

M.Henig,A.MacGregoretAlii

2004,Catalogue of the Engraved

Gems and Finger - Rings in the

Ashmolean Museum. II. Roman,

BAR,Int.SS.1332,Oxford2004.

Henig,Whiting1985

M.Henig,M.Whiting,Engraved

Gems from Gadara in Jordan: the

Sa’d Collection of Intaglios and

Cameos,Oxford1985.

Henig1994

M.Henig,Classical Gems.

Ancient and Modern Intaglios

and Cameos in the Fitzwilliam

Museum,Cambridge,

Cambridge1994.

Kirigin1976

B.Kirigin,Gemme antiche

provenienti da Stari Grad,Hvarski

Zbornik4,Hvar1976,169-181.

Konuk-Arslan2000

K.Konuk,M.Arslan,Ancient

Gems and finger rings from

Asia Minor. The Yüksel Erimtan

Collection,Ankara2000.

Košćević2000

R.Košćević,Arheološka zbirka

Benko Horvat,Zagreb2000.

LIMCI-VIII

AA.VV.1981-1994,Lexicon

Iconographicum Mythologicae

Classicae,Zürich-München

1981-1994.

Maaskant-Kleibrink1978

M.Maaskant-Kleibrink,

Catalogue of the Engraved Gems

in the Royal Coin Cabinet, The

Hague, The Greek, Etruscan and

Roman Collections,TheHague

1978.

Maaskant-Kleibrink1997

M.Maaskant-Kleibrink,Bearers

of idols: Iphigeneia, Kassandra

and Aeneas,in(ed.M.Avisseau

Brousstet)La qlyptique des

mond classiques.Mélangesen

hommageàMarie-Louise

Vollenweider,Paris1997,23-34.

Malaspina1995

E.Malaspina,1994-1995,

Diana Nemorensis vs. Diana

Aventinensis. Priorità cronologica

e paradigmi storiografici,

DocumentaAlbana16-17,

AlbanoLaziale1994-1995,15-35.

MandrioliBizzarri1987

A.R.MandrioliBizzarri,La

collezione di gemme del Museo

Civico Archeologico di Bologna,

Bologna1987.

Middleton1991

S.H.Middleton,Engraved

Gems from Dalmatia. From the

Collections of Sir John Gardner

Wilkinson and Sir Arthur Evans

in Harrow School, at Oxford and

elsewhere,Oxford1991.

Middleton2001

S.H.Middleton,Classical

Engraved Gems from Turkey and

Elsewhere. The Wright Collection,

BAR,Int.SS.957,Oxford2001.

Nikolov,Bujukliev1970

D.Nikolov,Hr.Bujukliev,Fouilles

d’un nécropole tumulare près de

“Čatalka” en 1967,Arheologija,2,

god.XII,Sofia1970,52-64.

Nardelli2002

B.Nardelli,Sulle gemme di

Salona,u:E.Marinetalii,Longae

Salonae,Split2002,205-214.

Nardelli2003

B.Nardelli,Sulle gemme da

Narona nel Museo Archeologico

di Spalato,u:E.Marinetalii,

Archaeological researches in

Narona and Neretva Valley,

Znanstveniskup,Metković6

-9Listopad2001,Zagreb-

Metković-Split2003,169-181.

Nestorović2005

A.Nestorović,Images of the World

engraved in Jewels. Roman Gems

from Slovenia,Ljubljana2005.

Neverov1988

O.R.Neverov,Anticnije kamei u

sobranii Ermitaza,S.Petersburg

1988.

Pannuti1983

U.Pannuti,Museo Archeologico

Nazionale di Napoli, Catalogo della

collezione glittica,Roma1983.

PlatzHorster1987

G.PlatzHorster,Die antiken

Gemme aus Xanten I,Bonn1987.

Sanader2003

M.Sanader,Tilurium

I,Istraživanja- Forschungen 1997

- 2001,Zagreb2003.

SenaChiesa1959

G.SenaChiesa,Gemme del

Museo di Aquileia con scene

bucoliche,AcmeX,Milano1959,

175-192.

SenaChiesa1966

G.SenaChiesa,Gemme del

Museo Nazionale di Aquileia,

Padova1966.

Suić1955

M.Suić,Limitacija agera rimskih

kolonija na istočnoj jadranskoj

obali,Zbornikinstitutaza

historijskenaukeuZadru

FilozofskogfakultetaSveučilišta

uZagrebuI,Zadar1955,1-36.

Suić1976

M.Suić,Antički grad na istočnom

Jadranu,Zagreb1976.

Vollenweider1979

M.L.Vollenweider,Catalogue

raisonné des sceaux, cylindres,

intailles et camées. Musée d’art et

d’histoire de Genève II,Mainzam

Rhein1979.

Wagner,Boardman2003

C.Wagner,J.Boardman,A

Collection of Classical and Eastern

Intaglios, Rings and Cameos,BAR,

Int.SS,1136,Oxford2003.

Zaninović1996

M.Zaninović,Vojni značaj Tilurija

u antici,u:Od Helena do Hrvata,

Zagreb1996,280-291.

PopisKratica/Abbrevazioni

bibliografiche

BAR,Int.SS.-British

ArchaeologicalReports,

InternationalSeries.

Bull.Dalm.-Bullettinodi

ArchaeologiaeStoriaDalmata.

LIMC-LexiconIconographicum

MythologicaeClassicae.

Sulle gemme di Spalato: dal territorio al Museo, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 100, 2007, 79-104.

Documents