Fotografija, oblikovanje i priprema za tisak: HAND dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 1000 komada Izgradnji dionice Dugopolje - ©estanovac prethodila su brojna zaπtitna arheoloπka istraæivanja lokaliteta koji su se naπli u zoni graevinskih radova. ARHEOLOGIJA BRELA, πume i plaæe okupane briljantnim sunËevim sjajem. Mjesto se nalazi na obali izmeu planine Biokovo i otoka BraËa. Brela su jedinstvena u svojoj ljepoti sa prekrasnim plaæama, borovim πumama, kristalno plavim morem. MAKARSKA se nalazi u podnoæju Biokova, okruæena je pravom mediteranskom vegetacijom. U dugoj uvali prostire se Makarska rivijera u kojoj su najznaËajnija turistiËka srediπta TuËepi i Brela, Podgora, ÆivogoπÊe, ali su poznata i pitoma mjestaπca kao Drvenik, Zaostrog i Gradac. Uz hotelske komplekse i apartmanska naselja je i veliki broj naturistiËkih plaæa. BIOKOVO, planina koja se zaπtitiniËki proteæe kilometrima iznad Makarske, tijekom povijesti kao u svom krilu Ëuvala je puËanstvo od napada s mora, a lea podizala osvajaËima s kopna. Danas je Biokovo park prirode, izletiπte s mnogim oznaËenim planinarskim stazama, endemskim biljnim vrstama i bogatim æivotinjskim svijetom. Jedinstvena suprotnost izmeu gotovo dvije tisuÊe metara visoke snjeæne planine i pitomog priobalja. SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE »vor Dugopolje: SPLIT, SOLIN, otoci: ©olta, BraË, Hvar i Vis SPLIT, grad i luka u srednjoj Dalmaciji, srediπte arheoloπkih, povijesnih i kulturnih spomenika u 1700 godina postojanja, meu kojima posebno mjesto svakako zauzima Ëuvena Dioklecijanova palaËa, dio svjetske baπtine UNESCO-a. MOSOR, planina, sjeverno od Splita i Solina, nije ni nacionalni park ni park prirode, ali je prirasla srcu svakom Dalmatincu. Najviπi vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjeÊenijih vrhova je Vickov stup (1325 m), a na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatoliËka kapelica. SOLIN, grad u blizini uπÊa rijeke Jadro, izmeu Donje Strane i srediπnjeg dijela Solina ostaci antiËke Salone. ©OLTA, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu zapadno od otoka BraËa; od kopna ga dijeli Splitski kanal, od drveniËke otoËne skupine ©oltanski kanal, a od BraËa ga dijele Splitska vrata. OTOK BRA», najpoznatije turistiËko mjesto na BraËu je Bol s prelijepom plaæom Zlatni rat, a omiljena odrediπta turista su mjesta Supetar i PuËiπÊa. BraË ima i zraËnu luku. OTOK HVAR, najduæi otok na Jadranu. To je otok blage mediteranske klime, s najveÊim brojem sunËanih sati na Jadranu. Na otoku su poznata polja lavande. OTOK VIS, bogat povijeπÊu nudi posjetiteljima mnoge spomenike od antiËkog do novijeg doba. Poznati prirodni fenomen: Modra πpilja na Biπevu, Zelena πpilja na Ravniku i Krajicina πpilja na Visu. »vor Bisko: SINJ, TRILJ SINJ, poznat po alkarskoj tradiciji i stogodiπnjoj tradiciji konjiËkih utrka i uzgoja konja. U lijepom i Ëistom okoliπu pruæa se moguÊnost za ugodan odmor, sport i rekreaciju, lov i ribolov. Sinj je i jedno od duhovnih srediπta Hrvatske. »vor Blato na Cetini: CETINA, OMI© OMI©, gradiÊ i luka na uπÊu Cetine u PoljiËkom primorju, poznat kao srednjovjekovno gusarsko srediπte. Slikovitost planina i rijeke nadopunjava zanimljiva urbana jezgra s tvravama, a na samom moru gotovo kilometar duga pjeπËana plaæa i 30- tak ureenih staza za slobodno penjanje po liticama kanjona Cetine. CETINA, zelena rijeka, veliËanstven kanjon, guste πume, vodopadi, tajanstvene πpilje i bajkoviti mlinovi. U samo nekoliko minuta voænje od povijesnog gradiÊa Omiπa, izmeu Splita i Makarske, moæete se uvjeriti u sve πto rijeka Cetina skriva. »vor ©estanovac: ©ESTANOVAC, IMOTSKI,BRELA, MAKARSKA ©ESTANOVAC, opÊina koja obuhvaÊa naselje ©estanovac - administrativno srediπte, te sela Kreπevo, Katuni, ©eÊevica i Grabovac. Reljef tog podruËja karakterizira pojas plodnih polja (krπke udoline) na lijevoj obali rijeke Cetine i usporednog krπevitog grebena i zaravni, a omeeno je brdom Vitrenik na sjeveru, brdom SidaËa na istoku, planinom Biokovo na jugoistoku i brdom Kreπevnica na sjeverozapadu. IMOTSKI, grad u Dalmatinskoj zagori, na padini sjeveroistoËnoga krπkog oboda Imotskog polja. U Imotskom se nalazi FranjevaËki samostan iz 1738., na klisuri iznad Modroga jezera je tvrava iz srednjovjekovnog i turskog doba, a na ulazu u tvravu je crkva iz XVIII. st. Ëuven po prekrasnoj prirodi: LokviËiÊka jezera, Proloπko blato, Dva Oka, izvore rijeke Vrljike, Modro i Crveno jezero, Imotsko polje, kanjon Badnjevice. Ministarstvo kulture - Konzervatorski odjel u Splitu od poËetka je sudjelovao u izradi Studije utjecaja na okoliπ autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik, tom su prilikom na terenu identificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom. Od 15 arheoloπkih nalaziπta na dionici Dugopolje - ©estanovac, najveÊi broj i najznaËajniji rezultati bili su na podruËju Dugopolja. Zbog krπkog polja pogodnog za uzgoj mediteranskih kultura i uzgoj stoke sitnog zuba, Dugopolje je bilo pogodno mjesto za æivot. AntiËko Dugopolje nalazilo se u blizini Salone pa je preko Poda prolazila magistralna rimska cesta koja je od Salone vodila u unutraπnjost provincije Dalmacije. Jedna dionica te rimske ceste iskopana je kod zaseoka KoliÊi na juænoj padini brda Orgus. Tom je cestom sav promet iz Panonije i prostora danaπnje Bosne i Hercegovine stizao u Salonu. Tragovi rimskog æivota pronaeni su u VuËipolju gdje je iskopana antiËka grobnica s bogatim nalazima rimskog nakita i keramiËkog posua. Iz kasnoantiËkog vremena je ruralno naselje u BanjaËama gdje su naeni ostaci suhozidnih zgrada i prostorija za uzgoj stoke. Osobito vaæno nalaziπte je srednjovjekovno groblje u VuËipolju gdje je iskopano viπe od 200 grobova iz 16. i 17. st. To je groblje imalo i steÊke ukraπene antropomorfnim ukrasima, kriæevima, simbolima kruha, polumjeseca, zvijezda. Ostaci srednjovjekovnog stoËarskog naselja naeni su u vrtaËi Konopljiπte iznad sela Ercegovci. RijeË je o stoËarskom staniπtu iz 14. - 15. st. Ëiji su æitelji iskoriπtavali kraπku visoravan za ispaπu svoje stoke. Ostala arheoloπka nalaziπta na dionici autoceste od Dugopolja do ©estanovca uglavnom su iz prethistorijskog razdoblja. Posebno treba istaknuti peÊinu Zemunica u Bisku koju je joπ u paleolitu nastanjavao neandertalac o Ëemu svjedoËe nalazi kremenih alatki. U Zemunici se intenzivno æivjelo i tijekom neolita - 6.000 god. prije Krista. PeÊina je naseljavana sve do bronËanog doba. Izgradnja dionice od Dugopolja do ©estanovca omoguÊila je da stvorimo uvid u povijest Dalmatinske zagore od paleolitika do kasnoga srednjeg vijeka. Mnogi se nalazi joπ moraju oËistiti, restaurirati, te znanstveno obraditi, tek tada Êemo imati joπ jasniju sliku povijesti Zagore. Dobra suradnja izmeu Ministarstva kulture i Hrvatskih autocesta omoguÊit Êe uspjeπno dovrπavanje ovog projekta bez devastacija arheoloπkih lokaliteta i bez usporavanja graevinskih radova. Danas se moæe reÊi da je konaËno stvorena svijest i zakonski okvir koji sprijeËavaju devastaciju kulturne baπtine, πto najbolje pokazuju zaπtitni arheoloπki radovi na hrvatskim autocestama. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA INVESTITOR: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA: INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., PC Split GRA–EVINSKI FAKULTET, Zagreb GRA–EVINSKI FAKULTET, Split RUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, Zagreb ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., Zagreb GEODETSKI ZAVOD d.d., Split PROMEL PROJEKT d.o.o., Zagreb GEOPROJEKT d.d., Split MC-ARHITEKTURA d.o.o., Zagreb IN-ARH d.o.o., Zagreb ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA: MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE IZVO–A»I RADOVA: KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d., Split HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb VIADUKT d.d., Zagreb CESTA VARAÆDIN d.d., Varaædin INGRA d.d., Zagreb ZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Zagreb STRABAG d.d., Zagreb DALEKOVOD d.d., Zagreb KON»AR - SKLOPNA POSTROJENJA d.d., Sesvete AQUATERM d.o.o., Zagreb VITA d.o.o., Koprivnica NADZOR I KONTROLA: INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE DUGOPOLJE-©ESTANOVAC Hrvatske autoceste d.o.o. Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta ©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505 www.hac.hr NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA: Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odbora Boris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Nikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odbora Franjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odbora Mijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA: Mario Crnjak, predsjednik Uprave Marijo LovrinËeviÊ, Ëlan Uprave dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave IMPRESSUM: Autori: Mario Crnjak, dipl.ing.gra, dr.sc. Goran Puæ, dipl.ing.gra, StruËni suradnici: mr.sc. Jasen MesiÊ, pomoÊnik ministra kulture (Arheologija) Anto FilipoviÊ, dipl.ing.gra, Darko ©oπiÊ, dipl.ing.gra, Veljko NiæetiÊ, dipl.ing.gra, Milan MatiÊ, dipl.ing.gra, Uredniπtvo: Darija PetroviÊ, dipl.nov., Andrea Haleuπ, dipl.cro.soc. »vor Bisko »vor Blato na Cetini »vor ©estanovac 37 km AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK Dionica > DUGOPOLJE - ©ESTANOVAC Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI, koja je izvor fotografija tiskanih u ovoj broπuri u svrhu promocije Hrvatske. ISBN 978-953-7491-04-08