Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić IZVJEŠĆE | 1-10-2018 |
Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić
IZVJEŠĆE
| 1-10-2018 |
1
Program
Uvod
U organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita, Zaklade Konrad Adenauer
iz Zagreba, Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta Sveučilišta iz Splita u
Velikoj dvorani Sveučilišne knjižnice u Splitu, 28. i 29. rujna 2018. održan je skup pod
naslovom Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić. Na samom početku
Studijskog dana posjetitelji su imali prigodu upoznati se s Mardešićevim likom i djelom
kroz dokumentarni film „Željko Mardešić – koncilski kršćanin i čovjek dijaloga“, autora
Augustina Bašića. „Ovaj dokumentarni film na svoj nam je način uprisutnio našega dragog
prijatelja Željka Mardešića i uvodno posvijestio blagodat njegove duhovne ostavštine iz
koje crpimo nadahnuća za naš odnos prema aktualnoj zbilji društva i Crkve u Hrvatskoj te
svekolikih crkveno-društvenih odnosa. Proročka dimenzija njegovog života i djela čini ga
vrlo aktualnim i u ovom drugom desetljeću od njegova prelaska u vječnost. Dapače,
proročka snaga njegove misli zabilježene u njegovim djelima može biti više nego valjan
nadomjestak nedostatku njegove žive riječi“, kazao je fra Bože Vuleta, ravnatelj
Franjevačkog instituta za kulturu mira pozdravivši uime organizatora nazočne, te
Mardešićevu obitelj i rodbinu.
Potom su se uime suorganizatora skupu obratili: prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet, v. d.
dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, doc. dr. sc. Gordan Matas,
prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu,
2
gospođa Anita Šakić iz Zaklade Konrad Adenauer i prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor
Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu.
Program
Prvog dana skupa u programu studijskog dana sudjelovali su predavači Tonči Matulić,
Darko Pejanović, Stjepan Baloban, Marko Vučetić i Vlaho Kovačević. Uvodno predavanje
Željko Mardešić o duhovnom produbljenju svijeta, kršćana i Crkve akademika Ivana
Supičića pročitala je Silvana Burilović Crnov. Moderator prvog dana skupa bio je Ivan
Šarčević. Sljedeće predavanje na temu Mardešićeva vizija Crkve u svjetlu ideje
koncilskoga kršćanstva održao je dr. sc. Tonči Matulić. U svom predavanju prof. Matulić
pobliže predstavlja Mardešićevu viziju Crkve, budući da je upravo Crkva povijesno
utjelovljenje kršćanstva koje savršeno i idealno postoji jedino u osobi Isusa Krista.
Mardešić je upravo u cjelovitome nauku Drugoga vatikanskog koncila prepoznao pravu
teološku narav Crkve kao i zahtjeve njezina izvornog evanđeoskog poslanja u svijetu. O
Mardešićevoj crkvenosti i ulozi vjernika laika u Crkvi govorio je Darko Pejanović i
istaknuo značaj laika za Mardešića, posebno u modernom vremenu. Prema njemu,
vjernici-laici imaju jako važnu ulogu u Crkvi posebno kad se radi o dijalogu s drukčijima.
3
O odnosu hrvatskog društva i socijalnog nauka Crkve govorio je Stjepan Baloban,
profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i ukazao na iznimno važan
pozitivni razvoj socijalnog nauka Crkve nakon Drugoga vatikanskog koncila. U odnosu na
misao Željka Mardešića potrebno je pod teološkim vidom nastaviti interdisciplinarni
dijalog. Taj dijalog je nužno potreban kako unutar Crkve tako i u odnosu na ulogu i mjesto
religije i vjere u javnom životu, kazao je prof. Baloban.
U sljedećem predavanju pod naslovom Crkva i suvremeni individualizam, autora
Marka Vučetića, tematiziralo se Mardešićevo poimanje odnosa Katoličke Crkve i
individualizma unutar horizonta postmodernog svijeta koji obilježava fragmentarnost i
odsustvo apsolutnih istina. Završno predavanje prvog dana skupa Ideja zajednice u
modernoj sociološkoj misli i kršćanskoj zajednici u Hrvatskoj održao je Vlaho
Kovačević. Nakon završnog predavanja uslijedila je rasprava.
4
Program drugog dana skupa Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić
započeo je predavanjem Šutnja i prešućivanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj dr. sc.
Frane Prcele koji je istaknuo kako je Katolička Crkva u Hrvatskoj jaka institucija te je stoga
5
razumljivo da ona, kao i njezin unutarnji život, izaziva posebnu pozornost i zanimanje
javnosti. A hrvatsko društvo i dalje ostaje duboko podijeljena zajednica, u čemu, po logici
stvari, i Katolička Crkva bez sumnje ima svoj udio, pa i kroz šutnje i prešućivanja. O
crkvenoj i izvancrkvenoj religioznosti u spisima Željka Mardešića bilo je riječi u
izlaganju prof. dr. sc. Anđelka Domazeta. U nekoliko bitnih odrednica i ključnih tema
prikazao je Mardešićevo razmišljanje vezano uz crkvenu i izvancrkvenu religioznost
unutar njegove cjelokupne misli. U fokusu sljedećeg predavanja Crkva, zlopamćenje i
procesi pomirenja koje je održala dr. sc. Zorica Maros, bilo je Mardešićevo promišljanje
o temi opraštanja i pomirenja, točnije o onomu što te procese bitno otežava. Stoga je dr.
Maros ponajprije predstavila neke aspekte pamćenja, posebno one koji omogućuju i/ili
olakšavaju da ono prijeđe u zlopamćenje, a potom presjek društva kojemu zlopamćenje
(direktno ili indirektno) otežava procese opraštanja i pomirenja. O aspektima novog ruha
političkog katolicizma u Hrvatskoj govorio je dr. sc. Zoran Grozdanov te
problematizirao značajke „novoga“ političkog katolicizma u Hrvatskoj kakav se pojavio
posljednjih godina, a koji stavlja naglasak na ulogu vjerskih argumenata u političkome
prostoru.
O odnosu kršćanstva i Katoličke Crkve prema suvremenim ideologijama: liberalizmu,
nacionalizmu i komunizmu kako ga je vidio i u svojim knjigama opservirao sociolog
religije Željko Mardešić, u svom predavanju Katolička Crkva i dominantne suvremene
ideologije- Mardešićeva kritika ideologičnosti vjere, govorio je dr. sc. Ivan Šarčević.
Sljedeće izlaganje na temu Religija i Crkva u funkciji nacionalne emancipacije održao
je predavač Branko Sekulić i naglasio da se prema Željku Mardešiću pučka religija i pučka
pobožnost u određenim društvenim kontekstima ukazuju kao nositeljice nacionalne
emancipacije čime se proces narodnog jedinstva odvija po religijskom ključu, ali u
svjetovne ideološke svrhe. O Mardešićevoj kritici (hrvatskog) političkog katolicizma
6
bilo je riječi u predavanju dr.sc. Marka Medveda koji je kazao da se Mardešić vrlo kritički
odnosi prema političkom katolicizmu u prošlosti, kao i njegovu pojavljivanju u
suvremenom hrvatskom društvu nakon uvođenja višestranačja. Na meti njegove kritike je
moć Crkve shvaćena na svjetovni način, upletanje religije u svjetovne sukobe i društvene
borbe, što je, po Mardešiću, uzrokovalo sve manji interes crkvene zajednice prema
pojedincu. Posljednje predavanje na Studijskom danu naslovljeno Nadbiskup Stadler i
politički katolicizam u Bosni i Hercegovini održao je dr. sc. Ivan Markešić, koji je
upoznao prisutne sudionike s poimanjem političkoga katolicizma i katoličkog hrvatstva
kako bi temeljem tih odrednica, posebno onih Željka Mardešića, govorio o političkom
katolicizmu vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera.
.
Nakon rasprave sudionici skupa su prihvatili Prijedlog Komisiji Gradskog vijeća Grada
Splita za imena ulica i trgova i za spomenike glede dodjeljivanja trga, parka, šetališta ili ulice
koja će biti posvećena Željku Mardešiću.
Naposljetku, sudionicima je predstavljen i podijeljen Zbornik radova ovogodišnjeg
Studijskog dana.