Studije - hrfd.hr · PDF fileStoga su pojmovi kao francuska ili njemačka filozofija u jednakoj mjeri sporni ... vjekovna) arapska ili (srednjovjekovna i novovjekovna) latinska

Studije

IzvornilanakUDK1(497.5)doi:10.21464/fi36108Primljeno11.10.2015.

LjudevitFranJeiSveuiliteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLuia3,HR10000Zagreb

[email protected]

Opojmuhrvatskefilozofije1

SaetakU lanku se snova pokuava rasvijetliti u kojem bi smislu pojam hrvatske filozofije mogao biti sporan, a u kojem je smislu ipak nesporan. On se ne moe isto filozofijski utemeljiti jer je filozofiji nebitno koje je narodnosti ili jezika onaj koji filozofira, a bitno jedino da i kako filozofira. Stoga su pojmovi kao francuska ili njemaka filozofija u jednakoj mjeri sporni kao i hrvatska filozofija. Razinskim razlikovanjem znanstvenoga bavljenja filozofijskom batinom usporedivoga s radom antikih biografa, doksografa, izlagatelja filozofskih na-zora () i pisaca povijesti sljedova, loza filozofa uitelja i uenika () s jedne strane, i filozofiranja samoga s druge, naim pojmovima nacionalnih filozofija mo-emo pridati smisleno znanstveno mjesto unutar kulturnopovijesnih studija, kakvi su povi-jest nacionalnih knjievnosti ili umjetnosti. A tada, iz vidokruga sloene viejezine hrvatske kulture postaje jasnim zato filozofijska djela naih latinista, kao i novijih filozofskih pisaca na hrvatskome, pripadaju pojmu hrvatske filozofije ili philosophiae Illyricae.

Kljunerijeinacionalnafilozofija,hrvatskafilozofija,grkafilozofija,njemakafilozofija,hrvatskilati-nisti,hrvatskakultura,hrvatskijezik,latinskijezik,lingua Illyrica

Zanemarujuimoguunesklonostdaseuopegovorioovojosjetljivojtemi,kaoisvemoguepokuajedasepokaeukojemsvesmislunemoemogo-voritiohrvatskojfilozofiji(tosveonanije),nekaovdjebuderijeojesnojstranipitanja:ukojemsmislumoemogovoritiohrvatskoj filozofiji, tj.odaklepotjeeilikamopripadanjenpojam?2

1

Utemeljujeovogaradaizlaganjekojejeauk-torodraonaVII. Mediteranskim korijenima filozofije(Split,4.6.travnja2013.).Posebnuzahvalu na poticajima za promiljanje oveteme dugujem svojim profesorima BrankuDespotuiErniBani-Pajni.

2

Moglobiseuvezistimeuputitinaprvera-dovezbornikaOtvorena pitanja povijesti hr-vatske filozofije(gl.ur.PavoBarii;Zagreb:

Institut za filozofiju, 2000.), koji kao prvootvorenopitanjeiznosepitanjeznaenjahr-vatskefilozofijeismislaprouavanjanjenepovijesti, a meu njima posebno na radoveFranje Zenka (Problem nacionalne filozo-fije, str. 2332), Pave Bariia (Povijestfilozofijeizmeunacionalnogairegionalno-gaznaenja,str.3347)iLineVeljaka(Ometodi istraivanja nacionalne filozofijskebatine,str.6168).

http://dx.doi.org/10.21464/fi36109mailto:[email protected]

FILOZOFSKAISTRAIVANJA141God.36(2016)Sv.1(89104)

Lj.F.Jei,Opojmuhrvatskefilozofije90

Dasenebismopogubiliumnotvusporovakojisupratilipojamhrvatskefi-lozofije,akojisenisuuvijekvodiliizistofilozofijskihpobuda,3potrebnojeodmahnapoetkuuzdiinaepitanjenaprimjerenurazinutegatakouopitidaserazmatrakaopitanjeosmislugovorenjaobilokojojodtzv.nacional-nihfilozofija(francuskoj,njemakoj,talijanskoj,japanskojitd.)iobiloko-jojodonihfilozofijakojenemoemozapravozvatinacionalnima,iakoseestonjimapostavljajuuzbok,akakvesu(starovjekovna)grka,(srednjo-vjekovna) arapska ili (srednjovjekovna i novovjekovna) latinska.Ne samoHrvatimakaokakvojneobinoj iznimcinegosvakomunarodupodjednakomoglobisepostavitipitanjeotomeukojemsesmislumoereidajenetonjegovafilozofijailifilozofijanjegovanarodailiunjegovojzemlji.

OdaklefilozofijauHrvatskoj,uNjemakoj,uEngleskoj,uGrkoj.Naudninaingovorise,uizvjesnomesmisluspravom,oengleskomeempirizmu,francuskomeprosvjetiteljstvu,nje-makomeidealizmu,noipak,filozofijaoiglednonijefilozofijapotome,jerbibilaengleska,francuskailinjemaka.4

Odaklenampojmovinjemakeilifrancuskefilozofije,ikojimpravomrabi-motakvepojmove?Dasejevetradicionalnouhodalogovoritionjemakojifrancuskojfilozofiji,stojikaoinjenica,ainjenicajeidasesveviegovorioindijskoj,kineskojijapanskojfilozofiji,kaoiopojednimfilozofijamasvihveih ilimanjiheuropskihnaroda(iazijskih,pa iafrikih).Takvipojmovinailazenarairenuiplodnuporabu.Pitanjeje:kakvimseonipravomrabeiukojemsesmislugovoriofilozofijipodtimpojmovima?Rabeiizrazegrkafilozofija,njemakafilozofijailihrvatskafilozo-fija,miopojmljujemo(pretvaramoupojmove)trisuda:(Neka)filozofijajegrka.,(Neka)filozofijajenjemaka.i(Neka)filozofijajehrvatska.5Pitanjejenatemeljuegaimamopravopovezatiutakvusudupojampredika-ta(npr.njemaki)spojmomsubjekta(filozofija)?Jelimoguedatobudenatemeljunekogaistounutarfilozofijskogarazloga,razlogaizfilozofijesame,ilitifilozofijeodvojeneodkulturnopovijesnihstudija?Nijenesuvislosumnja-tijelitomogueilitoakodlunozanijekati.Utomesmislutrebamouvijekimatipredoimakaodvojbu,nesamopitanjekakvoje:Kojimsepravomgovorionekomekaohrvatskomefilozofu,apogotovoiokakvojhrvatskojfilozofiji?,negoujednoiovakvopitanje:Kojimbisepravomfilozofijskispisiifilozofipo filozofiji samojuopesmjelinazivatifrancuskima,nje-makimailiengleskima?tovie,kadsedvojbaozbiljnijepostavi,neizmiejojnipojamgrkefi-lozofije.Unatostarogrkomuizrazu,pojamfilozofijamnogimavienekaedavuestarogrkoporijeklojernemajuklasinenaobrazbe.Naprotiv,filozofijasamainanovosamonikla,nekazavinamnitoosvojemmoguemhellnstvu,njemstvuilihrvatstvu,uputilabinasuprotivnomepravcu:dani-kakvafilozofijakao filozofijanemoebitinisamogrkanisamonjemakanisamohrvatska,negodaonakaotakvamoramoizaivjetiusvakojsrediniisvakomenaroduukojemseprobudiivapotrebazanjom,azatoiprogovoritinjegovimjezikom.Izovakvaslijedamisliproizlazidapojamhrvatskefilozofijenijefilozofij-skipojam,negoje,kaoisvidrugispominjani,kulturnopovijesni pojam kojiseodnosinafilozofijukaodiokulturnepovijesti.Onsezatonemoezasnovatininakakvimistounutarfilozofijskimrazlozima,alise isto takonikakvimtakvimrazlozimanemoeniopovripotrebazanjim.tosesadrajapojmatie,oneseodreditipremapredmetimakojipotpadajupodnjegovdomet,akojisutopredmeti,odreditesepremahrvatskojkulturnojpovijesti.

FILOZOFSKAISTRAIVANJA141God.36(2016)Sv.1(89104)

Lj.F.Jei,Opojmuhrvatskefilozofije91

Nitoodreenoganepredstavljanikakvunovinu,nikodnasnikoddrugihnaroda,negoseto,akoseizrijekominekae,ipakstalnopretpostavlja.UstarojGrkoj,kulturufilozofiranjauivoipisanjafilozofijskihdjelavjernojepratilarazvijenakulturafilozofskebiografije,doksografije,prikazacjelovi-tihfilozofskihsustavailinazora()paisljedovauiteljiuenikufilozofiji(),tovepredstavljapoetakpisanjapovijestifilozofije.Takvimsusetivomsluilitijekomdugepovijestipovratnoisamifilozofi,6a imi se danas njime sluimopopotrebi koju ono ispunjava.Najpoznati-jinamje takavpisacDiogenLaertij jer jenjegovodjelo izuzetnopo tometo jeouvanoucijelosti.Nitkonjeganeenazvatifilozofom,aninje-govovrijednodjelofilozofijom.Nasamomepoetkuprveknjigenjego-vadjelastojidanekikaudajedjelofilozofije[ilibavljenjefilozofijom]otpoelokodbarbara,ameuspomenutimnekimanalazimoizaslunaDiogenova prethodnika Stina, na kojega se inae smDiogen ugledao.Oneodkojih je filozofijaotpoelapredstavljajukodPerzijanaca(magi),kodBabylnacaiAssyraca(tzv.Kaldejci),kodIndija-ca(gimnosofisti,dosl.nagisofisti),akodKeltaili(druidiilionikojihsubogovivisokotovaniilisveti[]).Diogensesm,dodue,ograujeodtakvihtvrdnjajerzapoinjanjefilozofijetrebapripisatiHellnima,odkojihjepoDiogenupotekaoismljudskirod.Ipak, on se ne aca porabiti sklop rijei kakav je filozofijaEgipana ( ),dakle,ponaemizvodu,porabiti(kulturnopovi-jesni)pojamegipatskefilozofije.7SlijedeinaeloStinovarazvrstavanja

3

Takvejenaravibiosporukojemsejetrebaloopravdati da se pojam hrvatske filozofijeuopeimarabitisamostalnoineovisnoopoj-mujugoslavenskefilozofije(usp.spomenu-tiZenkovrad,str.2426,takoer:Zenko,F.,2007.).MlaimnaratajimakojinisuosobnosvjedoilitakvimpreviranjimaudrugojJugo-slaviji,akojimapripadaipisacovihredaka,u tome smislu (o oprjeci hrvatske i tzv.nae[praksisovske]filozofije)mnogokaedokumentarno dragocjen zbornik Hrvatska filozofija u prolosti i sadanjosti.Onsadrireferate koji su odrani na simpoziju 3. i 4.oujka1968.,akojisuugledalisvjetlodananakonsvihumjetnihprepreka tek1992. (ur.ZlatkoPosavac;Zagreb:Hrvatskofilozofskodrutvo,1992.).Kontekst i znaenjezborni-karjeitoopisujenjegovuporniprireiva ismsudioniksimpozijaZlatkoPosavacusvojemUvoduzvunoganaslovaUskra-ivanjepravanapovijesthrvatskefilozofije.Kadbismosedanasnaivnozapitalizatobiitkoonemoguavaodaseobjavereferatiiona-kopoznataidobroposjeenasimpozija,Po-savac bi nam spremno odgovorio (Uvod,str.20):Akonizbogegadrugoga,ondazbogonelatinske:verba volant, scripta manent.4

Despot,B.,1996.,str.240.5

Ako uzmemo da je grka filozofija pleo-nazam(skovanizizvanfilozofijskihrazloga),kakotoizvodiBrankoDespot(nanav.mj.),ondanamprvisud(pleonastiki)glasi(Sva)filozofijajegrka.ili,zornijereeno,Philo-

sophia(lat.),falsafa(arap.),philosophie(fr.),Philosophie(njem.),filozofija(hrv.)itd.sveje (gr.). Pretpostavka je pritomdasuizraziipojmovikaoarap.ikma(dosl.mudrost), njem. Weltweisheit (svjetovnamudrostnasuprot Gottesgelahrtheit,kakojeuCh.Wolffa iwolffovaca, pa iKanta), hrv.mudroslovlje(nasuprotbogoslovlje)akose,naime,veuuzfilozofijusvetekvieilima-nje(ne)uspjeleprevedenicestarogrkerijeiipojma,apretpostavkajetakoeridanikakoneiskazujusmisaogrkogapojmafilozofijepoj-movi izvan kruga europskih batinik staro-grkekulture,kakvisuskr.darana(nazor,imenica odkorijenaDRmotriti, redovnaoznakazaindijskemisaonesustavesuklad-no tomukako je gr. [dosl. izbor]oznaka za grke) i skr.mms (elja zaspoznajom,imenicaoddeziderativaodMANmisliti,spoznati,nazivdvajuindijskihbra-hmanistikih sustava tvorbenoznaenjskiusporedivgr.).Zatobivrijedilo je grka. i Darana je indij-ska., ali ne Kao darane (), nekesu indijske. i Kao (),nekesudarane grke.6

Dovoljno je spomenuti da je u HegelovimPredavanjima o povijesti filozofije nakonAri-stotelaiPlatnanajnavoenijiupravoDiogenLaertij.

7

Egipani nisumorali filozofirati po grkidabisemnogifilozofiitadaikasnijezanima-

FILOZOFSKAISTRAIVANJA141God.36(2016)Sv.1(89104)

Lj.F.Jei,Opojmuhrvatskefilozofije92

filozof po sljedovima, nasljeima ili lozama () uitelj iuenik,Diogenuje(grka)filozofijaodpoetkaudvostruenajerjeimaladvaizvora():odAnaxim