PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET ODSJEK ZA GEOGRAFIJU SMJER: TURIZAM I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE STUDIJA RANJIVOSTI OPĆINE BUGOJNO MENTOR: STUDENT: DOC.DR.NUSRET DREŠKOVIĆ MERIMA IMAMOVIĆ
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
SMJER: TURIZAM I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
STUDIJA RANJIVOSTI OPĆINE BUGOJNO
MENTOR: STUDENT:
DOC.DR.NUSRET DREŠKOVIĆ MERIMA IMAMOVIĆ
SARAJEVO, APRIL 2015.
SADRŽAJ
UVOD2
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ OPĆINE BUGOJNO3
1.1. Fizičkogeografski položaj
1.2. Društvenogeografske karakteristike5
2. STANJE ŽIVOTNE SREDINE OPĆINE BUGOJNO9
2.1. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima
2.1.1. Sadašnje stanje9
2.1.2. Identifikacija problema i predložene mjere11
2.2. Upravljanje kvalitetom zraka ……………………......…………………….………….13
2.2.1. Sadašnje stanje3
2.2.2. Identifikacija problema i predložene mjere4
2.3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem15
2.3.1. Sadašnje stanje15
2.3.2. Identifikacija problema i predložene mjere17
2.4. Korištenje, zaštita i upravljanje planinama i šumama18
2.4.1. Sadašnje stanje18
2.4.2. Identifikacija problema i predložene mjere22
2.5. Upravljanje otpadom......................................................................................................23
2.5.1. Sadašnje stanje23
2.5.2. Identifikacija problema i predložene mjere25
3. ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIRI ZAŠTITE OKOLINE27
3.1. Sadašnje stanje27
ZAKLJUČAK0
LITERATURA I I IZVORI1
1
UVOD
Izrada procjene studije ranjivosti općine Bugojno sastoji se iz nekoliko segmenata, odnosno
svih sastavnih dijelova koje jedna procjena studije uticaja treba sadržavati. Predmet
seminarskog rada ovakve vrste su sve sastavne komponente životne sredine na koje čovjek
svojim antropogenim dejstvom može uticati i na taj način promijeniti ili zauvijek uništiti
funkcionisanje istih.
Zadatak je predstavljanje svake komponentne pojedinačno, uz objašnjenje šta koja
komponenta predstavlja, koje su njene osnovne funkcije, stepen zagađenosti ili izmjenjenog
stanja funkcionisaja, te mjera prevencije, odnosno sanacije i zaštite istih.
Prvi dio procjene studije uticaja općine Bugojno se sastoji od geografskog položaja, te
fizičkogeografskih i društvenogeografskih karakteristika istog, kako bi se na što bolji način
shvatili problem sa kojima se suočava teritorij pomenute općine.
U drugom dijelu seminarskog rada obrađeni su podaci o stanju životne sredine: stanju zraka i
problemima zagađenosti kao i problemi voda, te vodovodna i kanalizaciona mreža, stanje
zemljišta, problem odlaganja otpada i deponije te problemi vezani za šumsko tlo i fondove.
U ovome dijelu seminarskog rada, poslije stanja u svakoj od predstavljenih oblasti
identifikovani su problemi kao i uzroci, posljedice te ciljevi koji predstavljaju vid upute u
smislu prijedloga mjera za sanaciju postojećih šteta za svaku od komponenata, kao i niza
prijedloga mjera kako osim za prevazilaženje stanja, tako i smjerenica za buduće, sigurnije
djelovanje i korištenje istih.
Treće poglavlje govori o zakonskim i institucionalnim okvirima zaštite okoline koji postoje u
općini Bugojno te kantonu kome Bugojno administrativno-teritorijalno pripada.
Za izradu seminarskog rada korištene metode su analiza i sinteza. Sva prikupljena literature je
na adekvatan način analizirana i prilagođena za izradu rada ovakve vrste. Osim podataka iz
literature, radi što efikasnijeg sadržaja rada korištene i uvrštene su tabele, grafikoni, slike te
karte.
2
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ OPĆINE BUGOJNO
Općina Bugojno se nalazi u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine, u Skopaljskoj kotlini na
569 metara nadmorske visine, u području gornjeg toka rijeke Vrbas, između gradova Gornji
Vakuf - Uskoplje i Donji Vakuf. Jedna je od dvanaest općina Srednjobosanskog kantona
Federacije Bosne i Hercegovine i graniči sa općinama Gornji Vakuf - Uskoplje, Kupres, Donji
Vakuf, Travnik i Novi Travnik. Sa površinom od 361 km² leži na raskršću tri važnija
magistralna pravca koji ga povezuju sa svim dijelovima zemlje.
Karta 1.: Položaj općine Bugojno unutar granica Bosne i Hercegovine
Izvor: uredio autor
3
1.1. Fizičkogeografske karakteristike općine Bugojno
Prostor općine Bugojno geološko-geomorfološki pripada bosanskohercegovačkim Dinaridima,
odnosno najvećim dijelom geotektonskom kompleksu središnjih Dinarida, zoni mezozojs-
kih pretežno trijaskih vapnenaca i dolomita sa srednjobosanskim škriljavim planinama u jezgru.
Općina se svrstava u brdsko-planinsko područje čiji su prepoznatljivi simboli planine Kalin
(1530 m) i Rudina (1385 m). Pored navedenih, u okolici Bugojna su poznate planine: Radovan
(1394 m) i Stožer (1662 m, najviši vrh Vrana 1758 m) i visorovni: Ravno Rostovo (1095 m),
Otigošće (1000 m), Karalinka (700 m) i Demirovac (1765 m).
Prema elementima fizičkogeografske strukture prostor općine je moguće podijeliti na tri
prostorne homogene cjeline: centralni ravničarski rejon (obuhvata dolinu Vrbasa), istočni brdsko
- planinski rejon (desno od Vrbasa), jugozapadni brdsko-planinski rejon (lijevo od Vrbasa).
Svakako da je najvažniji u reljefnom smislu centralni ravničarski rejon koji čini rijeka Vrbas,
dolina Vrbasa i proširene više terase. Grad Bugojno se nalazi u središnjem dijelu općine koja je
okružena sa sjevera obroncima Vlašića, s istoka planinom Vranica, s juga planinom Raduša i sa
zapada obroncima Vitoroga (Kupres).
Klima na području općine Bugojno je umjereno kontinentalna sa relativno toplim ljetima i
hladnim zimama. Godišnja kolebanja temperatura su visoka i posebno izražena u proljeće i jesen.
Mrazevi su izraženi u ranu jesen i kasno proljeće. Period umjereno toplih mjeseci je dugačak i
poklapa se s periodom vegetacije. Relativno brzo raste temperatura od zime ka proljeću tako da
krajem mjeseca maja je temperatura iznad 15 C. Najviše padavina je u kasnu jesen, a najmanje u
augustu.
Godišnja kolebanja padavina su do 4 %, što je veoma malo. U zadnjih 30 do 40 godina grad je
pao 17 puta, a najviše u mjesecu maju. Mrazevi su se pojavljivali u aprilu, maju i septembru, a
najviše u aprilu (zabilježeno 7 puta). Vlažnost zraka kreće se od 70 % u augustu, a u decembru
do 87 %. Bugojno karakterišu i dugotrajne magle, posebno u zimskom periodu, koje se miješaju
sa smogom.
4
1.2. Društvenogeografske karakteristike općine Bugojno
Istražena arheološka nalazišta govore o kontinuitetu života na ovim prostorima od bronzanog
i mlađeg željeznog doba, o boravku ilirskog plemena Sardeata, provalama Avara i Kelta, te
postojanju rimskog municipija Ad Matricem. Kroz srednjovjekovni, zatim osmanski period
Bugojno je poznato po tradicionalnim pazarima i trgovini, dok se u periodu Austro-Ugarske
njegov status mijenja i tada postaje sjedište novoustrojenog kotara u sastavu okruga Travnik.
Izgradnjom željeznice 1895. godine, počinje ubrzana industrijalizacija ovog kraja, otvaraju se
rudnici uglja (Gračanica), razvija šumarstvo i prerada kože. Nakon Drugog svjetskog rata,
Bugojno izrasta u moderan grad sa jakom metaloprerađivačkom industrijom, industrijom
prerade kože i obuće, mlinsko-pekarskom, drvoprerađivačkom i industrijom građevinskih
materijala, a u oblasti uslužnih djelatnosti dostiže najviši stepen razvoja.
Razvoj u materijalnoj proizvodnji imao je za rezultat i ubrzani razvoj u oblasti društvenih
djelatnosti. U ovom periodu izgrađeni su novi školski objekti, kulturno-sportski centar,
nogometni stadion, kompleks bazena, hoteli, objekti lovnog i skijaškog turizma i mnogi drugi.
Bugojno, kao savremeno izgrađen i urbaniziran grad, postaje centar mnogih kulturnih i
sportskih dešavanja koje Bugojanci i danas njeguju.
Kada je riječ o demogeografskim karakteristikama općina Bugojno se sastoji od 78 naseljenih
mjesta koja su organizirana u 27 mjesnih zajednica. Prema popisu stanovništva iz 1991.
godine, općina je imala 46.889 stanovnika, a u 2012. godini 37.197 stanovnika prema procjeni
Federalnog zavoda za statistiku. Gustina naseljenosti prema procjeni Federalnog zavoda za
programiranje iz 2011. godine iznosi 103 stanovnika km2. Prirodni priraštaj stanovništva za
period od 2010. do 2012. godine je negativan.
Tabela br. 1: Broj rođenih i umrlih
5
Izvor: podaci Federalnog zavoda za statistiku
Kada je riječ o tržištu rada treba pomenuti da je na području općine Bugojno u 2012. godini
registrovano ukupno 3.981 zaposleno lice. U odnosu na broj penzionera (4.708) i broj
nezaposlenih (5.869), ovaj podatak je ozbiljan indikator trenutne privredne situacije.
Prema rangu razvijenosti općina u FBiH, Bugojno je u 2012. godini na 51. mjestu od 79
ukupno rangiranih i spada u red nedovoljno razvijenih općina (nedovoljno razvijene općine su
one koje imaju index razvijenosti između 52 i 75), dok se SBK prema stepenu razvijenosti
kantona u FBiH nalazi na 7. mjestu.
Osnovne karakteristike tržišta rada u Bugojnu i neposrednom okruženju su uništena
infrastruktura, preusmjeravanje zapošljavanja iz proizvodnih (produktivnih) djelatnosti u
uslužna – uglavnom javna preduzeća i ustanove, samozapošljavanje (trgovina, ugostiteljstvo,
obrt).
Kao i sve zemlje u tranziciji tako se i naša zemlja, a time i općina Bugojno, susreće sa
problemom visokog stepena nezaposlenosti, posebno mladih i nekvalifikovanih radnika.
Privreda lokalne zajednice u sadašnjim uslovima je na relativno niskom nivou u odnosu na
prijeratni status jedne od najrazvijenijih cijelog regiona, ali i u odnosu na ostale zajednice u
njenoj neposrednoj blizini, s kojima bi se mogla uspoređivati prema broju stanovnika,
prirodnim potencijalima i preostaloj infrastrukturi.
Tabela br. 2.: Struktura privrede po djelatnostima
6
Izvor: AFIP, 2011.
U ukupnoj površini od 361 km² poljoprivredno zemljište čini oko 131 km² (36%), 214 km²
(60%) pokriveno je kvalitetnom bjelogoričnom i crnogoričnom šumom, a 15 km² (4%) je
neplodno odnosno građevinsko zemljište.
Ako se uzme u obzir površina raspoloživog obradivog zemljišta (oranice i bašte, voćnjaci i
livade) i procjena trenutnog broja stanovnika, Bugojno ima oko 0,30 ha obradivog zemljišta
po glavi stanovnika, što je prema standardima iznad minimalnog nivoa koji omogućava
proizvodnju dovoljnu za prehranu stanovništva općine.
Grafikon br.1.: Struktura zemljišta
7
Poljoprivredne površine općine većinom su u privatnom vlasništvu (88% od ukupne
površine), dok je 12% površine u državnom vlasništvu. Ograničavajući faktor za razvoj
organizovane poljoprivredne proizvodnje predstavljaju usitnjene parcele koje dominiraju u
privatnom posjedu, dok se veći kompleksi poljoprivrednih površina nalaze u državnom
vlasništvu. Navedeni razlozi su u dobroj mjeri, pored ostalih faktora, utjecali da je trenutno
udio sjetvenih u ukupnim obradivim poljoprivrednim površinama veoma nizak, svega 30-
44%.
Kada je riječ o turizmu, on kao grana privrede u ovoj općini u proteklom periodu nije
predstavljao značajnu oblast razvoja, niti su u isti, izuzme li se razvoj kapaciteta za lov po
kojem je Bugojno bilo poznato u širem području, ulagana značajnija sredstva. Realizacija
projekta razvoja turizma Gornjevrbaske doline, područje općina Bugojno, Gornji Vakuf –
Uskoplje i Donji Vakuf, finansiranog sredstvima Evropske unije, ukazala je na uzroke
postojećeg stanja, mogućnosti razvoja industrije turizma i očekivane efekte.
Analiza trenutne situacije pokazala je da je dolina Vrbasa ispodprosječno razvijeno područje
BiH, bez vodeće industrije koja bi bila nosilac privrednog razvoja, sa visokom stopom
nezaposlenosti i nedostatkom kvalitetne radne snage. Ukazala je i da vrlo malo pojedinačnih
ulaganja dugoročno uspijeva, kao i da u privredi dominira trgovina, manji industrijski pogoni
i individualni napori pojedinaca kroz različite aktivnosti (stočarstvo, poljoprivreda,
pčelarstvo, sakupljanje bilja, uzgoj riba, prerada kreča i slično).
Analiza sadašnje situacije još je pokazala da relativno povoljna geosaobraćajna pozicija regije
u odnosu na mrežu cestovnih saobraćajnica u BiH i Evropi otvara mogućnosti za povezivanje
sa susjednim državama, ali i da loše stanje saobraćajnica, slaba umreženost sa državnim i
magistralnim cestama, nedostatak zračnih linija ograničava dostupnost i brzinu pristupa.
Značajni magistralni pravci M-16, M-16.2 i M-16.4, prolaze kroz Bugojno i ukrštaju se u
centru grada povezujući područje općine sa Sarajevom, Mostarom, Banja Lukom i drugim
centrima u državi i okruženju.
Kroz općinu Bugojno prolazi i regionalni asfaltni put R-481, dužine 3,5 km, koji Bugojno
alternativnim pravcem povezuje sa Donjim Vakufom.
8
U cestovnoj mreži na prostoru općine Bugojno postoji 11 kategorisanih lokalnih puteva
ukupne dužine od 45,1 km koji se priključuju na magistralne puteve i tako ostvaruju cjelovit
sistem cestovnog komuniciranja na prostoru općine.
2. STANJE ŽIVOTNE SREDINE
2. 1. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima
2.1.1. Sadašnje stanje
Snabdijevanje pitkom vodom
Općina Bugojno se snabdijeva pitkom vodom iz gradskog vodovoda sa izvorišta: “Kruščica”
kapaciteta 316 l/s, “Resnik” kapaciteta 36 l/s i “Bila vrila” 25 l/s i to gravitacionim dotokom
vode. Vodovod je dat na upravljanje JKP “Vodovod i kanalizacija”. Dužina vodovodne mreže
je 195 km na kojoj je ugrađeno 12 pumpnih stanica i 4 rasteretne komore u naseljima: Vrbanja,
Kopčić, Gradina, Čipuljić. Broj domaćinstava priključen na vodovod je 6.700. Cijena vode je
0,50 KM/m3 za domaćinstva, a 0,95 KM/m3 za privredne subjekte. Na izvorištima sa kojih se
snabdijeva gradski vodovod redovno se obavlja analiza kvaliteta i hlorisanje pitke vode.
9
Na području općine Bugojno postoje 32 lokalna / seoska vodovoda za pojedina seoska područja
iz kojih se vodom snabdijeva oko 3.000 domaćinstava. Osnovni problem je upravljanje seoskim
vodovodima jer vlasnici vodovoda su dužni dati vodovod na upravljanje ovlaštenoj instituciji, a
dosada ni jedan lokalni vodovod nije povjeren na upravljanje. Mnogi lokalni vodovodi su
izvedeni bez tehničke dokumentacije, nema utvrđenih zona sanitarne zaštite, niti se vrši kontrola
kvaliteta vode ni hlorisanje. Stanovništvo koje se snadbjeva sa lokalnih/seoskih vodovoda ne
plaća potrošnju vode.
Vodotoci i poplave
Vodne površine na području općine Bugojno su rijeka Vrbas sa svojim pritokama-potocima:
Mlava, Bunta, Vitina, Goruški, Zaneški, Vileški, Odžački, Javorak, Mračaj, Čardaški, Pećinski,
Skakavački, Zijametski, Servanski, Bunarski, Grlića potok, Rijeka, Lubava, Mačkovac, a u užem
području grada protiču tri manje rijeke: Poričnica, Vesočnica i Okašnica. Na prostoru općine
Bugojno nalazi se vještačko jezero Zanesovići koje je nastalo na površinskom kopu rudnika
mrkog uglja “Gračanica”, površine 0,12 km2.
Rijeka Vrbas i njene pritoke su najviše ugrožene otpadnim komunalnim i industrijskim vodama,
odlaganjem i bacanjem čvrstog otpada.
Na području općine Bugojno na lokalitetu Rostova se nalazi izvorište, mineralno vrelo “Vruća
voda” koja se ne iskorištava i značajan izvor “Bili potok/Zlatarica”. Izvor“Bili potok/Zlatarica
izvire u potpećini Zlatarica koja je smještena u podnožnju planine Kalin s jugozapadne strane. Za
izvorište se vjeruje da je ljekovito i da liječi oči i reumu.
Korita rijeka se ne održavaju redovno već duži niz godina, pa u kišnim periodima zbog velikih
oborinskih voda dolazi do poplava. Poplave predstavljaju elementarnu nepogodu koja donosi
velike materijalne štete. Područje općine Bugojno je ugroženo poplavama i one su uglavnom
uzrokovane dugotrajnim padavinama, podzemnim vodama, sječom šume, bespravnom
gradnjom, zauzimanjem vodnog pojasa i sporim prijemom vode u korito rijeke Vrbas. Na
području općine Bugojno poplave izazivaju rijeke: Vrbas, Poričnica, Vesočnica, Bunta i Mlava.
Ugrožena područja od poplava su: Kordići, Humac, Gračanica, Vrbanja, Kandija, Vučipolje,
Jaklić, Donjići, Kula, Čaušlije, Kopčić, Lug, Udurlije, Karadže, Vesela, Malo selo, Čipuljić,
Poriče i Alibegovići. Površina ugroženog područja poplavama iznosi oko 300 ha, a obuhvata
dijelove gusto naseljenih zona sa putnom mrežom i kompleksima poljoprivrednog zemljišta.
10
Otpadne vode
Dužina izgrađene kanalizacione mreže je 58 km na koju je priključeno 4.300 domaćinstava (oko
40% od ukupnog broja domaćinstava), a otpadne vode odvode se preko šest postojećih kolektora
u rijeku Vrbas. Sedmim kolektorom otpadne vode se ispuštaju u rijeku Vesočnicu kojom otiču u
rijeku Vrbas. Nema tretmana otpadnih voda. U nižim dijelovima grada pri oborinama jačeg
inteziteta dolazi do nemogućnosti prihvatanja velike količine i izlijevanja kanalizacije na lokalne
površine. Veći dio naseljenjih mjesta nema kanalizacione mreže, niti su stambeni objekti
priključeni na propisne taložnice (septičke jame), već se otvorenim kanalima odvode na okolna
zemljišta. Od industrijskih pogona jedino pogon “Kožare” ima interni uređaj za prečišćavanje
koji trenutno nije u funkciji. Postoji još niz neregistrovanih lokalnih kanalizacionih kolektora,
manjih profila kojima se uglavnom fekalne vode odvode u najbliži potok, a zatim u Vrbas.
Dispozicija i visinski položaj pomenutih kolektora omogućavaju priključenje istih na budući
glavi gradski kolektor upotrijebljenih voda.
Nedovoljan kapacitet mreže za odvod oborinskih voda uzrokuje velike vodene površine na
ulicama u kišnom periodu što predstavlja problem za pješake i vozače.
2. 1. 2. Identifikacija problema
1. Neuređena riječna korita i odlaganje čvrstog otpada na obale riječnih korita i u same
vodotoke;
2. Zagađenje vodnih resursa;
3. Dotrajalost vodovodne mreže, pumpnih sistema;
4. Neriješeno pitanje upravljanja lokalnim/seoskim vodovodima;
5. Dotrajalost i nedostatak kanalizacione mreže;
6. Nepostojanje odvojene mreže odvoda oborinskih voda;
7. Nezaštićeni vodotoci Duboke;
8. Ugrožen riblji fond;
9. Nepostojanje katastra izvorišta, vodotoka, podzemnih instalacija.
Glavni uzroci problema su:
nesavjesni građani i privrednici,
nepoštivanje postojeće zakonske regulative,
11
neusaglašenost zakonske regulative,
ekološka needuciranost i nedovoljna odgovornost građana, privrednika, lokalne vlasti i
komunalnih preduzeća;
neefikasan rad inspekcijske službe,
nedostatak financijskih sredstava,
nepostojanje planova i strategije za rješavanje ovog problema,
nedovoljan kapacitet postojeće kanalizacione mreže,
nepostojanje stručnih kadrova i opreme,
nezaštićenost izvora i bazena pitke vode,
nepostojanje kontrole ispravnosti pitke vode u lokalnim/seoskim vodovodima.
Posljedice problema su:
nemogućnost korištenje vodnih resursa (rijeke, rječice, potoci, jezera),
u vodotoke direktno dolaze: kanalizacija, otpad životinjskog porijekla, industrijski
otpad,
toksični otpad,
rijeke osiromašene florom i faunom,
velike količine oborinskih voda na ulicama,
zbog velikih lokvi nesigurno i neugodno hodanje ulicama i trotoarima, posebno,
učenicima,
invalidnim i starim osobama,
opterećenje za fekalnu kanalizaciju,
postojeći kanalizacioni sistem ne zadovoljava narasle potrebe stanovnika,
izljevi kanalizacije idu direktno u vodotoke, vrlo često su lako dostupni i djeci,
konstantan neugodan miris kanalizacije za obližnje stanovnike,
otvoreni kanalizacioni sistemi predstavljaju latentnu zdravstvenu opasnost.
Ciljevi
12
Da bi se saniralo postojeće stanje, ispunile zakonske obaveze prema problematici vodnih
resursa, potrebno je uložiti dosta volje, rada i sredstava. Osnovni ciljevi koje je potrebno
dostići u narednom su:
1. Očišćeni svi vodotoci i uređena korita;
2. Prečišćavanje industrijskih otpadnih voda;
3. Lokalni vodovodi stavljeni pod nadzor i upravljanje;
4. Izgradnja kanalizacionog sistema fekalnih i oborinskih voda;
5. Obezbjeđenje dovoljnih količina pitke vode za sva naselja.
2. 2. Upravljanje kvalitetom zraka
2. 2. 1. Sadašnje stanje
Zagađivači zraka na području općine Bugojno mogu se identifikovati kao izvori sa stalnim i
povremenim emisijama, koje u zavisnosti od vrste, sastava i količine zagađujućih materija i
fizičko-meteoroloških uslova postaju uzročnici aero zagađenja. Izvori zagađivanja zraka kao
posljedice ljudske aktivnosti, na području općine Bugojno mogu se svrstati u tri osnovne grupe:
1. Emisija od grijanja nastala kao posljedica spaljivanja goriva u svrhu snabdijevanja
potrebnom toplotnom energijom stambenog i poslovnog prostora posebno izražena u
zimskom periodu.
Centralno grijanje za stanove i poslovne prostore nije stavljeno u funkciju izuzev naselja Nugle s
300 domaćinstava koja se zagrijavaju s kotlovnice na ugalj locirane u krugu “Kožare”. Pored ove
kotlovnice u funkciji su i kotlovnice osnovnih i srednjih škola, javnih ustanova i privrednih
subjekata koje su značajni zagađivači. Ostala domaćinstva i privredni subjekti problem
zagrijavanja uglavnom rješavaju korištenjem ogrijevnog drveta i uglja. Na ovaj način ozbiljno se
ugrožava kvalitet zraka u zimskim mjesecima kada su meteorološke prilike, sa aspekta kretanja
13
vazdušnih masa, najnepovoljnije. Postoje dvije kotlovnice na tečno gorivo namjenjene za
zagrijavanje kompleksa stambenih zgrada koje nisu u funkciji.
Mjerenja koncentracije polutanata koja uzrokuju zagađenje zraka na području općine Bugojno
nisu vršena. Za ocjenu stanja kvaliteta zraka koristili smo parametre iz elaborata u kojem su
navedeni slijedeći podaci: ukupna energetska potreba za općinu Bugojno iznosi 395.370. 000
kWh/god, potrošnja uglja 22.100 tona/god, potrošnja drveta 102.600 m3/god. i potrošnja lož ulja
150 tona/godišnje. Sagorijevanjem ovih energenata ukupna emisija polutanata u atmosferu je:
SO2 – 278.369 kg/ god., NOx – 317.185 kg/god., CH – 750.475 kg/god., CO – 716.400
kg/god. i čađi 176.980 kg/ godišnje.
2. Emisija od mobilnih izvora, nastala kao posljedica funkcionisanja saobraćaja, naročito
usmjerenošću magistralnih i regionalnih putnih pravaca kroz urbanu zonu grada Bugojna.
Emisija od saobraćaja, odnosno motornih vozila takođe značajno utiče na nivo aero zagađenja, s
obzirm na izuzetno veliki broj motornih vozila registrovanih na području općine i velikog broja
vozila koja prođu u tranzitu.
Povećanom nivou zagađenja zraka doprinosi i česta tehnička neispravnost vozila, loše
sagorijevanje a posebno gustina saobraćaja u užem gradskom jezgru. Štetne materije koje nastaju
kao rezultat sagorijevanja motornih pogonskih goriva su: ugljen monoksid, azoti oksidi,
ugljikovodici, olovo i čvrste materije.
3. Emisija iz industrije (industrijska zagađenja) nastala kao posljedica snabdijevanja
energijom tehnoloških procesa i usljed odvijanja tehnoloških procesa u industrijskim
postrojenjima.
Najveći izvor zagađenja zraka na prostoru Bugojna do 1990. godine bio je industrijski kompleks
“ Slavko Rodić”, TBM Bugojno, Tvornica kože krzna i obuće i DD Gorica. Zbog smanjenih i
potpuno ugašenih industrijskih kapaciteta na području Bugojna trenutno nema većih industrijskih
zagađivača izuzev eksploatacije i separacije pijeska od strane DD Gorica i dr.
Jedan od zagađivača zraka jeste i privremena gradska deponija locirana u naselju Gaj, koja
naročito u ljetnom periodu uslijed raspada organskih materija stvara plinove neprijatnog
mirisa. U zimskom periodu je učestala pojava paljenja otpada u kontejnerima, što u mnogome
doprinosi zagađenju zraka.
2. 2. 2. Identifikacija problema:
14
1. Emisija polutanata od grijanja, saobraćaja, industrije, deponije, separacije i spaljivanja
smeća;
2. Nepostojanje uređaja za mjerenje štetnih polutanata koji zagađuju zrak.
Glavni uzroci problema su:
neriješena toplifikacija u Općini Bugojno,
nepostojanje filtera na dimnjacima toplana i ventilacijama industrijskih postrojenja,
nepostojanje zaobilaznica koje bi rasteretile saobraćaj kroz užu gradsku zonu,
veliki broj vozila zbog starosti emituju nedopustivo velike količine zagađenih materija,
trend stalnog smanjenja zelenih površina usljed izgradnje poslovnih ili stambenih
objekata,
nepostojanje monitoringa emisije zagađujućih materija,
neažurnost odgovarajućih inspekcijskih službi na rješavanju aktuelnih problema
aerozagađenja.
Posljedica problema su:
degradacija kvaliteta zraka u urbanom i ruralnom području,
pojačana emisija zagađujućih materija usljed veće potrošnje goriva,
povećana mogućnost respiratornih oboljenja.
Ciljevi Općine Bugojno u oblasti upravljanju kvalitetom zraka
1. Smanjenje aerozagađenja iz saobraćaja, industrije i domaćinstava;
2. Donijeti program toplifikacije gradske zone;
3. Monitoring kvaliteta zraka.
2. 3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem
2. 3. 1. Sadašnje stanje
Općina Bugojno po konfiguracijskom sastavu spada u red brdskoplaninskih područja s manjim
dijelom plodnih ravnica koje se protežu uglavnom dolinom rijeke Vrbas. Morfološke
15
karakteristike reljefa čine zastupljenost terena različitih nagiba. Ravne površine i blagi nagibi
zastupljeni su u dolini rijeke Vrbas, a blago nagnute i nagnute strane dominiraju u visinskim
zonama. Općina raspolaže sa 13316 ha poljoprivrednih površina od čega oranica i bašta 6630 ha,
voćnjaka 576 ha, livada 4276 i pašnjaka 1834 ha.
Ako se uzme u obzir površina raspoloživog obradivog zemljišta (oranice, bašte, voćnjaci i
livade) i procjene trenutnog broja stanovnika, Bugojno ima oko 0,29 ha obradivog zemljišta po
glavi stanovnika, što je prema standardima iznad minimalnog nivoa koji omogućava proizvodnju
dovoljnu za prehranu stanovništva općine. Navedeni podaci iz katastra nekretnina nisu ažurirani
duži niz godina, te se znatne površine vode kao poljoprivredne a u stvarnosti su promijenile
svoju namjenu.
Poljoprivredno zemljište koje je u privatnom vlasništvu (88 %), zbog usitnjenih parcela
prestavlja ograničavajući faktor za organizovanu proizvodnju. Prisutan je problem
neiskorištenosti obradivih površina, tako da sjetvene površine zauzimaju oko 40 do 45% ukupno
raspoloživih obradivih površina. Poljoprivrednu proizvodnju karakteriše tradicionalan način
proizvodnje s malom produktivnošću i velikim troškovima. Na području općine 30%
domaćinstava od ukupnog broja se bavi mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom (ratarska,
stočarska i voćarska).
Osim toga, usitnjenost zemljišnog posjeda, orijentisanost stanovništva Bugojna na uslužne
djelatnosti i još uvijek prisutna nada stanovništva za rad u industriji, predstavlja dodatni problem.
U općini Bugojno djeluju Zemljoradničke zadruge “Poljoprodukt”, “Behar” i Udruženja
poljoprivrednih proizvođača “Kalin” i NUPP – Nezavisno udruženje poljoprivrednih
proizvođača
Na granici općine Bugojno i općine Gornji Vakuf – Uskoplje nalazi se površinski kop rudnika
mrkog uglja “Gračanica” površine 125 km2 na lokalitetu Zanesovići. Na dijelu površine je
izvršena rekultivacija zemljišta sjetvom leguminoznih vrsta, dok se daljom eksploatacijom uglja i
dalje uništavaju poljoprivredne površine, ugrožava biljni pokrivač, remeti režim površinskih i
podzemnih voda.
Na lokalitetima Vesela i Zlavast nalaze se majdani za eklsploataciju pijeska. Eksploataciju
pijeska vrši DD “Gorica” i “Sitex” d.o.o koji u velikoj mjeri ugrožavaju okolinu i obližnja
naselja (miniranjem, eksploatacijom i transportom). Eksploataciju pijeska vrši i ŠPD “
Srednjobosanske šume”, čiji su lokaliteti u šumskim područjima, a pijesak im služi za održavanje
šumskih puteva.
Najkvalitetnija zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju su zemljišta u dolini rijeke Vrbas koja su
ugrožena čestim poplavama zbog neuređenosti korita rijeke Vrbas i njenih pritoka.
16
Značajan kompleks poljoprivredne površine “Lužansko polje” je duži niz godina neobrađivan,
zarastao u močvarnu floru i tokom cijele godine je pod vodom zbog neuređenosti korita potoka:
Karadžinac i Redžepovac i zbog konfiguracije zemljišta, velikih podzemnih voda i neizgrađenog
sistema za odvodnju viška vode.
U pravcu Donjeg Vakufa nalazi se značajan kompleks kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta
Kopčić polje koje je minirano.
Poljoprivredne površine u brdskim dijelovima općine su povoljne za uzgoj voćnih i ratarskih
kultura, a značajni kompleksi Rostovo i Otigošće su idealni za proizvodnju zdravog sjemenskog
materijala.
Primijetna je pojava smanjenja obradivih poljoprivrednih površina iz razloga neplanskog i
nelegalnog građenja stambenih i gospodarskih objekata.
Uzroci zagađenja i degradacije zemljišta su: deponija otpada, minirana područja, neizgrađen
kanalizacioni sistem u selima, pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište,
erozija zemljišta usljed nekontrolisanog korištenja prirodnih sirovina i usljed poplava, te
dugogošnje neobrađenosti poljoprivrednih parcela.
2. 3. 2. Identifikacija problema
1. Zagađenje zemljišta;
2. Oštećenje zemljišta;
3. Neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta;
4. Minirano poljoprivredno zemljište;
5. Neuređenost kompleksa kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta (Lužansko i Vileško
polje);
6. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta.
Glavni uzroci problema su:
nezainteresiranost i neprosvijećenost stanovnika,
neadekvatne i nedovoljne poticajne mjere iz kantonalnog i federalnog Budžeta,
nema poticaja poljoprivrednoj proizvodnji iz Budžeta Općine,
17
uvoze se i prodaju jeftini poljoprivredni proizvodi upitne kvalitete,
nema kvalitetne edukacije i kvalitetnih projekata,
usitnjenost posjeda.
Posljedice problema su:
osiromašenje stanovnika,
neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta,
kupuju se manje kvalitetni i rizični proizvodi,
neiskorištenost potencijala u proizvodnji zdrave hrane,
domaći proizvođači teško prodaju svoje proizvode.
Ciljevi
1. Iskorištavanje raspoloživih potencijala za proizvodnju hrane;
2. Rekultivacija i revitalizacija poljoprivrednog zemljišta;
3. Smanjenje degradacije i zagađenja zemljišta.
2. 4. Korištenje, zaštita i upravljanje planinama i šumama
2. 4. 1. Sadašnje stanje
Općina Bugojno spada u red relativno šumovitih područja, tako da šuma ima značajan uticaj na
cjelokupni privredni i kulturni život. Na jednog stanovnika u našoj općini dolazi oko 0,5 ha
šumske površine, što je iznad evropskih prosjeka koji iznosi 0,34 ha. Uticaj čovjeka na šumu se
povećava s povećanjem broja naselja, zatim s povećanjem upotrebe vrijednosti drveta, kao i
razvojem trgovine drveta. Međutim, šumarstvo se ne može posmatrati samo iz aspekta korištenja
drvne mase u industrijske svrhe iako je proizvodna funkcija šuma primarna. Šume kao dobro od
općteg društvenog interesa po svom značaju prevazilaze domen korištenja drveta kao sirovine i
funkcije šuma treba posmatrati sa šireg privredog i kulturnog značaja. Ostale funkcije šuma su:
zaštitna funkcija šuma u sprječavaju erozije zemljišta, uloga šuma kao regulatora režima voda,
blagotvorni uticaj šuma na klimatske prilike i filtriranje onečišćenog zraka, povoljno djelovanje
18
šuma na zdravsteveno stanje ljudi, kao i funkcija šuma u cilju razvoja sportskih, rekreativnih i
turističkih aktivnosti.
Pod šumom se nalazi 18.844 ha, od toga je 2.426 ha u privatnom vlasništvu a ostatak u
državnom vlasništvu. Korištenje šumskog fonda kao i gazdovanje šumama vrši se prema
šumsko-privrednoj osnovi, koja je za naše područje istekla 1999. godine, a gazdovanje se vrši na
osnovu godišnjih planova. Prema Zakonu o šumama, politika razvoja, upravljanje i gazdovanje
državnim i privatnim šumama je na Federalnim odnosno Kantonalnim upravama i Kantonalnom
šumsko privrednom društvu.
Poslovi korištenja, upravljanja i zaštite šuma povjereni su Šumsko privrednom društvu
“Srednjobosanske šume “ sa sjedištem u Donjem Vakufu. Šumski ekosistemi na području općine
su u znatnoj mjeri ugroženi, što je posljedica ratnog i poratnog perioda nekontrolisanih sječa,
pustošenja i degradacije šume.Takav nemar ima za posljedicu pojavu erozije zemljišta kao i
pojavu biljnih bolesti i insekata, požara, vjetroloma i slično. Dodatno, veliki problem
predstavljaju minirane površine gdje je nemoguća bilo kakva intervencija u cilju zaštite.
Struktura šuma
Red.bro
j
Struktura šuma Površina
(ha)
Bruto masa,bruto prirasti bruto etat (m 3)
Zalihe drvne
mase
Godišnji
prirast
Godišnji etat
1. Državne šume 16418 2674009 63070 37660
1.1. Lišćari 6269 1388974 29934 16350
1.2. Četinari 10143 1285035 33136 21310
2. Privatne šume 2426 196181 6336 3244
2.1. Lišćari 2042 148117 4819 2652
2.2 četinari 384 48063 1517 592
UKUPNO 18844 2870190 69406 40904
Najznačajniju floru bugojanskog područja i okruženja čini vegetacija obrasla šumom i to:
crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.Visinski raspored vegetacije nedvosmisleno izaziva
19
najjači dojam kojeg čovjek doživi na srazmjerno kratkom putu od podnožja do vrha planine. U
vezi s promjenom nadmorske visine mogu se jasno razlikovati nekoliko diferencijalnih visinskih
pojaseva. Iznad brdskog pojasa bukovih šuma razvijen je pojas bukve i jele, koji čine najljepše
šume koje zauzimaju visinski pojas od 900 do 1400 m nadmorske visine. Crni bor na ovom
području zauzima širok areal i stvara posebne šumske zajednice, koje pripadaju nižem
vegetacijskom pojasu, dok šume bijelog bora i smrče pripadaju višem i hladnijem vegetacijskom
pojasu. Povoljni edafski i klimatski faktori su omogućili bujnu šumsku floru koja za vrijeme
ljetnog perioda omogućava povoljnu ishranu divljači. Zastupljene su slijedeće vrste crnogoričnog
drveta: crni bor, bijeli bor, jela, smrča, smreka i tisa kao reliktni primjerci. Od bjelogoričnog
drveća zastupljene su vrste: bukva, gorski javor, klen, javor, brijest, jasen, joha, bagrem, grab,
breza, hrast, lipa i dr.
Pored žbunastih vrsta: maline kupine, divlja ruža, ljeska i dr., ovo područje obiluje i bogatstvom
ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva: lincura, srijemoš, islandski lišaj, uva, zoha, mrazovac,
kravljak, ježevka, imela, iva, matičnjak, preslica, bokvica, kantarion, borovnica, smrekova boba,
brusnica, drenjak, šumska jagoda, lisičarka, vrganj, smrčak i dr.
S posebnom pažnjom treba istaći prirodnu rijetkost - staro stabo hrasta, koje je po stručnim
procjenama staro oko 600-700 godina, a njegov lokalitet je u naselju Gaj. Ovom starom stablu se
do sada nije posvećivala naročita pažnja, a moglo bi da bude privlačna tačka i za turizam , pored
toga što ima značaj za nauku i razna istraživanja.
Faunu bugojanskog područja i okruženja čine brojne vrste koje zauzimaju značajan prostor.
Fauna je u tolikoj mjeri izmiješana da se na relativno malom prostoru susreću razne vrste jednih
pored drugih, što je rijetka pojava u fauni Evrope, i čini vrijednost i atraktivnost faune koja se
može iskoristiti u turističke svrhe. Područje naseljava raznovrsna zaštićena i nezaštićena divljač,
pernata i dlakava, niskog i visokog lova i to: medvjed, vuk, srna, divokoza, divlja svinja, zec,
jazavac, lisica, kuna, soko, jastreb, veliki terijeb, jarebica, svraka, vrana i dr.
Bogastvo divljači daje mogućnost za razvoj lovnog turizma na visoku i nisku divljač po čemu je
tradicionalno poznat ovaj kraj. U općini Bugojno je od 1972. godine egzistiralo lovište Lovno
gazdinstvo “Koprivnica” s posebnom namjenom za uzgoj, zaštitu divljači, lovni turizam i
fotosafari. Lovnim gazdinstvom je upravljalo Savezno izvršno vijeće R BiH, a obuhvatalo je
područja općina Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf i jedan dio Kupresa. Lovno gazdinstvo
“Koprivnica “ pokrivalo je površinu od 26000 ha, zauzimalo je slivove područja gornjeg toka
rijeke Vrbas u sklopu masiva Raduše, Vranice, Skrta, Radovana, Sivera, Vrane, Demirovca,
20
Dekala i Čičkovine. Ratnim dejstvima uništeni su svi kapaciteti tada postojećeg Lovnog
gazdinstva “Koprivnica”, a nakon rata Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva Sarajevo ponovo osniva Lovno gazdinstvo “Koprivnica” d.o.o. Ovo gazdinstvo zbog
niza razloga nije uspjelo obnoviti nekadašnju infrastrukturu lovišta, stvoriti uslove za uspješan
rad i razvoj lovnog turizma, niti nastaviti tradiciju imidža Bugojna kao centra lovnog turizma.
U općini Bugojno djeluje “Lovačko udruženje Bugojno” čiji je značaj za lokalnu zajednicu veliki
u cilju razvoja lovnog turizma i rekreacije lokalnog stanovništva. Udruženje broji 300 članova.
Površina lovišta je 11000 ha sa slijedećom infrastrukturom: lovački dom, 3 lovačke kuće, 4
lovačke kolibe, 8 lovačkih hladnjaka i vatrišta, 10 hranilišta za dlakavu divljač. Problemi s
kojima se susreće udruženje su: mali broj autohtone vrste divljači (srna i zec) koji je daleko ispod
kapaciteta lovišta, znatno prisustvo krivolova i nedostatak finansijskih sredstava.
Jedan od ciljeva razvoja udruženja jeste povećanje brojnog stanja vrste (srne i zeca), zatim uzgoj
i zašita divljači, edukacija lovaca i lovočuvara, izgradnja lovno tehničkih i lovno uzgojnih
objekata.
Lijepe i pitome naše planine pružaju ne samo prekrasne vidike panorame na veliki broj ostalih
planina, već su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duži boravak, osobito ljeti. Njihove
pitke i meke vode, guste i hladovite šume, bujni prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti
zahtjeve izletnika i planinara. Najpoznatija izletišta su: Duboka, Seona, Pršljani, Rostovo i
Potočani.
U općini Bugojno djeluje udruženje planinara “Koprivnica “ koje broji oko 120 članova. Ovo
udruženje je u toku svog dugogodišnjeg rada markiralo oko 80 km planinarskih staza na
području : Crni vrhovi, Milevina voda, Jagodići, Zlokuće, Stolac, Šušljici, Hum, Humska
gradina, Odžak, Pavice, Kruševice i dr. Udruženje koristi planinarski dom “Duboka”, udaljen od
centra grada oko 13 km, koji je ograničenih kapaciteta i trenutno ne zadovoljava potrebe
društva. Problemi s kojima se susreću planinari su: planinarske staze su dijelom uništene uslijed
nekontrolisane sječe šume, uništavanje postojećih markera, odlaganje otpada iz seoskih naselja
na postojeće planinarske staze, nerješen status upravljanja planinarskim domom, nedovoljan
postojeći kapacitet infrastrukture, minirane površine u blizini planinarskog doma, nedovoljna
educiranost planinara, nedostatak finansijskih sredstava. Jedan od ciljeva razvoja udruženja jeste:
edukacija članstva, raditi na omasovljavanju članstva planinara a posebno mladih, obnavljanje
21
markera postojećih planinarskih staza i markiranje novih trasa, izrada karte s markiranim
planinarskim stazama, izgradnja novih kapaciteta planinarskog doma na lokaciji Rostova i dr.
Udruženje ribolovaca SRD“Vrbas” Bugojno gazduje rijekom Vrbas s pritokama te jezerima
Zanesovići i Radovan. Od riba u tim vodama nalazimo: u rijekama potočnu i kalifornijsku
pastrmku, lipljen, škobalj i mladica, a u jezerima: šaran, som, zlatovčica, klen, kalifonijska
pastrmka i babuška. Ribolov se obavlja isključivo vještačkim mamcima, a članovi SRD svake
godine vrše poribljavanja Vrbasa i jezera kao i redovno čišćenje vodotokova. Tradicionalno
godišnje takmičenje ribolovaca u lovu ribe udicom na plovak za sve kategorije održava se na
jezeru Zanesovići. Problemi ribolovnog društva su: minirana područja uz riječne obale,
neuređena riječna korita, deponovanje otpada u rijeke i riječna korita, ispuštanje otpadnih voda u
vodotoke, krivolov, nedovoljno poribljavanje vodotoka, nedovoljna saradnja s nadležnim
kantonalnim ministarstvom, nedostatak financijskih sredstava i dr.
Ciljevi udruženja: uređenje korita rijeka, čišćenje vodotokova, poribljavanje riječnih vodotokova
i jezera, smanjenje krivolova, edukacija članstva i dr.
2. 4. 2. Identifikacija problema
1. Minirani kompleksi šuma;
2. Nekontrolisana sječa šume;
3. Nedovoljno pošumljavanje;
4. Smanjena brojnost pojedinih vrsta divljači i izražen krivolov;
5. Neuređene planinarske staze i izletišta;
6. Slaba promocija prirodnih resursa za turizam, rekreaciju i sport.
Glavni uzroci problema su:
nepovoljna zakonska regulativa o šumama,
22
inspekcijske službe nisu u nadležnosti Općine i pasivnost istih,
pasivnost udruženja građana,
ratna dejstva,
veliki broj naoružanja zaostao iz rata,
nazakonito ponašanje građana u neplanskoj sječi šuma i lovaca u krivolovu,
nedovoljno provođenje mjera u mladim, vještački podignutim zasadima,
nepostojanje planova turističkog razvoja.
Posljedice problema su:
goleti, šikare, erozije zemljišta,
gubitak staništa za divljač i ptice,
istrebljenje divljači: srne, divokoze, medvjeda, zeca, lisice i ptica,
opasnost od miniranih područja,
slabija posjećenost planinskih prostora,
umanjena mogućnost razvoja turizma,
osiromašenje prirodnog ambijenta,
umanjena mogućnost rekreacije u prirodi,
tradicija loših stilova života.
Ciljevi
1. Šume i planine Bugojna očišćene od mina;
2. Kontrolisana i planska sječa šume;
3. Unaprjeđenje, revitalizacija i promocija lovnog bogatstva;
4. Pošumljavanje degradiranih i uništenih šumskih površina;
5. Korištenje i promocija šuma i planina kao mjesta za odmor, turizam, sport i rekreaciju.
2. 5. Upravljanje otpadom
2. 5. 1 Sadašnje stanje
23
Problem otpada je jedan od najvećih svjetskih ekoloških problema. Ljudsko društvo je uporedo s
razvojem industrije, poljoprivrede, saobraćaja i drugih vidova aktivnosti razvijalo vlastiti
potrošački mentalitet. Iako se u našem društvu konstantno potencira teško socijalno stanje, ne
može se zaobići činjenica da je potrošnja velika, pa u nekim slučajevima se može reći i
nepotrebna. U principu, problem je snažno generisan u dva pravca. Jedan čini neodgovorni i
ekološki nesavjesni građani, a drugi problem su nedovoljno razvijeni kapaciteti ovlaštenog
komunalnog preduzeća.
Upravljanje otpadom u općini je povjereno JKUP ”Čistoća” Bugojno. Na deponiju se odlažu sve
vrste otpada (komunalni, građevinski, poljoprivredni, životinjski, medicinski) izuzev
farmaceutskog i patološkog. JKUP “ Čistoća” radi usluge sakupljanja, odvoza i deponovanja
otpada. Otpad se ne odvaja i ne postoje kontejneri za selektivno sakupljanje otpada (papir, staklo,
plastika i drugo). S prostora općine smeće se odvozi iz gradskih i prigradskih mjesnih zajednica
dok udaljenija naselja nisu zainteresovana za odvoz istog. Prosječna količina smeća koje se
prikupi u toku jednog mjeseca je oko 3000 m3. Odnosi prema otpadu se mijenjaju kako u svijetu
tako i kod nas, tako da se otpad sve više koristi kao sirovina i izvor prihoda. U Bugojnu se
razvija djelatnost otkupa: papira, metala, plastike i dr., tako da je očekivati tendenciju širenja ove
djelatnosti što će doprinjeti izvoru prihoda i očuvanju životne okoline.
Otpad s područja općine Bugojno odlaže se na privremenu deponiju “Glinište” parcela k.č. 880
k.o. Poriče, koja se koristi od 1994. godine kao privremena lokacija. Za navedenu lokaciju ne
postoji tehnička dokumentacija niti ikakvo odobrenje. Problem lokacije je prvenstveno zbog toga
što se nalazi u blizini gradske zone a najbliže kuće su udaljene oko 50 m od ruba deponije. Iz tog
razloga mještani MZ Gaj su u više navrata skretali pažnju javnosti i tražili izmještanje iste.
Privremena deponija ja locirana na zemljištu gdje se nekad ranije vršila eksploatacija gline u
svrhu proizvodnje građevinskog materijala tako da je podloga deponije ilovasta što je povoljno
jer ne dolazi do zagađenja podzemnih voda. Otpadne vode s deponije se sabiraju u odvodne
kanale koji su priključeni na kanalizacionu mrežu. Put do deponije je čvrsti, makadamski, a
lokacija deponije je djelimično ograđena, dok je sami rub obrastao drvećem tako da ima prirodnu
zaštitu. Na deponiji je stalno prisutan jedan radnik koji kontroliše ulazak na deponiju i jedan
radnik koji mašinom vrši razgrtanje i sabijanje smeća i nasipanje zemlje.
Općina Bugojno je svjesna činjenice da navedena lokacija deponije nije adekvatno rješenje i da
istu treba izmjestiti, a nakon toga prostor privremene deponije sanirati. Problem gradske deponije
prisutan je već duži niz godina, Općina je 1990. godine pribavila tehničku dokumentaciju i
24
urbanističku saglasnost za izgradnju sanitarne deponije na lokalitetu Dubočine - Talin Gaj, za
čiju realizaciju je bilo potrebno obezbjediti oko 2.000.000,00 KM. Problem finansiranja u tom
periodu, kao i sada, je glavni razlog nerješavanja pitanja gradske deponije.
Općina je u cilju rješavanja ovog problema u toku 2000. godine vršila pregovore sa Austrijskom
kompanijom A.S.A. oko izrade nove savremene deponije za tri općine (Bugojno, D. Vakuf i G.
Vakuf), koji nisu doveli do rješavanja problema zbog nedostatka finansijskih sredstava, a i
promjene zakonske regulative. Nacrtom Prostornog plana Kantona bilo je predviđeno da
kantonalna deponija bude locirana u Bugojnu, što nakon javne rasprave nije podržano od strane
građana Bugojna. Novom zakonskom regulativom predviđene su regionalne deponije kao i
selektivni način odlaganja otpada, što u potpunosti mijenja pristup rješavanja problema. Općina
Bugojno još uvjek nema jasnu viziju na koji način rješiti problem deponiranja otpada, ali su u
toku pregovori oko izrade Studije izvodljivosti rješavanja komunalnog otpada.
2. 5. 2. Identifikacija problema
1. Nepostojanje lokacije, tipa i izvora finansiranja nove gradske deponije (izgradnja nove,
zatvaranje i saniranje postojeće deponije);
2. Postojanje divljih deponija;
3. Životinjski, medicinski i industrijski otpad se odlaže zajedno sa komunalnim otpadom;
4. Nepostojanje životinjskog groblja;
5. Ne vrši se sortiranje otpada;
6. Nepostojanje strogih kazni za prekršioce Odluke o komunalnom redu;
7. Neadekvatne lokacije postojećih kontejnera, nepostojanje dovoljnog broja zatvorenih
kontejnera i korpi za smeće.
Glavni uzroci problema su:
25
neprosvjećenost građana, privrednika, javnih radnika,
neprovođenje i nepoštivanje važeće zakonske regulative,
neefikasan rad inspekcija,
nedovoljni resursi komunalnog preduzeća,
nepostojanje sanitarne deponije,
neadekvatan način odlaganja otpada,
neorganizirano prikupljanje svih sekundarnih sirovina,
finansijska nemogućnost Općine.
Posljedice problema su:
postojanje divljih deponija u gradu i prigradskim naseljima kako građevinskog
materijala, tako i kućnog otpada,
neprivlačna životna okolina,
neuređen grad, neugodni mirisi iz kontejnera i odlagališta otpada, posebno ljeti
životinje raznose otpad po gradu i naseljima,
gubitak značajnih finansijskih sredstava,
neiskorištenost sekundarnih sirovina,
opasni otpad nije selektovan,
otpad se neprimjereno, u kabastom, tečnom, zapaljivom, eksplozivnom i drugom
obliku odlaže u kontejnere ili pored njih;
kontejneri se na razne načine uništavaju: prevrću, odvoze, skidaju se točkovi i
drugo,
neodgovoran je odnos stanovnika i vlasnika uslužnih radnji prema odlaganju otpada,
ne vrši se sortiranje otpada u domaćivstvu.
Ciljevi
1. Kontrolisano i selektivno odlaganje komunalnog čvrstog otpada;
2. Kontrolisano i selektivno odlaganje životinjskog, medicinskog i industrijskog otpada.
26
3. ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIRI ZAŠTITE OKOLINE
3. 1. Sadašnje stanje
Međunarodne konvencije, protokoli i programi
Evropska unija u svojoj politici okoline mnogo pažnje pridaje Arhurskoj konvenciji o pravima
građana o dostupnosti informacijama i učešću javnosti u odlučivanju o okolini. Tu su još i niz
drugih konvencija kao Konvencija o prekoračenoj procjeni uticaja na okolinu (Espoo
Konvencija), Dunavka konvencija i dr. S gledišta lokalne zajednice najznačajniji međunarodni
dokument je Agenda 21 usvojena 1992. godine na Konferenciji o okolini i razvoju u Rio de
Janeiru. Agenda 21 je predložak za djelovanje vezano za oklinu u cijelom svijetu. Poglavlje 28.
Agende 21 sadrži poziv svim lokalnim zajednicama da izrade svoje dokumente (NEAP-e,
KEAP-e i LEAP-e).
27
Institucionalna organizovanost u BiH
Na državnom nivou odgovornost za pitanje okoline dodjeljuje se Ministarstvu za vanjsku
trgovinu i međunarodne odnose. Za koordinaciju aktivnosti o pitanjima zaštite okoline i razvoja
postoji na državnom nivou od 2002. godine Nacionalni savjet za okolinu i razvoj.
Na nivou entiteta odgovornost je podijeljena. Ustav Federacije spominje odgovornost za okolinu
samo u članu 2. koji kaže da su Federacija i kantoni nadležni za politiku zaštite okoline. U FBiH
glavnu nadležnost ima Ministarstvo za prostorno planiranje i okolinu, a u određenim pitanjima i
Ministrastvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Na nivou Kantona nadležnost je na
Ministarstvu prostornog uređenja, obnove i povratka. U Općini Bugojno nema referata koji
tretira poslove iz oblasti zašte okoline, već postoji samo inspektor zaštite okoline, koji je
postavljen na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi.
Politika okoline
Akcioni plan zaštite okoline BiH (NEAP) krovni je dokument na nivou države, prihvaćen
početkom 2003. godine. Na nivou Srednjobosanskog kantona nije urađen akcioni plan zaštite
okoline (KEAP).
Općina Bugojna je u Strategiji razvoja 2005. – 2015. postavila razvojni cilj koji se odnosi na
poboljšavanje uslova i kvalitetu življenja lokalnog stanovništva kroz unapređenje fizičke
infrastrukture i zaštite okoline.
Izrada prijedloga projekta “Izrada lokalnog akcionog plana zaštite okoline LEAP-a” i apliciranje
prijedloga projekta prema UNDP kao jedna od aktivnosti na implementaciji Općinske razvojne
strategije, rezultiralo je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između općine Bugojno i
UNDP-a. Svrha ovog Memoranduma je da se uspostavi saradnja i precizira odgovornost na
projektu Izrade lokanog akcionog plana za zaštitu okoline LEAP-a kojeg će implementirati
općina Bugojno.
Zakonodavstvo
Na nivou države ne postoje zakoni ili druga regulativa u vezi sa zaštitom okoline. Na nivou F
BiH doneseno je niz novih zakona: Zakon o zaštiti okoline, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o zaštiti
voda, Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti prirode i Zakon o fondu za zaštitu okliša.
Novi zakoni uglavnom reflektiraju praksu Evropske unije. Zakon o zaštiti okoline predstavlja
28
principe održivog razvoja, predostrožnost i prevenciju, saradnje i podijeljene odgovornosti,
učešća javnosti, pristup informacijama i pristup “zagađivač plaća”. Postavljeni su temelji za
upotrebu efikasnih instrumenata: studije uticaja na okolinu, strategije studije uticaja na okolinu,
standardi okoline itd.
Srednjobosanski kanton je takođe donio kantonalne zakone i to:
1. Zakon o upravljanju otpadom,
2. Zakon o zaštiti okoline,
3. Zakon o kvalitetu zraka koji nije usklađen sa Zakonom o zaštiti zraka FBiH,
4. Zakon o zaštiti prirode.
Takođe su doneseni i neki podzakonski akti: Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji se mogu
izgraditi i pustiti u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, Pravilnik o rokovima za podnošenje
zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije
stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoline.
Inspekcija
Inspekcija zaštite okoline je u nadležnosti Federacije i Kantona. Kantonalni propisi iz oblasti
zaštite okoline su dali samo neznatan dio nadležnosti općinskoj inspekciji. Zakon o
inspekcijama Federacije je predvidio da nadzor nad zaštitom okoline vrši kantonalna i federalna
inspekcija, a nije predvidio općinsku inspekciju. Zakon o principima lokalne samouprave je dao
mogućnost formiranja općinske inspekcije zaštite okoline što je u koliziji sa naprijed navedenim
Zakonima.
Poslove nadzora iz oblasti zaštite okoline u općini Bugojno vrši jedan inspektor u čijoj je
nadležnosti komunalna i inspekcija zaštite okoline, a djeluje u okviru Službe za finansije i
inspekcijski nadzor. Općina Bugojno nema donesene Odluke iz oblasti zaštite okoline, a
komunalni inspektor i inspektor zaštite okoline radi prema Odluci o komunalnom redu.
Općina Bugojno je zajedno s nevladinim sektorom provodila kampanju “Građanin kao eko
policajac”, jer je prepoznala potrebu za formiranje eko - policije, zbog nepoštivanja odredbi
29
Odluke o komunalnom redu. Formiranje eko - policije je potreba oćine Bugojno u cilju ljepšeg
životnog okruženja.
Problemi
1. Neuređenost zakonske i podzakonske regulative;
2. Mala nadležnost općinske inspekcije;
3. Oduzimanje zakonodavne nadležnosti lokalnoj upravi od strane viših nivoa vlasti;
4. Nepostojanje eko - policije;
5. Nije uspostavljen efikasan sistem za zaštitu okoline,
ZAKLJUČAK
Najveći problem općine Bugojno je problem odlaganja svih vrsta otpada, onečišćenje
površinskih voda, uništavanje šuma, zagađenje zemljišta, degradacija zemljišta, neadekvatno
postupanje s industrijskim i opasnim otpadom, problemi vodosnabdijevanja, problemi
održavanja javnih zelenih površina i prirodnog naslijeđa, problemi odvodnje i kanalizacije.
Administrativno-organizacijski nedostaci odnose se na urbanu ekološko, komunalnu kulturu,
neprovođenje zakona, nepostojanje legislative i institucionalne infrastrukture.
Okolina se posmatra kao integralni dio socio-ekonomskog razvoja. Svakako, prednosti općine
su povoljna saobraćajna - geografska pozicija i prirodna bogatstva voda, šuma i zemljišta. Na
drugoj strani niz je ograničenja: veliki industrijski kapaciteti uništeni, teška socijalna situacija
zbog migracije i nezaposlenosti, ograničeni raspoloživi finansijski resursi i nerazvijena svijest
30
o okolini. Vizija bi trebala biti postizanje lijepog, ekonomski jakog, atraktivnog i
prosperitetnog Bugojna koje omogućuje ugodan život i zadovoljenje potreba na održiv način.
U tranziciji prema novim privrednim inicijativama treba ostaviti otvorena vrata prema svim
razvojnim opcijama, pri čemu se uvijek podrazumijeva čista industrija, odnosno primjena
najboljih raspoloživih tehnika za smanjenje uticaja na okolinu.
Kroz studiju ranjivosti predlaže se niz aktivnosti i projekata za približavanje prema
postavljenoj viziji, pri čemu se prednost daje mjerama koje su ekološki prihvatljive, tehno -
ekonomski izvodljive, imaju podršku javnosti i nemaju suviše prepreka u smislu
administriranja. Lokalna samouprava ima ograničenu nadležnost o nizu pitanja. Zbog toga u
nekim projektima treba aktivno sarađivati s nadležnim višim instancama i pitanja rješavati
pro-aktivnim pristupom svih interesnih sudionika.
LITERATURA I IZVORI
Studija o procjeni uticaja na okoliš općine Bugojno, 2011.
Strategija razvoja općine Bugojno, 2011.-2020.
Lokalni ekološki akcioni plan-općina Bugojno, 2012.
http://www.bug.ba/
http://www.zupa-bugojno.org/
http://www.hronika.ba/bugojno-index.html
http://www.bug.ba/tag/kantonalna-uprava-za-sumarstvo-sbk-obiljezila-21-mart
31
http://www.fzs.ba/god.htm
32