STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ IZGRADNJE …medjimurska-zupanija.hr/home/wp-content/uploads/2012/10/... · 2014-12-12 · Stabilnost kosina usjeka i nasipa, kao i pogodnost

STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ

IIZZGGRRAADDNNJJEE SSJJEEVVEERRNNEE OOBBIILLAAZZNNIICCEE PPRREELLOOGGAA

NE-TEHNI KI SAŽETAK

Zagreb, svibanj, 2012.

Nositelj zahvata: Hrvatske Ceste d.o.o.

Nositelj zahvata: HRVATSKE CESTE d.o.o.

Von inina 3, 10000 Zagreb Izra iva : DVOKUT ECRO d.o.o., Trnjanska 37, 10 000 Zagreb

Naslov: STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ

izgradnje sjeverne obilaznice Preloga

NE-TEHNI KI SAŽETAK

Voditelj izrade: Mirjana Meštri , dipl. ing. agr. - ure . krajobr.

Radni tim DVOKUT ECRO d.o.o., Zagreb:

Kamenko Josipovi , dipl.ing.gra . Marta Brki , dipl.ing.agr.- ure enje krajobraza Zoran Poljanec, prof. biol.

Mr. sc. Konrad Kiš, dipl. ing. šum.

Ines Geci, dipl.ing.geol. Mario Pokriva , dipl.ing.prom. Marijana Bakula, dipl.ing.kem.tehn.

Miran Stojni , mag.phys.-geophys Ines Rožani , MBA.

Suradnja:

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d., Osijek: Vlado Sudar, dipl.ing.gra . Sandra Horvat, dipl. ing. arh. Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn.

INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU, ZAGREB

Dr. sc. Hrvoje Kalafati Vjekoslav Brki , dipl.ing.el. (izrada 3D modela)

Konzultacije i podaci:

HRVATSKE CESTE d.o.o., Von inina 3, 10000 Zagreb APZ HIDRIA d.o.o., Zagreb

Direktorica: Marta Brki , dipl. ing. agr. – ure enje krajobraza

Studija o utjecaju zahvata na okoliš izgradnje obilaznice Preloga Netehni ki sažetak

SADRŽAJ

A.1. OPIS ZAHVATA 2

A.2. PREGLED MOGU IH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 6

A.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA 15

A.3.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I

GRA ENJA 15

A.3.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA 18

A.4. PROGRAM PRA ENJA STANJA OKOLIŠA 19

A.5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ 20


DVOKUT ECRO d.o.o. 2

A.1. OPIS ZAHVATA Trasa planirane obilaznice Preloga (grafi ki prikaz 1.) nalazi se u Me imurskoj županiji. Ukupne je dužine oko 6,5 km i prolazi kroz podru je Grada Preloga. Trasa se od državne ceste D20 odvaja zapadno od ulaska u Prelog, prolazi preko poljoprivrednog zemljišta sjeverno od naseljenog podru je Preloga, prelazi preko županijske ceste Ž2026 te nastavlja prema naselju Cirkovljani kojeg tako er obilazi sa sjeverne strane. Isto no od Cirkovljana obilaznica se spaja na postoje u trasu D20.

Idejno rješenje Obilaznica Grada Preloga izradila je tvrtka APZ HIDRIA d.o.o. za projektiranje, trgovinu i usluge iz Zagreba. UVOD S ciljem kvalitetnog odvijanja prometa na državnoj cesti D20; akovec (D3) - Prelog - D. Dubrava - elekovec - Drnje (D41) zacrtan je koridor za izgradnju obilaznice Preloga, tj. izmještanje državne ceste D20 u duljini od približno 6 km. Najkriti nija dionica državne ceste D20 je prolaz kroz centar grada Preloga gdje je velika izgra enost s obje strane ceste s velikim brojem priklju aka. Time je znatno smanjena sigurnost odvijanja prometa na cesti te se javlja potreba za izmještanjem državne ceste D20 tj. izgradnjom obilaznice sjeverno od grada Preloga kako bi se izbjegla kriti na dionica prolaza kroz naseljeno podru je. PROMETNO OPTERE ENJE Za analizu prometnog optere enja usvojeno je prometno optere enje s broja kih mjesta 1305 Prelog D20 (Ž2038 – Ž2033) iz elaborata Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2010. Prema podacima o veli ini PGDP i PLDP vidljivo je da se radi o cestovnom pravcu s ravnomjernim prometnim optere enjem tijekom cijele godine što prvenstveno upu uje na me užupanijski, odnosno me uop inski karakter prometa. Uz pretpostavku 3,5%-tnog godišnjeg pove anja prometa, na pravcu državne ceste D20 se 2015. godine o ekuje PGDP od 4865 vozila/dan a 2028. PGDP od 7609 vozila/dan. OPIS PROJEKTIRANOG RJEŠENJA Tehni ki elementi Prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN br. 110/01) usvojene su projektna i ra unska brzina od 80 km/h vp=vr=80km/h

Primijenjeni su elementi jednaki ili ve i od grani nih vrijednosti tlocrtnih i visinskih elemenata propisanih Pravilnikom za usvojene projektne i ra unske brzinu. Tlocrtno vo enje trase Ukupna duljina sjeverne obilaznice grada Preloga iznosi 6471,91m.



Po etak trase obilaznice (0+000,00km) postavljen je neposredno prije ulaska u grad Prelog nakon ega trasa obilaznice u blagom luku skre e prema sjeveru, te zaobilazi grad Prelog prolaze i kroz nenaseljeno podru je vo enjem trase uz rubove šume sa što manjim prolascima kroz samu šumu, odnosno usmjeravanjem trase po rubovima poljoprivrednog zemljišta. Završetak obilaznice nalazi se neposredno nakon mjesta Cirkovljani gdje se obilaznica spaja na državnu cestu D20 (6+471,91km). Visinsko vo enje trase Dionica sjeverne obilaznice grada Preloga ima ukupnu visinsku razliku od cca. 4 m na 6471.91m trase, odnosno trasa je izrazito nizinska, bez velikih i naglih promjena visine terena. Obzirom na konfiguraciju terena, niveleta ceste odre ena je prvenstveno raskrižjima i rotorima s postoje im prometnicama. Na dijelovima trase gdje niveleta nije uvjetovana raskrižjima s prometnicama, trasa je postavljena u niski nasip visine cca od 0.5m do 1.0m. Elementi popre nog presjeka Elementi popre nog presjeka odre eni su prema usvojenoj projektnoj brzini i kategoriji ceste. - vozni trak 2x3.25m - rubni trak voznog traka 2x0.30m - bankina 2x1.20m - Ukupno 9.50m Stabilnost kosina usjeka i nasipa, kao i pogodnost pojedine vrste materijala za upotrebu tijekom gradnje odredit e se detaljnim geotehni kim istraživanjima (detaljnim inženjerskogeološkim kartiranjem, istražnim bušenjem i prate im laboratorijskim analizama). RASKRIŽJA, ROTORI I PRISTUPI NA POLJSKE PUTEVE Raskrižja Na planiranoj trasi sjeverne obilaznice grada Preloga koja po inje neposredno prije ulaza u grad Prelog odvajanjem od državne ceste D20, a završava na izlazu iz mjesta Cirkovljan spajanjem na državnu cestu D20 nalaze se sljede a raskrižja:

Redni broj Stacionaža

raskrižja Oblik raskrižja Kategorija priklju ne

ceste

1. 0+401,50km T-RASKRIŽJE D20

3. 5+166,22km ETVEROKRAKO RASKRIŽJE LC-20040

4. 6+096,63km T- RASKRIŽJE D20

Sve ceste na koje se priklju uju preko raskrižja na obilaznicu potrebno je urediti (rekonstruirati tlocrtno i visinski, proširiti, oja ati kolni ku konstrukciju). Raskrižje s industrijskom cestom ostavljeno je kao mogu nost koja e se riješavati posebnim idejnim projektom ukoliko do e i do same gradnje industrijske ceste. Rotori



Projektom sjeverne obilaznice grada Preloga predvi ena su dva rotora:

Redni broj Stacionaža

Rotora Oblik Rotora Kategorija priklju nih

cesta

1. 1+898,31km PETEROKRAKI ŽC 2033, OSTALE CESTE

2. 3+105,39km ETVEROKRAKI ŽC 2026

Važno je napomenuti da je rotor na stacionaži 1+898,31km ve izgra eni i u funkciji odvijanja prometa. Pristupi na poljske putove Projektom je predvi eno 3 pristupa na poljski put na dijelu trase do 0+000,00 km do 6+471,91km.

od km 0+000,00 do km 6+471,91

1. PRISTUP NA POLJSKI PUT ............... km 0+885,37m



Trasa ceste prolazi kroz poljoprivredno zemljište. Izgradnjom ceste do i e do ukidanja postoje ih poljskih putova koji se nalaze u koridoru trase budu e sjeverne obilaznice grada Preloga. S obzirom da se svakom vlasniku (korisniku) mora omogu iti pristup zemljištu potrebno je izgraditi paralelne poljske putove. Detaljnija elaboracija poljskih puteva provest e se na razini idejnog i glavnog projekta. Sve pristupne poljske putove potrebno je urediti (rekonstruirati tlocrtno i visinski, proširiti, oja ati kolni ku konstrukciju). ODVODNJA Os trase sjeverne obilaznice grada Preloga nalazi se unutar III. zone, te dijelom prolazi pokraj II. zone zaštite izvorišta vodocrpilišta Prelog, zbog ega je potrebno primijeniti posebne mjere zaštite podzemnih voda, odnosno zaštite izvorišta, a kojima e se dokazati kontrolirano zbrinjavanje otpadnih voda - sanitarnih, tehnoloških i oborinskih. Sustav zatvorene odvodnje ceste Zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda, putem slivnika i revizijskih okana predvi en je na dijelu trase koja prolazi pokraj zone ograni enja i kontrole – II. Zona vodocrpilišta Prelog i to izme u ROTORA 1 (1+898.31 km) i ROTORA 2 (3+105.39 km). Cesta na tim dijelovima trase gdje prolazi pokraj II. zone sanitarne zaštite biti e projektirana u zatvorenom i kontroliranom sustavu odvodnje, s odvo enjem oborinskih voda vodonepropusnim kolektorima do lokacije na kojima se prikupljene oborinske vode pro iš avaju do odgovaraju eg stupnja, kako bi se sprije ile neželjene posljedice na okoliš. Zatvoreni sustav podrazumijeva izgradnju sustava odvodnje sa slivnicima i revizijskim



oknima. Sustav otvorene odvodnje obilaznice ceste Na trasi obilaznice predvi en je najve im dijelom otvoreni sustav odvodnje oborinskih voda obzirom da se radi o cesti van naseljenih podru ja koja cijelom svojom dužinom prolazi kroz zonu ograni enja i kontrole – III. Zona vodocrpilišta Prelog i to od stacionaže 0+000,00 do 6+471,91. U zonama izvorišta pitke vode (III. zona sanitarne zaštite) predvi en je otvoreni sustav odvodnje, ali s kontroliranim ispuštanjem prikupljene oborinske vode preko ure aja za pro iš avanje i uklanjanje masti. U cilju preventivne zaštite pitke vode u zoni izvorišta projektom je potrebno predvidjeti dodatne mjere zaštite: RASVJETA CESTE Da bi se promet no u odvijao što sigurnije potrebno je izgraditi rasvjetu u zonama svih, raskrižja i rotora. U daljnjim razinama obrade projekta razmotrit e se da li je eventualno potrebno postaviti rasvjetu na još neke dijelove cesta. Rasvjetu je potrebno izvesti na ekološko prihvatljiv na in bez nepotrebnog svjetlosnog zaga enja. KRAJOBRAZNO URE ENJE Prilikom vo enja trase ceste vodilo se ra una da se što je manje mogu e mijenja prirodni okoliš (vo enje trase ceste po rubovima poljoprivrednog zemljišta). Bez obzira na to, izgradnjom cesta i svih prate ih objekata ipak e do i do smanjenja površina pod zelenilom te je zbog toga potrebno sadnjom novog zelenila što je mogu e bolje uklopiti novu gra evinu u okoliš. Bankine i pokose nasipa treba ozeleniti. Ozelenjavanje treba obavljati autohtonim biljnim vrstama. Podru je oko novih i postoje ih raskrižja trebalo bi iskoristiti za sadnju niskog grmlja koje ne e smanjivati preglednost. Ozelenjavanje svih predvi enih površina mora se provesti odmah nakon gradnje. INSTALACIJE I DRUGI OBJEKTI KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Lokacije križanja ili paralelnog vo enja trase brze ceste s postoje im instalacijama i ostalim objektima komunalne infrastrukture dobivene su prema prostorno-planskoj dokumentaciji i izvidu s terena. U tijeku pripreme i planiranja (projektiranja) potrebno je prema posebnim propisima planirati mjere zaštite infrastrukturnih vodova i gra evina s kojima se planirana cesta križa, vodi paralelno ili mjestimi no približava. U tijeku isho enja Lokacijske dozvole potrebno je da svi vlasnici instalacija daju posebne uvjete gradnje i podatke iz katastra vodova.



OSTALO U tijeku pripreme i gra enja predmetne obilaznice Preloga potrebno je primijeniti sve mjere zaštite okoliša i primijeniti program pra enja stanja okoliša prema Rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Nakon završetka svih radova na izgradnji predmetne gra evine, izvo je dužan urediti sve površine koje je na bilo koji na in devastirao ili im promijenio namjenu korištenjem u izgradnji. Sve postoje e ceste i putove koji se oštete zbog korištenja od strane gra evinske mehanizacije i vozila na izgradnji planiranog zahvata, dovesti u prvobitno stanje. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Za predmetni zahvat izgradnje obilaznice Grada Preloga nije razmatrano varijantno rješenje zahvata.

A.2. PREGLED MOGU IH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ UTJECAJ NA NASELJA I GRA EVINSKA PODRU JA Analizirano je podru je širine 2 km (1 km sa svake strane trase planirane obilaznice grada Preloga), a planirana trasa obilaznice obuhva a uglavnom poljoprivredno i šumsko zemljište, a na jednom dijelu prolazi kroz gra evinsko podru je – gospodarsku zonu. Planirana obilaznica presijeca gospodarsku zonu u Prelogu – Sjever, a njen koridor je unutar koridora ve postoje e prometnice unutar navedene gospodarske zone. Prilikom ulaska u gospodarsku zonu Prelog sjever u stacionaži 1+750 trasa prolazi sjeverno uz privatne estice, tzv. ran Višnji koji obuhva a k . br. 3903, 3902 i 3901 k.o. Prelog. Trasa iz idejnog

rješenja je u predmetnom dijelu u potpunosti je u skladu s planiranom u PPUG-u i DPU-u gospodarske zone u Prelogu – Sjever (Službeni glasnik Me imurske županije 1/06). Na podru ju naselja Cirkovljani planirana obilaznica prolazi sjeverno uz postoje u sportsko-rekreacijsku zonu (nogometno igralište). Utjecaji na stanovništvo se o ituju u utjecajima planirane obilaznice na kvalitetu zraka i buku, no bitno je napomenuti da se izgradnjom obilaznice smanjuju negativni utjecaji na stanovništvo koje živi na analiziranom podru ju jer se „izvor“ utjecaja izgradnjom obilaznice pomi e izvan podru ja guste naseljenosti, odnosno iz samih naselja. Zaklju no, planirana trasa obilaznice ima zna ajan pozitivan utjecaj na stanovništvo naselja Prelog i Cirkovljani pored kojih prolazi jer e se njezinom izgradnjom glavnina tranzitnog prometa koji uklju uje ve i broj osobnih i teretnih vozila izmaknuti iz samih naselja. Izgradnjom e se tako er smanjiti i negativni utjecaji na kvalitetu zraka i buke u naseljima te e se sami „izvor“ navedenih utjecaja odmaknuti od podru ja guste naseljenosti (samog

središta naselja Prelog i Cirkovljani).



UTJECAJ NA PROMETNI SUSTAV Cestovni promet planirani zahvat presijeca postoje e i planirane razvrstane ceste na 6 mjesta i to:

na 2 mjesta državnu cestu D20 na 2 mjesta županijske ceste (Ž2033, Ž2026) na 1 mjesto lokalnu cestu L20040 na 1 mjestu industrijsku (nerazvrstanu) cestu (planirano)

Planirana trasa prolazi preko poljoprivrednih površina te e do i do presijecanja niza postoje ih poljskih putova. Predvi ena su 3 pristupa na poljske putove u stacionažama 0+885,37, 4+115,35 i 5+677,63. Željezni ki promet Izgradnja predmetnog zahvata nema utjecaja na željezni ki promet. Zra ni promet Izgradnja predmetnog zahvata nema utjecaja na zra ni promet. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina Promatraju i postoje e lokalne i magistralne plinoopskrbne sustave koji se nalaze na trasi sjeverne obilaznice Preloga uo avaju se križanja trasa plinovoda s trasom ceste na 5 mjesta. Gotovo sva križanja su pod pogodnim kutom i ne predstavljaju smetnju daljnjoj razradi trase ceste ali ipak posebnu pozornost treba obratiti na križanja s magistralnim plinovodom u 3 stacionaže. Cesta utje e na postoje e cjevovode za transport prirodnog plina na na in da magistralni cjevovodi moraju biti zašti eni od optere enja koje dolazi sa ceste. Na mjestima križanja se cjevovodi štite eli nim kolonama. Na mjestima križanja pod nepovoljnim kutom mogu a je korekcija trase plinovoda. Trasa obilaznice križa se s planiranim lokalnim plinovodom na 1 mjestu na samom kraju trase, gdje planirani lokalni plinovod prati obilaznicu (sjeverni koridor). Realizacijom zaštitnih mjera prilikom izgradnje ceste, prestaje utjecaj na sustav transporta prirodnog plina, a daljnje aktivnosti na održavanju i kontroli cjelokupnog sustava obavlja vlasnik cjevovoda. Elektroenergetika Analizom odnosa planirane sjeverne obilaznice Grada Preloga i postoje ih elektroenergetskih dalekovoda ustanovljeno je da se planirana trasa ceste na 6 mjesta križa s dalekovodima, a na jednom mjestu trase se preklapaju (postoje i 110 kV dalekovod prati trasu obilaznice i za njega je planirana rekonstrukcija). Kod postoje ih dalekovoda prijenosa elektri ne energije ograni enja mogu (ali ne moraju) nastati ako je stup dalekovoda nedozvoljeno blizu trase planirane ceste ili ako vodi i dalekovoda nisu propisane minimalne visine od završnog sloja asfalta. U tim slu ajevima e



se na sljede im postoje im dalekovodima DV 110/35/10 kV, morati na tim mjestima raditi rekonstrukcija ili ako je to racionalnije malo korigirati trasu ceste. Analizom odnosa planirane sjeverne obilaznice Grada Preloga i planiranih elektroenergetskih dalekovoda ustanovljeno je da se planirana trasa cesta na 1 mjestu križa s planiranim dalekovodom. Kod planiranih dalekovoda prijenosa elektri ne energije visine i položaji stupova u odnosu na trasu ceste mogu se u fazi projektiranja odabrati tako da ne predstavljaju ograni enje. Pošta i telekomunikacije Analizom odnosa planirane sjeverne obilaznice Preloga i nepokretne telekomunikacijske mreže ustanovljeno je da se na obilaznica na 2 mjesta križa s telekomunikacijskim vodovima dok se na 2 mjesta mjestu trase preklapaju. Utjecaj planirane prometnice na podzemne telekomunikacijske vodove uglavnom su izravni financijski, jer je za sve vodove na mjestu križanja potrebna rekonstrukcija i postavljanje u zaštitne cijevi, zbog sprje avanja ošte enja podzemnih telekomunikacijskih vodova uslijed mehani kog optere enja promjenljivog intenziteta kojim promet na prometnici djeluje i na kabelske telekomunikacijske vodove. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ Planiranom obilaznicom nastat e novi, antropogeni, strukturni element krajobrazne kompozicije, ve im dijelom u sklopu plohe, a manjim dijelom u sklopu pojedina nih volumena. Jednoli nost snažne linije pravilnih rubova u niskom nasipu raš lanjivat e dva rotora i etiri raskrižja. Planirana obilaznica e biti zasebni, izdvojeni i dominantni element krajobraza strukturno nepovezan s ostalim dijelovima krajobraza. Na niskom nasipu bit e strukturno nadre ena plohi polja. Na podru ju Dravske nizine obilaznica je izdignuta u niski nasip do visine od najviše 1 m iznad kote terena. Time e se visinski odnosi neznatno izmijeniti. Planirani zahvat je linijski element na niskom nasipu duljine 6.471,91 m s 2 rotora, 3 T-raskrižja i jednim etverokrakim raskrižjem. Zauzima površinu od oko 6,15 ha u granicama same prometnice (jedan, dvotra ni kolni trak, ukupna širina s rubnim trakovima i bankinama 9,5 m). S nasipima i jarcima za odvodnju zauzima ukupnu površinu od 10,93 ha (5,26 km obilaznice je u niskom nasipu s jarcima za odvodnju- ukupna širina 18 m, a 1,2 km ceste od rotora 1 do rotora 2 je u niskom nasipu sa zatvorenim sustavom odvodnje- ukupna širina 12 m). Planiranom obilaznicom e se pretežno fragmentirati polja na površini od 8,17 ha, što ini 76% obilaznice, te tri šumarka (6%), tri poteza drve a (3%), jedna livada (1%) i tri vo njaka (4%). Izvedbom planirane obilaznice e se ukloniti tri pojedina na stabla, na km 1+322, km 1+760 i na km 5+677. Najve a mogu a degradacija površinskog pokrova je u širini pojasa eksproprijacije planirane obilaznice. U tom pojasu, širine oko 18 m od km 0+000 do km 1+898,31 i od km 3+105,39 do km 6471,91 te širine oko 12 m od km 1+898,31 do km 3+105,39 u niskom nasipu za jedan kolni trak nestat e dijelovi površinskog pokrova kako je prikazano u tablicama. Rotor 1 je ve izveden, a izvedbom rotora 2 e se degradirati još 1.640 m2 polja. Kod fragmentacije okrupnjenog vo njaka od km 4+865 do km 5+015, obilaznica e prolaziti uz rubnim dijelom vo njaka te e taj rubni dio biti vjerojatno uklonjen zbog premale površine da se na njemu uspostavi vo njak na isti na in kao što je sada. Površina tog dijela vo njaka, koji se ne e izravno degradirati, ali e izgubiti svoju funkciju, iznosi 1,884 m2. Raš lamba krajobraza prema osjetljivosti na antropogene pritiske, u ovom slu aju na izgradnju planirane obilaznice, odre ena je na temelju vrijednih struktura u vizualnom doživljaju krajobraza koje ini površinski pokrov. Planirana obilaznica se pretežno nalazi na



podru ju malo osjetljivom na planirane promjene (77%). Oko 4% obilaznice nalazi se na umjereno osjetljivom podru ju, a oko 9% obilaznice se nalazi na vrlo osjetljivom podru ju. Strukturno je najzna ajnija fragmentacija tri šumarka i tri poteza drve a. Izvedbom zahvata nastat e široka prosjeka kroz šumarak/ potez drve a ime e se narušiti njihova cjelovitost, struktura i ekološka stabilnost. Na tim kra im dionicama, šumarci i potezi drve a e uokviriti prometnicu te e ju zaklanjati od pogleda. Na podru ju Dravske nizine strukturna izmjena krajobraza e se ostvariti fragmentacijom plohe. U sadašnjem stanju, plohu karakterizira nizni uzorak parcelacije i izmjena kultura kroz godišnja doba, a time i izmjena niskih volumena i iste plohe, te izmjena boja. Prekidanjem plohe, snažnom, zasebnom linijom, malo izdignutom od okolnog terena narušit e se kontinuitet parcelacije. Uz granice takve linije nastat e novi rubovi plohe u neskladu s postoje im uzorkom. Izloženost pogledima planirane obilaznice bit e slaba, djelomi na i mjestimi na zbog ravnog terena te zaklonjenosti visokom vegetacijom i objektima. Vrjednovanjem negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti planiranog zahvata na ugrožene dijelove krajobraza, prema vrijednosnoj ljestvici, odre en je ukupni mali utjecaj planirane obilaznice na krajobraz što zna i da e promjena uzrokovati mali gubitak više klju nih krajobraznih uzoraka (šumarci, potezi drve a, ran konja), unutar krajobraznog tipa u sklopu kojeg se nalazi lokacija zahvata. Preoblikovanje krajobraza, promjena vizura i novi element (obilaznica) su u malom neskladu s okolnim krajobrazom. UTJECAJ NA KULTURNO – POVIJESNU BAŠTINU Izgradnja planirane sjeverne obilaznice Preloga u svojoj dužini od 6,5 km imati e izravni utjecaj na 11 zabilježenih arheoloških lokaliteta (AN 1, 2, 7, 8, 9, 10, 12, 13, 14, 15, 18) na trasi ceste, stoga se procjenjuje prihvatljivost zahvata za ove lokalitete. U prostornom pojasu zone A izvan trase ceste nalazi se podru je 6 arheoloških lokaliteta (AN 4, 5, 6, 11, 16 i 17) i 2 sakralna objekta (raspela) pa izgradnja ceste ne e ugroziti temeljne vrijednosti ovog kulturnog dobra – neizravni utjecaji. U prostornom pojasu zone B, ne postoji opasnost narušavanja spomeni kih svojstava kulturnih dobara, a trasa ceste prolazi perifernim dijelovima izvan gradske zone u kojima nema gra evina tradicijskog graditeljstva niti sakralne arhitekture pa nema izravnih niti neizravnih utjecaja. UTJECAJ NA STANIŠTA, FLORU I FAUNU Utjecaj tijekom izgradnje Tijekom rada mehanizacije do i e do kratkotrajnog utjecaja prašinom na floru i bukom na faunu predmetnog podru ja. Tijekom izgradnje može do i do negativnog utjecaja na kopnena staništa predmetnog podru ja zahvata:

ukoliko se ne osigura odgovaraju i pristup gradilištu, ve se nepotrebno uništavaju dodatne površine

ukoliko se gra evinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje nepropisno odlaže na okolne površine

ukoliko do e do izlijevanja opasnih teku ina, ulja, masti u okolne površine. Prema izvodu iz karte staništa trasa najve im dijelom prolazi kroz stanišni tip I.2.1. Mozaici kultiviranih površina odnosno mozaik stanišnih tipova I.2.1. Mozaici kultiviranih



površina/J.1.1. Aktivna seoska podru ja i to u dužini od 5340 m (83%), odnosno površina trajne prenamjene staništa iznosi oko 8,5 ha. Drugi najzastupljeniji tip prema karti staništa su poljoprivredne površine, odnosno stanišni tip I.3.1. Intenzivno obra ivane oranice na komasiranim površinama (930 m, površina trajne prenamjene staništa oko 1,86 ha). Gledaju i iz perspektive staništa bez dosadašnjeg jako izraženog antropogenog utjecaja, a po pitanju trajne prenamjene površine, najve i negativni utjecaj pretrpit e manji miješani sklop drve a preko koje trasa prolazi od stacionaže 4+650 do 4+850. Utjecaj tijekom korištenja Uslijed novonastale prometne situacije uvelike se pove ava mogu nost neposrednog stradavanja životinja u pokušaju prelaska prometnica, te rizika ugrožavanja sudionika u prometu (sudar s velikom životinjom). S obzirom da trasa cijelom svojom dužinom prolazi kroz 2 lovišta gdje su glavne lovne vrste srna i zec taj utjecaj je dodatno naglašen. Fragmentacija staništa ima negativan utjecaj i na ve e i na manje životinjske vrste. Ve im vrstama kao što su srna, zec i divlja svinja cesta u niskom nasipu ne predstavlja nepremostivu prepreku, me utim upravo ve e vrste, a pogotovo predatori kao što je lisica, trebaju ve i areal za hranilište, odnosno lovište koji im je fragmentacijom znatno smanjen, ako ne i prepolovljen. Manje vrste sisavaca i gmazova ne trebaju toliki areal, ali im cesta predstavlja veliku prepreku te u pokušaju prelaska preko iste velike su šanse da e na njih naletjeti vozilo. Tijekom korištenja može do i do negativnog utjecaja na kopnena staništa predmetnog podru ja zahvata ukoliko masti, ulja, i ostale zaga ene teku ine koje dospiju na cestu, izliju direktno u okolno podru je (stanište). UTJECAJ NA ZAŠTI ENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI UTJECAJ NA CILJEVE O UVANJA EKOLOŠKE MREŽE Državna cesta D20 i podru je naselja grada Prelog ine sjevernu granicu dva podru je ekološke mreže:

HR1000013 Dravske akumulacije – me unarodno važno podru je za ptice HR5000013 Drava - važno podru je za divlje svojte i stanišne tipove

Trasa prolazi preko intenzivno obra ivanih poljoprivrednih parcela te ne ulazi u navedena podru ja ekološke mreže, ve udaljava tranzitni transportni promet od samih podru ja pa se može zaklju iti da izgradnja i korištenje obilaznice Preloga ne e imati utjecaj na ekološku mrežu. UTJECAJ NA ZAŠTI ENA PODRU JA PRIRODE Prema Prostornom planu ure enja grada Preloga (Službeni glasnik Me imurske županije 6/03, 22/08 i 5/09) trasa obilaznice Preloga ne prolazi preko zašti enih podru ja prirode. Južno od trase državne ceste D20 prostire se Regionalni park Mura-Drava. Trasa obilaznice spojem na D20 u završnim stacionažama (6+250 do 6+472) ini dio sjeverne granice regionalnog parka. Oko 1,5 km isto no od trase obilaznice podru je parka se proširuje sjeverno od D20 na podru je naselja Hemuševec, Draškovec i ukovec. To podru je se tako er poklapa sa zna ajnim krajobrazom Mure. S obzirom da sama trasa u njih ne zadire u smatra se da ne e imati negativan utjecaj na navedena podru ja.



UTJECAJ NA ŠUME Budu i da se predmetno podru je ne nalazi na šumskom podru ju, odnosno nalazi se na dostatnoj udaljenosti od najbližih šumskih kompleksa (1,9 km), ne e do i do negativnog utjecaja na šume. UTJECAJ NA LOVIŠTA I LOVNU DIVLJA Sjeverna obilaznica Preloga nalazi se ve im dijelom (od stacionaže 0+000 do stacionaže 5+150) na podru ju državnog lovišta XX/106, Prelog, i manjim dijelom (od stacionaže 5+150 do stacionaže 6+471,91) na podru ju županijskog lovišta XX/103, Draškovec Utjecaj tijekom izgradnje Tijekom izgradnje lovne vrste koje obitavaju na predmetnom podru ju ne e biti direktno ugrožene jer e se uslijed pove anog prisustva mehanizacije i ljudi skloniti i udaljiti s predmetnog podru ja. Utjecaj tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata do i e do utjecaja na lovišta i lovnu divlja u vidu dodatne fragmentacije staništa novom prometnicom. Pove ava se mogu nost potencijalnog stradavanja divlja i uslijed naleta vozila. Najve e stradanje divlja i mogu e je na potezu izme u Preloga i Crikovljana (od stacionaže 2+550 do 4+150), budu i da je to podru je visokog bonitetnog razreda za zeca i srnu. Planirana obilaznica presijeca po sredini lovište na kojemu se kre e i obitava oko 40-ak jedinki srna koje stalno migriraju. Ve ina utjecaja o itovati e se u državnom lovištu XX/106 Prelog preko kojega prolazi ve ina trase, dok e utjecaj u županijskom lovištu XX/103 Draškovec biti minimalan, odnosno zanemariv, budu i da trasa obilaznice ulazi u predmetno lovište u duljini od cca 870 metara. UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Planirana obilaznica nalazi se, manjim dijelom, rubno u odnosu na granicu gra evinskog podru ja naselja Cirkovljan i Preloga, a ve im dijelom je položena preko poljoprivrednih površina. Potrebna površina za prenamjenu izra unata je za koridor širine 30,0 m (prosje na širina parcele planirane ceste). Planirana prenamjena oko 19,41 ha poljoprivrednog zemljišta. Struktura poljoprivrednog zemljišta koje je potrebno prenamijeniti je sljede a:

oranice 36,29 ha (90,6%) livada 1,26 ha (3,1%) vo njaci 2,51 ha (6,3%)

Utjecaj zahvata na tlo i biljnu proizvodnju Trajni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju u okolišu tijekom korištenja zahvata su:

one iš enje kemijskim polutantima iz emisije automobilskih motora, koji u nekom stupnju mogu biti apsorbirani i u i u hranidbeni lanac,

usporavanje rasta i razvoja usjeva zbog taloženja prašine na biljke što smanjuje prodor svjetla i fotosintezu,



ograni ena i/ili onemogu ena ekološka proizvodnja poljoprivrednih prehrambenih proizvoda.

Prostor uz planiranu obilaznicu mogao bi se koristiti za ekološku proizvodnju ve na udaljenosti od 20 m od obilaznice, što zna i da su ograni enja mala i da ne e zna ajno utjecati na mogu nost ekološke proizvodnje. UTJECAJ NA VODE Utjecaj na vode tijekom izgradnje Tijekom radova na izgradnji štetni utjecaj na vode u kontaktnom i širem podru ju zahvata može nastati uslijed niza propusta. Propusti u organizaciji gradilišta prilikom izgradnje prometnice mogu uzrokovati da razli ite vrste one iš enja (ulja, masti i sl.) vrlo brzo prodru u tlo i uzrokuju eventualno one iš enje podzemnih voda. Pravilnom organizacijom gradilišta negativni utjecaji mogu se sprije iti. Analiza odnosa zahvata prema vodotocima Trasa obilaznice grada Preloga ne prelazi preko vodotoka. Analiza odnosa zahvata prema zonama sanitarne zaštite Planirana trasa obilaznice grada Preloga od stacionaže 0+000 do stacionaže oko 5+200 te od stacionaže oko 5+650 do stacionaže 6+472 nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Prelog, dok se od stacionaže oko 1+910 do stacionaže oko 2+550 sjeverni koridor trase nalazi u II. zoni sanitarne zaštite, prema „Odluci o zaštiti izvorišta Nedeliš e, Prelog i Sveta Marija“ (Službeni glasnik Me imurske županije 07/08). Analiza odnosa zahvata prema postoje im i planiranim elementima sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje otpadnih voda i sustava korištenja voda, ure enja vodotoka i voda i melioracijske odvodnje Analizom odnosa planirane sjeverne obilaznice Preloga i sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje otpadnih voda i sustava korištenja voda, ure enja vodotoka i voda i melioracijske odvodnje, ustanovljeno je da se planirana trase ceste na više mjesta križa ili se trase preklapaju. Kod preklapanja trase ceste s trasom planiranih elemenata vodnogospodarskog sustava pri projektiranju elemenata vodnogospodarskog sustava treba uskladiti trase. Vodoopskrba Za vrijeme gra enja mogu je utjecaj na postoje e cjevovode na mjestima njihovog križanja s trasom ceste. Izgradnja predmetne trase ceste može uzrokovati mehani ko ošte enje elemenata vodoopskrbe, što se me utim može izbje i pravilnom organizacijom gradilišta i primjenom propisa o izgradnji. O ekivani utjecaj na sustav ukoliko se provedu odgovaraju e mjere zaštite nije velik. Odvodnja otpadnih voda Mogu i utjecaji locirani su na mjestima na kojima se trasa sjeverne obilaznice Preloga križa s planiranim kolektorskim vodom što se može izbje i pravilnom organizacijom gradilišta i primjenom propisa o izgradnji. Osim mogu eg mehani kog ošte enja javit e se i problemi



kod održavanja sustava. Ostali utjecaji se ne o ekuju jer se pretpostavlja da e rješenja odvodnje biti kvalitetno definirana u fazi projektiranja i da e se sustav kvalitetno održavati. Korištenja voda, ure enja vodotoka i voda i melioracijske odvodnje Neposredni utjecaj trase ceste o itovat e se u manjem reme enju postoje eg sustava korištenja voda, ure enja vodotoka i voda i odvodnog sustava melioracijske odvodnje (osnovne i detaljne kanalske mreže), što se može riješiti ve tijekom pripreme zahvata, odnosno projektnim rješenjem koje e omogu iti normalno funkcioniranje postoje ih sustava korištenja voda, ure enja vodotoka i voda odnosno sustava melioracijske odvodnje. Utjecaj na vode tijekom korištenja Do najve eg potencijalnog one iš enja površinskih i podzemnih voda neposredno ili posredno preko cestovnih kanala, može do i u slu aju prometnih nesre a (prevrnu a vozila koja prevoze opasne tvari), u slu aju izlijevanja štetnih tvari (kiselina, nafta i sl.) u podru ju zahvata, ukoliko nije osigurano prihva anje vršne koli ine one iš uju e tvari i njeno zadržavanje na kontroliranom prostoru s kojeg je mogu e zbrinjavanje štetnih tvari. Tijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa ne o ekuju se negativni utjecaji na elemente vodnogospodarske infrastrukture. Negativni utjecaji su mogu i jedino u slu aju akcidentnih situacija i prilikom eventualnih rekonstrukcija na planiranoj trasi ceste ili na elementima vodnogospodarskih sustava. UTJECAJ NA KAKVO U ZRAKA Utjecaj na kakvo u zraka tijekom izgradnje

Tijekom gra enja o ekuje se one iš enje zraka ispušnim plinovima iz mehanizacije koja e se koristiti na gradilištu, te pove anim koli inama prašine koja e se dizati u atmosferu tijekom bušenja, eventualnog miniranja, kretanja kamiona i sl.

Taj utjecaj ne e biti štetan zbog svog ograni enog trajanja i intenziteta koji e prestati im se završe gra evinski radovi.

S obzirom na prora unate emisije, ograni eno vrijeme izvo enja radova, negativni utjecaj prašinom i plinovima na okoliš ocijenjen je kao vrlo slab, budu i da e

ekivane vrijednosti emisija one iš uju ih tvari biti ispod GV prema Uredbi o grani nim vrijednostima one iš uju ih tvari u zraku (NN 133/05).

Utjecaji na kakvo u zraka tijekom korištenja Temeljem podataka koji se odnose na procjenu budu eg prometnog toka te temeljem Faktora emisije Walsh za 2000. godinu izra unate su prosje ne emisije motornih vozila na cesti D20, uzimaju i u obzir da prosje na potrošnja goriva iznosi 10 l/100 km, na 1 dužnom kilometru ceste, uz procjenjeni vršni broj od 500 vozila/h. Iz izra una raspodjele prizemnih koncentracija NOx sa obilaznice za 2025. (na temelju predvi enog prosje nog godišnjeg dnevnog prometa (vozila/dan), odnosno vršnog optere enja (rani jutarnji i popodnevni sati) (vozila/h) proizlazi da e zrak neposredno uz prometnicu biti I kategorije za NOx.



UTJECAJ OD POVE ANJA RAZINE BUKE Utjecaj na razinu buke tijekom izgradnje Planirani zahvat ve im dijelom svoje trase položen je poljoprivrednim zemljištem, a gra evinska podru ja presijeca samo na dva mjesta. Pri tome je namjena tih dijelova gra evinskih podru ja pretežito gospodarska, tako da su i razine dopuštene buke puno više nego u stambenim zonama. Planirani radovi ograni enog su vijeka trajanja, te su mogu a prekora enja razina buke privremenog karaktera. Ocjena je da e se razine buke na gradilištu kretati u granicama definiranih lankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), te nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite. Utjecaj na razinu buke tijekom korištenja

ekivani promet (na kraju planskog razdoblja) ni u jednom dijelu ne ugrožava postoje a gra evinska podru ja naselja Prelog i Cirkovljani. Isto tako prolaz kroz gra evinsko podru je gospodarske namjene ne iziskuje potrebu zaštite od buke zbog visoke dopuštene razine buke na rubu gospodarske namjene. Na dijelu prolaza rubom zone sporta i rekreacije potrebno je kao smjernica u planovima i projektima ure enja te zone predvidjeti zelene zone obostrano uz trasu planirane obilaznice, kako bi se njen utjecaj u pogledu buke i vizura što više ublažio. UTJECAJ IZNENADNIH DOGA AJA Utjecaj tijekom izgradnje Tijekom izgradnje mogu e su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizaciju gradilišta koja za posljedicu može imati sljede e:

o one iš enje tla i voda naftnim derivatima i otpadnim vodama s gradilišta. U slu aju prolijevanja naftnih derivata isti e se vrlo brzo impregnirati u tlo i podzemlje

o požari na otvorenom o sudari prilikom ulaza i izlaza vozila i strojeva na podru je zahvata o nesre e uzrokovane višom silom (udar groma, ekstremno nepovoljni

vremenski uvjeti i sl.), tehni kim kvarom i/ili ljudskom greškom. Utjecaj tijekom korištenja

Najve i utjecaj na okoliš predstavljaju upravo akcidentne situacije (sudari, izlijetanje i prevrtanje vozila, izlijevanje nafte i naftnih derivata i drugih štetnih tvari u okoliš) pri kojim može do i do ekoloških nesre a velikih razmjera. Posebnu opasnost predstavljaju raznovrsni, ponekad izuzetno otrovni teku i tereti koji se prevoze auto-cisternama i ijim se dospije em u okoliš kontaminiraju vode, tlo, zrak, te biljni i životinjski svijet.



A.3. Prijedlog mjera zaštite okoliša i plana provedbe mjera zaštite okoliša

A.3.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I GRA ENJA Op e mjere zaštite

1. Izraditi Projekt organizacije gradilišta. 2. Za potrebe gradilišta koristiti postoje e prometnice i putove. 3. Obaviti pregled stanja svih prometnica na koje je gradilište priklju eno te stalno

uklanjati sva ošte enja kojima bi se na bilo koji na in ugrozili ljudi ili vozila. 4. U svrhu izgradnje obilaznice koristiti postoje e asfaltne baze na širem podru ju

zahvata. 5. Dovoz materijala za izgradnju ograni iti na postoje u infrastrukturu cesta i/ili putova. 6. Ocijeniti geotehni ka svojstva tla na kojem se oblikuje privremeno odlagalište. 7. Predvidjeti površine za privremenu lokaciju odlagališta biljnog materijala, humusa,

zemljanog materijala i dopremljenog gra evinskog materijala, odnosno za odlaganje materijala koji e se u kasnijim gra evinskim fazama ili fazama sanacije mo i iskoristiti. Voditi ra una da taj prostor bude stabilan, da se uklapa u okolinu te da se odlaganjem ne uništi postoje a vegetacija, tj. da odlagalište bude smješteno na prirodno ogoljenom terenu. S gra evnim otpadom unutar planiranog zahvata postupati sukladno zakonskim propisima.

Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove

8. Izraditi Projekt privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnje planiranog zahvata. Njime treba regulirati to ke prilaza na postoje i prometni sustav te osigurati od svih mogu ih kolizijskih to aka prilikom izgradnje planiranog zahvata i postoje eg prometnog sustava.

9. Na trasu planirane ceste onemogu iti direktan pristup s parcela uz nju, osim preko za to ure enih predvi enih vorišta:

10. Na mjestima presijecanja poljskih puteva predvidjeti mrežu zamjenskih puteva kojima e se osigurati pristup do svih parcela koje su imale pristup prije izgradnje planiranog

zahvata (to ne lokacije definirati u fazi izrade projekata). 11. Dovesti u prvobitno stanje sve postoje e ceste i putove koji su ošte eni zbog

korištenja mehanizacije i vozila na izgradnji planirane državne ceste. Mjere zaštite infrastrukture

12. U fazi pripreme i izgradnje ceste provesti mjere zaštite infrastrukturnih gra evina na mjestima gdje se trasa ceste križa, vodi paralelno ili se samo mjestimi no približava, u skladu s posebnim propisima i uvjetima.

13. U fazi izvo enja primijeniti sve propisane/uvjetovane gra evinske radnje s ciljem zaštite infrastrukturnih vodova.

Mjere zaštite krajobraza

14. U sklopu izrade glavnog projekta izraditi projekt krajobraznog ure enja prostora za planiranu obilaznicu Preloga.

15. Obilaznicu uklopiti u postoje i krajobraz uz poštivanje lokalnih krajobraznih zna ajki i koriste i autohtone biljne vrste.

16. Za stabiliziranje nasipa koristiti kombinaciju travnih smjesa, niskog grmlja i penja ica. 17. Od stacionaže 1+720 do stacionaže 1+770 zasaditi zaštitni pojas uz južnu stranu

prometnice prema „Ran u Višnji “.



18. Od stacionaže 5+000 do stacionaže 5+130 zasaditi zaštitni pojas uz južnu stranu prometnice prema nogometnom igralištu.

19. Zaštitni pojas e se sastojati od sloja zimzelenog grmlja visokog do oko 3 m i od sloja zimzelenog i listopadnog drve a u kombinaciji.

20. Sa uvati što je više mogu e prirodne vegetacije na pristupnim i rubnim zonama, a ošte ene površine sanirati prema projektu krajobraznog ure enja.

21. Sanaciju izvoditi tijekom izgradnje i neposredno nakon izgradnje. 22. Iskopanu i privremeno odloženu zemlju nastalu tijekom zemljanih radova iskoristiti u

krajobraznom ure enju. 23. Nakon dovršetka izgradnje obavljati pregled i inventarizaciju stvarnog stanja na

terenu te prema tome urediti sve površine obuhva ene izgradnjom u skladu s projektom krajobraznog ure enja.

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

24. Na izravno ugroženim registriranim arheološkim nalazištima unutar zadanih zona utjecaja provesti slijede i sustav mjera zaštite: - zaštitna arheološka istraživanja prije po etka zemljanih radova; - dokumentiranje nepokretnih i pokretnih arheoloških nalaza po najsuvremenijim

arheološkim metodama s naglaskom istraživanja u cijelosti (ne samo djelomi no) zatvorenih cjelina nepokretnih objekata (zemljanih podnica ku a, jama, gospodarskih objekata, rovova od ograda i sl).

- dokumentiranje arheoloških istraživanja, nalazišta i nalaza (tehni ka, foto dokumentacija, visinsko snimanje) kao i ra unalna obrada podataka,

- konzervacija pokretnih nalaza i osiguranje za njihovo trajno uvanje, - interdisciplinarne analize uzoraka sa nalazišta (paleozoološke, paleobotani ke,

geološke, antropološke, dendrokronološke i ugljena C14). 25. Na dionicama na kojima tijekom terenskog pregleda nisu utvr eni arheološki lokaliteti

na initi probne rovove pod nadzorom arheologa prije izgradnje ceste, radi pravovremenog utvr ivanja i zaštite potencijalnih arheoloških nalazišta koja površinskim pregledom terena nisu mogla biti uo ena. Ukoliko se probnim rovovima utvrde nova arheološka nalazišta, i na njima osigurati zaštitna arheološka istraživanja prije nastavka zemljanih radova.

26. Na preostalim dionicama unutar zone izravnog utjecaja osigurati stalan arheološki nadzor tijekom zemljanih radova, po evši od po etnih radova (skidanja humusa i gornjih slojeva zemljišta), te prema potrebi i dodatna zaštitna arheološka istraživanja.

27. Arheološki nadzor osigurati i izvan zone izravnog utjecaja ukoliko se unutar iste poduzimaju zemljani radovi.

Mjere zaštite staništa, flore i faune

28. Zbog fragmentacije staništa predvidjeti tipske betonske cijevne propuste za odvodnju te ih osigurati kao prijelaze za divlje životinje I. kategorije (vodozemce, gmazove, male sisavce i dr.), posebice u stacionažama: - 0+200 – 0+300 - 0+900 – 1+100 - 4+650 – 5+170

29. Dopuštena je sje a samo onih primjeraka drve a i grmlja koji izravno smetaju mehanizaciji.

Mjere zaštite lovišta i divlja i

30. Obavijestiti lovozakupnike o po etku radova i eventualnom stradavanju divlja i. 31. Predvidjeti postavljanje znakova za opasnost – divlja na cesti od stacionaže 2+550

do 4+150. 32. Ugraditi zaštitne mehanizme (prizmati na ogledalca) za smanjenje šteta na divlja i u



stacionažama: - 0+200 – 0+300 (s južne strane trase) - 0+900 – 1+100 (s obje strane trase) - 4+650 – 4+850 (s obje strane trase) - 5+000 – 5+200 (s obje strane trase)

Mjere za zaštitu tla i biljne proizvodnje

33. Ograni iti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje trase ceste, kako bi površina poljoprivrednog tla i putne mreže devastirana radovima bila što manja, odnosno koristiti postoje u mrežu putova.

34. Osigurati skupljanje i zbrinjavanje nastalog otpada putem ovlaštene pravne osobe u skladu s važe om zakonskom regulativom i pravilima struke.

35. Presje eni odvodni sustav u funkciji odvodnje poljoprivrednog zemljišta rekonstruirati na na in da se zadržati ili poboljša postoje e stanje odvodnje poljoprivrednih površina, što se mora izvoditi istovremeno s gradnjom planiranog zahvata.

36. Rekonstruirati ošte ene poljoprivredne puteve uslijed kretanja mehanizacije i vozila koja sudjeluju u izgradnji planiranog zahvata.

Mjere zaštite voda

37. Na dionici gdje sjeverni koridor trase prolazi kroz II. zonu sanitarne zaštite izvorišta Prelog (izme u ROTORA 1 (1+898.31) i ROTORA 2 (3+105.39)) predvidjeti kontrolirani zatvoreni sustav odvodnje s odvo enjem oborinskih voda vodonepropusnim kolektorima, a prije ispuštanja pro iš ene vode u recipijente predvidjeti odgovaraju e ure aje za prikupljanje opasnih i za vodu štetnih tvari hvatanjem one iš enja (separatori ulja i masti). Navedene ure aje smjestiti izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za pi e.

38. Na dionici prolaza kroz III. zonu sanitarne zaštite izvorišta Prelog (od stacionaže 0+000 do stacionaže 5+200 te od stacionaže 5+650 do stacionaže 6+472), tijekom gradnje planiranog zahvata predvidjeti i osigurati zaštitu vodocrpilišta od utjecaja one iš enih voda, teku ina i drugih štetnih tvari, osigurati zaštitu od štetnih utjecaja tijekom funkcionalnog rada kao i osigurati nepropusnost tla ispod planirane ceste i nepropusnost cestovnih površina (bankina) do ulaza u cestovne jarke, te dna i kosine cestovnih jaraka..

39. Na dionici prolaza kroz III. zonu sanitarne zaštite izvorišta Prelog osigurati prihvat oborinskih one iš enih voda planiranog zahvata bez mogu nosti one iš enja podzemnih voda.

40. Na dionici prometnice koja se nalazi unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta Prelog (od stacionaže 0+000 do stacionaže 5+200 te od stacionaže 5+650 do stacionaže 6+472) predvidjeti kontrolirani sustav odvodnje, a na kraju istoga, a prije ispuštanja pro iš ene vode u recipijente predvidjeti odgovaraju e ure aje za prikupljanje opasnih i za vodu štetnih tvari hvatanjem one iš enja (separatori ulja i masti). Po potrebi izvesti i dodatno pro iš avanje oborinskih one iš enih voda ukoliko to rezultati hidrogeoloških ispitivanja zahtijevaju. Navedene ure aje smjestiti izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za pi e.

41. U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Prelog predvidjeti izvedbu obostrane odbojne ograde u cijeloj dužini trase ceste koja prolazi kroz III. zonu.

42. U slu aju potrebe izgradnje asfaltne baze za potrebe gra enja obilaznice, zabraniti izgradnju iste na dionici gdje sjeverni koridor trase prolazi kroz II. zonu sanitarne zaštite izvorišta Prelog (izme u ROTORA 1 (1+898.31) i ROTORA 2 (3+105.39)).

43. Predvidjeti odgovaraju i broj piezometara izme u ceste i izvorišta Prelog, potrebnih za pra enje kakvo e podzemne vode.

44. Zabranjena je izgradnja benzinskih postaja unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta Prelog (od stacionaže 0+000 do stacionaže 5+200 te od stacionaže 5+650 do



stacionaže 6+472). 45. Sustav melioracijske odvodnje (osnovna i detaljna kanalska mreža) dovesti na razinu

koja osigurava kvalitetno odvo enje svih voda sa sliva. 46. Projektnom dokumentacijom osigurati da sva oborinska voda s ceste, bankina i

pokosa nasipa otje e u odvodne cestovne jarke izra ene od nepropusnih materijala te se preko separatora ulja i masti upušta u mrežu melioracijskih kanala, kao recipijente.

47. Sustav odvodnje površina, koje budu a prometnica presijeca, u potpunosti osigurati kontinuitetom te enja odvodnih kanala kroz trup ceste izgradnjom betonskih cijevnih propusta ispod pristupnih cesta i poljskih putova.

48. Prostor za smještaj radnika opremiti s pokretnim ekološkim WC-ima i osigurati pražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.

49. Tijekom gra enja ceste, na podru ju gradilišta zabranjeno je skladištiti opasne tvari i materijale, ulja, gorivo, mazivo i sl. Radove s mehanizacijom izvoditi oprezno, a u slu aju akcidenata pristupiti prema Operativnom planu za provedbu mjera u slu aju iznenadnog one iš enja voda.

Mjere zaštite od buke

50. Izvesti zaštitu od buke od stacionaže 1+720 do stacionaže 1+770 uz južnu stranu prometnice prema „Ran u Višnji “.

Mjere zaštite zraka

51. Za vrijeme sušnih dana polijevati vodom neasfaltirane transportne površine. 52. Rasuti teret prevoziti u za to primjerenim vozilima, te ga vlažiti ili prekrivati -

pogotovo za vrijeme vjetrovitih dana. Mjere zaštite od iznenadnih doga aja

53. Izraditi Operativni plan za provedbu mjera u slu aju iznenadnog one iš enja voda, s mjerama sprje avanja, širenja i uklanjanja izvanrednog one iš enja.

Mjere zaštite od svjetlosnog one iš enja

54. Rasvjetna tijela usmjeriti direktno prema tlu ili površini koju treba osvjetliti, uz korištenje ekoloških rasvjetnih tijela.

A.3.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove

1. Ne dopušta se priklju ak pojedinih gra evinskih estica na novu trasu državne ceste, izuzev k .br.4057/29 (LPT d.o.o.), koja ve ima izveden priklju ak (uljev-izljev) u funkciji vatrogasnog-evakuacijskog puta, a u skladu s DPU-om gospodarske zone u Prelogu-sjever (Službeni glasnik Me imurske Županije 1/06).

Mjere zaštite krajobraza

2. Redovito ure ivati i održavati zasa ene površine oko prometnice. Mjere zaštite staništa, flore i faune

3. Održavati propusnost tipskih betonskih cijevnih propusta za odvodnju i odvodnog sustava poljoprivrednog zemljišta, a u funkciji prijelaza za divlje životinje I. kategorije (vodozemce, gmazove, male sisavce i dr.).

Mjere zaštite lovišta i divlja i

4. Pratiti u estalost stradanja divlja i od prometa, te po potrebi poduzeti dodatne mjere zaštite (prometni znakovi, te druge mjere upozorenja na prijelaz životinja) nakon završene izgradnje trase, u prvoj godini korištenja zahvata.



Mjere zaštite tla i biljne proizvodnje

5. Osigurati redovitu odvodnju viška voda s poljoprivrednih površina. Mjere zaštite voda

6. Na dionici ceste unutar zone sanitarne zaštite izvorišta Prelog, tehni kim mjerama osigurati sakupljanje, transport i pro iš avanje oborinskih one iš enih voda s prometnice i njihovo ispuštanje izvan podru ja te zone.

7. Poja ano održavati sustav oborinske odvodnje na dionici gdje sjeverni koridor trase prolazi kroz II. zonu sanitarne zaštite izvorišta Prelog.

8. Redovito održavati cestu i sustave odvodnje što uklju uje iš enje i pra enje funkcionalnog stanja sustava unutarnje odvodnje i separatora i odgovaraju e zbrinjavanje otpada (taloga) koji nastaje pro iš avanjem kolni kih voda. U zimskom razdoblju, po potrebi otklanjati snijeg i led s kolnika.

9. U slu aju smrzavice tijekom zimskog razdoblja, prilikom održavanja prometnice na dionici u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Prelog, soljenje svesti na najmanju mogu u mjeru radi zaštite voda.

A.4. PROGRAM PRA ENJA STANJA OKOLIŠA 1. Tijekom korištenja, sukladno parametrima i dinamici u projektu pra enja stanja voda

predvidjeti pra enje stanja (kakvo e) podzemnih voda na piezometrima, u utjecajnom podru ju ceste na izvorište Prelog. Pratiti kakvo u vode ispuštene iz sustava kontrolirane odvodnje na kontrolnim mjernim oknima na dionicama koje se nalaze u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Prelog.

2. Osigurati uvjete za pra enje korištenja tipskih betonskih cijevnih propusta za odvodnju i odvodnog sustava u funkciji odvodnje poljoprivrednog zemljišta kao prijelaza za divlje životinje I. kategorije (vodozemce, gmazove, male sisavce i dr.).



A.5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ Planirani zahvat-obilaznica Preloga, izmještanje postoje e trase državne ceste D20 iz podru ja urbanih zona grada Preloga i naselja Cirkovljan. Izgradnjom i korištenjem obilaznice Preloga do i e do promjene na ina korištenja zemljišta, a time i utjecaja na lokalitete kulturno-povijesne baštine, bioekološke (tlo, flora, fauna) i krajobrazne karakteristike podru ja zahvata. Provedbom predloženih sustava mjera zaštite za cijelu trasu ceste i provedbom sustava mjera zaštite za svaki pojedina ni registrirani arheološki lokalitet predložena trasa obilaznice Preloga smatra se prihvatljivim rješenjem po pitanju kulturno-povijesne baštine. Izgradnjom obilaznice Preloga ukupno e se prenamjeniti oko 12 ha postoje eg staništa, najve im dijelom intenzivno obra ivanog poljoprivrednog zemljišta. Prema izvodu iz karte staništa trasa najve im dijelom prolazi kroz stanišni tip I.2.1. Mozaici kultiviranih površina odnosno mozaik stanišnih tipova I.2.1. Mozaici kultiviranih površina/J.1.1. Aktivna seoska podru ja i to u dužini od 5340 m (83%), odnosno površina trajne prenamjene staništa iznosi oko 8,5 ha. Drugi najzastupljeniji tip prema karti staništa su poljoprivredne površine, odnosno stanišni tip I.3.1. Intenzivno obra ivane oranice na komasiranim površinama (930 m, površina trajne prenamjene staništa oko 1,86 ha). Gledaju i iz perspektive staništa bez dosadašnjeg jako izraženog antropogenog utjecaja, a po pitanju trajne prenamjene površine, najve i negativni utjecaj pretrpiti e manju miješanu šumsku sastojinu preko koje trasa prolazi od stacionaže 4+650 do 4+850. Ipak, sve su to površine koje su pod ve im ili manjim dugogodišnjim antropogenim utjecajem tako da se može zaklju iti da zahvat ne e imati veliki utjecaj te e uz pridržavanje mjera zaštita biti prihvatljiv za staništa, floru i faunu. Trasa prolazi preko intenzivno obra ivanih poljoprivrednih parcela te ne ulazi u navedena podru ja ekološke mreže, ve dapa e udaljava tranzitni transportni promet od samih podru ja pa se može zaklju iti da izgradnja i korištenje obilaznice Preloga ne e imati utjecaj na ekološku mrežu. Tijekom korištenja zahvata do i e do trajnog utjecaja na lovište i lovnu divlja u vidu dodatne fragmentacije staništa novom prometnicom. Pove ava se mogu nost potencijalnog stradavanja divlja i budu i da prometnica obilazi naseljeno podru je te je mogu nost zadržavanja divlja i na i okolo trase puno ve a. Ve ina utjecaja o itovati e se u državnom lovištu XX/106 Prelog preko kojega prolazi ve ina trase, dok e utjecaj u županijskom lovištu XX/103 Draškovec biti minimalan, odnosno zanemariv, budu i da trasa obilaznice ulazi u predmetno lovište u duljini od cca 870 metara. Planirana prenamjena oko 19,41 ha poljoprivrednog zemljišta. Struktura poljoprivrednog zemljišta koje je potrebno prenamijeniti je sljede a: oranice 36,29 ha (90,6%), livada 1,26 h (3,1%) i vo njaci 2,51 ha (6,3%). Iz procjene pove anja razine buke vidljivo je da o ekivani promet (na kraju planskog razdoblja) ni u jednom dijelu ne ugrožava postoje a gra evinska podru ja naselja Prelog i Cirkovljani. Isto tako prolaz kroz gra evinsko podru je gospodarske namjene ne iziskuje potrebu zaštite od buke zbog visoke dopuštene razine buke na rubu gospodarske namjene.



Na dijelu prolaza uz namjenu sport i rekreacija potrebno je kao smjernica u planovima i projektima ure enja te zone predvidjeti zelene zone obostrano uz trasu planirane obilaznice, kako bi se njen utjecaj u pogledu buke i vizura što više ublažio. Analizom utjecaja tijekom izvedbe projekta i tijekom korištenja na pojedine sastavnice okoliša, svi negativni utjecaji izgradnje i korištenja obilaznice Preloga bit e uklonjeni ili smanjeni na najmanju mogu u mjeru uz strogo pridržavanje predloženih mjera zaštite i osiguranje programa pra enja stanja okoliša, te se s te strane može re i da e zahvat biti prihvatljiv za okoliš.

6 393

000

5135000

6 394

000

6 395

000

6 396

000

6 397

000

6 398

000

6 392

000

5136000

5137000

5134000

5133000

5132000

5131000

ROTO

R 1

ROTO

R 2

ČETVEROKRAKO

KRIŽANJE

MO

GU

ĆNO

ST SPOJA

NA IN

DU

STRIJSKU CESTU

T-KRIŽANJE

PRISTU

P NA

600.00800.00

1000.00

1200.00

1400.00

1600.00

1800.001898.31

2000.00

2200.00

2400.00

2600.00

2800.00

3000.00

3200.00

3400.00

3600.00

3800.00

4000.00

4200.00

4400.004600.00

4750.00

4800.005000.00

5200.00

5400.00

5600.00 5800.00

6000.006200.00

6400.006471.91

3105.39

3692.97

5677.63

T-KRIŽANJE6096.63

4115.35

POLJSKI PU

T

PRISTUP N

A

POLJSKI PU

T

PRISTUP NAPO

LJSKI PUT

5166.22

T-KRIŽANJE

400.00401.95

885.37

200.000.00

Fax: +385 (0)1 6155 875

DVOKUT ECRO d.o.o.

Tel.: +385 (0)1 6114 867

E-mail: [email protected]

ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ

NOSITELJ ZAHVATA:

VODITELJICA IZRADE STUDIJE:

PRILOG:

NAZIV STUDIJE:

MJERILO:1 : 25 000

DATUM:

BROJ PRILOGA:

IZVOR:

Trnjanska 37, 10000 Zagreb

SITUACIJSKI PREGLED ZAHVATA

1.Mirjana Meštrić, dipl.ing.agr.- UK

Topografska karta RH

svibanj, 2012.

HRVATSKE CESTE d.o.o.

10000 ZAGREBVončinina 3

list: 272-1-3; 272-1-4

Studija o utjecaju zahvata na okolišizgradnje sjeverne obilaznice Preloga

100

m

TRASASJEVERNE OBILAZNICEGRADA PRELOGA

KORIDOR TRASESJEVERNE OBILAZNICEGRADA PRELOGA

TUMAČ OZNAKA:

STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ IZGRADNJE …medjimurska-zupanija.hr/home/wp-content/uploads/2012/10/... · 2014-12-12 · Stabilnost kosina usjeka i nasipa, kao i pogodnost

Documents