IZRAĐIV INVESTI MOST STUD V2 VAČ: TOR: KOPNO – IJA O U T INST Zag Zag PELJEŠA T JECAJU N TITUT IGH greb, J. Rak greb, Vončin AC S PRIST ZAHVA T N E-TE H Zagre d.d. kuše 1, www nina 3, www TUPNIM C T A NA O K H NI Č KI eb, lipanj 2 w.igh.hr w.hrvatske CESTAMA K OLIŠ SAŽ E 2015.. –ceste.hr E TAK
59
Embed
STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ – NE TEHNI KI … · 1. Mjere 2. Mjere Mjere tije. Mjere zaš. Mjere zaš. Mjere zaš. Mjere zaš. Mjere zaš JEDLOG PR Zaštićena Buka i
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
IZRAĐIV
INVESTI
MOST
STUD
V2
VAČ:
TOR:
KOPNO –
IJA O UT
INST
Zag
Zag
PELJEŠA
TJECAJU
N
TITUT IGH
greb, J. Rak
greb, Vončin
AC S PRIST
ZAHVAT
NE-TEH
Zagre
d.d.
kuše 1, www
nina 3, www
TUPNIM C
TA NA OK
HNIČKI
eb, lipanj 2
w.igh.hr
w.hrvatske
CESTAMA
KOLIŠ
SAŽE
2015..
–ceste.hr
ETAK
V2b
Nositelj OvlašteIzrađiva Objekt: Vrsta do Broj osn I I Voditelj
mr.sc. S
Ljerka
Darko Š
Darko Š
Ivna Ra
Pavao K
Ivana B
Petra S
mr.sc. M
Lovro T
Goran B
Mr.sc. S
STUDIJA
j zahvata:
nik ač studije:
okumentaci
novnog ugovIzrađivača: Investitora:
j izrade stu
Stjepan Kra
Bušelić, dip
Šarić, dipl.i
Švirač, dipl
adić, mag.in
Kristek, ma
lagus, dipl.
esar, mag.
Mirjana Ma
Tota, mag.i
Buhin, mag
Slobodan K
A O UTJECAJU
H
I Z
M
ije: S
vora: 2: 8
udije:
INSTITUT
alj, dipl.ing
pl.ing.građ.
ing.građ.
.ing.građ.
ng.aedif.
ag.ing.aedif
.ing.građ.
ing.aedif.
šala Buhin,
ng.aedif.
g.ing.aedif.
ljajić, dipl.
U ZAHVATA NA
HRVATSKE C
NSTITUT IGZavod za pr
M O S T K O
STUDIJA U
2-3100-1-13800-31/15
mr.sc. Stje
T IGH d.d. Za
g.građ.
.
f.
, dipl.ing.g
.ing.prom.
A OKOLIŠ – NE
CESTE d.o.o
GH d.d., ZAGrojektiranje
P N O – P E
UTJECAJA
3271/15.
epan Kralj,
AUTORI:
agreb
Zoin
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
rađ. Z
Z
Z
P
E TEHNIČKI SA
o.
GREB e prometnic
E L J E Š A C
A NA OKO
, dipl.ing.gr
Zahvat – opisobjekata, stantegracija st
Zahvat – trasa
Zahvat - tune
Zahvat – trasa
Zahvat - čvor
Zahvat – trasa
Zahvat – tehn
Zahvat – trasa
Zahvat – zašt
Zahvat – trasa
Zahvat – koln
Prometne ana
AŽETAK
ca
S P R I S T
L IŠ
rađ.
zahvata, vaanovništvo i tudije
a, opis most
eli
a
rovi
a, grafička o
nički elemen
a, količine, i
tita prometa
a, odvodnja
ničke konstru
alize i opter
U P N I M C
arijaniranja tnaselja, odv
ta
obrada, urba
nti
integracija s
na mostu od
ukcije
rećenja
E S T A M A
trase i vodnja,
anizam
studije
d vjetra
1
Dr.sc. P
Filip Dr
Prof.dr.
Prof.dr.
Ivan Sli
Tihomir
Stanisla
Mario D
Dr.sc.N
Dr.sc. N Dr.sc. N
Miro La
Srđan Č
Hrvoje
Goran O
Ante Vi
Denis V
STUDIJA
Petar Sesar
raksler, dip
.sc. Ognjen
.sc. Goran
šković, dip
r Frangen,
av Košćal, a
Dolić, inform
INST
edo Vrgoč
Nenad Lede
Nenad Dom
akoš, ing.
Čupić, prof
Mihanović,
Olujić, dipl
itezica, kem
Vosila, tehn
A O UTJECAJU
r, dipl.ing.g
pl.ing.arh.
n Čaldarovi
Gjetvaj, di
HRVATSK
pl.ing.geol.
dipl.ing.ge
aps.geol.
m.
TITUT ZA O
HRVATS
PodručjeDinamika
er
ijan
.
, dip.ing.
.ing.
m.tehničar
ičar
U ZAHVATA NA
građ.
ć
g
I GEOLOŠKI IN
eol.
OCEANOGRA
KI HIDROGR
e istraživanjaa mora, Osn
A OKOLIŠ – NE
M
P
S
D
NSTITUT, Zavo
H
G
In
In
AFIJU I RIBA
Pp
RAFSKI INST
a podmorja, novni kemijsk
E TEHNIČKI SA
Most Pelješac
Prostorno-pla
Sociološki utj
Djelovanje ol
od za hidroge
Hidrogeologij
Grafička obra
nformatička
nformatička
ARSTVO Spl
Pribavljanjeparametre
TITUT Split
Fizikalna svki parametri
AŽETAK
c
anska dokum
jecaji (vanjs
lujnih vjetro
eologiju i inž
ja, Inženjers
ada
obrada
obrada
it
e podloga za
vojstva mora
mentacija
ski suradnik)
ova (vanjski s
ženjersku ge
ska geologija
a osnovne bi
a
suradnik)
eologiju
a
iološke
2
Dr. sc. A
Emil Iva
Ministar
Mr. sc.
ČLANOV
Ines Ho
Višnja Š
Matea L
Zoran G
dr. sc. T
Fanica K
Nikolina
Andrijan
Željko Č
VANJSK
dr. sc. H
Elena P
STUDIJA
DRŽA Zavo
Alica Bajić
anković, m
rstvo kultur
Ivica Žile
Insti
VI STRUČNO
rvat,mag. i
Šteko,mag.
Lončar, mag
Grgurić,mag
Tomi Haram
Kljaković G
a Bakšić, m
na Mihulja,
Čučković,un
KI SURADNIC
Hrvoje Pete
atčev,Prof.
A O UTJECAJU
AVNI HIDROod za hidrog
et. tehniča
re, KONZER
itut za prim
OG TIMA (Oi
ng. arch.
ing. prosp.
g. ing. pros
g. ing. prosp
mina, mag.
ašpić, mag
ag.ing.geol
mag. ing. s
niv. bacc. in
CI (Geonatu
ernel,mag.
.biol. i kem
U ZAHVATA NA
OMETEOROLgeologiju i
ar
RVATORSKI O
Arheologija
mijenjenu e
kon d.o.o.)
arch.
p. arch.
p. arch.
Phys. Et ge
.ing.biol
l.
silv.
nf.
ra d.o.o.)
oecol. et p
.
A OKOLIŠ – NE
LOŠKI ZAVOinženjersku
O
P
ODJELU DU
a podmorja
kologiju
)
v
p
K
K
D
p
eophys. Kt
U p
U
k š
g
prot. nat. V z b
bp
E TEHNIČKI SA
D REPUBLIKu geologiju
Osnovni klima
Prethodni ist
BROVNIKU
voditeljica p
poglavlja pr
Krajobrazne
Krajobrazne
Divljač i lov
podataka lo
Klimatske ptijela
Utjecaj na vprihvatljivos
Utjecaj na v
korištenje zšumarstvo
grafički prilo
Voditelj ocjza ekološku biološka raz
biološka razprihvatljivos
AŽETAK
KE HRVATSK
atološki para
raživački rad
projektnog
rirodoslovlje
e karakteris
e karakteris
vstvo, prosto
višta
romjene, u
vodna tijelasti za ekolo
vodna tijela
zemljišta, šu
ozi
ene prihvat mrežu (OP
znolikost i e
znolikost, Gsti zahvata
KE
ametri
dovi i mjeren
tima i integ
e
stike
stike
orna obrada
utjecaj na v
a, ocjena ošku mrežu
a
umski ekosu
tljivosti zahZEM), QC –
ekološka mr
lavna ocjen za ekološk
nja
gracija
a
vodna
ustavi i
hvata reža, OPZEM
na u mrežu
3
M
Ana Đan
Luka Šk
VANJSK
Tanja T
Goran G
Una Vid
OSTALI
Dražen
Miljenko
Nela Ko
Zagreb,
STUDIJA
nić,mag. oe
kunca,mag.
KI SURADNIC
Tudor, mag
Gašparac, m
dović, mag.i
VANJSKI SU
Horvat, ma
o Henich, d
ovačević Bok
lipanj 201
A O UTJECAJU
ecol. et pro
oecol. et p
CI (Gekom d
phys. et ge
mag. phys. e
ing.arh.
URADNICI
ag. ing. silv
dipl. ing.
karica, dipl
5.
U ZAHVATA NA
t. nat.
prot. nat.
d.o.o.)
eophys.
et geophys.
. (Prosilva d
l. arheol.
A OKOLIŠ – NE
b p
(
bp
M
. K
S
d.o.o.) T
B
K
V
z
M
E TEHNIČKI SA
biološka razprihvatljivosPrethodna
biološka razprihvatljivos
Modeliranje
Klimatološke
Staklenički p
Tlo i poljopr
Buka
Kulturna baš
V.d. Direkto
za projektir
Milena Anzu
AŽETAK
znolikost, Osti zahvata i Glavna oc
znolikost, Gsti zahvata
e, razina bu
e značajke
plinovi
rivreda
ština
orice Zavod
ranje prome
ulović Boban
Ocjena za ekološkcjena)
lavna ocjen za ekološk
ke i modeli
i kakvoća z
a
etnica:
n, dipl.ing.g
u mrežu
na u mrežu
iranje
zraka
građ.
4
Sadrža
0) SadPop
1) OPI
Opće
2) OPI
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.
2.10.
2.11.
2.12.
2.13.
2.14.
2.15.
2.16.
3) GLA
4) PRI
4.1.
4.1.1
4.1.2
4.1.3
4.1.4
4.1.5
4.1.6
4.2.
4.2.1
S
aj
držaj pis izrađivač
IS ZAHVATA
nito o zahv
IS LOKACIJE
Naselja i s
Prometni
Vode .....
Meteorolo
Kvaliteta
Tlo i poljo
Šumski ek
Gospodars
Biološka r
Kulturno-
Krajobraz
Buka .....
Lovstvo ..
Oceanološ
Arheologi
Morfološk
AVNA OCJE
IJEDLOG MJ
Mjere tije
. Opće mje
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Zaštićena
. Mjere zaš
. Mjere zaš
Mjere tije
. Opće mje
TUDIJA O UTJ
ča
A .............
atu .........
E ZAHVATA
stanovništv
sustav .....
..............
oške i klima
zraka ......
oprivredno
kosustavi i š
ske djelatn
raznolikost .
povijesna b
z .............
..............
..............
ške i arheo
ja i podvod
ke i hidrogra
NA PRIHVAT
JERA ZAŠTIT
ekom projek
ere ...........
štite gospod
štite krajob
a područja i
štite od buk
štite kulturn
ekom izgrad
ere ...........
JECAJU ZAHVA
..............
..............
I MOGUĆIH
vo ...........
..............
..............
atološke zna
..............
zemljište .
šumarstvo .
osti ........
..............
baština .....
..............
..............
..............
loške znača
dno arheolo
afske znača
TLJIVOSTI Z
TE OKOLIŠA
ktiranja i p
..............
darskih djel
raza ........
biološka ra
ke i vibracij
no-povijesn
dnje zahvat
..............
ATA NA OKOL
SADRŽA
.............
.............
H UTJECAJA
.............
.............
.............
ačajke .....
.............
.............
.............
.............
.............
.............
.............
.............
.............
ajke podmo
ško rekogno
ajke podmo
ZAHVATA ZA
A ............
ripreme za
.............
atnosti ....
.............
aznolikost .
a ...........
e baštine .
ta ...........
.............
IŠ – NE TEHNI
AJ
..............
..............
.............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
orja ..........
osticiranje .
rja ..........
A EKOLOŠKU
..............
hvata .......
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
ČKI SAŽETAK
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
U MREŽU ..
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
K
2
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
2
........ 7
........ 7
....... 16
....... 16
....... 17
....... 17
....... 18
....... 21
....... 22
....... 23
....... 24
....... 26
....... 29
....... 30
....... 32
....... 32
....... 33
....... 35
....... 35
....... 41
....... 43
....... 43
....... 43
....... 43
....... 44
....... 45
....... 46
....... 46
....... 46
....... 46
5
4.2.2
4.2.3
4.2.4
4.2.5
4.2.6
4.2.7
4.2.8
4.2.9
4.2.1
4.2.1
4.2.1
4.3.
4.3.1
4.3.2
4.3.3
4.3.4
4.3.5
5) PRI
5.1.
5.2.
5.3.
5.3.1
5.3.2
5.3
5.3
5.4.
5.4.1
6) PRE 55
Utj
Utj
Utj
Utj
7) GRA
S
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Zaštićena
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
0. Mjere
1. Mjere
2. Mjere
Mjere tije
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
IJEDLOG PR
Zaštićena
Buka i vib
Vode, vod
. Praćenje
. Praćenje
3.3. Praće
3.3.1. Pra
Praćenje
. Praćenje
EKOGRANIČ
ecaj na pro
ecaj na vod
ecaj na gos
ecaj na zdr
AFIČKI PRIL
TUDIJA O UTJ
štite tla i po
štite šumski
štite krajob
a područja i
štite od buk
štite voda, v
štite postoje
štite postoje
e zaštite od
e zaštite ku
e zaštite za
ekom korišt
štite šumski
štite krajob
štite voda, v
štite zaštiće
štite u sluča
ROGRAMA P
a područja i
bracije ......
dna tijela i
stanja tijek
stanja tijek
enje emisij
aćenja stan
brzine vjet
tijekom iz
ČNI UTJECAJ
omet ........
de ...........
spodarstvo .
ravlje ljudi
LOZI .........
JECAJU ZAHVA
oljoprivredn
h ekosustav
raza ........
bioraznolik
ke i vibracij
vodnih tijel
ećeg prome
eće infrastr
d meteorolo
ulturno-povi
aštićenih pri
tenja zahva
h ekosustav
raza ........
vodnih tijel
enih područ
aju akciden
RAĆENJA O
biološka ra
..............
more .......
kom gradnj
kom korište
ja ...........
ja u stupcu
tra ..........
zvođenja ra
JI (USKLAĐE
..............
..............
..............
.............
..............
ATA NA OKOL
nog zemljiš
va i šumars
.............
kost ........
a ...........
la i mora ..
etnog sustav
rukture ....
oških uvjeta
ijesne bašti
irodnih vrij
ta ..........
va i šumars
.............
la i mora ..
čja i biološk
ta ..........
KOLIŠA (MO
aznolikost .
.............
.............
e ...........
enja ........
.............
u morske vo
.............
adova ......
ENOST ZAHV
.............
.............
.............
.............
.............
IŠ – NE TEHNI
ta ...........
tva .........
..............
..............
..............
..............
va ...........
..............
a .............
ine ..........
ednosti ....
..............
tva .........
..............
..............
ke raznoliko
..............
ONITORING)
..............
..............
..............
..............
..............
..............
ode ..........
..............
..............
VATA S MEĐ
..............
..............
..............
..............
..............
ČKI SAŽETAK
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
osti ..........
..............
) .............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
ĐUNARODN
..............
..............
..............
..............
..............
K
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
IM OBAVEZA
..............
..............
..............
..............
..............
....... 47
....... 47
....... 47
....... 48
....... 49
....... 49
....... 50
....... 50
....... 50
....... 50
....... 50
....... 51
....... 51
....... 51
....... 51
....... 51
....... 52
....... 52
....... 52
....... 52
....... 53
....... 53
....... 53
....... 53
....... 54
....... 54
....... 54
AMA RH)
....... 55
....... 56
....... 56
....... 56
....... 57
6
STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ – NE TEHNIČKI SAŽETAK
V2b
7
1) OPIS ZAHVATA
Općenito o zahvatu
Zahvat prema Prilogu I, točka 12 izmjene i dopune Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš:
15. – gradnja državne ceste dužine 2000 m i više most kopno – Pelješac s pristupnim cestama
U skladu sa zakonskom regulativom, za predmetni zahvat izrađena je Studija utjecaja na okoliš i proveden je postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, te je izrađeno poglavlje Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13).
Za predmetni zahvat potrebno je bilo analizirati utjecaje zahvata na okoliš, predložiti mjere zaštite i program praćenja te između ostaloga ocijeniti utjecaj zahvata u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13,153/2013.) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14).
U okviru predmetne studije, u skladu s navedenom zakonskom regulativom, za predmetni zahvat proveden je postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, te je izrađeno poglavlje Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13). Također analiziran je utjecaj zahvata na vodno tijelo, sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14), Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13), Uredbom o kakvoći vode za kupanje (NN 51/10), Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13), Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13), Strategijom upravljanja vodama (NN 91/08), Planom upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) te podacima o stanju površinskih i podzemnih vodnih tijela (uključujući prijelazne i priobalne vode), koja je kao poglavlje uključena u ovu SUO.
Ova studija izrađena je, osim shodno trenutno važećoj zakonskoj regulativi, i s promjenama u planskoj dokumentaciji, predviđenim izmjenama i dopunama tehničkog rješenja, te priprema za apliciranje projekta za strukturne fondove.
U ovoj SUO, izrađivač je koristio rezultate svih novijih istraživanja kojima raspolaže Naručitelj, nadležne institucije i ostala saznanja u okviru Istražnih radova koji su rađeni za potrebe izrade ove studije (Oikon, svibanj 2015.).
Zahvat koji se obrađuje ovom Studijom utjecaja na okoliš jest Most kopno – Pelješac s pristupnim cestama ukupne duljine 14.46 km. Pristupne ceste su od mosta do državne ceste D 8 na kopnu te od mosta do državne ceste D 414 na poluotoku Pelješcu.
U Prostornom planu Dubrovačko – neretvanske županije u cilju optimalnog povezivanja unutar Županije, te povezivanja Županije s ostalim dijelovima Hrvatske i Evrope planirano je:
- izgradnja autoceste A1 Zagreb – Dubrovnik u Jadransko-jonskom koridoru
- izgradnja brze ceste preko Pelješca s mostom Pelješac.
Dubrovačko-neretvanska županija je jedina hrvatska županija čiji je dio teritorija fizički odvojen od ostalog teritorija Republike Hrvatske. Zbog svoga posebnog i izdvojenog položaja na krajnjem jugoistoku zemlje šire područje Dubrovnika (Dubrovačko priobalje) zahtijeva i zaslužuje posebnu i prioritetnu pažnju i tretman u prostornom povezivanju s
drugim prostoru
U PPDNcestovnŽupaniji učinkocestovn
Zahvat cestovn
Cesta pDančanj
Planirandokume
1.Str
2.Pro
3. St
4. Pr
5. Pr
Pristupnkako bi
Zahvat cesti D8D8 i posDuboka Trasa dspušta kojim p
U km 1predviđpovršina
Prelaskouspinjatstrmim servisnupredviđ
S
dijelovimau (iz pravca
NŽ u konteknom promete s ostalim
ovito odvijani prometni
(pristupne nu infrastruk
prolazi općje i Putniko
ni zahvat entacije koj
rategiju pro
ogram prost
trategiju pro
rostorni pla3/06*, 7/1Broj: Usoz
rostornr pla
5.1. Prost(Ner
5.2. Prost(Služ
na cesta pr se održao n
Pristupnih 8, između nstaje glavni kojim se oalje prelaziprema Rtu
prelazi Malo
+800.00 nađeni su pratama, sanita
om na Peljti prolazeć padinama u cestu kakđen je pješa
TUDIJA O UTJ
a Hrvatske a Italije pre
kstu tog potu treba osi dijelovima
ati tranzitni sustav s po
ceste i mkturu, defin
ćinama Slivović.
se nalazja obuhvaća
ostornog ure
tornog uređ
ometnog ra
an Dubrovač10, 04/12.‐iz‐96/2012‐8anovr Grado
orni plan uretvanski gl
orni plan užbeni glasn
rolazi izvannesmetani p
cesta mostnaselja Rabi smjer preomogućuje i D8 podvož Međed te
ostonski kan
a kopnenojteći uslužniarnom čvoro
ješac trasaći naizmjen sjeverno oko bi se omački prolaz z
JECAJU ZAHVA
kao i u mema Crnoj G
ovezivanja uigurati optia Hrvatske ii promet po
oticajnim ut
ost) je u cniranog pro
no i Ston,
zi u podra sljedeće:
eđenja Rep
đenja Repub
azvitka Rep
čko-neretvaisp.i 09/13 8 od 28.11.2ova/općina
ređenja Oplasnik broj 1
ređenja Opik DNŽ broj
razine svepromet na
tu Pelješacba i Dubokama poluotopriključak
žnjakom u k desnim zanal, te uz Ro
j strani (dei objekti PUom te površ
dolazi na nično usjecod naselja mogućio priza ljude i ž
ATA NA OKOL
međusobnomGori, Alban
u segmentumalno povi Europom, odručjem Žtjecajem na
Mogući izvođenOčekujestaništapovoljnpodručjpopulacpovećankoji moizvan rublažitifaunu tstaništapotenciprometncesta prmostovastradavmogućeomogućposljediburobrabuke i Kako sestaništarasvjeteod strasvjetlosutjecaji
Zaštićen
Trasa pzakonompodručjudaljen
S
ujućih tvarcije, utjecai podzemn
ju procijenjbliskom prv
e zajednice
jalni negatt je promjeovršine povpodručju k
uje se prihi na popula
m korištenjadvijanja pronicu te pred
utjecaji nnja radova e se prvena na dijeluih staništa ju utjecaja cija životinnih razina bože imati vazdoblja g nepovolja
tijekom kora u rubnojalnu fragnici je znarolazi kroz a, vijadukanje pri pr
e umanjiti ći njihovo kica kolizijeana tako dačestica pra
e radi o rea, utjecaj se uz pristupadavanja šisnog onečiši se mogu u
na područja
planiranog zm zaštićenjem prolaziosti od tras
TUDIJA O UTJ
ri. Zbog raaj će ostati ne vode dojenog građe
vobitnom.
– flora i fau
ivan utjecaena u vegevoljnih stankoja će bivatljivim u
acije tih bilja zahvata suometa. S odviđeni zat
na faunu s te uznemstveno gub trase koj relativno j zahvata tenjskih vrstabuke, vibraceći negativniježđenja
an utjecaj rištenja prem pojasu mentaciju
ačajno velik njihov živokata) umanrelazu prek
prilagodbokorištenje oe s burobra im se poveašine i čađelativno uskse ne smatpne ceste šišmiša. Proćenja (NN
ublažiti ili iz
a temeljem
zahvata moo područjei u duljini se predmet
JECAJU ZAHVA
azvedene to ograničen oprinosi preevinskog po
una
aj na ugrožeetaciji i staišta ugrožeiti utjecanuz primjenjnih vrsta nu posljedic
obzirom da tvoreni sust
u trajni gumiravanje i bitak staniši se nalazije malen u e se neće u a. Uznemircija i emisijvan utjecaj ptica i vena faunu p
edmetnog zceste, ststaništa.
k te može otni prostornjuje se po ceste. Stom propustod strane manima, moeća vidljivose, uzrokujekom pojasutra značajnšto može doojektiranjem114/11) i uzbjeći.
m Zakona o z
ost kopno -e - Posebn od oko 10nog zahvata
ATA NA OKOL
opografije na rubni poedviđeni za
ojasa očeku
ene i strogoaništima uz enih i strogona zahvatou predlože
na širem poa onečišćen su navedenav odvodnj
ubitak pov stradavanjšta šuma i i na poluot usporedbi većoj mjerravanje tijje čestica p na pojedineće aktivnoprilikom izgzahvata odntradavanje Očekivani predstavlja. Izgradnjompotencijalntradavanje ta za vanjmalih životože se takost od stranee promjeneu koji obuhnim. Zahvatovesti do pm javne rupotrebom
zaštiti priro
Pelješac sni rezervat0 km (staca nalaze se
IŠ – NE TEHNI
okolnog teojas, a ublaatvoreni suje obnova v
o zaštićene koja su teo zaštićenih
om, utjecaenih mjera odručju zahnje zraka, ni utjecaji e ceste, utj
oljnih stanje jedinki makija, te
toku Pelješ s površinomri odraziti njekom izvoprašine. Nane osjetljivosti drugihgradnje zahnose se na
životinja porast raz
ati barijerum planirani
na fragmenmanjih živjsku odvodtinja. Stradođer umanje ptica. Odve stanišnih hvaća relattom je preorasta svje
rasvjete suniskotlačnih
ode
s pristupnim Malostonscionaže 0+0e i sljedeća
ČKI SAŽETAK
erena te pažavanju neustav odvodvegetacije
biljne vrstee vrste vezh biljnih vrj izgradnje zaštite tevata. Moguokolnog tla ograničenijecaj se sm
ništa, uznetijekom k
e manje pošac. Očekivm povoljnihna s tanje iođenja radjveći doseg
vije vrste. životinjsk
hvata. Preppromjenu prilikom p
zine promeu za životinih cestovnihntacija pootinja (sisa
dnju promedavanje pticjiti pravilnvijanje pro uvjeta uz ivno malu
edviđeno i etlosnog oneukladno Zah natrijevih
m cestama ski zaljev. 020 – 10+0 zaštićena p
K
risutnosti gepoovljnih udnje. Stogai stanišnih
e tijekom izzane. S obzsta zabilježe planirane neće nepći utjecaji
a i podzemn na rubni p
matra prihva
miravanje korištenja zovršine travvani trajni h staništa ni rasprostradova posljeg ima utjecIzvođenjem
kih vrsta, mpoznati utjekvalitete pprelaska ceta na plnjske vrsteh objekata voljnih sta
avaca, gmazetnice takoca, koje m
nim projektmeta, zbog samu prompovršinu ppostavljanječišćenja skonu o zah žarulja, n
prolazi kroPredmetni
044 km). Npodručja:
grmolike utjecaja a se na tipova u
zgradnje zirom na ženih na e ceste povoljno na floru nih voda pojas uz atljivim.
tijekom zahvata. vnjačkih gubitak na širem anjenosti edica je aj buke,
m radova može se ecaji na
povoljnih ceste te aniranoj ukoliko (tunela, aništa i zova) je o da se
može biti tiranjem g emisije metnicu. povoljnih je javne rizikom
aštiti od navedeni
oz jedno i zahvat Na većoj
27
− Posekm s
− Značpred
− Značpred
Zbog prutjecajajugoistosu nave
Zaštićenod crte najviše dio zaljvode rijNa hidrvode kovelikog je zaštiočuvanjhidrogranajznač
no područje Sreser-Dub ovise o utjeva povremjeke Neretvrofizičke i eoji se nalaz je značaja ićeno kakoja postojeafskih osobčajnije mjes
ja zaštićeentacijom i
Prostornomm području
k prirode Dini od oko 2
čajni krajobručje se na
itološko ihtsjeverozapa
rostorne uda na podrui Kupinova nje.
ka mreža
rstvo zaštitJ.: 517-07-je mosta k
nog utjecajau provedbe ja „HR10001364 JI dio
a.
nati nepovo i promjenravanje i st
TUDIJA O UTJ
oško-ornitoladno od tra
obraz Uvaahvata,
obraz Uvalahvata.
daljenosti i ćena podrunačajni krajogu.
e rezervataba te okolnijecajima s meno je podve, osobito ekološke odze u unuta donos orga
o bi se očueće i budbina u zaljsto za uzgo
ena ili p krajobrazn
m planu Dub zahvata su
Delta Neret2,1 km (sta
braz Akvatoalazi oko 6,5
tiološki rezeadno od pre
daljenosti i učje predlo na Pelješc
te okoliša i1-1-2-14-4,kopno – Pea na ciljeve postupka
0031 Delta o Pelješca“
oljni utjecaju kvalitetetradavanje
JECAJU ZAHVA
oški rezervase predme
la Vučina,
la Prapratn
karakteristučja Posebnjobraz Uval
a Malostonski obalni pojkopna, a md jačim, a za vrijeme dnose u zaarnjem dijeanske tvari uvala tradicduće proizvevu se od
oj školjkaša
predloženana obilježja
rovačko-ne:
tve – zahvaacionaže 0+0
orij uvala Ž5 km jugoza
ervat Ušće edmetnog z
karakteristoženo za zau – proširen
i prirode iz od 11. s
elješac s pe očuvanja Glavne ocjNeretve“, i „HR5000
ji izgradnjee ciljnih sta ciljnih vrst
ATA NA OKOL
at Dolina Ntnog zahvat
udaljena
no, udalje
tika predmni ihtiološkla Vučina i
ki zaljev, ojas Malostomanjim dijenjegov unu većeg riječ
aljevu najvielu zaljeva.s kopna (obcionalna povodnje. Z antičkih v u Hrvatsko
a za zaša
eretvanske ž
at se nalazi020 - 2+138
Žuljana, Vučapadno od t
Neretve – zahvata
tika predmaštitu Značnje i Ornito
zdalo je Rjrpnja 2014
pristupnim i cjelovitojene prihva„HR100003
0031 Delta
e i korištenjaništa tijekta životinja
IŠ – NE TEHNI
Neretve – juta,
oko 6,5
na oko 8,
etnog zahvko-ornitološ Značajni k
buhvaća cjenskog zalje
elom s otvoutarnji dio pčnog vodostiše utječu . Za ekološborinske voodručja za bog povolvremena uzoj.
štitu nad
županije, p
i na područ8 km).
čina i Kupintrase predm
proširenje
etnog zahvčajni krajobološko ihtio
ješenje (KL4.) kojim scestama n
ost područjaatljivosti za36 SrednjedNeretve“ k
ja zahvata om izgradn
a tijekom ko
ČKI SAŽETAK
goistočni d
km jugoz
8 km jug
vata, isključki rezervat
krajobraz Uv
elokupni dieva. Ekološkorenog morapod slabijimtaja i jačih snažni podške i produde a osobit uzgoj školljne primazgajaju ško
ležnom p
područja pre
čju predlož
nova na Peljmetnog zahv
– područje
vata, isključbraz Akvatoološki rezer
LASA.: UP/Ise utvrđujene može isa ekološke ahvata za edalmatinski kojima prol
odnose se nje te fragmorištenja za
K
io, udaljen
zapadno o
oistočno o
čena je mot Dolina Nevala Prapra
o mora jugoke prilike ua. Vanjski im utjecajem zapadnih v
dvodni izvorukcijske odto vrulje). Pljkaša s naarne produoljke. Dana
prostorno-p
edložena za
ženom za z
ješcu – prošvata
se nalazi o
čena je moorij uvala rvat Ušće N
I 612-07/14e da se zaključiti momreže te oekološku m otoci i Peazi planira
uglavnom nmentaciju sahvata. Oče
oko 6,5
d trase
od trase
ogućnost eretve – atno koji
oistočno u zaljevu i srednji m slatke vjetrova. ri slatke
dnose od Područje amjerom ukcije i as je to
lanskom
a zaštitu
zaštitu u
širenje –
oko 8.,6
ogućnost Žuljana, eretve –
4-60/72, a zahvat ogućnost određuje mrežu za elješac“, na trasa
na trajni staništa, ekuje se
28
gubitak kamenjgubitkokoriste utjecaj najvećestanišnidoći do Malostozamućesedimenutjecaj su očekIzvedbofragmenStradavgrabljivprisutnostradavizvedbokoridora
Sagledapristupnje zahvamrežu t
2.10. K
Trasa pKomarnPelješcu
Od kulustanov
Ag
R
M
1. Arhe
Prostor uzvisinaoko crkrustica)
Od loka
Vi Je Gr Ma
S
relativno arskih pašnm staništa navedena
se može e aktivnostiih uvjeta pr zamućenja
onski zaljevenje i depnta vremen se smatra kivanog povom cestovnntacije i strvanje ciljnivica. Ne očosti male panje ptica
om pristupna.
avanjem sanim cestamat prihvatljte primjenu
Kulturno-p
rilaznih cesna,Duboka, u.
lturno-povijvljene su slj
Arheološki gustoće nal
Ruralne cje
o sakr
o obra
Memorijaln
ološki lokal
karakterizama idominkve sv. Libe). Niti jedan
aliteta spom
illa rustica, Begulje, Brijesradac-Na Graali Gradac, D
TUDIJA O UTJ
malih ponjaka te je tijekom izpovoljna sdodatno u ciljnih vrstri temeljenja vodenog sv pod utj
pozicija prenski ogranič zanemarivivećanja pronih objekatradavanja zh vrsta ptčekuje utjeovršine pov je mogućnih cesta u
amostalnih ma na ciljevjiv uz primju mjera zašt
povijesna
sta i mostapreko Kana
jesnih vrijejedeće:
lokaliteti: laza, prost
eline: pojed
ralne građe
ambene gra
na kulturna
liteti
ziraju praponiraju pejzaerana uBrijn lokalitet d
minju se:
Brijesta, antsta, gomila ac, BogičevićDančanje, gr
JECAJU ZAHVA
ovršina šir utjecaj nagradnje dotaništa. Ra
ublažiti i ita. Tijekomju mosta kostupca i preecajem doedstavlja čen i ne preim. Nepovoometa i uglta, te prilza ciljne vrsica je mogecaj na znvoljnih stanće ublažitiu usjecima
i skupnihve očuvanjajenu mjera tite okoliša
baština
Kopno-Pelala Malog St
ednosti u
navode setor naselja B
dinačne kul
evine
ađevine -for
dobra
ovijesni loažom. Utvrđjesti, koji do sada nije
tika – Rim - prapovijesći, gradina- pradina - prap
ATA NA OKOL
roko rasproa ciljna stalazi i do ne
adi o gubitzvođenjem
m izgradnjeopno – Peljeekrivanja bonosa sediprirodnu pedstavlja zoljni utjecalavnom se agodbom pste gmazovguće priliknačajan udništa na širei prisutnošća te redov
utjecaja a i cjelovito ublažavanja predloženi
ješac prolatona na Brij
zonama u
e pojedinačBrijesta mo
turno-povij
rtifikacije
kaliteti – gđena je i koupućuju na
esustavno is
t prapovijest povijest
IŠ – NE TEHNI
ostranjenihaništa ocijeepovoljnog ku malih p radova iz moguć je ešac. Zbog entoskih zamenta rije
pojavu. Ponačajno od
aji tijekom odnose na propusta z
va moguće jom preleta
dio populacem područjću grmolik
vitim uklanj
izgradnje ost ekološkeja štetnih pih Studijom
azi u duljinijestu, Danč
utjecaja g
čno, kao arože se tretir
esne građe
gradine i goncentracijaa gospodarstražen.
ČKI SAŽETAK
h staništa enjen kao p utjecaja npovršina pozvan razdoi privremen resuspenzijajednica sedekom Nereošto je utjdstupanje okorištenja ciljne vrste
za vanjski je svesti naa ili pri hrcije ciljnihju utjecaja ke vegetacjanjem str
mosta koe mreže moposljedica zm o utjecaju
i od km 14+čanje i Zara
gradnje na
rheološka nrati kao arh
evine:
gomile, koja antičkih mrsko-stambe
K
makija, gprihvatljiv. na ciljne vrovoljnih stablja gniježn utjecaj pje sedimendimentom. etvom, povjecaj resu
od prirodne zahvata poe gmazova odvodnju, prihvatljivranjenju u h vrsta ptic zahvata. Tije uz rubrvina sa ce
opno – Pelože se zakljahvata na eu na okoliš.
+400 kroz padeže na po
ovim pro
nalazišta, nheološka zo
ji su smješmaterijalniheni komple
gariga i Trajnim ste koje
aništa, a žđenja i romjene ta može Kako je vremeno spenzije pojave, osljedica i ptica. utjecaj vu razinu. slučaju ca zbog Također, b ceste, estovnog
lješac s jučiti da ekološku
područja oluotoku
ostorima
no, zbog na.
šteni na h nalaza ks (villa
29
Gr Ma Ve Žd
2. Sakra
Cr Cr
3. Rura
RuralnanaslanjaDubrovaSvojom visokev
B D Z
4. Forti
Izgradnjsamostanaselja
K
5. Memo
D
2.11. K
Područjkanala
Unutar znatnijelokacijazadiranjpromjenpostojepristupnjužnogaizravnimočuvanomost. Opodalje
IzvođennegativuznemirkretanjeStoga trdok su ž(sjeden
Ovlašteporastotreba olovnogo
S
izgradnjomdnih površim interesaa izloženosanemariva.jduži dio p
krajobraz.
Buka
m izgradnje ica građevi te se uz naseljena
đeni prosječno opterećeti u neposreukturom, rrane su s ou kojoj lj
rana noćnaentnu razinicaprolazi da bi bez biti izložeama obaveznog rješenj
oguće zaštit stvarno sjima biti dta potrebnoenih razina
Lovstvo
m izvođenjastojat će p se izvodi za
nje radova an utjecaj ravanje i me ljudi, uznreba postupženke dlakaje na jajim
nici prava m šteta nabavijestiti
ospodarske i
TUDIJA O UTJ
m drugog ina te neiz
a za daljnjut trase unu Razlog tomrolazit će u
planirane nskih radovpoštivanje područja.
čni ljetni dnenje, pa jeednoj blizinrazine bukeosvrtom na udi rade i a razina binu buke na takvoj postavljeneni prekoračzno mora ija. Valja natiti barijeratanje prijedefinirana o je uskladi buke na nj
a radova (isprivremeni a vrijeme r
pri izgradna divljač k
migraciju dinemiravati ćpati u skladave divljači
ma, hranjenj
lova takoa poljoprivro periodu ii lovnotehn
JECAJU ZAHVA
čvorišta, zravno mogu obradu zetar promatme je slabau obliku tun
prometniceva. Ova buk tehnološke Proračun nevni promee proračun ninaseljenihe koje će članak 7. borave (Nbuke koja
od 50 dudaljenostie zvučne zčivale vrijeizraditi proapomenuti dama. Takođe i nakon
i faznost ti s priložejihovim loka
kolčavanje utjecaj odreprodukcijs
dnji mosta,koja obitavavljači. Bukće divljač udu sa zakoni visoko breje mladunč
ođer će prredi i šumazvođenja ra
ničke objekt
ATA NA OKOL
doći će dgućom dodaemljišta i pranog podrua naseljenonela, što će
e doći će doka je privree disciplinebuke uz p
et (PLDP)u na strani sih područja se pojavljiPravilnika o
NN 145/04)prema nav
dB(A). Prori od četiri nzaštite razidnosti odre
ojekt zaštitda dva izdvđer su predpostavljanjizgradnje
enom kartomacijama.
trase, rekod kretanjaskog ciklusa
, odnosno a na područa i kretanje
ukoliko se iznom o lovseđe te dok adi).
retrpjeti odarstvu, divladova u njite koje će e
IŠ – NE TEHNI
do utjecajaatnom promprepuštanjeučja bit će ost i način e pridonijet
o emitiranjemena i pree ne očekujplaniranu p2046.godinigurnosti. B sa već posivati pri oko najvišim . Stoga je vedenom Pračunom snaselja (Kone buke koeđenih Pravte od bukeojena objeviđena konja zaštitnihbarijera.G
m buke kak
ognosciranj/buke kojea.
pristupnih čju prolaskae teških strzvodi za vritvu, što navode sitnu
dređenu štljači i lovnihovom lovieventualno
ČKI SAŽETAK
a izravnimmjenom koe parcela p veoma umaprolaska trti njenom l
ja dodatne estaje po zje njen neprometnicu i, jer se tad
Budući da ćetojećom okkolnim nas dopuštenim kao kriterPravilniku se ustanov
omarina, Duojima će nvilnikom (Ne zahvata ukta naseljatrolna mje
h barijera, radnju bud
ko bi se izb
e terena, ge može uz
cesta, ima trase zahvrojeva te ojeme repro
alaže mir u mladunčad
tetu prilikonom turizmištu, te dog trebati ukl
K
zauzećemorištenja zeprirodnoj suanjena i u nrase kroz polakšem ukla
buke u okozavršetku izgativan utj je napravda očekuje e trasa prokolnom proseljenim obm razinamarij izloženone smije vilo da puboka, Brijenajbliži objNN 145/04).u okviru vi Komarina renja buke te će predućih građjeglo preko
građevinski znemiravati
mati će privata jer će
ostalih vozilodukcijskog lovištu za
d te pernatu
om izgradnu. Lovoovla
govoriti nakoniti ili pre
m dijela emljišta, ukcesiji. najvećoj odručje. apanju u
olišu kao zvođenja jecaj na vljen za najveće
ometnice metnom
bjektima a buke u osti buci prelaziti
planirana esta i G. jekti tih . Na tim ših faza (M1 i M2) koja će ema tim đevinskih oračenje
radovi i divljač
vremeni izazvati la, kao i ciklusa. vrijeme u divljač
nje i to aštenike knadu za eseliti.
32
Izgradnjpopulacnjihovihpovećan
Promet divljač,normaln 2.14. O
Osnovniarheolo
Mjerenjelemen
Terenskinstituta
Definira
FizikalnMjerenjtravnja temperapodručjrazvoj jnalazio uz jakuvertikalslanost primjetmdubindjeluje
DinamikTijekomkompon
Tako supovršinsMaksima25 cm/jednog zabilježpodručj
2013. god. Mprovedbu kopno – po stručno mzaprimljenujenjem od a se Prethociljeve očuGlavne ocj
a ekološke
h, trajnih tvanja i cje
planiranog z te prema
ta, ili prać
odi kako bi veli na razuaja koji suciljeve očua značajnihakvi utjecaj
stama, kojiih za pticena prostoru ešca, HR40
jene su pr
K
ZA EKOL
ama“ nalaz124/13). Sahvata za egu imati zeže.
MinistarstvuPrethodne
poluotok Pemišljenje Du dokument27. kolovoz
odnom ocjeuvanja i cjeene prihva
mreže na
te kumulatelovitost p
zahvata naa potrebi pćenja učink
se utjecaji umnu mjeruu mogući
uvanja i cjeh štetnih ui.
i je predme HR100003 područja o000015 Mal
rikupljene s
LOŠKU
zi se na Sukladno ekološku značajan
u zaštite ocjene elješac s Državnog taciju te za 2013. enom ne elovitost atljivosti
koje će
tivnih (u područja
a ciljeve prijedlog kovitosti
zahvata u, cilj je tijekom
elovitost utjecaja
met ovog 31 Delta očuvanja lostonski
sljedeće
41
- Pi
- Pč
- Ac
Provedeje dostuekološkrasprostobilaskastaništaciljnih s
U glavnutjecajinegativ
MjeramekološkStudijomdo stupekološkznačajn
Sagledaspristupzaključzahvataokoliš.
S
Podaci o zizvedbe pla
Podaci o pčimbenicim
Analiza i occiljeve očuv
en je terenupna stručn
ke zahtjevetranjenju ca bilo je pa ciljnih vrsstanišnih tip
oj ocjeni di zahvata nnih utjecaj
a predložeku mrežu i m o utjecajnja kada ne
ke mreže, onih nepovolj
avanjem sapnim cestačiti da je za na ekološ
TUDIJA O UTJ
zahvatu, odaniranog zah
područjimama koji utječ
cjena aspekvanja ekolo
nski obilazana i znanstve ciljnih
ciljnih vrstaprikupiti posta ekološkpova.
detaljnije suna mrežu (a.
enim u Poprogram pju na okolišeće imati z
odnosno do jnih promje
amostalnih ama“ na zahvat prihšku mrežu
JECAJU ZAHVA
dnosno predhvata;
a ekološke ču na održa
kata planiroške mreže,
k područjavena literavrsta pod
a i ciljnih stdatke o oke mreže u
u opisne znsamostalni
oglavlju „Mpraćenja staš će se izbjznačajnih p stupnja kaena stanja p
i skupnih uciljeve očhvatljiv uz i mjera za
ATA NA OKOL
dviđenim r
mreže, ciavanje stan
ranog zahva, u nedosta
zahvata titura, s pos
dručja ekotanišnih tipkolišu lokac području m
načajke sva i skupni) i
Mjere ublažanja“, kao jeći i/ili ubosljedica nda izvedbapodručja ek
utjecaja izgčuvanja i z primjenu aštite okoli
IŠ – NE TEHNI
adovima ko
iljnim vrstaja područja
ata koji motku i uz pri
ijekom rujnsebnim naglološke mrepova na podcije zahvatmogućeg ut
kog područi dat je pri
žavanja šte i mjeramablažiti prepa ciljeve oč predloženkološke mre
gradnje zahcjelovitost mjera ubiša predlož
ČKI SAŽETAK
oji će se i
ama i cilja;
ogu imati nemjenu mje
na 2014. golaskom na eže i dosdručju zahva i ocijenitjecaja zah
čja ekološkeijedlog mje
etnih poslja zaštite ooznati štetčuvanja i cog zahvata eže.
hvata „Most ekološke lažavanja
ženih Studi
K
zvoditi za
nim staniš
egativan učra ublažava
odine. Konzpodatke vetupne pod
vata. Cilj teti stanje p
hvata i/ili p
e mreže, opera za ubla
jedica zahvkoliša predni utjecaji jelovitost p neće biti u
st kopno – P mreže mštetnih pojom o utje
potrebe
štima te
činak na anja.
zultirana ezane uz datke o erenskog povoljnih prisustvo
pisani su ažavanje
vata na dloženim zahvata područja uzrokom
Pelješac može se osljedica ecaju na
42
4) P
4.1.
4.1.
1) c
z2)
o
s3) S
z4) 5)
6)
7) Ts
4.1.2
Šumars
8) Tš
Š
9) Saš
10)
Lovstvo
11) Upk
S
PRIJEDLO
Mjere t
1. Opće m
U daljnjoj cestu mosuistraživanjzaradeže, pPovršine pootpadnog mpretakalištana način damoguću mjstvarati novSediment izzaljeva, u sNije dozvolPrilikom pmehanizaciU fazama izkrajobraznoTehnološkimstupišta izvkako bi pod
2. Mjere z
tvo
Tijekom pšumama (protupožaŠumarijom
Stabiliziratiadekvatno šumama.
Predvidjetiusjeka i naprocese nakultivirana
o
U suradnjipremete dikoje mogu
TUDIJA O UTJ
OG MJERA
tijekom pr
jere
fazi projestu na strju). Prikljupribližno kmotrebne za materijala, a goriva, ba se negatijeru. Za tve unutar pz temelja mskladu s važljeno prikljupripreme i ije i transpozrade glavnog uređenjam projektimvode sukcedizanje sedi
aštite gosp
ripreme i u kojem
rne prosje odrediti no
i terene bautohtono
ispuštanjeasipa, na naa vrijednim kraška polj
sa stručnivljači kako nastati, te
JECAJU ZAHVA
A ZAŠTIT
rojektiranj
ektiranja (nrani Pelješučak lokalnm14+020. organizaci mjesta zaetonare, asvan utjecaje potrebe
postojeće vemosta odlagžećim Praviučivanje po građenja ortnih kaminog i izvedba prostora uma izvođen
esivno, odnoimenta bilo
podarskih d
projektiransu uvršte
eke, šumskove prilazne
bujičnih too raslinje
e voda, kojačin da isp
m šumskim ja.
nom služboo bi se na ve utvrdili
ATA NA OKOL
TE OKOLI
ja i pripre
nakon plansšca koja ne ceste L
iju građenja parkiranjesfaltne bazj na okoliš treba iskoegetacije. gati van gralnikom.
ojedinačnih voditi raiona kroz Stbenog projeuz cestu odnja mosta osno ne ist
o minimalno
djelatnost
nja treba ene izgraka infrastre putove u s
okova gradonavedeno
e se prikuppuštanjem u
ekosustavi
om lovoovvrijeme pokoridori za
IŠ – NE TEHNI
IŠA
eme zahva
skog razdobvodi od
L 69030 na
a (privremee i manevaze) planirat i oštećenjaoristiti već
anica Poseb
parcela načuna o zaton i Komar
ekta zahvata strane strupredvidjeti
tovremeno o i s minima
i
koristiti vađene i plruktura) ilsvrhu racion
onima, kamu nadležn
pljaju obodu okolni terma (sjeme
laštenika rduzele sve
a kretanje
ČKI SAŽETAK
ata
blja) trebaBrijeste na D 414 p
eno odlagaarsko kretati unutar koa površina s degradiran
bnog rezerv
a predmetniabrani prornu. a, potrebnoučnjaka. i da se radna svim lo
alnim negat
važeći Proglanirane šuli u suradnalnog kori
menom i tnom Progra
dnim kanaliren ne izaz
enske sasto
razmotriti mjere za ljudi i me
K
a izraditi pa zapad priključiti
anje građevanje mehanoridora prosvedu na nne površine
Tip konstruuskladiti s je to moguZavršnu obprometnim građevinskoefektu „olaobrade).
Burobrane (trakama) s
Konstrukcijmaksimalnovertikalnom
Projektom s ciljem štterena te karakteristi
TUDIJA O UTJ
mosta i pčke objekte
rečavanja si sva strada
mjera zaštite
pokaže dpoduzeti doih ogledalac
su objektuneli itd)ciju staništadnosi na kr
vožnjak u čvopust – km 1+vožnjak za D8az – km 4+71pust – km 5+pust – km 5+8pust – km 6+2pust – km 6+3pust – km 6+6az – km 6+69el Kamenice dukt „Doli“ –pust – km 8+7pust – km 10+el Debeli Brijvožnjak – km
aštite kraj
ukcije mosrazmatraniuće, projekbradu most elementiog projektaakšavanja“
odgovarajusvijetlih boj
u vijaduktao uklopiti m pogledu p
krajobraznoto manjeg
ih oblikovikama pod
JECAJU ZAHVA
pristupnih e (čeke, hra
stradavanjaavanja divlje.
da su stradodatne mjerca za odbija
kti na pri na stacioa divljači irupnu divlj
oru „Duboka170.00 8 – km 1+2514.79 190.00 880.00 280.00 390.00 691.00 91.712 – 7+546 – 8+– km 8+090.0740.00 +580.00 eg – 10+915
m 14+019.93
jobraza
ta je u dam rješenjektirati na nta, vanjskeima (buroa. Oblikova konstrukc
uće veličineja po cijelo
a zbog vizuu postoje
postići što m
og uređenja i vizualnovanjem i ručja – ka
ATA NA OKOL
cesta. Preanilišta) na
a ljudi i divjači kako b
davanja divre za sprečanje divljač
istupnim ponažama (i omogućavjač koja ob
a“ – km 0+52
8.04
+045 00 – km 8+24
5 – 13+382
aljnjoj razrem. Podvodnačin da ne detalje brani i dnjem težit
cije (odabir
e projektiraoj površini.
ualne izložeći krajobrmanju visinu
a treba deto prihvatljimaterijalim
amenu. Isto
IŠ – NE TEHNI
emjestiti zdruge lokac
vljači službbi se na vrij
vljači u prčavanje navči.
prometnicam(prema tabvaju njihovobitava u to
20.00
46.00
radi projekne dijelove
ne budu vidi gornji d
dr.) arhitei prema vizr boje, ma
ati u cijeloj
enosti, oblaz – težitu objekta.
taljno definvijeg zadirma prilagoo tako, de
ČKI SAŽETAK
zatečene locije ili nado
ba održavanjeme reagir
rometu i pvedenih poj
ma (vijadublici doljeo kretanje,om područj
ktne dokume temelja sdljivi iznaddio mosta ektonski ozualnom smaterijala i
j visini, s o
likovno, boti što lakš
nirati pokosranja u prioditi prirodefinirati mj
K
ovnogospodomjestiti no
nja ceste dralo poduzi
prometne java postav
ukti, podve) koji ub, migracijuju (mufloni
mentacije pstupova mod morske ps trupom
obraditi u manjenju o
načina po
okomitim oz
ojom i mateoj konstru
se zasjeka iirodnu mordnim krajojesta gdje
darske i ovima.
dužna je manjem
nezgode vljanjem
vožnjaci, lažavaju
u, što se i, divlje
potrebno osta, ako površine.
ceste i sklopu objekta i ovršinske
znakama
erijalom ukciji, u
i usjeka, rfologiju
obraznim će biti
44
pu
19) Upk
20) Po
21) Smm
22) Oke
23) Sm
24) Ov
4.1.4
25) Ptžo
26) Bpp
27) Rvkus
28) Kcžupck
o d d
ž s
n o
k
S
potrebno izuklapanja t
U projektuprvoga kilokao i o obliž
Posebnu pooblozi (bojo
Sve zasjekematerijalu mlazni beto
Organizacijkrajobraza elemenata
Suhozide ošmaterijalom
Od biljnih vegetacijsk
4. Zaštićen
Pripremne terena) izvživotinjskihožujka kako
Burobrane prozirni tepovršini kak
Radi smanjvanjsku rakorištenje zusmjerenimsmjerovima
Kako bi se cesti (osobživotinje isudaljenost prolaza za ceste i prokorištenje o
objekti trebdno i stjenkdno treba životinja i kstjenke izlanagibom stjobjekte je kako bi se
TUDIJA O UTJ
zvoditi ozetrase.
krajobrazmetra trasežnjim preos
ozornost obom što prila
e, usjeke i- kamenu
on.
om gradil (samo s je (terasa, su
štećene gram do ruba g
vrsta za kih zajednic
na područj
radove navoditi izva
h vrsta, tj. o bi se uma
projektirati postaviti ko bi se spr
enja svjetlasvjetu cezahvata uz
m prema tla, te uz upo
zadržala cbito gmazospod ceste između su
male životopuste za od strane m
baju biti prke trebaju bbiti tako pkad ima vodaznog kanaljenki 30-45potrebno p
e usmjerile
JECAJU ZAHVA
elenjavanja
nog uređene, voditi račstalim masl
ratiti oblikoagođenijoj o
portale tuili ozelenit
lišta u bledne stranhozida) i sp
aditeljskim građevinsko
uređenje ca na širem
ja i biološk
a izgradnjian razdoblnavedene r
anjio utjeca
i tako da neokomite o
riječila koliz
losnog onečste unutar korištenje lu, odnosnootrebu nisko
cjelovitost ova), potre na dionicasjednih protinje moguvanjsku od
malih životin
ravokutni tebiti od beto
projektiranode u objektla objektap° kako bi k
projektirati e prema ot
ATA NA OKOL
a zasjeka i
nja, prilikočuna o prvolinicima na
ovanju portokolnoj stij
unela u zavti autohtoni
lizini zonae ceste), o
priječiti njih
aktivnostimog pojasa.
koristiti s području z
ka raznolik
i pristupnilja gniježđradove plan
aj na faunu.
e sadrže reoznake (trazija ptica s
čišćenja i mr minimaln ekološki po objektimotlačnih nat
staništa i sbno je pla
ama gdje colaza ne bi biti propudvodnju prnja:
e minimalniona, o da omogutu, potrebno jeanal bio pri tako da setvoru prop
IŠ – NE TEHNI
usjeka, s
om projektiobitnoj nam terasama.
tala tunelajeni).
vršnoj obraim biljnim
a vrijednogosigurati očhovo nepot
ma potrebno
samo one zahvata.
kost
h cesta (kđenja pticanirati u raz
eflektirajućeake) svijetl burobranim
mogućeg utno potrebrihvatljive
ma, s minimtrijevih žar
smanjilo stanirati dovcesta nije ui smjela biusti za vanrojektirati
h dimenzija
ući postoja
izvesti u kikladan za ž onemogućusta/prolaz
ČKI SAŽETAK
ciljem što
iranja uređmjeni i vizua
koje treba
adi projekt vrstama, a
ga poljodjčuvanje vrirebno rušen
o je sanirat
koje se j
krčenje vea i veće doblju izme
e materijallih boja poma.
jecaja na šnih okvira rasvjete samalnim rasirulja.
tradavanje voljan broju tunelu/viti veća od jsku odvodtako da se
a 0,5 x 0,5
anje suhog
kombinaciji životinje, i prolazak žza. Usmjer
K
o boljeg v
đenja prostalnoj slici p
a izvesti u k
irati u prira ne upotre
jeljskog kijednih strunje i oštećiv
ti, tj. dozid
javljaju u
egetacije, aktivnosti
eđu 15. ruj
e ukoliko seo cijeloj p
šišmiše proa za funkca snopom svipanjem u
malih živo prolaza zijaduktu. P 200 m. U
dnju. Prolaze omogući
m,
koridora za
betona i k
životinja naravanje se
izualnog
tora oko prostora,
kamenoj
rodnome ebljavati
ulturnog ukturnih vanje.
ati istim
sastavu
čišćenje drugih jna i 15.
e izvode prozirnoj
jektirati cionalno vjetlosti ostalim
tinja na za male Pri tome funkciji ze ispod njihovo
a prolaz
amena s
a cestu i postiže
45
is
29) PpszRipdps
30) Op
4.1.5
31) Udkpd
32)
4.1.6
33.
34.
35.
4.2.
4.2.
1) Omrsš
2) Po
S
izvedbom osadnjom grPrije počepristupnih speleološkihzahvata (20Rekognosciizvješće o prijedlogomdržavne upprirode. S osukladno rj
O početku prirodnim v
5. Mjere z
U višim fazdetaljnijih koje su poprojekt zašdolazi od za
ne dokumenproračune bbukom. Na jevima kadai vremensku
oblikovati/pježjima okost u prostora zaštite ood buke.
jesne bašt
o, gomila – ki istražiti i
(4.1.) u zoa postojećo
pnom prossti podvodn
ahvata
anizacije pu mrežu pustupne putzbjeći, te
o odvajanjenosno zabr
IŠ – NE TEHNI
oka 2 - 4 cmora. ško rekognađevinskog ane objekteeste) radi obe (biospekacijom, o
bjekata) treite prirode m nositelj z
vnu ustano
ntacije potbuke prometim lokacija glavnina u dinamiku
planirati odolnog krajor, odnosno od buke izr
ine
jugoistočn dokumenti
oni izravnooj lokaciji.
storu pružano arheološk
rilikom izgutova, koju tove formir ih planira
e i zbrinjaraniti bilo
ČKI SAŽETAK
m2 te usmje
nosciranje pojasa u se na širem utvrđivanja
eleolog i spopisom, proeba dostavit i Državnomzahvata tre
ovu za upra
trebno je petnice na lojama duž tbuke kojoj izgradnje z
d materijalobraza, takumanji njih
raditi krajo
o od Zaradeirati.
og utjecaja
anja podvoko rekognos
gradnje, od nakon zavrrati kroz pati u sura
avanje komkakvo priv
K
eravanjem ž
terena dusvrhu prona području ua smjera ppeleolog-geocjenom znti središnje
m zavodu zaeba dalje p
avljanje zaš
provesti, naokacijama otrase treba su objekti zaštitnih ba
la koji odgko da se phova upadljobrazno ure
eža u zoni i
a, izraditi d
odnog dijelsciranje ter
dnosno u nršetka građ
prirodnu veadnji s nad
munalnog i vremeno il
životinja
už trase alaženja utjecaja ružanja.
eolog), a načaja i em tijelu a zaštitu postupati
štićenim
a osnovi objekata izraditi izloženi arijera.
govaraju postigne jivost. U eđenje i
izravnog
detaljnu
la trase rena.
najvećoj đevinskih getaciju dležnom
opasnog i trajno
46
oz
3) Sm(i
4) Ss
5) Zp
6) Mkd
7) Iiups
8) Nb
4.2.2
9) G
10) Pr
11) Izv
12) Pc
4.2.3
13) Ps
14) Oopz1
15) Oo
4.2.4
16) Mum
S
odlaganje oza otpad.
Sav materijmora biti d(Pravilnik oizvođenja g
Sve površinstanje, odn
Zabijanje protection“
Materijal pkontejnere deponije.
Izvođač radiznad moraulja iz sistprilikom gstručnjaka.
Navedene mbiti detaljno
2. Mjere z
Gdje je god
Prilikom izvadova vrati
zbjegavati većim površ
Pratiti pojaceste(2x god
3. Mjere z
Prilikom pripriječilo izv
Osobitu pažotvorenim ppropise i pozahvat prol+250,00 km
Odmah nakodržavati šu
4. Mjere z
Materijal nauređenje pomaterijala p
TUDIJA O UTJ
otpadnog m
jal od iskoeponiran nao postupangrađevinskih
ne pod privrnosno sanira
i bušenje “ kako bi se
rilikom izve na platfo
dova mora da, servisirantema hidraurađenja in
mjere i ostao iskazane k
aštite tla i
moguće, k
vođenja zeiti (gdje je
radove na šinama inte
avu slijegandišnje) te p
aštite šum
ipreme vodvaljivanje s
žnju prilikoplamenom, ostupke o zazi kroz c
m, te od sta
on prosijecumski red.
aštite kraj
astao prilikoovršina uz bpropisno de
JECAJU ZAHVA
materijala n
opa koji nea za to pre
nju s viškomh radova, N
remenim utati (za sana
pilota ize maksimaln
edbe pilotaormi (barži
dokazati dani i spravniulike ili povestitor tr
le potrebnekroz troškov
i poljopriv
koristiti već
emljanih ra to moguće)
trasi u venzivnog uzg
nja terena,prema potre
mskih ekosu
diti računa stabala na n
om radova kao i alatimzaštiti šumarnogoričnu
acionaže cca
canja trase
jobraza
om zemljanbuduću trasuponirati u z
ATA NA OKOL
na okolno t
eće biti upodviđenim lom iskopa kN 79/14)
tjecajem grciju koristit
zvoditi prino smanjio
a vaditi usis) kako bi
a su strojev, te da ne
ogonskog goreba ugovo
e mjere za vničke stav
rednog zem
postojeće
adova hum) kao gornji
egetacijskojgoja pred b
, odrona i ebi sanirati
ustava i šu
o uređenjnovonastali
posvetiti rma koji moga od požara šumu (od a 11+600,00
e, izvesti p
nih radova u ili u nekeza tu svrhu
IŠ – NE TEHNI
tlo, te osig
otrijebljen okacijama, koji predst
radilišta poti vrste iz lo
mjenom sprijenos vib
savanjem kse mogli
vi koji će seće dolaziti oriva u mooriti i odg
sigurno odvvke glavnog
mljišta
ceste i puto
usni sloj di sloj.
j fazi zrioberbu.
erozije uz oštećenja.
marstva
u rubnih dm rubovima
rukovanju lgu izazvati a. To se po početne s0 km do sta
posječenu d
ugraditi u druge svrh unaprijed o
ČKI SAŽETAK
gurati nepr
u graditelj sukladno zavlja mine
otrebno je dokalne flore
sustava zabracija na m
kroz cijev ptransportir
e koristiti z do eventu
ore. Kroz ugovarajući
vijanje rado i izvedebno
ove kao pri
deponirati
be poljopriv
z most i iz
ijelova graa i klizanje
lakozapaljiv iskrenje. Posebno odnstacionaže acionaže cc
drvnu masu
nasipe i pohe. Eventuaodređeno m
K
ropusne kon
jskim aktivzakonskoj reeralnu sirov
dovesti u pe).
štite „air medij (more
pilota u nepati na pre
za radove uualnog procugovaranje nadzor str
ova u moru,og projekta
stup gradili
i nakon iz
vrednih ku
zgrađene p
adilišta, kak terena.
vim materiPritom poštiosi na mjedo stacion
ca 12+800,0
u, te uspo
okose, iskorlni višak ze
mjesto.
ntejnere
vnostima egulativi vinu kod
rvobitno
bubble e).
propusne edviđene
u moru i urivanja nadzora
rojarskih
, moraju a.
ištu.
zvedenih
ltura na
ristupne
ko bi se
jalima i ivati sve sta gdje
naže cca 0 km).
ostaviti i
ristiti za emljanog
47
17) Spu
4.2.5
18) T
Icvd
Poo
Mau(p
19) Tsnt
20) Ponp
21) Asiop
22) SdPi
23) Smm
24) Susvs
S
Sve privrempotrebno jeuređenja.
5. Zaštićen
Tijekom gra
Izvođač radcurenje gorvozila moradopuštenu
Provoditi koodnosno zaosigurati ne
Manipulacijakumulatorunaprijed o(odrediti prprolivenih g
Tijekom prsudjelovati nadzoru javto slučaj za
Prilikom naobustaviti nadležno zprema rješe
Ako se utvrstručnjakomistraživanjiosiguralo trpojasa tijek
Sav materijdeponirati Pravilnikomizvođenja g
Sve nasipe,materijalu mlazni beto
Sve površiutjecaja kose doveduvegetacijsksastavu veg
TUDIJA O UTJ
meno zapoe vratiti u
na područj
ađenja prov
dova je dužriva i/ili maaju biti sukrazinu buke
ontrolirano abraniti svaepropusne k
ju naftomra na graodređenim rostor s negoriva i maz
roboja tune stručne osvnoj ustanoa područje D
ailaska na spradove i ba poslove zenju nadlež
rdi pojava im primijema i saznanrajno uklanjkom izgradn
jal od iskona za to
m o postupagrađevinskih
, zasjeke, u– kamenu
on.
ne gradilišoje nisu dio u u stanjkog pokrovagetacijskih z
JECAJU ZAHVA
osjednute p prvobitno
ja i biorazn
voditi mjere
an koristiti aziva u tlo ikladni s pre).
zbrinjavanako privremkontejnere
, naftnim đevinskim lokacijama
epropusnomziva).
ela osiguratsobe (biosp
ovi za upravDubrovačko
peleološki obez odgađazaštite priržnog tijela.
i širenje invniti metonjima vezanjanje strannje zahvata
opa koji neo unaprijedanju s viškoh radova (N
usjeke i porili ozelenit
šta, pristup obuhvata ze blisko a koristiti zajednica p
ATA NA OKOL
površine (p stanje ili
nolikost
e zaštite m
ispravnu mi podzemljeropisanim t
nje komunameno ili tra za otpad.
derivatimstrojevima
a uz odgov podnicom
ti stalni bipeleolog i svljanje zašto-neretvans
objekt ili neanja obavirode i Drža
vazivnih vrsodologiju enim za suzbih invazivni
a.
eće biti upod predviđeom iskopa N 79/14)
rtale tunelati autohtoni
pne ceste zahvata nakprvobitnomsamo auto
prisutnih na
IŠ – NE TEHNI
područja g sanirati p
ora, vode i
mehanizacije te prekomehničkim z
lnog i opasnajno odlaga
ma, uljimaa i vozilimarajuće mj opremljen
ospeleološkspeleolog-gtićenim prirske županije
eki njegov jestiti sred
avni zavod
sta u građeeradikacijebijanje straih biljnih vr
otrijebljen enim lokac
koji predst
a u završnoim biljnim
gradilištu kon završetm. Za obohtone bilja širem podr
ČKI SAŽETAK
gradilišta i prema proj
tla od oneč
u i vozila kmjerna emiszahtjevima
nog otpada nje otpada
a i mazivma, provojere zaštiten sredstvim
ki nadzor. geolog). Porodnim vrijee.
dio tijekomdišnje tijelza zaštitu
vinskom po temeljennih invazivnrsta na pod
u graditeljijama, odntavlja mine
oj obradi izv vrstama, a
i ostale ka radova s
bnovu uklone vrste kručju zahva
K
pristupni jektu krajo
čišćenja:
kako bi se ssija buke (s koji se od
na propisaa na okolno
vima te zditi isključe mora, voa za neutra
U nadzoru datke o izvednostima,
m izgradnjelo državne prirode i p
ojasu, u surnu na aknih vrsta ka
dručju građe
jskim aktivnosno u seralnu sirov
vesti u prira ne upotre
zone privrsanirati na nonjenog pkoje se javata.
putevi) obraznog
priječilo strojevi i dnose na
an način, o tlo, te
zamjenu čivo na
oda i tla alizaciju
trebaju vršenom kako je
, odmah uprave postupiti
radnji sa ktualnim ako bi se evinskog
vnostima skladu s vinu kod
rodnome ebljavati
remenog način da rirodnog vljaju u
48
4.2.6
25)
26)
4.2.7
27) S
t
28) zs
29)
30) g
31) zd
32)
33) O
i
34) Tzs
35) z
S
6. Mjere z
Tijekom igrađevinskpropisane sredini u kobzira na dopuštenasati dopušobavljaju vrijednost
U posebniodredbi srazina buknajviše jedana“. Prizvođenja Pravilnika
7. Mjere z
Sustav odvkanalizacijetaloga iz ur
Prostor zazbrinjavanjspremnike,postojeći su
Prostor za nepropusna
Na područjgorivo, maz
Na Pelješczaštite onedoline i pon
Predvidjetipotencijaln
Oborinske upravljanjei na samoj
Tijekom izvzagađenja sredstvima
Za lokacijezatražiti za
TUDIJA O UTJ
aštite od b
zgradnje ćkih radova su Člankokojoj ljudi zonu iz Taba ekvivalentšta se prek građevinskti iz Tablice
m slučajevtavka 1., 2ke za 10 dBednu (1) noridržavanje radova i
a će biti zad
aštite voda
vodnje ceste i uređejaređaja.
a smještaj jem otpad koje je poustav odvod
smještaj a, a površin
ju gradilištzivo i sl., ra
u zaštititi mogučiti prnikve.
odgovarajno opasnim
vode prome prometomtrasi pristu
vođenja ravoda i o
te drugim o
e gradilišneasebne vodo
JECAJU ZAHVA
buke i vibr
će doći do a. Ova buom 17. Pra rade i borablice 1. člatna razina bkoračenje ekih radova e 1. članka
ima dopušt2. i 3. ovo
B(A), u slučaoć, odnosnom disciplin dobre inždovoljeni.
a, vodnih t
te i mostaa za pročiš
radnika nih voda. otrebno učdnje.
vozila i gske vode od
ta zabranjeadove s meh
boćati izvrocjeđivanj
juće mjere mjestima u
metnih povm (centar upnih cesta,
dova i orgaokolnog teopasnim i š
e baze, seopravne uvj
ATA NA OKOL
racija
emitiranja ka je privavilnika o ave (NN 145nka 5. ovogbuke iznosi ekvivalentn noću, ekv5. ovoga Pr
teno je prekoga članka aju ako to zo dva (2) dne u pogleženjerske
tijela i mo
a izvesti kašćavanje ot
opremiti sSve otpad
čestalo kont
građevinskihdvoditi prek
eno je sklahanizacijom
vor i vruljuja u rasjedn
e zaštite u vodozaštit
vršina pratključuje up a fekalne v
anizacije grena nafto
štetnim tvar
rvisa, asfaljete.
IŠ – NE TEHNI
dodatne bvremena, najvišim d
5/04). Skraga Pravilnik 65 dB(A). Ue razine bu
vivalentna rravilnika.“
koračenje n dopuštenozahtijeva tedana tijekodu vremenprakse pri
ora
ao vodonetpadnih vod
sanitarnim dne vode trolirati i r
h strojeva ko separato
adištiti opam potrebno
u u uvali Bne zone u o
od bočnogtnim zonam
tećih objepravnu zgravode obrad
radilišta obom, uljimarima.
ltnih baza,
ČKI SAŽETAK
buke u okoa najviše
dopuštenim ćeno, Pravi
ka, tijekom U razdobljuuke od dodrazina buke
navedenih ro je prekorehnološki pom razdobljna izvođenj gradnji n
propustan, da, s propi
čvorovimaispuštati
redovito pra
urediti taora ulja i m
asne tvari je izvoditi
Brijesta. Pokršenim va
g izlijetanjma.
ekata i cedu i parkiraiti u bio-dis
bratiti pažna i maziv
betonare
K
lišu kao podopuštene
razinama ilnik dopušt dnevnog ra
u od 08.00 ddatnih 5 dBe ne smije
razina: „Iznračenje doproces u trajja od trideja radova inavedeni u
sustavom isanim odla
a s kontru vodonepazniti ili sp
ako da je asti.
i materijal uz krajnji o
ojačanim mpnencima,
ja vozila n
entra za nalište) tretiskovima.
nju da ne dima, bitum
i drugih o
osljedica e razine buke u ta: „Bez azdoblja do 18.00 B(A). Pri e prijeći
nimno od puštenih janju do
eset (30) i načina
uvjeti iz
interne aganjem
oliranim propusne pojiti na
podloga
le, ulja, oprez.
mjerama te krške
na svim
nadzor i irati kao
dođe do menskim
objekata
49
4.2.8
36) Aps
37) Okjpp
4.2.9
38)
4.2.
39)
40)
4.2.
41)
42)
43)
4.2.
Z
44)
45)
46)
S
8. Mjere z
Ako se prilikputove trebtanje.
Obzirom da kolizija grade cjelovito
prometni pprometa tije
9. Mjere z
Mjere zašcjevovodi uvjete odg
10. Mje
Prilazne popremiti funkciji nsituacijam
Već u fazbrzinu vjei s podacim
11. Mje
Za arheolGradac, 11.5 Velikarheološki
Tijekom konzervat
Ukoliko bidužnost Konzervat
12. Mje
Zaštićena p
Izvođenje određena prevladavstrujanja
Potrebno podataka
Treba vršiotklonila mne moraju
TUDIJA O UTJ
aštite post
kom izgradnba po završ
se neovisnodilišnog i poo sagledati rojekt privekom izvođ
aštite post
tite ostalih i sl.) i njigovarajućih
re zaštite
prometnice sustavompr
najavljivanjma (klimatsk
zi gradnje petra na lokama kontroli
re zaštite
loške lokal.3 Jegulja)
ki Gradac) i nadzor tij
izvođenja torski nadzo
i se prilikoinvestitora
torski odjel
re zaštite
područja – P
radova na količinased
va izlazno stu zaljev kro
je postavlj struja zado
iti kontrolumogućaspou biti radov
JECAJU ZAHVA
tojećeg pr
nje zahvatašetku građe
o o definiraostojećeg ppristupe g
vremene ređenja radova
tojeće infr
infrastruktihove eventh institucija
od meteor
i sam mosromjenjive ja nepovolke promjen
potrebno jeaciji,odnosnirati i event
kulturno-p
litete u ok, tearheolounutar ne
ekom pripr
radova naor radisprje
m izvođenja jeda o u Dubrovni
zaštićenih
Posebni re
a morskom dimenta motrujanje iz oz tri sata n
anje automonošenja od
u suspendirarenja oko ši vezani zai
ATA NA OKOL
rometnog s
a koristi poenja sanira
anoj tehnolprometa na radilištu s egulacije ka.
rastrukture
turnih vodotualne rekoa u postupk
roloških uv
st kao prom prometne jnih uvjeta
ne i dr.)
e ugraditi ano izraditi ktualno korig
povijesne b
kolici Brijesoške lokaliteeizravne zoremnih rado
a izgradnji ečavanja mo
ja radova uodmah obuiku.
h prirodnih
ezervat u m
dnu kojimora se obav zaljeva ilikne prelazi 0
matskih strudluka o izvo
anih česticašteta nastalizgradnju m
IŠ – NE TEHNI
sustava
ostojeća mrati i dovest
ogiji građe državnim ctih promet
kojim će se
e
ova (dalekoonstrukcije u dobivanja
vjeta
metno-funk signalizaca vožnje u
anemograf tkrivulju tragirati detalj
baštine
ste (1.1 Vete u okolioneutjecajaova i izvedb
tunela (mogućih ošte
u podmorjuustavi rad
vrijednost
moru Malos
ma se u vovljati u vrijkada vertika0,1 m s-1.
ujomjera s ođenju podm
a u zaljevu lih na uzgoj
mosta.
ČKI SAŽETAK
reža cesta iti u min pr
nja zahvatacestama D 8tnica te izre definirat
vod, HT vo propisat ća lokacijske
kcionalnu cije i opremu svim tip
te pratiti i ajanja vjetrje tehničkih
Villa rusticaci Dančanjaa ceste, obe planirane
miniranje) ćenja na cr
naišlo na dove i o
ti
tonski zalj
odeni stupajeme kada alno prosje
telemetrijsmorskih rad
mjerenjemju riba i ško
K
i putova, tervobitno fu
a neće moć8 i D 414, praditi odgoti načini o
odovi, vodooće se kroz e dozvole.
cjelinu potrme koja ćepičnim i a
analiziratira određenih rješenja m
a, 1.2 Na a (1.4 Mali obavezan je trase.
obvezan jrkvi Sv. Mih
arheološkeobavjesti n
jev – morsk
ac može ge u pridnenoečna brzina
skim prikupdova.
m in situ kaoljaka, a či
e ceste i nkcijsko
ći izbjeći potrebno ovarajući dvijanja
opskrbni posebne
rebno je e biti u tipičnim
smjer i h brzina mosta.
Grac ili Gradac, e stalni
e stalni ajla.
nalaze, nadležni
ki dio
enerirati om sloju ulaznog
pljanjem
ako bi se ji uzroci
50
47) Tp((
4.3. M
4.3.1. M
48) Čo
4.3.2. M
49) Vp
4.3.3. M
50) O
i
51)
s
52)
v
53)
4.3.4. M
54) s
55)
ž
56) Asa
S
Tijekom grapreko kojih(prema pro(do 3,0 m o
Mjere tije
Mjere zašt
Čišćenje i opasnosti i
Mjere zašt
Vršiti redovpratećih ob
Mjere zašt
Oborinske budu zadovna vodnim i postrožit(kombiniran
Redovito opraćenje pročišćavannastaje prosnijeg i led
Prilikom odprihvatljivavoda. Upotkolnika i pr
Investitor jkontrolu pr
Mjere zašt
Kako bi sestrvina s po
Redovitom male životživotinja.
Ako se utvsuradnji saktualnim ikako bi se o
TUDIJA O UTJ
ađevinskih h će se kongramu prać
od nivoa), b
ekom koriš
tite šumski
održavanje mogućih št
tite krajob
vito održavbjekata.
tite voda, v
vode s provoljene vrijetijelima po
ti kako se ni pristup).
državati cefunkcionaln
nje otpadnočišćavanje s kolnika.
državanja pa sredstva trebu sredstreciznim do
je dužan osročišćene is
tite zaštiće
uklonila modručja cest
kontrolomtinje proho
vrdi pojava a stručnjaistraživanjimosiguralo tr
JECAJU ZAHVA
radova u ptrolirati moćenja stanjabrzina struja
štenja zah
ih ekosusta
e rubnih pteta od poža
raza
anje površi
vodnih tije
ometnice, pednosti em
okaže da je stanje vo
estu i sustanog stanjanih voda i m oborinsk
prometnice (sredstva ktava treba
oziranjem.
sigurati prapuštene vo
enih podru
mogućnost tovnog kori
i čišćenjeodnima kak
i širenje iakom primma i saznanrajno uklanj
ATA NA OKOL
podmorju nogući utjeca okoliša – sanja pri dnu
vata
ava i šuma
pojaseva uzara.
ina uz trasu
ela i mora
prije ispuštisija propis to potrebnodnog tijel
av odvodnjea sustava odgovaraj
kih voda. U
u zimskomkoja spreča svesti na m
aćenje funkde iz uređa
čja i biolo
stradavanjaidora.
em održavako bi se o
invazivnih vmijeniti menjima vezanjanje strani
IŠ – NE TEHNI
eophodno jcaj zamuljivsmjer struju (do 4,0 m
arstva
z javne pro
u prometni
tanja u recane posebn
no, vrijednola koje je
e ceste i m unutarnjeuće zbrinj zimskom ra
m razdobljuavanu nastminimum is
kcioniranja aja.
oške raznol
a grabljivic
ti prostor sigurali ko
vrsta u odretodologiju nim za suzbih invazivni
ČKI SAŽETAK
je pratiti pvanja na uzanaj, brzin
m od dna).
ometnice u
ce, te povr
cipijent prnim propisimosti emisija recipijent
mosta što ue odvodnjavanje otpazdoblju po
u koristiti sajanje pole
spravnim pr
odvodnog
likosti
ca, redovit
unutar proontinuitet s
ržavanom p eradikaci
bijanje stranh biljnih vr
K
pojedine pazgajališta ua strujanja
u svrhu sm
ršina oko čv
ročišćavati ma. Ako mo mogu se nat ne bi po
ključuje čije i sustpada (talogo potrebi ot
tandardna edice) radiredviđanjem
sustava i
o vršiti uk
opusta i prostaništa i k
pojasu uz cije temeljnih invazivnrsta.
arametre zaljevu na vrhu
manjenja
vorišta i
tako da onitoring aknadno ogoršalo
šćenje i tava za ga) koji tklanjati
ekološki i zaštite m stanja
redovitu
lanjanje
olaza za kretanje
cestu, u enu na nih vrsta
51
4.3.5. M
57) Uuap
5) P
5.1. 1) T
pDNPmzloNvcaiz
2) PPt(u
5.2.
3. Nmrppnppb
4. Ujp
5. Ez
S
Mjere zašt
U slučaju hunošenja šaktivnosti planovima z
PRIJEDLO
ZaštićenTijekom odprometa, s Delta NeretNeretve i HPraćenje stmjesec (3 zimskih mjlipnju i rujod 3-4 daNajučinkovivećom od 5cesti (Meekanalizu o mizvršiti evezaštite pon
Pratiti pojaPraćenje i trajanja iz(biolog–botauklanjanja.
Buka i v
Na lokacijamjerenja brazinama bpokaže da prilikom prna strani kprovesti tijposebno zabuke.
Ukoliko nakje primijenprihvatljivu
Efekt dograzavršetka d
TUDIJA O UTJ
tite u sluča
havarija spetetnih i opprema Držza provedb
OG PROG
na područjdvijanja pro naglaskomtve i HR200
HR1000036 Stradavanja puta duž ceseci (studnu potrebn
ana) s obzitija metod
5-10 km/h (k, 2009). Nmjestima sentualne moviti praćen
avu i širenje uklanjanjezgradnje i aničar) rad.
vibracije
ama najbližibuke nakonbuke. Daljn je količinarethodnih mkoja je najvekom ljeta
a noć. Ovi
knadna mjeniti mjere u razinu.
adnje zaštidogradnje. D
JECAJU ZAHVA
aju akciden
ecijalnih tepasnih tvaržavnom plau mjera u s
RAMA PR
ja i biološkometa prat na ciljne v01364 JI dioSrednjedalm gmazova jcijele trasedeni, prosinno povećatizirom da jda praćenjanpr. pješice
Nakon praćestradanja i
manje korenje radi pro
e invazivnihe invazivnigodinu da
i prepoznav
ih i buci na izgradnje nja mjerena prometa mjerenja. Zviše izložen
je većina a stradavanje ili bicikloenja u razd taksonomkcije u smovjere učink
h biljnih vrsih biljnih vana nakon vanja biljn
ajizloženijih prometnicnja buke p veća za 2Za pojedinona buci s nu 24 sata i intervali s
žu da su razod buke ka
e treba prerenja defin
IŠ – NE TEHNI
ila gdje na prostor ptitu voda,
anrednih zag
A OKOLIŠA
kost ost i distriova područji ciljne vrsoci i Pelješao provoditi h cesta, s rnj, veljačaor (6 puta gmazova nja je kretan
om) te bilježdoblju od gskoj pripad
mislu zaštitkovitosti m
ta u građevvrsta treba izgradnje.ih vrsta i o
h objekata e kako bi provoditi k25% u odnoo mjerenje nove promei to posebnsu definiran
zine buke vako bi se
rovjeriti ponirati u okv
ČKI SAŽETAK
glo dolazi rometnice,odnosno p
gađenja.
A (MONIT
buciju straja ekološkeste područjac. tijekom jerazmakom ), dok je uduž cijele najaktivnijanje uz promženje svih sgodinu dandnosti strate. Nakon jera zaštite
vinskom poja vršiti tij. Konzultirodabira odg
potrebno jse usporedada se slj
osu na onu potrebno jetnice. Mje
no za dan, ni prema Z
veće od Pra buka sve
onovljenim viru projekt
K
do nekontr treba podprema ope
TORING)
adanja živoe mreže HRa HR100003
edne godinod 3-4 danu travnju, trase, s ra
a u tom pmetnicu brzstradalih jea nužno jedalih životprovedenih
e.
jasu. ekom cjel
rati stručnugovarajućih
e izvršiti kodile s proraedećim br koja je ize izvršiti m
erenja je pposebno za
Zakonu o za
avilnikom, pla na Prav
mjerenjima zaštite od
roliranog duzimati rativnim
tinja od R5000031 31 Delta
ne, svaki na) osim svibnju, zmakom periodu.
zinom ne edinki na e izvršiti tinja, te h mjera
okupnog u osobu metoda
ontrolna ačunatim ojanjem zbrojana mjerenje potrebno a večer i aštiti od
ći princip ja utjecaja a se ne pood praćenj tijela. Para s obziromma1.
3. Praćenje
pročišćavane parametrdi, PAH, bafosfor. k o granični voda (NN 73
TUDIJA O UTJ
vodna tijela
e stanja tij
propisan j
led paramet
nja g
Fre
h 5 ini
nera
1 bu
do3
ukprklsaza
Pr Na
ica Pr Na Pr Na
Pr Na
e stanja tij
„kombinira na vodna tgoršava staja (1) emisrametri odam na kara
e emisija
nja otpadnre: fizikalnoakar, cink,
m vrijednos
3/13)
JECAJU ZAHVA
a i more
jekom grad
e u skladu
ara u okviru
ekvencija uz
eposredno padova (nulto dan nakon ušotine o završetka dana koliko dođe romjene u lorofila a proastava fajednice rije početka akon završetrije početka akon završetrije početka akon završet
rije početka akon završet
jekom koriš
anog pristutijela, koji anje recipijsija nakon abrani za pakter zahva