str. 12-13 str. 11 str. 8-9 str. 4-5 SLUÆBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTI»KIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ SLUÆBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTI»KIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ studeni 2004. BROJ 23 ISSN 1331- 4130 ISSN 1331- 4130 str. 12-13 Vijesti str. 4-5 Mladi str. 11 Dan Reformacije str. 8-9 Promocija na VlaËiÊu N aputak apostola Pavla crkvi u Efezu (Ef 5.15-17) da pomno paze kako æive, moæe- mo i, dræim moramo, razumjeti ne samo na razini osobne poboænosti, duhovnosti i etike, veÊ i na razini crkve, tijela Kristova. Paziti na æivot znaËi podvrgnuti kritici misao i djelovanje. I to baπ zato πto su “dani zli” i πto to vrijeme va- lja “iskupljivati”. Razumjeti volju Gospodnju kako za sebe tako i za zajednicu nije, dakako, moguÊe bez rasta u ljubavi (Fil 1.9,10). Svjesni da se Crkva Kristova, okruæena svije- tom koji se mijenja, ne moæe zadovoljiti starim odgovorima i praksom, stavljeni smo pred izazov kojega moæemo prihvatiti ili pak odbaciti. U Ëe- mu se sastoji taj izazov? U tome da se otklone pi- tanja o kojima ovisi æivot, svjedoËanstvo i op- stanak zajednice. Povijest svjedoËi o zajednica- ma koje nisu bile spremne razmotriti kako æive, nisu bile spremne podvrgnuti se kritiËkoj ana- lizi, a rezultat je poraæavajuÊi — ugasnule su se. Barem su tri razine na koje moramo obratiti pozornost: prva je razina Saveza baptistiËkih crkava, druga protestantsko-evaneoska i treÊa razina opÊekrπÊanskog svjedoËanstva u Hrvatskoj i Europi. Nije namjera ovoga teksta ponuditi odgovore, veÊ potaknuti na promiπljanje mjesta i uloge baptista, protestanata i krπÊana u najπirem smislu u postkrπÊanskoj Europi. Procese koji su se u Europi veÊ odavno razmahali, a koji zbog povijesnih okolnosti joπ nisu do te mjere prisutni i u Hrvatskoj, valja uzeti ozbiljno. Donoπenje Eu- ropskog ustava obiljeæeno je izmeu ostalog i polemikom oko unoπenja spomena na krπÊanske korijene u Ustav. No, ni sav trud raznih krπÊan- skih crkava, kao ni vatikanske diplomacije nije urodio plodom. Uz joπ neke druge sluËajeve (feredæa u Francuskoj, sluËaj Butiglione pri Eu- ropskoj komisiji, zakoni o eutanaziji, pobaËaju, itd.) pokazuje se da suvremeni Europejci izriËito stoje na stajaliπtu da su sekularizam i liberalna demokracija træiπnoga tipa najviπe vrijednosti Eu- rope. Je li to dobro ili loπe za Crkvu? Na prvi bismo pogled mogli reÊi da je loπe. Da Crkva gubi na utjecaju, da ju se marginalizira i sl. No, dræim, da su ti procesi upravo sjajna prilika za Crkvu da bude ono πto i mora biti: sol i svjetlo. I sol i svje- tlo svjedoËe o manjinskoj egzistenciji. A za Crkvu je manjinska egzistencija prirodno okruæenje. Kad nastupa iz pozicije moÊi i boga- tstva, udaljuje se od poruke i æivota onoga na ko- ga se poziva: Krista. I zato su ti procesi za eu- ropsku Crkvu dobri, jer Êe je prisiliti da se jedi- no snagom autentiËnog svjedoËanstva izbori za to da se njezina poruka Ëuje. Uvjeti manjinske egzistencije potiËu na kreativnost, pronalaæenje novih i djelotvornijih naËina navjeπtanja Evanelja, i u krajnjoj liniji veÊe oslanjanje na Boga i njegovu moÊ umjesto na povlaπtenu pozi- ciju u druπtvu, na novac i moÊ. Crkva u Europi, a sutra i u Hrvatskoj (ma kako to danas izgledalo nemoguÊe), bit Êe samo jedan u mnoπtvu glasova koji se nude Ëovjeku. Nipoπto jedini, a joπ manje povlaπteni. Baptisti u Hrvatskoj kao Ëlanovi zajednice naviknute na manjinsku egzistenciju mogu i πiroj vjerniËkoj zajednici ponuditi svoja iskustva. No prije toga i sami moramo postati svjesni svojega mjesta, uloge, doprinosa i odgovornosti u druπtvu koje, iako se dræi religioznim, ipak je sve dalje od vjere pretoËene u svakodnevnu etiku. Pomno promatranje vlastita æivljenja kao vjerniËke zajednice moglo bi nas u nekim po- druËjima iznenaditi. Moæda Êe nam pokazati kako smo viπe gradili vlastito, no Boæje kra- ljevstvo. Bez obzira na rascjepkanost krπÊanskog korpusa, ipak postoji samo jedna Kristova crkva i samo jedno Boæje kraljevstvo. Barem tako tvr- di Pavao u istoj poslanici u kojoj poziva vjernike da pomno paze kako æive. Manjinska egzistencija Crkve Giorgio Grlj
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
str. 12-13
str. 11
str. 8-9
str. 4-5
SLUÆBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTI»KIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJSLUÆBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTI»KIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
studeni 2004.
BROJ 23
ISSN
1331-4130
ISSN
1331-4130
str. 12-13Vijesti
str. 4-5Mladi
str. 11Dan Reformacije
str. 8-9Promocija na VlaËiÊu
Naputak apostola Pavla crkvi u Efezu (Ef5.15-17) da pomno paze kako æive, moæe-mo i, dræim moramo, razumjeti ne samo
na razini osobne poboænosti, duhovnosti i etike,veÊ i na razini crkve, tijela Kristova. Paziti naæivot znaËi podvrgnuti kritici misao i djelovanje.I to baπ zato πto su “dani zli” i πto to vrijeme va-lja “iskupljivati”. Razumjeti volju Gospodnjukako za sebe tako i za zajednicu nije, dakako,moguÊe bez rasta u ljubavi (Fil 1.9,10).
Svjesni da se Crkva Kristova, okruæena svije-tom koji se mijenja, ne moæe zadovoljiti starimodgovorima i praksom, stavljeni smo pred izazovkojega moæemo prihvatiti ili pak odbaciti. U Ëe-mu se sastoji taj izazov? U tome da se otklone pi-tanja o kojima ovisi æivot, svjedoËanstvo i op-stanak zajednice. Povijest svjedoËi o zajednica-ma koje nisu bile spremne razmotriti kako æive,nisu bile spremne podvrgnuti se kritiËkoj ana-lizi, a rezultat je poraæavajuÊi — ugasnule su se.
Barem su tri razine na koje moramo obratitipozornost: prva je razina Saveza baptistiËkihcrkava, druga protestantsko-evaneoska i treÊarazina opÊekrπÊanskog svjedoËanstva u Hrvatskoji Europi. Nije namjera ovoga teksta ponuditiodgovore, veÊ potaknuti na promiπljanje mjesta iuloge baptista, protestanata i krπÊana u najπiremsmislu u postkrπÊanskoj Europi. Procese koji suse u Europi veÊ odavno razmahali, a koji zbogpovijesnih okolnosti joπ nisu do te mjere prisutnii u Hrvatskoj, valja uzeti ozbiljno. Donoπenje Eu-ropskog ustava obiljeæeno je izmeu ostalog ipolemikom oko unoπenja spomena na krπÊanskekorijene u Ustav. No, ni sav trud raznih krπÊan-skih crkava, kao ni vatikanske diplomacije nijeurodio plodom. Uz joπ neke druge sluËajeve(feredæa u Francuskoj, sluËaj Butiglione pri Eu-ropskoj komisiji, zakoni o eutanaziji, pobaËaju,itd.) pokazuje se da suvremeni Europejci izriËitostoje na stajaliπtu da su sekularizam i liberalna
demokracija træiπnoga tipa najviπe vrijednosti Eu-rope.
Je li to dobro ili loπe za Crkvu? Na prvi bismopogled mogli reÊi da je loπe. Da Crkva gubi nautjecaju, da ju se marginalizira i sl. No, dræim,da su ti procesi upravo sjajna prilika za Crkvu dabude ono πto i mora biti: sol i svjetlo. I sol i svje-tlo svjedoËe o manjinskoj egzistenciji. A zaCrkvu je manjinska egzistencija prirodnookruæenje. Kad nastupa iz pozicije moÊi i boga-tstva, udaljuje se od poruke i æivota onoga na ko-ga se poziva: Krista. I zato su ti procesi za eu-ropsku Crkvu dobri, jer Êe je prisiliti da se jedi-no snagom autentiËnog svjedoËanstva izbori zato da se njezina poruka Ëuje. Uvjeti manjinskeegzistencije potiËu na kreativnost, pronalaæenjenovih i djelotvornijih naËina navjeπtanjaEvanelja, i u krajnjoj liniji veÊe oslanjanje naBoga i njegovu moÊ umjesto na povlaπtenu pozi-ciju u druπtvu, na novac i moÊ.
Crkva u Europi, a sutra i u Hrvatskoj (makako to danas izgledalo nemoguÊe), bit Êe samojedan u mnoπtvu glasova koji se nude Ëovjeku.Nipoπto jedini, a joπ manje povlaπteni. Baptisti uHrvatskoj kao Ëlanovi zajednice naviknute namanjinsku egzistenciju mogu i πiroj vjerniËkojzajednici ponuditi svoja iskustva. No prije toga isami moramo postati svjesni svojega mjesta,uloge, doprinosa i odgovornosti u druπtvu koje,iako se dræi religioznim, ipak je sve dalje od vjerepretoËene u svakodnevnu etiku.
Pomno promatranje vlastita æivljenja kaovjerniËke zajednice moglo bi nas u nekim po-druËjima iznenaditi. Moæda Êe nam pokazatikako smo viπe gradili vlastito, no Boæje kra-ljevstvo. Bez obzira na rascjepkanost krπÊanskogkorpusa, ipak postoji samo jedna Kristova crkvai samo jedno Boæje kraljevstvo. Barem tako tvr-di Pavao u istoj poslanici u kojoj poziva vjernikeda pomno paze kako æive.
Manjinska egzistencija Crkve
Giorgio Grlj
2 Glas crkve - broj 23 - studeni 2004.
Lik Mesije imao je vaæno mjesto u
Izraelovu shvaÊanju Boæjeg plana za
buduÊnost njegova naroda. Stoga iz ci-
jelog Starog zavjeta izvire golem vapaj
nade. Izrael Ëeka Mesiju unatoË oËitim
neuspjesima, unatoË nevjernosti surova
i putenog naroda. Upravo stoga, s
naraπtaja na naraπtaj prenosi se
strastveno mesijanska nada. Svi Ëekaju,
svi pripremaju dolazak Boæjeg kra-
ljevstva i nadaju se tom Kraljevstvu πto
Êe se ostvariti izravnim posredovanjem
Jahvinim, koji Êe poslati svoga Po-
mazanika, Mesiju. Hrvatska rijeË "Mesi-
ja" dolazi od aramejske meπiha koja
odraæava hebrejsku rijeË maπiah, πto
znaËi "Pomazani", odgovarajuÊa grËka
rijeË je Christos, odakle je i nastala ri-
jeË "Krist".
Narod Izraelov je vinograd, Bog ga
obrauje, Ëuva ga s ljubavlju i strpljenjem
jer Êe uËiniti da iz njega iznikne klica opÊeg
spasenja (Iz 11,1). Stoga Mesija dolazi samo
zbog jedne svrhe — da donese spasenje.
Starozavjetni pogledNa osnovi starozavjetnih spisa, mesi-
U subotu, 06. studenog 2004. g. od 9,45 do12,00 na ZagrebaËkom velesajmu u restauran-tu Gastro Globus LP odræan je "DoruËak zaæene" u organizaciji udruge Susret - "Od æenaza æene".
Kako su DoruËak pripremale æene iz raznihkrπÊanskih crkava, on ima i ekumenski znaËaj.
Cilj DoruËka je da æene krπÊanke svojim pri-jateljicama i drugim æenama koje se odazovuna DoruËak ponude susret na kojem moguopuπteno, u ugodnoj atmosferi, razgovarati o æi-votnim i vjerskim pitanjima.
Bilo je prisutno oko 200 æena.Sponzori DoruËka: Mlinarsko pekarska industrija
MLINAR i Gastro Globus LP
Dubravka J. Roca
4 Glas crkve - broj 23 - studeni 2004.
Najavljujemo...
Od 29.4 do 1.5.2005.posjetit Êe nasvoditeljice rada Æenske misionarskeunije (WMU) iz Sjedinjenih AmeriËkihDræava. Bit Êe to prilika da se upo-znamo s njihovim vrlo djelotvornimmisijskim djelovanjem, ali i da su-djelujemo u nekim dogaanjima:
29-30. 4. Za voditeljice Æenskog rada:
Motivirati za misiju
Uz predavanja, grupni rad i diskusijerazmiπljat Êemo o tome je li i kakomoguÊe osnivati æenske grupe Ëije Êesrce gorjeti za Boæji rad.
1. 5. Nacionalna konferencija s temom:
Moja misija — nemoguÊa misija?
Pokuπat Êemo vidjeti kako Boæje za-htjeve da radimo na misiji moæemouskladiti sa zahtjevima koje pred æenestavlja posao i obitelj.
Svi mi æelimo pokazati naπim prijateljima, po-znanicima, kolegama...kako je izvanredno æi-vjeti s Isusom, pod njegovom zaπtitom, uz nje-
govo vodstvo. Kako doprijeti do drugih u moru stvarikoje zaokupljaju paænju naπih prijatelja, od djece doodraslih: TV, raËunala, video, DVD, Internet, mobiteli..Neki bi jednostavno rekli - iskoristite moguÊnosti svihtih medija da biste ljudima pribliæili Isusa. Baπ to radeodrasli i djeca, sudionici predstave “Family show” kojaje namijenjena evangelizaciji djece, ali i cijele obitelji.Family show je predstava ispunjena glazbom, igrom,rijeËju koja na æivahan, drukËiji naËin pokazuje da
Bog voli svaku obitelj a posebno djecu, da je æivot sIsusom lijep i pun, a ne dosadan. Ovom predstavomæeli se pokazati djeci, ali i odraslima da Bog razumijedjetinje veselje i njihovu narav, da prati svaki njihovkorak i brine o njihovu dobru.
Kako se rodila predstava "Family show"?Proπle godine je izaπao jedan novi i drukËiji CD.Naime ovaj CD je napravljen tako da ga zavole irazumiju i djeca i odrasli. Æelja autora ovog CD- a bi-la je prije svega zainteresirati djeËja srca za Isusa, li-jepom i kvalitetnom pjesmom. No njegova promoci-ja i distribucija navela nas je na ideju da bi ovo mo-gao biti poËetak neËeg veÊeg. Pored pjesama, u pro-gram su ukljuËeni glazbeni klaun, mupeti imulitmedijalna prezentacija.Tako se rodila predstava“Family show”, namijenjena evangelizaciji djece iroditelja.U prvoj predstavi “Family show”, u BaptistiËkoj crkviu Zagrebu uæivalo je oko 200 ljudi. Djeca, mame, alii tate. Ovo veselo druæenje je odjeknulo i izvan Za-greba. Da je æivot s Isusom 'fenomenalan' rekli smo iotpjevali u Sisku, Osijeku, »akovcu.Na svaki “Family show” su dolazili ljudi, koji se prijenisu odazivali na razna dogaanja. Ako ste dugoËekali da netko na ovaj naËin dotakne naπe druπtvo,sada moæete iskoristiti moguÊnost koju nudi “Familyshow”.
“Family show” se moæe organizirati i u vaπem gradu.U programu mogu sudjelovati Ëak i vaπa djeca ili do-bri glazbenici iz vaπe crkve. (Poslali bismo CD s pje-smama za vjeæbanje unaprijed). Kontaktirajte nas natelefon ili e- mail ako trebate informaciju ili æeliteimati “Family show” kod vas.Vjerujemo da Êe ovakvisadræaji obogatiti naπu djecu iskustvom da ih Bog ljubi.
“Meni je bilo super, osjeÊam se predivno. Jako mije drago πto sam ovdje i hvala vam za predivnojutro.” A.K. 35 gd.“Bilo je prekrasno.Hvala! Predavanje dr. Zrinke Je-laske je bilo vrlo pouËno i korisno.” M.M. 59 gd.“Zaista sam oduπevljena ovim doruËkom za æene.Tu sam Ëula, nauËila i doæivjela neπto novo.Nadam se da Êete nastaviti ovu tradiciju...Hvala!”M.S. 22 gd.“Susret mi se veoma svidio, predavanje je biloprekrasno i hrana ukusna, atmosfera je bila veselai opuπtena πto je æenama zaista potrebno. Hvalaod srca.” S.J. 38 gd. i Æ.H. 40 gd.”“Susret me posebno dojmio, program je odliËan,predavanje o komunikaciji je bilo odliËno i veselimse sljedeÊem susretu. Stvarno je sve prekrasno.” I.J.“Bilo je odmor za duπu i tijelo.” L.T.
Family show"Fenomenalno baπ je to! S Isusom æivjet´- to je to!"
Glas crkve - broj 23 - studeni 2004. 5
Caribi pozvali nasuradnju za mirSvjetski Dan molitve baptistiËkih æena
U prvi ponedjeljak u studenome odræan je tradi-cionalni Svjetski dan molitve baptistiËkih æena. Ovegodine su materijale za Dan molitve sastavljale æenes otoËja Srednje Amerike i odluËile se za temu“Gradimo miran svijet kroz molitvu”. I diljemHrvatske baptistiËke æene obiljeæile su ovaj danmoleÊi i prikupljajuÊi priloge kojima Êe potpomoÊiprojekte za napredak Boæjeg kraljevstva u svijetu.
Svjetski dan molitve izuzetna jeprigoda da se na trenu-
tak prestanemobaviti sobom i dase okrenemo
drugima.To jeprilika dasame sebe
bolje vidimodok sluπamo o
potrebama i iza-zovima pred koje
su stavljene æene umanje privilegiranim krajevima.
Dan molitve izuzetna je prilika da budemo zahvalneza svoje okolnosti i da od pasivnih primateljicapostanemo one koje Êe æeljeti nesebiËno dati odsebe za dobrobit drugih.
Kad molivom æelimo graditi mir, na πto nas pozivaevanelje, poËinjemo osjeÊati da nas Bog zove daneπto napravimo: da se pokrenemo, da neπto ærtvu-jemo (vrijeme, talent, novac, ali i svoja prava i potre-bu da budemo uvrijeene ili svoj ponos) i da radimoimajuÊi uvijek na umu Boæji plan.
Ksenija Magda
Deset dana na »inti jednostavno je projurilo poputbrzog vlaka koji nas je, obogaÊene novim uspome-nama, razvezao u razliËite krajeve zemlje. Ove godinei nije bilo toliko sunca i uæivanja u moru na kolikosmo naviknuti, ali ni to nije pokvarilo dojam.Vaænijeje bilo zajedniπtvo osamdesetak mladih ljudi spre-mnih za akciju, igru, pjesmu, smijeh ali i ozbiljnerasprave o Bogu, Ëovjeku i æivotu.Samoj temi kampa smo priπli sa svih moguÊih (inemoguÊih) strana — kroz prouËavanje Biblije, pre-davanja, razgovore u maloj grupi, kreativne radi-onice, parlaonicu. Produbili smo svijest o tome koliko
smo kao ljudi zarobljeni potroπaËkim mentalitetom,podloæni zovu reklama i medija te koliko Ëesto ljudei odnose s njima, pa i samoga Boga stavljamo u ka-tegoriju potroπne robe. Dobili smo snaæan poticaj dapotraæimo Stvoriteljevu pomoÊ u nastojanju da bude-mo stvorenje kakvim nas je stvorio.
Mladi su rekli:• "Ove godine je bila nekako posebno dobra atmo-
sfera!"• "Ona parlaonica je baπ bila fora!"• "Baπ smo imali super slavljenje!"• "Ne znam, nekako smo si svi bili bliæi..."
Voditelji su rekli:• "Vidjela sam oËigledne primjere jaËanja
samopouzdanja kod nekih kampera."• "Malo je naporno biti non stop na raspolaganju
kamperima, ali uz dobru volju sve se moæe iz-dræati."
• "U malim grupama je trebalo mlade poticati nasuradnju i dati im prostora da se oslobode."
• "Slavljenje je bilo super, mladi su bili totalnootvoreni. Uæivancija! Super, super."
Ukupno je bilo 25 mladih iz Hrvatske, a s obzirom da dolazimo iz Kutine osobito nas je veselilo dasu Ëak tri sudionice kampa bile baπ iz Kutine. Spavali smo pod πatorima, πto je za mnoge bila pravaavantura.
IduÊe godine æelimo vidjeti joπ viπe mladih u Zelenoj dolini, jer vjerujemo da je to dobro mjesto zanavjeπtanje Boæje RijeËi svim mladima koji je ne poznaju i prilika za duhovni rast onih koji su upo-znati s temeljnim istinama Pisma.
Allan i Charlene Hiller, misionari iz Kanade
Olimpijada u Zelenoj dolini
"Nisi stvar nego stvor" ljetni kamp za mlade 13 — 17 godina • krπÊanski kamp »inta, otok Ugljan23. srpnja do 2. kolovoza 2004.
6 Glas crkve - broj 23 - studeni 2004.
PeteranecAko vas put nanese u Podravinu, sli-
jedeÊi cestu od Koprivnice prema rije-
ci Dravi, na petom kilometru uÊi Êete
u selo Peteranec. Lijepo podravsko se-
lo s oko tristotinjak kuÊa i otprilike
1600 stanovnika. Nitko ne zna godinu
od kada postoji ali sigurno veoma
dugo odolijeva ratovima, poæarima,
poplavama...i uæiva Boæji blagoslov
rodnoπÊu svoje zemlje i marljivoπÊu
svojih æitelja.
PoËeciPrije petnaest godina braËni par Marti-
naga iz Zagreba, naπ dragi brat Stjepan i nje-
gova supruga Jelica, poËeli su ærtvovati svoje
vikende i dolaziti u posjet kod obitelji Blaæek
u Peteranec.
Govorili su im o svom velikom Bogu,
Bibliji, Boæjoj ljubavi, opraπtanju...
U to vrijeme Ëitanje iz Biblije i razgovori
o Bogu Blaæekima nije bila baπ zanimljiva
tema, ali Martinagovi nisu ostali samo na ri-
jeËima. Kad bi Blaæekovi imali posla u polju,
a imali su ga uvijek jer se bave ratarstvom i
stoËarstvom, Martinagovi bi bez posebnog
poziva doπli i radili s Blaæekima od jutra do
mraka.Tako su Blaæeki prve pjesme i istine o
æivom i velikom Bogu nauËili u polju kuku-
ruza vadeÊi krumpir, u vinogradu...
Njihova upornost, prijateljski stav i Boæ-
ja ljubav koja je zraËila iz njih omekπala je
tvrda srca i poËelo se s radoπÊu Ëekati posjet
iz Zagreba.
»esto su s Martinagovima dolazili i
drugi ljudi
(obitelji
Habuπ, »eh, MikuliÊ, MatiÊ...) iz
“njihove”crkve i govorili im kako je velike
stvari uËinio Gospodin.
Blaæeki su poËeli raspoznavati Boæansku
rijeË i shvatili da im govori Netko veÊi od
Martinage i prijatelja. Bog je mijenjao nji-
hove æivote, vodio ih kroz razliËite situacije i
pokazivao im svoju veliËinu i ljepotu. S vre-
menom su Blaæeki shvatili da viπe ne mogu
i ne æele æivjeti bez svakodnevnog predanja
Bogu pa su predali svoje æivote Bogu. Najpri-
je Boæica, a godinu dana kasnije Franjo, Ma-
rica i Branko, posvjedoËili su svoju vjeru
krπtenjem.
U meuvremenu grupica je postajala sve
veÊa. Potreba za prouËavanjem Boæje RijeËi
rezultirala je redovnim sastancima u
dnevnom boravku Blaæekovih. U posjet su
dolazila braÊa i sestre iz crkve u Varaædinu i
Zagrebu, studenti ETF-a, a sve s jednim ci-
ljem da nauËe πto viπe o Bogu i da se proslavi
Njegovo ime. Kako je vrijeme prolazilo, joπ
se nekoliko osoba obratilo Bogu.
Potreba za prostoromTeπko je godinama svaki tjedan orga-
Sjednica Protestantskog evaneoskog vijeÊaU petak, 1. listopada, u Zagrebu je odræana sjedni-ca Protestantsko evaneoskog vijeÊa u RepubliciHrvatskoj, na kojoj je, pored aktualnih tema odznaËaja za crkve reformacijske baπtine, Ëlanice Vi-jeÊa, izabrano novo vodstvo. Na mjesto predsjednikaizabran je Josip JendriËko, biskup Crkve Boæje; dokÊe potpredsjedniËku duænost obnaπati Giorgio Grlj,pastor BaptistiËke crkve u Rijeci i predsjednikskupπtine Saveza baptistiËkih crkava u Hrvatskoj i dr.Stanko Jambrek, Ëlan prezbiterija Evaneoske Crkveu Hrvatskoj.Na duænosti glavnog tajnika VijeÊa ostao je dosa-daπnji tajnik, prof. Mladen JovanoviÊ, predstojnik Vi-jeÊa Kristovih crkava u Hrvatskoj.Sudionici sjednice, Ëlanovi predsjedniπtva VijeÊa, os-vrnuli su se na dosadaπnji rad, osobito u svjetlunovih odnosa s Dræavom, nakon potpisivanja ugov-ora od zajedniËkog interesa, kao i na aktualna do-gaanja u crkvama i u druπtvu. Pohvaljen je dobarrad vjeronauËne komisije, koja veÊ od osamostaljen-ja Hrvatske radi na izradi kvalitetnih vjeronauËnihudæbenika i pouËavanju mladog naraπtaja iz obiteljireformiranih crkava.Razgovaralo se takoer o adekvatnom obiljeæavanja487. obljetnice Dana Reformacije u posljednjemtjednu mjeseca listopada.VijeÊe je takoer razmatralo uvoenje tjedna molitveu koje Êe biti ukljuËene sve crkve Ëlanice PEV-a.Protestantsko evaneosko vijeÊe u RepubliciHrvatskoj sastavnicom je Europske evaneoske ali-janse (EEA) i na godiπnjoj skupπtini, koja Êe seodræati sredinom ovoga mjeseca, zastupat Êe gaglavni tajnik, prof. Mladen JovanoviÊ.
PEV
Aviano
U Avianu se od 27-28.10.04 odræala godiπnjaskupπtina Meunarodnog baptistiËkog saveza (IBC).IBC je Ëlanica EBF i nije vezana ni za jednu zemlju.To je stoga πto su oni savez crkava koje su nastaleponajprije oko vojnih baza ameriËke vojske. Kasnijesu poËele s radom crkve u veÊim europskim gradovi-ma gdje se nalaze sjediπta velikih kompanija. Danasu Europi ima πezdesetak takvih crkava te po jedna uBeirutu (Lebanon) i Dubaiu (UAE). Slika meunaro-dnih crkava se u mnogome promijenila i one sudanas multietniËke i multikulturalne ali su zadræaleengleski kao sluæbeni jezik.
Na skupπtini je gost govornik bio David Coffey , na-stupajuÊi predsjednik Svjetskog saveza baptista, ko-ji je svojim porukama duhovno okrijepio sve na-zoËne. Takoer su kao gosti prvi put sudjelovali ipredstavnici SBC u RH Æeljko Mraz i Toma Magda.Veze izmeu SBC i IBC postoje veÊ neko vrijeme.BaptistiËka crkva u Avianu je pomagala rad s izbje-glicama na rijeËkom podruËju, a IBC je kao savezpomagao rad kampova za djecu i mlade u organi-zaciji SBC u RH.
taka, koji je kao starjeπina “Betanije” sluæio od 1967. godine pa do
svoga preseljenja Gospodinu, 1994.
Djelovanje crkveOd nekoliko djelatnosti Crkve najuporniji je pjevaËki zbor koji uz
kraÊe prekide, djeluje veÊ 3 generacije, gotovo isto koliko i Crkva.
Povremeno se u program ukljuËuje i tamburaπka sekcija.
Najmlai polaznici nedjeljne πkole redovito sudjeluju na blag-
danskim bogoπtovljima. Posljednjih nekoliko godina nedjeljna πkola
prerasla je u vjeronauk za osnovnu i srednju πkolu.
Sestre su takoer nezaobilazni dio “Betanije”, ne samo zbog peËenja
kolaËa veÊ i zbog sastanaka na kojima se prouËava Boæja RijeË.
U “Betaniji” se uËio i engleski jezik. UËenici svih uzrasta koji su
uspjeπno zavrπili seminar, dobili su diplome.
Posebno valja istaknuti aktivno ukljuËivanje mladih, posebice u
voenju slavljenja.
Crkva u svijetu ili svijet u crkviGovoreÊi na temu ‘crkva u svijetu’ pastor Nikola Vukov istaknuo
je vaænost primjeÊivanja izgubljenih ljudi u svijetu te vaænost prim-
jenjivanja biblijskih naËela dopiranja do ljudi u svijetu.
Pastor Teofil MrπiÊ je, govoreÊi na temu ‘svijet u crkvi’, na jasan
i zanimljiv naËin odgovorio da svijet u smislu nesavrπenog greπnika
koji traæi Boga mora imati mjesto u crkvi dok vrijednosni sustav svi-
jeta koji se temelji na ‘poæudi tijela, poæudi oËiju i oholosti zbog imet-
ka’ nema i ne smije imati mjesta u crkvi jer se taj sustav protivi
Boæjim vrijednostima.
Obljetnicu je zakljuËio pastor BC ‘Betanija’ Damir PintariÊ is-
taknuvπi da je vaæno s vremena na vrijeme pogledati unatrag te se
ohrabriti i pouËiti iz proπlosti, ali je jednako tako vaæno pogledati
unaprijed.
Svaka osoba, obitelj i lokalna crkva moraju imati viziju jer ‘narod
bez vizije propada.’
Zorica LevaËiÊ-VidoviÊ
40 godina BaptistiËke crkve “BETANIJA” u »akovcu
Glas crkve - broj 23 - studeni 2004. 13
05.07. — 16.07.U prostorijama naπe crkve u Karlovcu odræan jedvotjedni ljetni teËaj engleskog jezika koji smoorganizirali za graane naπega grada. Prof. Jele-na PaviËiÊ, Ëlanica naπe zajednice, koja se i samaputem engleskog teËaja upoznala sa zajedni-com, pripremila je potrebne materijale kojima seradilo u tri grupe (poËetna, srednja i napredna).TeËaj je uspjeπno pohaalo oko 35 polaznika.Na zavrπnoj veËeri naπi mladi glazbenicipripremili su nekoliko pjesama na engleskomjeziku. Na taj su naËin pribliæili Isusa svim po-laznicima teËaja, ali i roditeljima koji su doπli nadodjelu diploma svoje djece.
14.09.I ove je godine naπa zajednica u svojim prostori-jama organizirala dobrovoljno davanje krvi zapotrebe karlovaËke bolnice. Akcija je uspjela jer je
22 davatelja sakupilo 15 doza te dragocjenetekuÊine.
22.09. — 23.09.U posjetu naπim crkvama bio je brat BrianBaunds sa suprugom Lindom (Sj. Karolina,USA). Uvijek iznova divimo se Boæjoj ljubavi ko-jom nas Nebeski Otac povezuje u zajedniπtvukoje traje veÊ dvanaestak godina. Brat Brian nasje upozorio na nedvosmislenu istinu po RijeËiBoæjoj, da naπ krπÊanski æivot nije “piknik”, veÊ“oπtra borba”. Dakako, onaj koji nas je pozvao utu borbu, sam Gospod Bog i Spasitelj, On nas jei opremio svom bojnom opremom Boæjom (Ef6,11).
26.09.Posjet braÊe i sestara iz Petrinje na naπe nedjeljnobogoπtovlje ostalo nam je u radosnom sjeÊanju.Gospod je bio proslavljen putem istinskogzajedniπtva u kojem su svi sudionici od srca pjevalina slavu Boæju, svjedoËili, recitirali, a propovijedanarijeË korila i bodrila. Zajedniπtvo je bilo nastavljenouz kavu, Ëaj i kolaËe. Rastali smo se s Petrinjcimaobostrano ohrabreni sa æeljom da se πto prije dogo-di ponovni susret.
30.09. — 06.10.I ove nas je godine posjetio naπ veliki i uvijek sr-daËno prihvaÊen pastor Noel Mac Culins i njegova
09. 10.Naπi mladi glazbenici, kao grupa “THE ROCK”(Lana, Mirna, Matea, Kiki, Dado i Vlado) sudjelovalisu na Festivalu krπÊanske glazbe u Varaædinu.Ponosimo se naπim mladim glazbenicima.
Ladislav RuæiËka
Prije mnogo godina, davne 1922. krπteni su uMoπÊenici na rijeci Kupi prvi baptisti.Do dana 24. listopada 2004. mnogi vjernici sukrπtavani u susjednoj zajednici u Sisku.Danas, u obnovljenoj zgradi, naπa crkva imanapokon svoju krstionicu.
Zaista je ovo bio dan koji Êemo pamtiti, kakoMoπÊeniËani, tako i mnogobrojni gosti. “Razglasi-mo glas o Isusu Kristu u svojim gradovima i selima,neka se Ëuje da je On Spasitelj i Gospodin” reËenoje na samom zakljuËku bogoπtovlja. Molite za nas uMoπÊenici da budemo vjerni sluge Krista Isusa dokOn ne doe po svoje.
BaËuga — Grabovac1. kolovoza 2004. godine u BaptistiËkoj crkvi uSisku krπteno je pet novih vjernika BC BaËuga-Grabovac te jedna osoba iz sisaËke crkve. Prem-da razliËite æivotne dobi, svi krπtenici suodraæavali posebnu radost i æelju da sluæe Bogu.Posebno nas raduje πto su troje mlaih krπtenikaËlanovi naπeg tamburaπkog orkestra.
Svjetski megahit dostupan i na hrvatskom jezikuIz tiska Êe uskoro iziÊihrvatski prijevod knjigeSvrhovit æivot (Purpose Dri-ven Life) Ricka Warrena uizdanju STEPressa.Knjiga je pobudila ogromaninteres πirokog svjetskognakladniËkog træiπta, πto jenezapamÊeno za krπÊanskinaslov. Prema najnovijimpodacima, u samo dvije godine prodana je u viπe od20 milijuna primjeraka i prevedena na pedesetakjezika. Hrvatsko internetsko glasilo za izdavaËe KISnaziva je “mega-megauspjeπnicom” i navodi da jeto “najprodavanija knjiga svih vremena”, da se “veÊdvije godine nalazi na top listi najprodavanijih knji-ga The New York Timesa”, te da se “u prosjeku mje-seËno proda oko milijun primjeraka” tog naslova.
Zbroje li se naklade Clintonovih memoara i knji-ge Hillary Clinton, naklada zadnjeg nastavka o Har-ryju Potteru i naklada Da Vincijeva koda, sve zaje-dno joπ se uvijek ne prodaju u tako velikom brojuprimjeraka kao knjiga pastora Ricka Warrena.
Najava...Æelite li da Bog obilnoblagoslovi vaπu obitelj? »eznete li dati Bogu Ëast uvaπim obiteljskim odnosi-ma?
Bog æeli da u svome braku imate isti onajtopli odnos ljubavi koji Krist ima sa svojommladenkom —Crkvom. Bog æeli da vaπadjeca postanu poboænim muπkarcima i æe-nama koji uæivaju u bliskome odnosu s Isu-som Kristom. On æeli da vaπ dom budeutoËiπte ispunjeno mirom, ljubavlju, nadomi pravednoπÊu. Sve je to moguÊe kada æivi-mo u skladu s Boæjim naËelima objavljeni-ma u njegovoj RijeËi.
Æelite li poboljπati odnose unutar svojeobitelji kako biste u svome domu Bogu dalisrediπnje mjesto, planirajte biti dijelomObiteljske konferencije koja Êe se odræavatiu proljeÊe 2005. godine. O svim potrebnimdetaljima obavijestit Êemo vas uskoro.
Konferenciju Êe sponzorirati BaptistiËkacrkva - Crkva Isusa Krista u MurskomeSrediπÊu.
PoËeci BaptistiËke crkve u Andrijaπevcima
seæu unatrag 110 godina, a sve do prije deset
godina nismo imali trajno rijeπen crkveni pros-
tor. U poËetku se crkva okupljala u obiteljskoj
kuÊi DobutoviÊa, a poslije je izgraen prostor u
obiteljskoj kuÊi Josipa Balubana. Nakon smrti
Balubanovih, crkva se okupljala u obiteljskoj
kuÊi DominiÊevih u Rokovcima, pa u BC
Vinkovci i na kraju u BC Cerna. Za cijelo se to
vrijeme razmiπljalo i radilo na izgradnji vlastite
crkvene zgrade, a konkretni radovi su napokon
poËeli 1984. godine. Zgrada je iste godine sta-
vljena pod krov, no zbog nedostatka novËanih
sredstava tako je doËekala i poËetak Domovin-
skog rata. Bilo je to vrijeme kada su ljudi u
strahu napuπtali svoje domove, a mi smo
ponovno poËeli graditi. Saznali smo da su
mnogi naπi sumjeπtani upravo zbog toga pre-
stali razmiπljati o odlasku.
Uz mnoge teπkoÊe, teæak rad i velika Boæja
Ëuda, crkva je dovrπena 1994. g. zajedno sa
svom potrebnom dokumentacijom i uporab-
nom dozvolom. SveËano je otvorena
03.07.1994.
Od te godine u Andrijaπevcima orga-
niziramo proslavu Dana zahvalnosti na kojoj se
okupljaju vjernici iz svih baptistiËkih crkava u
istoËnoj Slavoniji. Tako smo ove godine
obiljeæili desetogodiπnjicu postojanja naπe
crkvene zgrade, ali i obljetnicu naπih oku-
pljanja posveÊenih zahvaljivanju.
Uz sve okupljene vjernike iz Andrijaπevaca,
goste iz susjednih crkava i naπe
sumjeπtane, posebno smo sretni πto smo
mogli ugostiti i naπa dva bivπa pastora.
Josip Horvat, koji je kao pastor u Vinkovci-
ma (1968-1978.) bio i naπ pastor, rado se odaz-
vao pozivu te nam prenio poruku na temelju
teksta iz Jakovljeve poslanice 1:16-18. Pri
tome je naπ pogled usmjerio prema Bogu koji
daje dobre darove.
U nastavku je govorio pastor Toma Magda
koji je sve donedavno bio pastor BC Osijek i
svih baptistiËkih crkava istoËne Slavonije.
PropovijedajuÊi na temelju teksta iz Evanelja
po Luki 15,11-32 , otkrio nam je novo vienje
dobro poznate priËe o izgubljenom sinu.
Mlaeg sina je nezahvalnost odvela daleko od
oca, dok je stariji smatrao da otac mora biti za-
hvalan njemu πto je ostao kod kuÊe. Pozvao nas
je da preispitamo naπu zahvalnost prema
Bogu.
Ostatak programa je bio ispunjen zaje-
dniËkim pjesmama, svjedoËanstvima iz æivota,
dobrom hranom i ugodnim razgovorima.
Luke Seamon, novi pastor BC Osijek, slikovito
nas je upoznao s obiËajima na Dan zahvalnosti
u Americi.
Zahvalnost je utkana u temelje Boæjeg nar-
oda, zato smo sretni kada moæemo zajedno, na
jednom mjestu, kao Boæji narod zahvaljivati
Bogu na njegovom vodstvu i dobroti.
Vjerujemo da nas to πto obiljeæavamo Dan
zahvalnosti ne spreËava da budemo zahvalni i
ostalih 364 dana u godini i nadamo se da Êe se
ovaj dobar obiËaj odræati u naπim zajednicama.
David DobutoviÊ
Dan zahvalnosti u Andrijaπevcima
OOssnniivvaaËË ii iizzddaavvaaËË:: Savez baptistiËkih crkava u Republici Hrvatskoj, RadiÊeva 30, 10 000 Zagreb, tel (+385 1) 4813 168,fax (+385 1) 4873 403 ee--mmaaiill: [email protected] UUrreeddnniiππttvvoo: Ksenija Magda,Toma Magda, Svjetlana Mraz, Boris Peterlin, Filip Vacek, Benjamin »asni OOddggoovvoorrnnii uurreeddnniikk: Æeljko Mraz SSlluuææbbeennaa wweebb ssttrraanniiccaa: www.baptist.hr
U svijetu ima 48 miliona bap-tista u 200 zemalja, a ovajKongres je zamiπljen kaomjesto okupljanja namijenjensvim dobnim skupinama.Kongres se organizira svakepete godine u nekom drugomdijelu svijeta, a ove godine Êe napokon biti u Eu-ropi!
Program se sastoji od biblij-skih prouËavanja, radionica iseminara, inspirativnihbogoπtovlja, koncerata vrsnihglazbenika, posebnog progra-ma za djecu i mlade, pred-stavljanja razliËitih misijskihorganizacija...Ovo je jedinstvena prilika zaizvanredan doæivljaj
zajedniπtva s tisuÊama itisuÊama vjernika iz cijelogsvijeta.
Neki od govornika Billy Kim, Korea, predsjednikSvjetskog saveza baptistaRick Warren, SAD, autor svjet-ski poznatih krπÊanskih knjiga— Svrhovita crkva i Svrhovitæivot Jimmy Carter, bivπi predsje-dnik SAD-a, dobitnik Nobe-love nagrade za mir
Za viπe informacija javite se uUred SBC u [email protected] ili na telefon 01 4813168
www.bwacongress2005.org.uk
“Isus Krist æiva voda”
Billy Kim
Jimmy Carter
Rick Warren
Svjetski kongres baptista27 — 31. srpnja 2005.,Birmingham, Engleska