OPI DIO PROGRAMA
OPI DIO PROGRAMA
PITANJA NA USMENOM DIJELU
1. Predsjednik RH
2. Predsjednik Republike Hrvatskelanak 93.
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku
Hrvatsku u zemlji i inozemstvu.
Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje
te za stabilnost dravne vlasti.
Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i
teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
lanak 94.
Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga
birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme
od pet godina.
Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika
Republike.
Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su
glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor
se ponavlja nakon 14 dana.
Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata
koja su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih
kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji
je sljedei po broju dobivenih glasova.
Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60
dana prije isteka mandata.
Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred
predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu
kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje
se zakonom.
lanak 95.
Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili
profesionalnu dunost.
Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u
politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor.
lanak 96.
U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili
koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti
predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na
dunost odluuje Predsjednik Republike.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a
posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o
povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga
sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na
temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na
prijedlog Vlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog
suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik
Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak
mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika
Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga
sabora.
Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik
Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje
predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku
od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika
Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka.
lanak 97.
Predsjednik Republike:
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo
zasjedanje,
raspisuje referendum u skladu s Ustavom,
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju
raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih
konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika,
daje pomilovanja,
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,
obavlja druge dunosti odreene Ustavom.
lanak 98.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u
oblikovanju i provoenju vanjske politike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis
predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i
konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog
odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu
efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz
prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma
inozemnih efova diplomatskih misija.
lanak 99.
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga
Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u
skladu sa zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike
objavljuje rat i zakljuuje mir.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i
opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis
predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije
proglaeno ratno stanje.
lanak 100.
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe
donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti
koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u
zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa
zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno
stanje.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i
opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da
redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike
moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi
uredbe sa zakonskom snagom.
Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na
potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati.
Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na
potvrdu u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu
ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti.
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima
pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici
Vlade.
lanak 101.
Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i
razmotri odreena pitanja.
Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i
sudjelovati u raspravi.
lanak 102.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s
Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih
slubi.
Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno
miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik
Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
lanak 103.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis
predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova
zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor
ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi
izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne
donese dravni proraun.
Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti
Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove
odgovornosti za povredu Ustava.
lanak 104.
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini
u obavljanju svojih dunosti.
Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika
Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih
zastupnika.
O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud
Republike Hrvatske dvotreinskom veinom svih sudaca.
Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika
Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana
zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika
Republike za povredu Ustava.
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost,
Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava.
lanak 105.
Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.
Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega
moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog
suda.
Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog
suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana
kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno
tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome
odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.
lanak 106.
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau
savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje
Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u
suprotnosti s naelom diobe vlasti.
Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu
Predsjednika Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje se
zakonom i pravilnikom.
2. Vlada RH
3. Vlada Republike Hrvatskelanak 107.
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom
i zakonom.
lanak 108.
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie
podpredsjednika i ministri.
Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati
nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.
lanak 109.
lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike
povjerio mandat za sastav Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od
prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu
predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o
povjerenju.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih
zastupnika u Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim
saborom. Tekst prisege utvruje se zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja
Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade
donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga
sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik
Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
lanak 110.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana
prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za
najvie jo 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako
predloena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik
Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
lanak 111.
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 109. i 110.
Ustava, Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku
Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski
sabor.
lanak 112.
Vlada Republike Hrvatske:
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
predlae dravni proraun i zavrni raun,
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
donosi uredbe za izvrenje zakona,
vodi vanjsku i unutarnju politiku,
usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
brine o gospodarskom razvitku zemlje,
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.
lanak 113.
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada
donosi propisuju se zakonom i poslovnikom.
lanak 114.
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje
donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada.
lanak 115.
Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru
moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu
njezinom lanu ili Vladi u cjelini.
Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin
predsjednik.
Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego
protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom
saboru.
Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u
roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.
Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina
od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru.
Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje
nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno
podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci.
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u
cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku
od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje
predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit
e o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene
obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e
odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno
raspisati izbore za Hrvatski sabor.
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik
Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da
mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti
ostavku.
U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu
ostavku postupit e se u skladu sa stavkom 7. ovoga lanka.
lanak 116.
Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja
ureuju se zakonom.
Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti.
Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te
radno-pravni status namjetenika.
3. Nadlenost Sabora RH
1. Hrvatski saborlanak 70.
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj
zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
lanak 71.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji
se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno
tajnim glasovanjem.
lanak 72.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri
godine.
Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u
Hrvatski sabor.
lanak 73.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60
dana nakon isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.
Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana
nakon provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj
sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika.
lanak 74.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i
imaju druga prava odreena zakonom.
lanak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren
ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom
saboru.
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe
pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.
Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora
samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna
zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje
predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii
slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o
njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo,
s time to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski
sabor.
lanak 76.
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom
produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 100.
Ustava.
lanak 77.
Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih
izbora, ako to odlui veina svih zastupnika.
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 103. Ustava,
raspustiti Hrvatski sabor.
lanak 78.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put,
izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15.
prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika
Republike, Vlade ili veine zastupnika.
Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno
miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati
Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.
lanak 79.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie
podpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se
poslovnikom.
Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.
lanak 80.
Hrvatski sabor:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava,
donosi zakone,
donosi dravni proraun,
odluuje o ratu i miru,
donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,
donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane
Republike Hrvatske,
odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
raspisuje referendum,
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i
zakonom,
nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih
dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i
zakonom,
daje amnestiju za kaznena djela,
obavlja druge poslove utvrene Ustavom.
lanak 81.
Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke
veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika.
Zastupnici glasuju osobno.
lanak 82.
Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih
manjina Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih
zastupnika.
Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena
ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo,
djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug
lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi
veinom glasova svih zastupnika.
Odluku iz lanka 7. stavka 2. i lanka 8. Ustava Hrvatski sabor
donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
lanak 83.
Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.
lanak 84.
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika
i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.
lanak 85.
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi
Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnika pitanja.
Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe
podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili
pojedinog njezinog lana.
Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije
poblie se ureuju poslovnikom.
lanak 86.
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu
Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog
djelokruga.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis
predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene
Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost,
jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e
raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto
od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz
uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u
Republici Hrvatskoj.
Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon.
lanak 87.
Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti
Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz
njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom
utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava,
izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i
lokalne samouprave.
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati
unatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti
istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski
sabor ne odlui drukije.
lanak 88.
Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od
kada su izglasani u Hrvatskom saboru.
Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u
skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti
zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
lanak 89.
Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih
tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike
Hrvatske.
Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu
moraju biti objavljeni na dostupan nain u skladu sa zakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave,
osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije
odreeno.
Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne
ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu
imati povratno djelovanje.
lanak 90.
Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se
predvidjeti njihovi izvori.
lanak 91.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako
pitanje od javnog interesa.
Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu
sa zakonom.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda
oporbenih zastupnika.
lanak 92.
Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi
ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i
tijelima koja imaju javne ovlasti.
Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam
godina.
Uvjeti za izbor i razrjeenje, djelokrug i nain rada pukog
pravobranitelja i njegovih zamjenika ureuju se zakonom.
U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita
ustavnih i zakonskih prava graana u postupcima koji se vode u
Ministarstvu obrane, oruanim snagama i slubama sigurnosti, zatita
prava graana pred tijelima lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te zatita prava na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu pred tijelima dravne vlasti.
4. Ustavni zakon o ljudskim pravima
-2. Osobne i politike slobode i pravalanak 21.
Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.
U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.
lanak 22.
ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je
to odreeno zakonom, o emu odluuje sud.
lanak 23.
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja
ili, bez svoje privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima.
Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.
lanak 24.
Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i
na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen
uhieniku prilikom oduzimanja slobode.
Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda
sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je
poinila teko kazneno djelo odreeno zakonom. Uhiena osoba mora odmah
na nain njoj razumljiv biti obavijetena o razlozima uhienja, te o
svojim pravima utvrenima zakonom.
Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti
sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode.
lanak 25.
Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i
potivati njegovo dostojanstvo.
Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u
najkraem roku, odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u
zakonskom roku osloboen ili osuen.
Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa
slobode.
Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u
skladu sa zakonom, pravo na odtetu i javnu ispriku.
lanak 26.
Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred
sudovima i drugim dravnim i inim tijelima koja imaju javne
ovlasti.
lanak 27.
Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome
pravnu pomo, u skladu sa zakonom.
lanak 28.
Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno
djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
lanak 29.
Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani
sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama,
ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela.
U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik,
okrivljenik ili optuenik ima pravo:
da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji
razumije o naravi i razlozima optube koja se die protiv njega i o
dokazima koji ga terete,
da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane,
na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s
tim pravom mora biti upoznat,
da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako
nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na
besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom,
da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan
sudu,
da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da
se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim
uvjetima kao i svjedoka optube,
na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji
se upotrebljava na sudu.
Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna
krivnju.
Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u
sudskom postupku.
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev
ovlatenog tuitelja.
lanak 30.
Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u
skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu
stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih
poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.
lanak 31.
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno
nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo,
niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako
zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva
kazna.
Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u
kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen
ili osuen u skladu sa zakonom.
Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu
propisati sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga
lanka.
lanak 32.
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske
ima pravo slobodno se kretati i birati boravite.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba
napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u
inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.
Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u
nju i izlaska iz nje moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je to
nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda
drugih.
lanak 33.
Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u
Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i
djelatnosti oprene temeljnim naelima meunarodnog prava.
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske
ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora
izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i
zakonom.
lanak 34.
Dom je nepovrediv.
Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu
odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai.
Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva
svjedoka budu nazoni pri pretrazi doma ili drugoga prostora.
U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu
i bez sudskog naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili
prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to
neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja
poinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po
ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega.
Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji
osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja kaznenog
djela, moe se poduzeti samo u nazonosti svjedoka.
lanak 35.
Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i
obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.
lanak 36.
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja
zajamena je i nepovrediva.
Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu
sigurnosti drave ili provedbu kaznenog postupka.
lanak 37.
Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole
ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i
koristiti samo uz uvjete odreene zakonom.
Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem
informatikih sustava u dravi.
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi
njihovoga prikupljanja.
lanak 38.
Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.
Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih
sredstava priopavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno
osnivanje svih ustanova javnog priopavanja.
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu
izvjetavanja i pristupa informaciji.
Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu
povrijeeno Ustavom i zakonom utvreno pravo.
lanak 39.
Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili
uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo
koji oblik nesnoljivosti.
lanak 40.
Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno
oitovanje vjere ili drugog uvjerenja.
lanak 41.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od
drave.
Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno
obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode,
socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj
djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.
lanak 42.
Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u
skladu sa zakonom.
lanak 43.
Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih
probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika,
nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga
svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati
se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog
ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti,
jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
lanak 44.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim
uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u
javne slube.
lanak 45.
Hrvatski dravljani imaju ope i jednako birako pravo s navrenih
18 godina u skladu sa zakonom. Birako se pravo ostvaruje na
neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
U izborima za Hrvatski sabor i Predsjednika Republike
ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim
dravljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica
tako da mogu glasovati i u dravama u kojima se nalaze ili na koji
drugi nain odreen zakonom.
lanak 46.
Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge
dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.
lanak 47.
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to
sposobnih dravljana.
Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih
ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju
vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane
ispunjavati druge dunosti odreene zakonom.
3. Gospodarska, socijalna i kulturna pravalanak 48.
Jami se pravo vlasnitva.
Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi
korisnici duni su pridonositi opem dobru.
Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene
zakonom.
Jami se pravo nasljeivanja.
lanak 49.
Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja
Republike Hrvatske.
Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na
tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog
zakonom.
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana
i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti
drugim pravnim aktom.
Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog
kapitala.
lanak 50.
Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili
oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti.
Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno oganiiti
zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske,
prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.
lanak 51.
Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu
sa svojim gospodarskim mogunostima.
Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i
pravednosti.
lanak 52.
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i
druga prirodna bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski
svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog
kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje
je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju
njezinu osobitu zatitu.
Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku
Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na
njima i vlasnici, te naknada za ogranienja kojima su
podvrgnuti.
lanak 53.
Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.
Poloaj, prava i dunosti Hrvatske narodne banke ureuju se
zakonom.
Hrvatska narodna banka u svom je radu samostalna i odgovorna
Hrvatskom saboru.
lanak 54.
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.
Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod
jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost.
lanak 55.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i
obitelji slobodan i dostojan ivot.
Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom.
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor
i ovih se prava ne moe odrei.
Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju
u poduzeu.
lanak 56.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu
sigurnost i socijalno osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim
ugovorom.
Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se
zakonom.
lanak 57.
Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti
za rad, nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za
podmirenje osnovnih ivotnih potreba.
Posebnu skrb drava posveuje zatiti invalidnih osoba i njihovu
ukljuivanju u drutveni ivot.
Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz
inozemstva.
lanak 58.
Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa
zakonom.
lanak 59.
Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi
zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati
i iz njih istupati.
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne
sindikalne organizacije.
U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti
sindikalno organiziranje.
Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati
i iz njih istupati.
lanak 60.
Jami se pravo na trajk.
U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama
odreenima zakonom moe se ograniiti pravo na trajk.
lanak 61.
Obitelj je pod osobitom zatitom drave.
Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji
ureuju se zakonom.
lanak 62.
Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne,
kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie
ostvarivanje prava na dostojan ivot.
lanak 63.
Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju
pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece.
Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i
skladan razvoj njegove osobnosti.
Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo
na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.
Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje.
Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima
za koje se ne brinu roditelji.
lanak 64.
Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.
Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi
niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo
zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije dopustiti.
Mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na
radu.
lanak 65.
Osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i
visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.
lanak 66.
Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i
uilita.
lanak 67.
Jami se autonomija sveuilita.
Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u
skladu sa zakonom.
lanak 68.
Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog
stvaralatva.
Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.
Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne
narodne vrednote.
Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz
znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog
stvaralatva.
Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.
lanak 69.
Svatko ima pravo na zdrav ivot.
Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.
Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu
skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog
okolia.
5. Tijela lokalne uprave i samouprave
VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA
lanak 132.
Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno
podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od
lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju
neposrednog, jednakog i opega birakog prava.
Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim
poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog
odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.
lanak 133.
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje
odreuje se na nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i
druge jedinice lokalne samouprave.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje
upanije odreuje se na nain propisan zakonom.
Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije.
Veim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti
upanije.
U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom,
osnivati oblici mjesne samouprave.
lanak 134.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog
djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito
poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i
urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci,
socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno
obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa,
zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu
zatitu.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od
podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na
kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski
razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj
mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se
zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona
tijela koja su najblia graanima.
Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi
poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti.
lanak 135.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u
okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje
ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim
potrebama i mogunostima.
lanak 136.
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu
samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.
lanak 137.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo
na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova
iz svojeg djelokruga.
Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i
zakonom.
Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne
samouprave u skladu sa zakonom.
6. Djelokrug rada strunih organa kole
- struni organi kole: razrednik, razredno vijee, uiteljsko
vijee
7. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli matina knjiga i
ljetopis kole8. Dodatni rad i dopunska nastava
U O osim neposrednog odgojno-obrazovnog rada u redovnoj i
izbornoj nastavi organizira se i dodatna i dopunska nastava i
izvannastavne i izvankolske aktivnosti. One otvaraju uenicima iroke
mogunosti da slobodno izgrade i izraze svoju osobnost.
Dopunska nastava se ustrojava za uenike koji imaju tekoa u
svladavanju programa nekog predmeta. Uenicima koji iz bilo kojih
razloga zaostaju za svojim suuenicima treba pomoi da usvoje
nastavno gradivo i u potpunosti razviju svoje sposobnosti. Uzroci
uenikovih tekoa u svladavanju programa najee proistjeu iz
obiteljskih, socijalnih, zdravstvenih, psiholokih i dr. razloga
(povremeno izostajanje s nastave zbog bolesti ili prelaska u drugu
kolu). Meu uenicima koji zaostaju u svladavanju programa postoje
bitne razlike koje uitelj pri ustrojavanju dopunske nastave treba
uvaavati. Prije ukljuivanja uenika u dopunsku nastavu, uitelj mora
utvrditi uzroke koji izazivaju tekoe u svladavanju gradiva. U
razgovoru s roditeljima mnogo e doznati o obiteljskim i
zdravstvenim prilikama koje su esto uzrok zaostajanja. Kad uitelj
utvrdi da je pojedinim uenicima potrebna pomo, ukljuit e ih u
dopunsku nastavu. Dopunska nastava moe se ustrojiti u cjelodnevnom
boravku, na posebnim satima dopunske nastave ili na satovima
redovne nastave po individualiziranom programu za svakog uenika. Za
ustroj dopunske nastave uitelj e oblikovati nastavne listie,
poluprogramirane ili programirane sekvence za pojedine uenike. Kao
sadraj rada dopunske nastave uitelj e odabrati one sadraje iz
nastavnog programa koje pojedini uenici nisu usvojili u redovnoj
nastavi. Rjeavajui te zadatke, uenici e popuniti praznine u svom
znanju, to e im omoguiti daljnje redovno praenje nastave. Pojedine
uenike koji imaju tekoa u svladavanju dijela programa valja
ukljuiti u dopunsku nastavu na odreeno vrijeme. Temeljna zadaa
dopunske nastave je prilagoditi(individualizirati) nastavne sadraje
uenicima koji iz bilo kojih razloga imaju tekoa u svladavanju
programa.
Dodatna nastava se ustrojava za darovite uenike. Uenici se
meusobno razlikuju po sposobnostima. U svakoj populaciji postoji
manji broj pojedinaca koji pod istim objektivnim uvjetima i
poticajima postiu natprosjene rezultate. Takve pojedince smatramo
darovitima. O duna je organizirati uoavanje, kolovanje, praenje i
poticanje darovitih uenika te organizirati dodatni rad prema
njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Ta je zakonska
odredba pred uitelje postavila niz novih zadataka npr.
prepoznavanje darovitih uenika i njihovih sklonosti za pojedina
podruja, izbor sadraja, ustrojstvo i izvoenje dodatne nastave.
Prepoznavanje i identifikacija nadarenih uenika je vrlo sloena i u
njoj sudjeluju uitelji i drugi strunjaci (psiholozi, pedagozi,
sociolozi, lijenici i dr.) koristei se specifinom metodologijom.
Sadraj dodatne nastave treba temeljiti na sadrajima redovite
nastave, to znai da uenici proiruju i produbljuju nastavne sadraje.
Uitelj treba paljivo odabirati sadraje rada i predloiti ih
uenicima. Samo sadraji koje uenici prihvate, potaknut e ih na
aktivnost. U dodatnoj nastavi najee prevladava rad u skupinama, rad
u paru i individualni rad, dok je frontalni rad vrlo rijedak.
Uitelj pri ustrojavanju i izvoenju dodatne nastave predlae program
rada, dopunjuje ga prijedlozima uenika, osigurava
materijalno-tehnike uvjete rada, izrauje didaktike
materijale-naputke i usmjerava djelatnost uenika pri ostvarivanju
usvojenog programa rada.
Svaki sat dodatne i dopunske nastave bit e uspjean ako je
maksimalno organiziran. Bitno je jasno odrediti sadraj, etape,
odgovarajue metode, nastavna sredstva i pomagala i oblike rada.
9. Uenik, darovit uenik, uenik s tekoama u razvoju
Darovitost
Darovitost moemo odrediti kao skup osobina koje ueniku
omoguavaju postizanje iznadprosjenih rezultata u jednom ili vie
podruja ljudske djelatnosti, a uvjetovana je visokim stupnjem
razvitka pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim
poticajem. Darovitost je skup triju osnovnih skupina osobina:
natprosjenih opih ili specifinih sposobnosti, motivacije i visokog
stupnja kreativnosti.
Podruja oitovanja darovitosti:
ope intelektualne sposobnosti
stvaralake ili kreativne sposobnosti (matovitost, originalnost,
fleksibilnost miljenja)
socijalne ili rukovodne sposobnosti (organizacijske
sposobnosti)
psihomotorne sposobnosti (tjelesne sposobnosti)
specifine kolske sposobnosti (dobro pamenje, brzo uenje)
umjetnike sposobnosti (slikanje, glazba, ples, gluma)
Znakovi darovitosti javljaju se ve u prvim godinama ivota.
Optimalna dob za postupak identifikacije darovitih je predkolska i
kolska dob. Ovisno o okolini, kod nekih se darovitost moe pojaviti
kasnije. Uoavanje i utvrivanje darovitih uenika je struan i
kontinuirani proces koji obuhvaa sve uenike na svim dobnim
razinama. Uoavanje i procjenjivanje osobina darovitih uenika
ostvaruju uitelji i struni suradnici. O duna je organizirati
uoavanje, kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika te
organizirati dodatni rad prema sklonostima, sposobnostima i
interesima. Za postizanje dobrih i dugoronih rezultata u razvijanju
darovitih potrebno je organizirati suradnju obitelji i kole,
strunog tima i ire drutvene zajednice. U cilju razvoja darovitih
uenika O e omoguiti: rad po programima razliite teine i sloenosti,
izborne programe, skupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji
upis, akceleraciju, izvankolske aktivnosti, kontakte sa strunjacima
iz podruja interesa, pristup izvorima specifinog znanja. kola vodi
evidenciju i dokumentaciju o darovitom ueniku, podaci se unose u
javne isprave. U programima za darovite vano mjesto ima ispravan
sklad nastavnih sadraja i emotivno-motivacijskog sklopa. Tu
svrstavamo osvjetavanje osjeaja sigurnosti i prihvaenosti od
okoline, osiguravanje osjeaja samopouzdanja, pozitivne slike o
sebi, usmjeravanja na uenje i razvijanje vlastitih sposobnosti i
vjetina te razvijanje odnosa prema tekoama i neuspjesima. Daroviti
uenici brzo ue, imaju bogat i sloen rjenik, samostalno ue iz novih
izvora, vrlo brzo uoavaju injenice, lako shvaaju novo nastavno
gradivo, uoavaju bitno u novom sadraju, imaju specifian interes za
odreeno podruje, radnu motivaciju. Programi za razvijanje likovne
nadarenosti su malobrojni. U podruju brige za nadarene postojale su
razne zablude. Neke od njih su da likovno obdareni pojedinci ne
trebaju posebno obrazovanje; identifikacija likovne obdarenosti je
vrlo jednostavna; umjetnici su socijalizirani, za likovnu
obdarenost nije potrebna visoka opa inteligencija i sl. Likovno
talentiranima je potrebna poduka; vano je da ona zapone to prije.
Mogue je ne otkriti nadarenost kad djetetova aktivnost nije u
skladu za zahtjevima uitelja. Tu dolazi do otvorenog neslaganja,
dijete nadarenost pokazuje izvan kole. Likovno talentirana djeca
pokazuju vei raspon u izboru tema, imaju vei likovni rjenik, imaju
neobino razvijenu matu, sposobni su da prikau pokret na slici,
sposobniji su u radu s razliitim likovnim tehnikama, spremni su
istraivati, imaju odlinu percepciju i vizualnu memoriju, trae
objanjenja i pouavanja.
Ne postoji jedan program po kojem nadarena djeca mogu raditi, on
ovisi o posebnim sposobnostima i eljama uenika. Uitelj mora
osigurati klimu potrebnu za razvoj motivacije, imitacije,
identifikacije i stjecanja tehnika.
Uenik s tekoama u razvoju
Najorganiziranije i plansko obrazovanje izvodi se u nastavi koja
obuhvaa 3 glavna imbenika: uitelj, uenik, nastavni sadraj. Uitelj
pouava uenike, a uenici pouavanjem i samostalnim uenjem stjeu
vjetine, znanja i navike. Nastavni program, udbenici, kao i cijeli
odgojno-obrazovni sustav prilagoeni su razvijanju funkcionalnih
odgojnih i obrazovnih komponenti nekog prosjenog uenika, ali je on
u stvarnosti vrlo rijedak. U odgojno-obrazovni sustav ukljuen je
odreen broj djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama to je
rezultat specifinosti u njihovom razvoju. U razrednom odjelu
odreeni postotak (20-30%) otpada na uenike s tekoama u razvoju.
Uenike s TUR najee zamjeuje komisija za upis u osnovnu kolu ili
uitelj kad dijete ve pohaa kolu. Tekoe mogu biti: mentalna
retardacija, poremeaji uenja, hiperaktivnost, asocijalno ponaanje,
motorike i zdravstvene smetnje i dr. Osnovno kolovanje djece s TUR
provodi se u O uz primjenu odgovarajuih individualiziranih
postupaka, produenih strunih tretmana uenika, a ako je to potrebno,
u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama ili razrednim odjelima.
Uenici s TUR od 1. do 4. razreda ne ponavljaju razred, a od 5. do
8. razreda mogu ponavljati ako nisu prema miljenju defektologa i
dr. strunih suradnika i razrednog vijea svladali prilagoeni program
u okviru kole. Za djecu s veim tekoama u razvoju osnovno se
kolovanje obavlja u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja.
Takva se djeca mogu kolovati do 21. godine ivota.
Potekoe u uenju uzrokovane izrazito ispodprosjenim
intelektualnim funkcioniranjem koje je praeno znaajnim smetnjama
adaptacije kroz due vrijeme nazivamo mentalnom retardacijom. Takva
djeca imaju siromaan rjenik, smetnje u komunikaciji, teko usvajaju
raunske operacije, otean prijelaz s konkretnog na apstraktno, due
ostaju na istoj razini usvojenih znanja i vjetina, sporo napreduj.
Najee se susreemo s djecom koja pokazuju emocije u jednom ili vie
psihikih procesa. To se moe manifestirati u nedovoljnoj sposobnosti
sluanja, miljenja, govora, pisanja, itanja i raunanja. Ukoliko
uenik ne moe svladati nastavni plan i program za njega izraujemo
prilagoeni program koji se bazira na smanjenju intenziteta i
ekstenziteta u izboru nastavnog sadraja. Posebno se odreuje razina
usvojenosti pojedinih sadraja, vremenska dimenzija njihova
usvajanja te nastavne metode, oblici i sredstva rada. Prilikom
izrade takvih programa bitno je utvrditi trenutnu razinu uenikovih
sposobnosti, odrediti godinji cilj odgoja i obrazovanja i odreivati
kratkorone ciljeve. Bitno je i utvrditi vrijeme poetka i trajanja
individualne pomoi te odrediti objektivne kriterije, sredstva i
metode rada.
Jedan od oblika poremeaja panje i ponaanja je hiperaktivnost.
Kod hiperaktivne djece neravnomjeran je razvoj pojedinih
sposobnosti i neujednaen uspjeh u razliitim kolskim predmetima.
Takva djeca teko kontroliraju nagone, mnogo pitaju, imaju potekoe s
organizacijom zadataka, teko podnose dui mentalni napor.
Hiperaktivno dijete treba sjediti u prvoj klupi, ispitivati ga u
prvom dijelu sata, produljiti mu vrijeme rjeavanja zadataka, obradu
popratiti slikama, dijagramima, modelima tj. ostvarivati naelo
zornosti, pohvaliti ga ve i za zalaganje koje ulae u neku
aktivnost, omoguiti mu ee spontane odmore.
U naim je kolama sve ea agresivnost uenika, iji su korijeni u
osjeaju srdbe, odbaenosti, nesigurnosti, ugroenosti. Agresivnost
moe biti uzrokovana organskim oteenjem mozga,a znaajke ponaanja
agresivnog djeteta su: neposlunost, esto prekidanje nastave, elja
za dominacijom
11. upanijski ured za kolstvo ustrojstvo i zadae
a) Upravni odjel za drutvene djelatnosti normativno-pravna
djelatnost kole (od statuta preko zakona), obino daje suglasnost
kolamab) Sluba za drutvene djelatnosti osigurava sredstva koli za
tekue investicijsko odravanje kole (sve osim plaa)
12. Izostanci uenika iz kole
- opravdava ih razrednik
13. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika
Izvannastavne odvijaju se unutar kole, voditelji zaposlenici u
koli
Izvankolske odvijaju se izvan kole rukomet, nogomet, karate
14. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u RH?
15. Kalendar rada osnovne kole
Nastavna godina poinje 4. rujna 2006. godine, a zavrava 21.
lipnja 2007. godine.
Prvo obrazovno razdoblje traje do 22. prosinca 2006. godine.
Drugo obrazovno razdoblje traje od 15. sijenja 2007. do 21.
lipnja 2007.
2.-3. studenoga 2006. nenastavni dani
Zimski odmor uenika poinje 27. prosinca 2006., a zavrava 12.
sijenja 2006.
Proljetni odmor uenika poinje 5. travnja 2007., a zavrava 13.
travnja 2007.
30. travanja 2007. nenastavni dan
Ljetni odmor uenika poinje 26. lipnja 2007. godine.
Dravni blagdani u RH:
1. sijeanj-Nova godina
6. sijeanj- Sveta tri kralja
1. 9. travanj- Uskrsni ponedjeljak
2. svibanj- Praznik rada
7. lipanj Tijelovo
22. lipanj-Dan antifaistike borbe
25. lipanj- Dan dravnosti
5. kolovoz- Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoz Velika Gospa
8. listopad Dan neovisnosti
1. studeni- Svi sveti
25. prosinac- Boi
26. prosinac Boini blagdan
16. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao
zaposliti na neodreeno vrijeme u O?
Nastavni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji i struni
suradnici koji pored opih uvjeta:
1. imaju odgovarajuu strunu i pedagoku spremu prema odredbama
ovoga Zakona i drugih propisa,
2. mogu izvoditi nastavu na hrvatskom jeziku,
3. ispunjavaju zdravstvene uvjete potrebne za izvoenje
nastave,
4. imaju poloen struni ispit.
lanak 70.
Rad u osnovnoj koli ne moe obavljati osoba koja je pravomono
osuena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo
protiv spolne slobode i spolnog udorea, kazneno djelo krenja
obiteljskih obveza, kazneno djelo zaputanja i zlostavljanja djeteta
ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne
zloporabe djeteta ili maloljetne osobe.
Uitelji i struni suradnici duni su poduzimati mjere zatite prava
djeteta, te o svakom krenju tih prava, posebice o oblicima
tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili
nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta,
odnosno uenika odmah javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom
nadlenom tijelu.
lanak 71.
Poslove uitelja u razrednoj, odnosno predmetnoj nastavi moe
obavljati osoba koja ima odgovarajuu visoku strunu spremu.
Uitelj strunih predmeta u programima za stjecanje osnovnoga
plesnog kolovanja moe biti osoba koja je stekla srednju strunu
spremu i ima potrebno pedagoko obrazovanje.
lanak 72.
Struni suradnici u osnovnoj koli su pedagog, psiholog,
defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i knjiniar.
Za strunog suradnika moe biti izabrana osoba koja ima
odgovarajuu visoku strunu spremu i ispunjava uvjete iz lanka 69.
ovoga Zakona.
lanak 73.
Vrstu strune sprema uitelja i strunih suradnika te sadraj, nain
i uvjete polaganja strunog ispita propisuje ministar.
lanak 76.
Uitelj i struni suradnik zasniva radni odnos ugovorom o
radu.
Potrebu za uiteljem, odnosno strunim suradnikom kola obvezno
oglaava putem Zavoda za zapoljavanje. Oglas se moe objaviti i u
dnevnom tisku, odnosno kolskim novinama.
S uiteljem i strunim suradnikom koji ima zasnovan radni odnos u
osnovnoj koli s nepunom tjednom normom moe se zasnovati radni odnos
u drugoj koli do propisane tjedne norme rada bez javnog oglaavanja
iz stavka 2. ovoga lanka.
O zasnivanju i prestanku radnog odnosa s uiteljem i strunim
suradnikom odluuje kolski odbor na prijedlog ravnatelja.
lanak 77.
S osobom koja nema strunu spremu propisanu za uitelja ili
strunog suradnika prema odredbama ovoga Zakona moe se zasnovati
radni odnos na odreeno vrijeme, najdulje na godinu dana.
Ako se na oglas ne javi osoba koja ispunjava uvjete za uitelja
ili strunog suradnika, na poslovima uitelja, odnosno strunog
suradnika moe se zasnovati radni odnos na neodreeno vrijeme se
osobom koja nema pedagoko-psiholoku naobrazbu, odnosno struni ispit
pod uvjetom da stekne pedagoko--psiholoku naobrazbu i poloi struni
ispit najkasnije u roku od 2 godine od dana zasnivanja radnog
odnosa, u protivnom, prestaje joj radni odnos.
lanak 78.
Uitelji i struni suradnici bez radnog iskustva zasnivaju radni
odnos kao pripravnici. Osnovna kola moe osobama bez radnog iskustva
omoguiti osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa
(volonterski rad).
Pripravniki sta traje najdulje godinu dana. Nakon obavljenog
pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit.
Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od est mjeseci od
dana kada mu je istekao pripravniki sta prestaje radni odnos u
osnovnoj koli.
Program pripravnikog staa donosi Ministarstvo.17. Kako se u
Ustavu RH spominje kolstvo?
Osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i
visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.
lanak 66.
Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i
uilita.
lanak 67.
Jami se autonomija sveuilita.
Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u
skladu sa zakonom.
lanak 68.
Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog
stvaralatva.
Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.
Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne
narodne vrednote.
Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz
znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog
stvaralatva.
Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.
18. Koliko kolska godina ima radnih tjedana?
ne smije imati manje od 35 tjedana i 175 radnih dana
19. Zastava i lenta predsjednika RH
Zastava predsjednika Republike Hrvatske je kvadratnog oblika
obrubljena tankim rubom naizmjeninih crvenih i bijelih polja. U
sredini zastave na modroj podlozi je znak u obliku povijesnog
hrvatskog grba sa 25 crvenih i srebrnih polja. tit krasi vijenac
medaljona u kojima su povijesni hrvatski grbovi poredani od lijeve
na desnu stranu tita ovim redom: najstariji poznati grb Hrvatske,
grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Sa
medaljona se uzduno pruaju snopovi usporednih zlatnih, crvenih i
bijelih linija. Iznad tita je poloena vrpca s bojama zastave
Republike Hrvatske, na kojoj su u sredini zlatnim slovima u rimskoj
kapitali izvezena slova "RH". koja znae: Republika Hrvatska.
lanak 24.
Zastava predsjednika Republike Hrvatske se istie:
a) na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika
kada on tamo boravi:
b) na prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik:
c) u drugim sveanim prilikama.
lanak 25.
Lenta predsjednika Republike Hrvatske je znak predsjednike asti,
sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave koje su poloene kao
i na zastavi Republike Hrvatske. Lenta je obrubljena zlatnim rubom.
U sredini lente s prednje strane u bijelom polju nalazi se grb
Republike Hrvatske obrubljen zlatnim rubom koji je s lijeve strane
ukraen izvezenim zlatnkm granicama hrasta, a s desne strane zlatnim
granicama masline. Lenta se nosi poloena preko desnog ramena
dijagonalno poprsjem do struka gdje se kopom spaja s drugim krajem
lente. Kopa je kvadratinog oblika obrubljena zlatnim pleterom. Na
sredini polja kope je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika
Republike Hrvatske, ali bez natpisa na vrpci.
lanak 26.
Predsjednik Republike Hrvatske nosi lentu u posebnim sveanim
prilikama koje su vezane uz predstavljanje Republike Hrvatske:
a) na Dan dravnosti;
b) pri predaji priznanja;
c) kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih
predstavnika;
d) u drugim sveanim prilikama
20. Himna RH
Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovino".
- tekst himne napisao Antun Mihanovi, a uglazbio Josip
Runjanin
lanak 16.
Tekst himne Republike Hrvatske glasi "Lijepa naa domovino, Oj
junaka zemljo mila, Stare slave djedovino, da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina. Mila, kuda si nam
ravna, Mila, kud si planina! Teci Dravo, Savo teci, Nit' ti Dunav
silu gubi, Sinje more svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi. Dok
mu njive sunce grije, Dok mu hrae bura vije, Dok mu mrtve grobak
krije, Dok mu ivo srce bije!"
lanak 17.
Napjev s tekstom himne "Lijepa naa domovino" jest Sveano Lij-pa
na-a do-mo-vi-no , Oj ju-na - ka ze-mljo mi-la, Te-ci Dra-vo, Sa-vo
te-ci, Nit' ti Du-nav si-lu gu-bi,
Sta-re sla-ve dje-do-vi-no, Da bi va-zda sre-tna bi-la! Si-nje
mo-re svijetu re-ci, Da svoj na-rod Hr-vat lju-bi.
Mi-la ka-no si nam sla-vna, Mi-la si nam ti je-di-na. Dok mu
nji-ve sun-ce gri-je, Dok mu hrae bu-ra vi-je,
Mila, ku-da si nam ra-vna, Mi-la ku-da si pla-ni-nas! Dok mu
mr-tve gro-bak kri-je, Dok mu i-vo sr-ce bi-je!
lanak 18.
Himna Republike Hrvatske izvodi se: 1. na poetku zasjedanja
Sabora Republike Hrvatske; 2. pri slubenom dolasku u Republiku
Hrvatsku odnosno pri ispraaju iz Republike Hrvatske efa strane
drave ili ovlatenog predstavnika meunarodne organizacije; 3. u
drugim sluajevima utvrenim zakonom.
lanak 19.
Himna Republike Hrvatske moe se izvoditi i na slubenim
proslavama, politikim skupovima i drugim sveanim manifestacijama.
Himna Republike Hrvatske ne smije se izvoditi na nain i u prilikama
koji vrijeaju ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.
lanak 20.
Izvornik teksta i napjeva himne Republike Hrvatske uva se u
Saboru Republike Hrvatske.
lanak 21.
Himna Republike Hrvatske izvodi se sviranjem, pjevanjem ili
sviranjem i pjevanjem.
lanak 22.
Himna Republike Hrvatske izvodi se uz odavanje uobiajenih poasti
od strane svih prisutnih.
21. Zastava RH
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene,
bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer irine i
duine zastave je 1 : 2. Boje zastave su poloene vodoravno i to ovim
redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja ini jednu
treinu irine zastave. Grb Republike Hrvstske je smjeten u sredini
zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje
zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Sredinja
toka grba poklapa se s tokom u kojoj se sijeku dijagonale
zastave.
lanak 11.
Zastava Republike Hrvatske istie se:
1. stalno na zgradama svih dravnih organa;
2. u dane praznika Republike Hrvatske;
3. u dane alosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja
alosti na pola stijega;
4. u drugim prilikama utvrenim zakonom. Zastavu Republike
Hrvatske viju brodovi i druga plovila pomorske i unutarnje
plovidbe. Potanje propise o vijenju zastave Republike Hrvatske u
smislu prethodnog stavka propisat e Vlada Republike Hrvatske.
lanak 12.
Zastava Republike Hrvatske moe se isticati:
1. pri javnim skupovima (politikim, znanstvenim,
kulturno-umjetnikim, sportskim i drugim) koji se odravaju u
Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilima i obiajima odravanja
takvih skupova;
2. u drugim prilikama, ako njezina uporaba nije u suprotnosti s
odredbama zakona
lanak 13.
Ako se zastava Republike Hrvatske istie preko ulice ili trga u
okomitom poloaju, tada se crvena boja zastave nalazi na:
1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno
zapad - istok;
2. istonoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno
jug - sjever;
3. istonoj strani krunog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske
istie okomito na stolu, tribini ili kakvom drugom poasnom mjestu,
crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje
strane. Ako se zastava Republike Hrvatske polae na odar, postolje
ili koji drugi predmet ili se nosi u vodoravnom poloaju, crvena
boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane.
lanak 14.
U sveanim prilikama zastava Republike Hrvatske podie se i sputa,
istie i skida odnosno prenosi uz uobiajene poasti (ustajanje,
pozdravljanje i drugo).
22. Grb RH
Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita
dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadesetpet crvenih i
bijelih (srebrnih) polja. tako da je prvo polje u gornjem lijevom
kutu tita crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna sa pet iljaka
koja se u blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom
tita. U krunu je smjeteno pet manjih titova s povijesnim hrvatskim
grbovima koji su poredani od lijeve na desnu stranu tita u ovom
redu: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike,
Dalmacije, Istre i Slavonije. Omjer visine polja na glavnom titu i
visine manjih titova u kruni je 1 : 2,5, a omjer irine polja na
glavnom titu i irine manjih titova u kruni 1: 1. Najstariji poznati
grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku
zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovake
Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede.
Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne)
okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadri u titu na modrom
polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i
rogovima. Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene
bijele (srebrne) grede, a izmeu greda je crveno polje po kojem
lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta (zlatna)
esterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom.
lanak 8.
Grb Republike Hrvatske rabi se:
1. u sastavu peata i igova dravnih organa i drugih javnih tijela
prema republikim propisima o peatima i igovima s grbom Republike
Hrvatske;
2. u slubenim natpisima organa drutveno-politikih zajednica
istaknutim na zgradama u kojima su smjeteni u Republici Hrvatskoj,
u uredima Vlade Republik Hrvatske u inozemstvu ;
3. na zgradama u kojima su smjeteni dravni organi druga javna
tijela u Republici Hrvatskoj, te u sveanim prostorijama tih zgrada;
,
4. na slubenim aktima i slinim aktima kojima se slue zastupnici
i lanovi Predsjednitva Republike Hrvatske, predsjednik Sabora
Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske i drugi
ovlateni predstavnici Predsjednitva Republike Hrvatske,Sabora i
Vlade Republike Hrvatske, te u ministarstvima i drugim republikim
dravnim organima uz uvjete i na nain koji su utvreni njihovim
aktima;
5. na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju;
6. u drugim prilikama utvrenim zakonom.
lanak 9.
Izvornik grba Republike Hrvatske uva se u Saboru Republike
Hrvatske i prema njemu se oblikuju grbovi.
23. Kako treba uvati spomenicu kole (ljetopis)?
- trajno
24. Kako treba uvati imenik i evidenciju o ispitima uenika?
10 godina-matina knjiga
2 godine - dnevnik
25. Matina knjiga
trajni dokument
sadri podatke o ueniku dobivene iz izvoda iz matine knjige
roenih (ne smije biti stariji od 6 mjeseci), domovnice
dijete se moe u matinu knjigu upisati i na osnovu svjedodbe
prevodnice ako se dijete upisuje u novu kolu u toku kolske godine,
a na osnovu ake knjiice ako je zavrilo razred
osim podataka o djetetu piu se podaci o roditeljima ili
starateljima
vrijeme upisa u O, ukoliko dijete mijenja kolu pie se nadnevak
ispisivanja, te datum kad je uenik zavrio osnovno kolovanje
ako je uenik negativno ocijenjen ocjena se ne upisuje
26. Biranje ravnatelja O
Za ravnatelja osnovne kole moe se imenovati osoba koja ispunjava
uvjete za uitelja ili strunog suradnika i ima najmanje pet godina
iskustva u odgojno-obrazovnom radu.
Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natjeaja.
Ravnatelja imenuje i razrjeava kolski odbor.
Ravnatelj se imenuje na etiri godine. Ista osoba moe biti
ponovno imenovana.
Nain i postupak imenovanja ravnatelja ureuje se statutom
kole.
lanak 87.
kolski odbor razrijeit e ravnatelja i prije isteka roka na koji
je imenovan u sluajevima utvrenim Zakonom o ustanovama.
kolski odbor donijet e odluku o razrjeenju prema stavku 1. ovoga
lanka najkasnije u roku od 15 dana od dana kada utvrdi da su se
stekli uvjeti za razrjeenje.
U sluaju da se steknu uvjeti za razrjeenje, a kolski odbor ne
razrijei ravnatelja prema stavku 2. ovoga lanka, ravnatelja e
razrijeiti ministar.
27. Obvezna pedagoka dokumentacija u koli
VIII. OBVEZNA DOKUMENTACIJA
lanak 93.
Osnovne kole vode pedagoku dokumentaciju i evidenciju o
uenicima.
Obrazac pedagoke dokumentacije i evidencije (ueniku knjiicu,
svjedodbu, svjedodbu prevodnicu, matinu knjigu, dnevnik rada,
imenik uenika i spomenicu kole) propisuje Ministarstvo.
Matina knjiga, svjedodbe i uenika knjiica jesu javne
isprave.
lanak 94.
Osnovna kola trajno uva matinu knjigu i spomenicu kole.
Imenik i evidencija o ispitima uva se deset godina.
28. Nastavna dokumentacija
- imenik, dnevnik
29. Godinji plan i program O
donosi ga Uiteljsko vijee kao struni organ i kolski odbor kao
upravno tijelo kole
ini cjelovitu organizaciju rada kole
30. Nastavni plan i program
2. Nastavni plan i program, te organiziranje nastave
lanak 22.
Nastavni plan i program donosi Ministarstvo.
Nastavnim planom utvruju se obvezni i izborni predmeti, njihov
raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i
ukupni tjedni i godinji broj nastavnih sati i izvannastavne
aktivnosti.
Programom se utvruju sadraji, cilj i zadae obveznih i izbornih
predmeta.
Izborni predmeti obvezni su za sve uenike koji se za njih
opredijele.
lanak 23.
Odgoj i kolovanje djece u izvankolskim aktivnostima sastavni su
dio osnovnog kolovanja.
Rad uenika u izvankolskim aktivnostima, ako se ostvaruje u
sporazumu sa kolom, priznaje se uenicima kao ispunjavanje obveza u
koli.
lanak 24.
Osnovna kola radi na temelju godinjeg plana i programa rada.
Godinjim planom i programom rada utvruju se mjesta, vrijeme,
nain i nositelji ostvarivanja plana i programa iz lanka 22. ovoga
Zakona.
Godinji plan i program rada osnovne kole donosi kolski odbor do
30. rujna za tekuu kolsku godinu.
lanak 25.
Nastava u osnovnim kolama izvodi se na hrvatskom jeziku i
latininom pismu.
Nastava u osnovnoj koli moe se izvoditi i na jednom od svjetskih
jezika uz suglasnost ministra, ako kola izvodi meunarodni
program.
lanak 26.
Osnovna kola duna je organizirati uoavanje, kolovanje, praenje i
poticanje darovitih uenika te organizirati dodatni rad prema
njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
Programe za darovite uenike, nain uoavanja, kolovanje, praenje i
poticanje darovitih uenika utvruje Ministarstvo.
lanak 27.
Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti
osnovnu kolu u kraem vremenu od propisanoga.
U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda.
Uvjete i postupak pod kojima uenika moe zavriti osnovnu kolu u
kraem vremenu propisuje Ministarstvo.
lanak 28.
Uenici mogu stjecati osnovno glazbeno, plesno i portsko
kolovanje po posebnim programima u osnovnim kolama i u posebnim
kolama. Posebne programe i uvjete za njihovo izvoenje utvruje
Ministarstvo.
Na osnivanje i poetak rada posebnih kola za izvoenje programa
osnovnoga glazbenoga, plesnog i portskog kolovanja, odgovarajue se
primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
lanak 29.
Osnovna kola moe osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne
aktivnosti uenika te organizirati drugi drutveno koristan rad
uenika.
Osnovna kola moe stavljati u promet proizvode nastale kao
rezultat rada uenika u uenikoj zadruzi.
Sredstva iz prometa proizvoda i usluga uenike zadruge posebno se
evidentiraju, a mogu se iskoritavati iskljuivo za rad zadruge.
lanak 30.
Osnovna kola moe osnovati uenika drutva.
U suradnji s drugim initeljima osnovna kola duna je osigurati da
svi uenici tijekom osnovnog kolovanja naue plivati.
lanak 31.
Normative prostora, opreme i nastavnih pomagala u osnovnoj koli
utvruje Ministarstvo.
U osnovnoj koli upotrebljavaju se samo udbenici koje odobri
Ministarstvo.
Svaka kola mora imati kolsku knjinicu. Djelatnost kolske
knjinice sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa.
lanak 32.
Radno vrijeme osnovne kole moe biti organizirano poludnevno,
produljeno ili cjelodnevno u skladu s kriterijima koje donosi
Ministarstvo.
lanak 33.
Nastava se organizira po razredima, a neposredno obavlja u
razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim grupama.
Za uenike od I. do IV. razreda nastava se organizira kao
razredna, a za uenike od V. do VIII. razreda kao predmetna.
Za uenike razredne nastave predmetna nastava moe se organizirati
iz stranog jezika i odgojnih podruja.
lanak 34.
Za uenike koji imaju tekoe u svladavanju programa osnovna kola
duna je organizirati dopunsku nastavu.
Dopunska nastava organizira se na odreeno vrijeme dok je takav
oblik pomoi uenicima potreban.
lanak 35.
Posebnu pomo osnovne kole dune su pruiti djeci graana Republike
Hrvatske koji se vraaju iz inozemstva.
lanak 36.
Razredni odjel se formira od uenika istog razreda, a kombinirani
razredni odjel od uenika I. do IV. razreda.
U planinskim i otonim podrujima mogu se organizirati i
kombinirani razredni odjeli od uenika V. do VIII razreda uz
prethodnu suglasnost Ministarstva.
U osnovnim kolama u planinskim i otonim podrujima u kojima
postoje kombinirani razredni odjeli od V. do VIII. razreda nastavu
iz pojedinih predmeta u tim odjelima mogu izvoditi i uitelji drugih
predmeta uz suglasnost Ministarstva.
Broj uenika u redovnom razrednom odjelu i broj uenika u
kombiniranom razrednom odjelu propisuje Ministarstvo.
lanak 37.
Uenik razredne nastave moe biti optereen s najvie etiri sata
redovite nastave dnevno, a uenik predmetne nastave s najvie pet
sati redovite nastave dnevno.
Trajanje nastavnog sata utvruje se nastavnim planom i
programom.
Pod redovitom nastavom smatraju se izborni predmeti i
izvannastavne aktivnosti.
Uenik razredne nastave moe biti optereen sa svim oblicima rada
najvie 25 sati tjedno, a uenik predmetne nastave s najvie 30 sati
tjedno.
lanak 38.
Nastava u osnovnoj koli izvodi se u pet radnih dana tjedno.
Osnovna kola moe izvoditi nastavu i u est radnih dana tjedno ako
radi u vie od dvije smjene.
lanak 39.
kolska godina poinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza naredne
godine. kolska godina organizira se po obrazovnim razdobljima.
Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i
ljetni odmor.
Nastavna godina, odnosno poetak i zavretak nastave, obrazovna
razdoblja, broj radnih dana i odmori uenika propisuju se posebnim
kalendarom koji donosi Ministarstvo.
lanak 40.
Osnovna kola moe biti vjebaonica za studente nastavnikih
fakulteta. Kriterije za financiranje utvruje Ministarstvo.
Poblie odredbe o uvjetima, nainu rada, kadrovima te mrei
vjebaonica utvruje Ministarstvo na prijedlog nastavnikih
fakulteta.
lanak 41.
Provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadraja, oblika i metoda
rada, kao i nove nastavne opreme moe obavljati osnovna kola prema
posebnom eksperimentalnom programu.
Eksperimentalni program sadri:
cilj, zadau i sadraj,
mjesto i nain izvoenja,
potrebno vrijeme za realizaciju,
prostorne, kadrovske i druge uvjete,
nain strunog praenja,
vrijeme u kome se podnosi izvjetaj o postignutim
rezultatima.
Eksperimentalni program, kolu koja e ga provoditi, uvjete i nain
rada utvruje Ministarstvo.
31. Opi akti u koli
Opi akti ustanove statut je temeljni akt ustanove kojim se
poblie utvruje ustrojstvo, ovlasti i nain odluivanja pojedinih
organa.
1. Statutom se ureuje:
uvjeti i nain obavljanja djelatnosti ustanove
osnivanje podrunice, njezin naziv, sjedite i djelatnost
pitanja vezana uz upravno vijee
uvjeti za izbor ravnatelja ustanove i trajanje njegova
mandata
pitanja vezana uz funkciju strunog voditelja i ostalih organa
ustanove
nain objavljivanja statuta i opih akata
kako se upotrebljava dobit ustanove
nain obavjetavanja javnosti o obavljanju djelatnosti
2. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada kole
3. Pravilnik o radu
4. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti
5. Pravilnik o raunovodstvu i financijskom poslovanju
6. Pravilnik o osnovnom obrazovanju odraslih
7. Pravilnik o pohvalama, nagradama i pedagokim mjerama
8.Pravilnik o zatiti od poara
10. Pravilnik o zatiti na radu
11. Pravilnik o kunom redu
12. Poslovnik o radu kolskog odbora
13. Poslovnik o radu Uiteljskog vijea i drugih strunih tijela
kole
32. Opiite kadrovsku strukturu O
- ravnatelj, struni suradnici, tajnik, raunovoa, nastavnici i
pomono tehniko osoblje
33. Optereenost uenika u O
redovna nastava -
izborna nastava vjeronauk, drugi strani jezik, informatika
dopunska i dodatna nastava
izvannastavne i izvankolske aktivnosti
34. Optereenost uitelja u O
-uiteljska norma razred (18 24 sata neposrednog rada zavisi od
nastavnog plana)
-predmetni nastavnici prema kolektivnom ugovoru 23-24sata
neposrednog sata
- ostali poslovi do punog radnog vremena (40 sati) rasporeuju se
prema potrebi kole- donosi se rjeenje na osnovu godinjeg plana rada
kole
35. Struna sluba kole
objedinjuje akcije provoenju jedinstvenih stavova u primjeni
suvremenih pedagoko-psiholokih metoda u organizaciji rada kole
ine ju: ravnatelj, pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni
djelatnik, socijalni djelatnik i knjiniar
strunom slubom rukovodi ravnatelj, a zamjenjuje ga pedagog
pedagog priprema sjednice strune slube i obavlja sve pedagoke i
administrativne poslove u vezi s tim
defektolog- radi na programu rada s djecom s tekoama u razvoju i
u posebnim odjelima
36. Pedagoke mjere koje se izriu uenicima u O
Pedagoke mjere skup metoda i drugih oblika pedagokih postupaka
kojima se uenici potiu na to bolje uenje, vladanje i drugi rad na
ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja, kao i radi sprjeavanja
i otklanjanja negativnih postupaka i pojava u uenju, vladanju i
radu uenika uope
vrste:
USMENA POHVALA izrie se ueniku za izuzetan rad i uspjeh u tijeku
kolske godine u jednoj ili vie aktivnosti; odluku donosi
razrednik
PISMENA POHVALA izrie se ueniku na kraju prvog obrazovnog
razdoblja (upisuje se u ueniku knjiicu) ili na kraju kolske godine
(izdaje se i pohvalnica) za postignute izuzetne rezultate u
cjelokupnom radu i vladanju; odluku donosi razredno vijee
OPOMENA izrie se ueniku za blae krenje normi ponaanja u koli kao
to su neopravdano izostajanje s nastave do 10 sati, neizvravanje
uenikih dunosti, lake krenje kunog reda i sl.; odluku donosi
razrednik na prijedlog uenika
UKOR- izrie se ueniku za tee i uestale negativne pojave koje
remete odgojno-obrazovni rad i meuuenike odnose u odjelu kao to su:
neopravdano izostajanje s nastave do 20 sati, tee krenje kunog
reda, nepristojno ponaanje prema uiteljima ili drugim radnicima
kole, stvaranje u razrednom odjelu takve atmosfere koja onemoguava
izvoenje nastave i sl.; odluku donosi razredno vijee
STROGI UKOR- izrie se ueniku za krajnje grubo, teko i sustavno
krenje pravila o zajednikom ivotu i radu uenika u koli koje moe
imati negativan odgojni utjecaj i posljedice za odgoj i obrazovanje
uenika u cijeloj koli kao: izazivanje nereda u koli, unitavanje
kolskog inventara, nedolino ponaanje na javnim mjestima, krajnje
nepristojno ponaanje prema uiteljima i ostalim radnicima kole,
neopravdano izostajanje s nastave preko 20 sati i sl.; odluku
donosi Uiteljsko vijee
PRESELJENJE U DRUGU KOLU ako ne pomae ni strogi ukor; odluku
donosi Uiteljsko vijee
strogi ukor i ukor upisuju se u ueniku knjiicu, a o tome se
obavjetavaju svi uenici kole putem oglasne knjige
37. Pedagoki standard osnovnokolskog sustava
nije donesen novi38. Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu
te odgojno-obrazovnoj grupi
lanak 1.
Ovim pravilnikom utvruje se broj uenika u redovnom i
kombiniranom razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj grupi u
osnovnoj koli.
lanak 2.
Razredni odjel se u pravilu osniva od uenika istog razreda
(redovni razredni odjel). Kombinirani razredni odjel moe se
osnovati od uenika dvaju ili vie razreda, ali samo za uenike od I.
do IV. razreda.
lanak 3.
U iznimnim sluajevima mogu se osnivati kombinirani razredni
odjeli od uenika V. do VIII. razreda (planinska i otona podruja,
nastava na jeziku narodnosti i sl.).
lanak 4.
Odgojno-obrazovnu grupu mogu initi uenici iste ili razliite
dobi.
lanak 5.
Redovni razredni odjel moe imati najvie 30 uenika
lanak 6.
Iznimno od odredbe lanka 5. ovog pravilnika zbog prostornih
uvjeta redovni razredni odjel od V. do VIII. razreda moe imati:
- 34 uenika (ako postoji jedan razredni odjel jednog
razreda),
- 32 uenika (ako postoje dva razredna odjela jednog
razreda).
lanak 7.
Kombinirani razredni odjel od 2 razreda moe imati najvie 20
uenika. Kombinirani razredni odjel od 3 i 4 razreda moe imati
najvie 16 uenika.
lanak 8.
U skladu sa zahtjevima programa pojedinih nastavnih predmeta
(strani jezik, prirodna grupa predmeta i dr.) odgojno-obrazovnu
grupu ne moe initi vie od 17 uenika.
lanak 9.
Izborni e se program u koli organizirati kad se za njega
opredijeli u pravilu najmanje 10 uenika.
lanak 10.
Broj uenika u grupama dodatnog rada u pravilu je 8- l0
uenika.
lanak 11.
Broj uenika u grupi dopunske nastave u pravilu moe biti najvie 8
uenika.
lanak 12.
Odgojno-obrazovna grupa u izvan nastavnim aktivnostima
organizira se u pravilu s najmanje 10 uenika.
39. Zakon o osnovnom kolstvu
OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuje djelatnost osnovnog kolstva kao dio
jedinstvenog sustava kolstva.
Djelatnost osnovnog kolstva od posebnog je drutvenog
interesa.
Djelatnost osnovnog kolstva obuhvaa odgoj i obvezno kolovanje,
druge oblike kolovanja djece i omladine i kolovanje odraslih
osoba.
lanak 2.
Svrha je osnovnog kolstva da ueniku omogui stjecanje znanja,
pojmova, umijea, stavova i navika potrebnih za ivot i rad ili
daljnje kolovanje.
kola je duna osigurati kontinuirani razvoj uenika kao duhovnog,
tjelesnog, moralnog, intelektualnog i drutvenog bia u skladu s
njegovim sposobnostima i sklonostima.
Ciljevi su osnovnog kolstva:
da kod uenika potie i razvija interes i samostalnost pri uenju i
rjeavanju zadaa, stvaralatvo, moralnu svijest, estetski ukus i
kriterij, samopouzdanje i odgovornost prema samome sebi i prirodi,
drutvenu, gospodarstvu i politiku svijest, snoljivost i sposobnost
suradnje, potovanje ljudskih prava, dostignua i tenji;
da uenika poui pismenosti, komunikaciji, raunu, znanstvenim i
tehnolokim principima, kritikom promatranju, razumnom
raspravljanju, razumijevanju svijeta u kojem ivi i razumijevanju
meusobne ovisnosti ljudi i prirode, pojedinaca i nacija.
Ciljevi i zadae osnovnog kolstva ostvaruju se prema utvrenim
nastavnim planovima i programima.
lanak 3.
Osnovno kolovanje traje najmanje osam godina.
Osnovno kolovanje obvezno je za svu djecu, u pravilu, od est do
petnaest godina ivota.
lanak 4.
Osnovno kolovanje obavljaju osnovne kole i druge javne ustanove,
u skladu s ovim Zakonom.
Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na
djelatnost osnovnog kolovanja samo ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
lanak 5.
Osnovno kolovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i
programa.
Osnovno kolovanje moe se ostvarivati prema alternativnim
nastavnim programima, odnosno metodama, u skladu s ovim
Zakonom.
Roditelji i uenici imaju pravo birati vrste, oblike i metode
osnovnog kolovanje u skladu s ovim Zakonom.
lanak 6.
Osnovno kolovanje darovite djece, djece s tekoama u razvoju kao
i osnovno glazbeno, baletno i portsko kolovanje te osnovno
kolovanje odraslih provodi se u skladu s ovim Zakonom ako posebnim
propisima nije drukije odreeno.
lanak 7.
Osnovno kolovanje djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje
se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu
nacionalnih manjina, odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.
lanak 8.
Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih graana u
inozemstvu obavlja se prema posebnom nastavnom programu u skladu s
ovim Zakonom, meunarodnim ugovorom i propisima zemlje u kojoj se
nastava izvodi.
Uvjete i postupak izbora uitelja za rad s djecom hrvatskih
graana u inozemstvu propisuje ministar prosvjete i porta (u
daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.
lanak 9.
Dravna uprava, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave nadlena za kolstvo i druge ustanove imaju prema osnovnoj
koli samo ona prava i obveze na koja su izriito ovlatena Ustavom i
zakonom.
lanak 10.
Nadzor nad provoenjem odredaba ovoga Zakona obavlja Ministarstvo
prosvjete i porta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Upravni nadzor nad radom osnovne kole i drugih ustanova koje
obavljaju osnovno kolovanje obavlja tijelo upanijske dravne uprave,
odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove kolstva, prema sjeditu
osnovne kole.
II. JAVNE POTREBE U OSNOVNOMKOLSTVU
lanak 11.
Javne potrebe u osnovnom kolstvu utvruju se pedagokim standardom
osnovnog kolstva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: pedagoki
standard).
Pedagokim standardom utvruju se materijalni, kadrovski i drugi
uvjeti za ostvarivanje djelatnosti i podjednak razvoj osnovnog
kolstva za srednjorono razdoblje.
Pedagoki standard donosi Hrvatski sabor.
lanak 12.
Sredstva za financiranje djelatnosti osnovne kole iji je osniva
Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave osiguravaju se u dravnom proraunu, odnosno proraunu
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
U dravnom proraunu osiguravaju se sredstva za:
plae zaposlenika osnovne kole,
prijevoz zaposlenika,
naknade zaposlenika osnovne kole utvrene kolektivnim
ugovorom,
struno usavravanje uitelja i strunih suradnika,
poveane trokove kolovanje uenika na jeziku i pismu nacionalne
manjine,
poveane trokove prijevoza, posebnih nastavnih sredstava i
pomagala, te trokove sufinanciranja prehrane za uenike s tekoama u
razvoju,
programe za rad s darovitim uenicima,
programe informatizacije osnovnih kola,
programe opremanja kolskih knjinica,
sufinanciranje programa privatnog kolstva,
kapitalne projekte izgradnje utvrene u posebnom dijelu dravnog
prorauna za 2001. godinu u razdjelu 0.80 - glava 15. do njihove
potpune funkcionalnosti, te kapitalnu izgradnju kolskog prostora i
opreme prema kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog
financijskog standarda osnovnog kolstva,
programe od zajednikog interesa za djelatnost osnovnog kolstva
(sustav informiranja, struno-pedagoki asopisi, strune knjige,
programi ustanova i strunih udruga, obljetnice i manifestacije te
programi izvannastavnih aktivnosti).
U proraunu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
osiguravaju se sredstva za:
materijalne trokove osnovne kole,
investicijsko odravanje kolskog prostora, opreme, nastavnih
sredstava i pomagala,
nabavu kolske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,
prijevoz uenika,
kapitalnu izgradnju kolskog prostora i opreme prema standardima
i normativima koje utvruje ministar.
Vlada Republike Hrvatske svake godine istodobno kada utvruje
prijedlog dravnog prorauna utvruje kriterije i mjerila za
osiguravanje minimalnoga financijskog standarda radi ostvarivanja
javnih potrebe prema stavku 2. i 3. ovoga lanka i odredbama lanka
11. ovoga Zakona.
lanak 13.
upanija, odnosno Grad Zagreb, uskauje interese i poduzima
aktivnosti radi ravnomjernog razvitka osnovnog kolstva, te ureuje
druga pitanja od zajednikog interesa za osnovno kolstvo na podruju
upanije, odnosno Grada Zagreba u skladu sa zakonom.
Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe utvrditi
ire javne potrebe u osnovnom kolstvu (sufinanciranje prehrane
uenika, produeni i cjelodnevni boravak uenika, sufinanciranje
programa privatnog kolstva i ostali pogrami osnovnog kolstva od
zajednikog interesa), za koje sredstva osigurava svojim
proraunom.
III. DJELATNOST OSNOVNOG KOLSTVA
1. Poloaj, osnivanje i prestanak osnovne kole
lanak 14.
Osnovna kola je javna ustanova.
Osnovna kola ne moe se osnovati radi stjecanja dobiti.
Osnovnu kolu moe osnovati:
Republika Hrvatska,
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i druga
pravna i fizika osoba.
lanak 15.
Osnovna kola moe imati jednu ili vie podrunih kola. Podruna kola
nije pravna osoba i obavlja djelatnost osnovnog kolstva kao
podrunica osnovne kole.
lanak 16.
Mreu osnovnih kola za svoje podruje, izuzev kola s pravom
javnosti, utvruje predstavniko tijelo upanije, odnosno Grada
Zagreba, uz prethodnu suglasnost ministra.
lanak 17.
Akt o osnivanju osnovne kole, pored uvjeta propisanih Zakonom o
ustanovama (Narodne novine, br. 76/93., 29/97. i 47/99.), sadri
odredbe o:
nastavnom programu i uvjetima njegova ostvarivanja,
strun