DOKUMENT EVROPSKE BANKE ZA REKONSTUKCIJU I RAZVOJ STRATEGIJA ZA KOSOVO Kao što je odobren od strane Upravnog odbora na sednici 1 maja 2013 Prevodi originalnog teksta dokumenta su dati od strane EBRD samo za praktičnost čitaoca . Iako EBRD je preduzela opravdane mere da obezbedi autentičnost prevoda, EBRD ne odobrava niti garantuje za tačnost prevoda. Oslanjanje na takvom prevodu e biti na sopstveni rizik čitaoa. Pod ne kakvim okolnostima EBRD , njegovi zaposleni ili agenti nee biti odgovorni za čitaoa ili bilo kog drugog, za bilo kojih netačnosti, greške, propusti, brisanje , kvar i / ili bilo koje izmene, sadržaja prevoda, bez obzira na uzrok ili za bilo kakvu štetu na osnovu nje. U slučaju bilo kakvog neslaganja ili kontradikije izmeu engleske i prevedene verzije, verzija na engleskom jeziku e prevladati.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
DOKUMENT EVROPSKE BANKE
ZA REKONSTUKCIJU I RAZVOJ
STRATEGIJA ZA KOSOVO
Kao što je odobren od strane Upravnog odbora na sednici 1 maja 2013
Prevodi originalnog teksta dokumenta su dati od strane EBRD samo za praktičnost čitaoca . Iako EBRD
je preduzela opravdane mere da obezbedi autentičnost prevoda, EBRD ne odobrava niti garantuje za
tačnost prevoda. Oslanjanje na takvom prevodu e biti na sopstveni rizik čitao a. Pod ne kakvim
okolnostima EBRD , njegovi zaposleni ili agenti ne e biti odgovorni za čitao a ili bilo kog drugog, za
bilo kojih netačnosti, greške, propusti, brisanje , kvar i / ili bilo koje izmene, sadržaja prevoda, bez obzira
na uzrok ili za bilo kakvu štetu na osnovu nje. U slučaju bilo kakvog neslaganja ili kontradik ije izme u
engleske i prevedene verzije, verzija na engleskom jeziku e prevladati.
1 PORTOFOLIO BANKE .................................................................................... 3 1.1 Pregled aktivnosti banke do danas ................................................................. 3
3 STRATEŠKE ORJENTACIJE ....................................................................... 10 3.1 Ključni sektorski izazovi i operativni odgovor banke ................................. 11 3.2 Ekološke i so ijalne implika ije predloženih aktivnosti banke ................... 16
4 PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIJA ......... 18 4.1 Pristup kapitalu ............................................................................................ 18
4.2 MDB finansiranje i saradnja sa drugim MFI i multilateralnim donatorima 18
DODATAK 1 – POLITIČKA PROCENA .............................................................. 21
Nezavisni pluralistički mediji koji rade bez cenzure
Pluralizam u medijima koji rade široko slobodno i bez ensure, je pove ano poslednjih
godina. Pravni okvir je u velikoj meri uspostavljen i u skladu je sa me unarodnim
standardima. Ve e za štampu Kosova koje je samostalno regulatorno telo za štampane
medije, pomaže da se promoviše sloboda reči i poštuje se novinarska etika.
Istovremeno, više potrebe da se uradi je da se osigura da sloboda izražavanja i medija,
koja je zagarantovana ustavom, da se u praksi poštuju, jer postoji rasprostranjena
percepcija me u kosovskim gra anima da su mediji preko politizovani i pod pritiskom
političkih stranaka i državnih institu ija. Udruženje profesionalnih novinara Kosova,
savet za štampu Kosova i nezavisna komisija za medije su podigli svoj glas protiv
umešanosti politike. Kosovo je stavilo na snagu izmene u krivičnom zakoniku u vezi sa
25
krivičnom odgovornoš u medija i zaštiti novinarskih izvora. Potrebno je da javni emiter
osposobi kanal na srpskom jeziku, kako je propisano zakonom o javnom emiteru.
Postoji devet dnevnih novina na Kosovu, sa tiražom izme u 25,000-35,000 primeraka
svaka, koji su relativno niski po regionalnim standardima. Elektronski mediji
dominiraju na tržištu a televizija je glavni izvor informa ija. Glavni kanali emitovanja
su tri nacionalna TV kanala (RTK, KT V i RTV21). Poslednje godine svedoče
eksplozivni rast pristupu internet.
Mnogi kanali javnog i političkog učešća
Postoje mnogi kanali javnog i političkog učeš a. Parlament je poboljšao svoje aktivnosti
dosezanja, uključuju i i javne rasprave, i to je trenutno jedna od najtransparentnijih
institucija u zemlji. Vlada je uspostavila mehanizam za konsultacije sa civilnim
društvom na novim nacrtima. Me utim, ukupna eviden ija o učeš u javnosti u
donošenju odluka treba da se poboljša .
Sloboda da se formiraju političke partije i postojanje organizovane opozicije
Sloboda da se formiraju političke partije je zagarantovana ustavom i sprovedena u
praktičnom smislu, kako je naglašeno postojanjem značajne opozi ije sposobne da
slobodne vodi kampanje i oponira vladinim aktivnostima. Više od 20 različitih
političkih partija je zastupljeno u državnom parlamanetu. Glavne opozi ione političke
partije trenutno drže više od 20 pro enata mesta u državnom parlamentu. Predstavni i
ovih i drugih parlamentarnih opozi ionih stranaka na čelu su brojnih parlamentarnih
odbora, i tako e su u ve ini u brojnim skupštinama opština.
Vladavina zakona i pristup pravdi
Dominacija zakona
Supostavljeni su neophodni zakonodavni i institu ionalni zaštitni i za domina iju
zakona. Tokom nekoliko prošlih godina, Kosovo je usvojilo zakonodavstvo za velike
pravosudne reforme i važan pravni i institu ionalni okvir kako bi se osiguralo da postoji
vladavin zakona. Gra ani imaju pravo na slobodno i pravično su enje i oslobo eni su
od arbitrarnog hapšenja ili zatvaranja.
Kosovu je aktivno pomogla misija EU za vladavinu zakona (EULEX), koja ima više od
2,000 ljudi na terenu i čiji je mandat, uključuju i i odre ena izvršna ovlaš enja, je
produžen do 2014 godine. kosovske vlasti su se obavezale da u potpunosti sara uju sa
EULEX-om, uključuju i i posebnu istražnu radnu grupu, koja istražuje navode
podignute rezolucijom 1782 PACE usvojene u januaru 2011.
Sporazum postignut izme u Kosova i Srbije na 19 aprila 2013 u pogledu aranžmana za
sever Kosova treba da poboljša pristup pravdi i vladavine zakona na severu Kosova.
Nezavisnost pravosuđa
Nezavisnost pravosu a je zagarantovana ustavom i ključni je zaštitnik koji postoji da
bi se osigurala nepristrasnost, mada je primena neujednačena. Jačanje nezavisnosti i
26
efikasnosti pravosu a je prema EU bilo, koje pruža značajnu pomo Kosovu u ovoj
oblasti, jedan od glavnih iljeva teku ih sveobuhvatnih reformi. I EU i PACE su
o enili da je u tom smislu postignut značajan napredak. Novi sveobuhvatan
zakonodavni okvir usvojen je 2010 godine, uključuju i zakon o sudovima, o kosovskom
tuižilačkom ve u, sudskom savetu i tužilačkom savetu i novom sistemu sudova stupio je
na snagu 1 januara 2013 godine. Nezavisnost sistema je dodatno podržana
funk ionisanjem Vrhovnog suda (najvišeg sudskog organa na Kosovu) Ustavnog suda,
tužilačkog saveta, i sudskog saveta, koji ima direktan mandate da osigura nezavisnost i
nepristrasnost pravosu a.
Istovremeno, relevantni izveštaji EU pominju ozbiljne izazove po nezavisnost
pravosu a. Izborne pro edure sudksog saveta treba uskladiti sa relevantnim evropskim
standardima kako bi se osiguralo da su ve inu izabrale kolege, što je tako e bila
preporuka venecijanske komisije. Postoje navodi o spoljnjem uticaju i o korupciji u
pravosu u, što podriva njegovu neutralnost.
Vlada i građani jednako podležu zakonu
Vlasti su preduzele mere da spreče zloupotrebu vlasti od strane nosio a javnih
kan elarija. Inspek ijska odeljenja su osnovana u različitim državnim institu ijama kako
bi rešavali zlupotrebu službe i korup iju u institu ijama. Zakoni prijavi imaovine i
sprečavanje sukoba interesa usvojeni su u parlamentu . me utim, sank ije predvi ene
ovim zakonima (zabrana vršenja javnih funk ija na godinu dana ili kazna do
maksimalno 2,500 evra) su pre simbolične i odgovaraju e sank ije se moraju uvesti
ubudu e. Nedavne reforme u državnoj upravi inspirisane savremenim pristupima koji
postoje širom Evrope, stvaraju uslove za postepeno osnivanje stabilne i profesionalne
državne službe, što bi trebalo da bude važan put za sprečavanje zlupotrebe vlasti.
Reforme su obuhvatile usvajanje savremenog zakona o državnim službeni ima,
osnivanje institucije ombudsmana (institucija Ombudsmana) i nezavistan odbor za
nadgledanje.
Postoji slobodan pristup javnim informacijama, mada neke odredbe jesu u formulaciji
nejasne dovoljno da ostave mogu nost za arbitrarno tumačenje.
Efektivne politike i institucije za sprečavanje korupcije
Korupcija ostaje ozbiljan problem. Prema indeksu Transparency International o
korupciji iz 2012 godine (CPI), Kosovo je imalo rezultat od 3.4, što ga smešta na 105
od 176 država. Mada je u pore enju sa 2011 postignuto poboljšanje, Kosovo je i dalje
me u najgorim akterima u jugoistočnoj Evropi. Bilo je nekih kasnijih poboljšanja
posebno u oblastima zaštite investitora i osnivanje preduze a, koje ne bi trebalo da samo
olakša poslovanje na Kosovu, kako je u izveštaju o poslovanju za 2013 izrazila
Svetska banka , gde je Kosovo preskočilo 26 mesta, ve i da poboljša opštu atmosferu
integriteta.
Vlasti su učinile značajne korake tokom poslednjih nekoliko godina u borbi protiv
korupcije, usvajanjem potrebnih elemenata zakonskog okvira, uključuju e zakone o
prijavljivanju imovine, sprečavanju sukoba interesa, licima koja prijavljuju korupciju ,
javnim nabavkama, i finansiranju političkih stranaka. Trentuni pravni i institucionalni
okvir je u velikoj meri adekvatan da donese opipljive rezultate.
27
U pogledu institucionalnog okvira, 2006 je uspostavljenja nezavisna agencija za borbu
protiv korup ije i trenutno je vode a institu ija za nadzor sprovo enja strategije za
borbu protiv korup ije i relevantnih ak ionih planova, kao i spe ifični zakoni u ovoj
oblasti. Državni savet za borbu protiv korup ije uspostavljen je 2012 godine kako bi
dodatno poboljšao koordina iju izme u svih organa i institu ija uključenih i borbu
protiv korup ije. Tužilaštvo i poli ija su reorganizovani kako bi se ojačali njihovi
kapaciteti da se bore protiv korup ije. Tužilaštvo je osnovalo radnu grupu za borbu
protiv korup ije sastavljenu od tužila a i poli ijskih istražitelja, uključuju i i one iz
EULEX. Postoji i posve ena direk ija za privrednu kriminalnost i korupciju unutar
policije.
Uprkos napretku u odre enim oblastima, studija izvodljivosti EK za SSP sa Kosovom
ukazala je na značajne preostale slabosti. Ona preporučuje usvajanje nove strategije i
ak ionog plana za bprbu protiv korup ije , poboljšavanje zakona o finansiranju
političkih partija, usvajanje zakonodavstva za konfiskovanje imovine i reviziju zakona o
sprečavanju pranja nov a i finansiranje terorizma. Napred pomenute mere su
kratkoročnog karaktera i de facto uslov otvaranja pregovora o SSP koji im daje ve u
težinu. Sve ove mere su završeni od strane kosovskih vlasti u aprilu 2013.
Važnije – i teže - bi bilo osigurati opipljive i održive rezultate aktivnosti u borbi protiv
korup ije. Ovo obuhvata nove istrage i obzebe ivanje efikasnog gonjenja.
Građanska i politička prava
Sloboda govora, informacije, religija, načela, kretanje, udruživanje, okupljanje i
privatna imovina
Kosovo ima čvrst pravni osnov za zaštitu osnovnih prava i sloboda koji su zašti eni u
novom ustavu usvojenom 2008 godine. Ustav navodi glavne me unarodne instrumente,
uključuju i Univerzalnu Deklaraciju o ljudskim pravima, Evropsku Konvenciju za
zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njene protokole, koji se direktno primenjuju
na Kosovu a u slučaju sukoba, imaju prednost nad doma im zakonima. Ovo je važan
mehanizam, posebno uzimaju i u obzir da Kosovo nije član UN ili Saveta Evrope sa
njihovim instrumentima pra enja.
Ustav obezbe uje gra ane pravom da kršenje njihovih prava i sloboda garantovanih
ustavom upute Ustavnom sudu. Ovo tako e može da uradi i Ombudsperson. Tokom
nekoliko prošlih godina, uspostavljene su različite dodatne stru ture in a entralnom in a
lokalnom nivou kako bi pomogle zaštiti i osnaživanju osnovnih prava. Me unarodna
zajedni a nastavlja da bude uključena u gradnju kapa iteta u ovoj oblasti.
Iako su osnovna prava široko obavezuju a i poštovana od strane državnih insitut ija,
nedavni izveštaju EU ukazali su na preostale slabosti u oblastima slobode izražavanja
(zaštita od , i gonjenje, fizičkih napada na novinare) i imovinska prava (i pravni okvir i
sprovo enje, koji pate od nagomilanih slučajeva). Slabosti u konzistentnom
sprovo enju zagarantovanih prava uključuje i nerešenu sudbinu li a nestalih nakon
sukoba 1990-ih (prema UN, više od 1700 slučajeva do kraja 2012 godine) i neadekvatan
društveno ekonomski položaj ljudi sa invaliditetom.
28
Političko uključivanje žena, etničkih i drugih manjina
Zbog istorije me uetničkog sukoba, kao i kontinuiranih razlika u mišljenjum u široj
me unarodnoj zajedni i u vezi sa statusom Kosova, pitanja koja se odnose na prava
etničkih manjina na Kosovu su veoma osetljiva.
Šest etničkih zajedni a se naročito spominje u kosovskom ustavu. Prema popisu iz
2011, etnički Alban i čine 93 pro enta stanovništva; etnički Srbi 1.5 %; etnički Tur i 1
%; Romi, Aškalije i Egip ani (RAE) 2 %; Goranci 0.6 %; Bošnja i 1.5 procenat. Treba
napomenuti, ipak, da su Srbi potpuno bojkotovali popis na severu Kosova i da je
njihovo učeš e na popisu bilo neujednačen . Nezvanične pro ene dobijene iz podataka
koriš enih za praktičnu namenu od me unarodnog prisustva na Kosovu stavljaju
pro enjeni udeo etničkih Srba u ukupnoj popula iji Kosova do 7 pro enata, uključuju i
oko 70,000 na severu Kosova.
Zakonodavni okvir za zaštitu etničkih manjina i njihovog kultrnog nasle a postoji na
Kosovu. Njihova prava su zagarantovana ustavom i zakonom o zaštiti prava manjina.
Okvirna Konvencija Savet Evrope za zaštitu na ionalnih manjina direktno se
primenjuje na Kosovu i ima prioritet nad kosovskim zakonima. Interesi manjinskih
etničkih zajedni a su zašti eni složenim mehanizmom koji postoji na eentralnom
nivou. Po regionalnim standardima, oni su dobro zastupljeni u državnom parlamentu i u
vladi. U parlamentu postoji 20 mesta ostavljenih za manjine , od 120 poslanika, od čega
je deset mesta posebno ostavljeno za etničke Srbe. Dva od pet zamenika
predsedavaju eg skupštine predstavljaju neve inske zajedni e. Trenutna vladaju a
koali ija uključuje veliku ve inu političkih partija koje predstavljaju etničke manjine,
uključuju i etničke Srbe koji imaju tri ministarska mesta i jedno mesto zamenika
premijera. Srpski je jedan od dva službena jezika na Kosovu, uz albanski.
Učinjeni su napori da se poboljša situa ija na lokalnom nivou putem osnivanja opština u
kojima etnički Srbi ćine ve inu stanovništva, kako bi se olakšao njihovo pristup osnovnim uslugama. U pore enju sa situa ijom iz 1999, gde je na Kosovu ukupno bilo
30 opština, sedam novih opština je osnovano , posebno da bi zadovoljilo interese
etničkih manjina. Do danas od 37 opština, sedam ima ili ve inu ili znatnu srpsku
populaciju.
Kosovo je preduzelo korake da sprovede konvencije UNESCO i Saveta Evrope o
kulturnim pravima, kao i fizičku zaštitu kulturnih i verskih loka ija srpske pravoslavne
rkve. EK je preporučila, izme u spe ifičnih mera koje se odnose na ljudska prava,
osnivanje posebnog tela koje omogu uje direktne konsulta ije o promovisanju i zaštiti
verskog i kulturnog nasle a u manjinskim zajedni ama. U februaru 2013 je napravljen i
održao svoj prvi sastanak, Savet Sprovo enje i Nadgledanje (SSN ), koji čine
predstavnici Srpske pravoslavne crkve,.
Ipak, traje nedostatak poverenja izme u kosovskih Albana a i nekih kosovskih
menjianskih zajedni a. Različite agen ije prijavljuju sporadične in idente motivisane
etničkom i verskom mržnjom i slučajve diskrimina ije kao i fizički napadi na etničke
manjine. Poslednja rezolucija PACE o situa iji na Kosovu izražava žaljenje da “se
nastavlja briga za bezbednost i puno poštovanje prava etničkih Srba ” i izražava stav da
“je potrebno dalje unaprediti interak iju izme u zajedni a kosovskih Srba i kosovskih
Albanaca ”.
29
Vlast e morati da urade više kako bi osigurale iskrenu integra iju etničkih manjina u
novo Kosovo. OEBS-ov izveštaj o o eni prava zajedni a objavljen u julu 2012, beleži
da uprkos savremenom zakonodavnom okviru koji postoji da zaštiti i unapre uje prava
manjina, u njegovom sprovo enju je vi en ograničen napredak. Da bi dalje
unapređivali jezičke ravnopravnosti javni emiter mora da napravi operativni kanal na
srpskom jeziku, kao što je predvi eno Zakonom o javnom emiteru . Ostaje više da se
uradi kako bi se zaštitile manje etničke manjine , posebno najugroženija zajedni a
RAE. U vezi sa Romima, preduzeto je nekoliko mera, posebno da bi se rešavala pitanja
lica bez dokumenata i da se integrišu IRS i romske izbegli e sa Kosova. Usvojena je
nova strategija o uključivanju Roma u društvo za 2012-2014, zajedno za akcionim
planom. U 16 opština je počeo posrednički program romsko zdravlje. Nastavlja se
sprovo enje projekata o obrazovanju koji vode do odre nog pove anja stope upisa
romske de e u srednje obrazovanje. Me utim, potrebno je ojačati sprovo enje
postoje ih strategija. Ostaje visoka stopa nezaposlenosti, a pristup pomo i
nezaposlenima ostaje problematičan kao i osnovnim zdravstvenim uslugama. Nastavlja
se i stereotip o Romima, uključuju i i medije.
Ključni zakonodavni elementi ravnopravnosti polova postoje na Kosovu. Po
regionalnim standardima, žene imaju impresivnu zastupljenost u državnom parlamentu ,
premašuju i 30 pro enata. Predsednika Kosova je žena i trenutno su tri zene clanovi
Kabineta i dva vicepremijer ministra.
Na lokalnom nivou , me utim, situa ija je drugačija. Mada je zastupljenost žena u
lokalnim skupštinama ra ionalna, trenutno nema nijedne žene gradonačelnika na
Kosovu. Ima vrlo malo žena iz etničkih manjina koje imaju više političke pozi ije.
Diskriminatorski običaji i stereotipi sui dalje zastupljeni u ruralnim sredinama,
podrivaju i osnovna prava žena. Značajnih 14 pro enata seoskih žena, prema poda ima
UN, je nepismeno, u pore enju sa četiri pro enta muškara a na selu.
Sloboda od uznemiravanja, zastrašivanja i mučenja
Ustavne garan ije protiv uznemiravanja, zastrašivanja i mučenja postoje u u velikoj
meri se održavaju u praksi. Učinjeni su napori da se pove a znanje poli jskih službenika
o evropskim standardima. Me utim, ostaju odre ene praznine u vezi sa strategijom
nulte toleran ije za loše opho enje. Nakon izveštaja Komisije Saveta Evrope iz oktobra
2011 za sprečavanje mučenja i nehumanog u ponižavaju eg opho enja ili kažnjavanja
(KZM), uslovi u nekim zatvorskim objektima su se popravili. Posebna istražna radna
grupa EU (SITF) je uspostavljena da istraži navode o seriji krivičnih dela u periodu
1998-2000 sadržanih u rezolu iji PACE od januara 2011 o navodima nehumanog
tretiranja ljudi i nezakonitoj trgovini ljudskih organa.
30
DODATAK 2 - PROCENA TRANZICIONIH IZAZOVA
Infrastruktura
Regionalna integracija kroz visoko kvalitetnu saobra ajnu infrastrukturu je važna za
Kosovo, s obzirom da je zemlja male veličine i geografski okružena kopnom. Ipak,
ograničen napredak učinjen je u unapre enju reformi u ovom sektoru, poslednjih
godina. Putna infrastruktura nije održavana kako odgovara zbog neadekvatnih
finansijskih sredstava. Kao rezultat, transportni troškovi na Kosovu su me u najvišima
u region i glavno ograničenje za trgovinu. Sektor je u značajnoj potrebi za ulaganjima u
proširenje putne mreže (Kosovo ima 3.6 km puta na 1000 ljudi, dok je ekvivalentan
regionalni prosek za Evropu i centralnu Aziju 8.6 km puta na 1000 ljudi). Kosovo
tako e zaostaje iza regionalnih kolega, u pogledu bezbednosti u saobra aju i putevima
za velike brzine/uslove autoputeva.
Vrlo malo napretka je učinjeno u reformama u železničkom sektoru. Rešavanje
železničke infrastrukture (Infrakos) i funkcionisanje vozova je u toku. Dve nove
kompanije (Trainkos i Infrakos) registrovane su u u septembru 2011 godine, ali njihovo
operativno i finansijsko razrešavanje tek treba posti i. Regulatorno telo za železnicu je
sada operativno ali mu nedostaju kapacitet, i u ljudstvu i finansijski, kako bi svoje
zadatke efikasno izvršavao. Potrebno je odvojiti funckije bezbednosti železnica i istragu
incidenata.
Velike tranzicioni izazovi postoje u opštinskom sektoru. Zemlja virtuelno nema tretman
otpadnih voda. Svega oko 40 odsto ukupne kosovske populacije i manje od 10 odsto
seoske populacije ima pristup sanitarnom sistemu. Sistem pija e vode je i dalje loše
razvijen, sa značajnim tehničkim i privrednim gubicima, a značajan deo populacije i
dalje nije povezan na sistem. Tarife ne odražavaju troškove, i potrebe za ulaganjima u
ovaj sektor su velike. Vrlo malo napretka je postignuto u upravljanju otpadom ili
recikiranju i separaciji otpada. Stopa naplate računa za otpad je blago porasla u 2010
godini ali je i dalje vrlo niska. Daljinsko grejanje tako e umnogome nedostaje, sa svega
pet odsto doma instava koja imaju prostup centralnom grejanju.
Energetika
Sektor energetike na Kosovu se suočava sa znatnim tranzicionim izazovima. Učeš e
privatnog sektora u sektoru je i dalje relativno minorno. U sektoru električne energije,
koji je sada u potpunosti nerešen, privatizovane su samo kompanije za distribu iju, a
ve inu rudarskih i kompanija koje kopaju rudu u sektoru prirodnih resursa i dalje su pod
kontrolom države. Kosovo ima značajan poten ijal da poboljša energetsku efikasnost i
pove a udeo obnovljivih izvora u stvaranju struje. Ipak, sprovo enje pravnog okvira o
energetskoj efikasnosti i obnovljivih izvora zaostaje.
Značajna ulaganja su potrebna u infrastrukturi stvaranja električne energije, jer skoro
sva, doma e proizvedena struja dolazi iz dve stare, neefikasne termo elektrane, veliki
zaga ivači koji sagorevaju lignit. Zbog starosti elektrana, na raspolaganju je svega 0.8
GW od 1.5 GW instaliranog kapa iteta. Poboljšanja su tako e potrebna u infrastrukturi
prenosa, posebno u pove avanju kapa iteta za me upovezivanje, koje je trenutno jedno
od ključnih faktora koji otežavaju uvoz. Gubi i u distribu iji su me u najvišima u
31
region sa oko 40 odsto. Energetski regulator nije de facto nezavisan, a tarife ne
odražavaju troškove.
Industrija, privreda i poljoprivreda
Sektor preduze a na Kosovu se suočava sa znatnim izazovima. Široko rasprostranjena
korupcija , slaba vladavina zakona, prisustvo velikog neformalnog sektora i i dalje
relativno visoka administrativna crvena traka predstavljaju znatne prepreke za
poslovanje na Kosovu. Nekakav napredak je nedavno postignut kako bi se poboljšala
sredina za poslovanje. Najve a poboljšanja postignuta su u oblastima zaštite investitora,
gra evinskim dozvolama i otvaranju preduze a (smanjeni uslovi minimalnog kapitala i
takse za registrovanje preduze a; modernizovan pro ess registrovanja preduze a). Ovaj
napredak odrazio se u prilično velikom poboljšanju o enjivanja Kosova za Izveštaj
Svetske Banke o poslovanju 2013 - skok od 28 mesta na 98 –o mesto (od 185 zemalja)
o opštoj lako i poslovanja. Me utim, Kosovo i dalje ostaje najniže rangirana privreda u
tranziciji u regionu.
Zakon o konkurenciji je usvojen 2010 godine,a kapacitet komsije za konkurenciju
pove an je dodatnim osobljem iste godine. Plan privatiza ije ostaje nedovršen, a najve i
monopolisti u zemlji i dalje ostaju oni me u preduze ima u državnom vlasništvu, poput
Kosovske energetske korporacije (KEK), kosovski prenos energije (KOSTT),
kosovske železni e, Pošta i telekomunika ije Kosova (PTK). Kosovo ima znatan
poten ijal da pove a poljoprivrednu proizvodnju i izvoz, ali se sektor suočava sa
prilično velikim izazovima. Ve ina gazdinstava na Kosovu radi na nivou opstanka ili
polu opstanka, dok se komer ijalni proizvo ači suočavaju sa važnim preprekama pri
proširenju poslovanja, uključuju i i pristup finansijama, zemljištu, kvalitetnim
uključenjima i visoko vrednim tržištima, relativna veličina subven ija je tako e stavila
kosovske proizvo ače u nepovoljan položaj u pore enju sa regionalnim konkurentima.
U sektoru telekomunikacija, glavni, izuzetan izazov je privatizacija PTK. Drugi
prioriteti uključuju jačanje konkuren ije na mobilnom tržištu, dalje poboljšanje u široko
frekventnom pristupu i uskla ivanje propisa sa propisima EU.
U sektoru imovine i turizma, značajni izazovi se odnose na osiguravanje
transparentnosti imovinsskih prava, poboljšavanju sistema za upravljanje imovinom i
zemljištem, poboljšavanje strandarda gradnje i pove anje nabavke savremene poslovne
imovine.
Finansijske institucije
Finansijskim sistemom Kosova dominiraju banke a prodor bankarskog sketora
(ukupna sredstva /aktiva BDP svega ispod 60 pro enata) odgovara opštem
ekonomskom razvoju zemlje. Banke su uglavnom u stranom vlasništvu i zdravo
kapitalizovana (CAR oko 17 procenata, uglavnom Tier 1), i NPL su na kontrolisanim
nivoima (6.5 pro enata od ukupnih zajmova u junu 2012) ali u porastu, tako e zbog
usporavanja pozajmljivanja. Kamatne stope koje rastu izme u depozita i stope
pozajmljivanja su uobičajeno me u najvišima (oko 10 odsto u proseku) u regionu
EBRD, poten ijalno odražavaju i potrebu za više konkuren ije, poboljšanja efikasnosti
i bolju informisanost pozajmila a. Me utim, nedavno je bilo znatnih institu ionalnih
poboljšanja u finansijskom sektoru sa novim zakonom o bankarstvu i MFI
32
(fokusiraju e se na korporativno upravljanje), osnivanje s heme osiguranja depozita i
kreditnog biroa (uz pomo USAID-a).
Osim toga, značajno prisustvo mikro finansijskih institu ija, pristup finansijama je
suštinski izazov za kompanije u privatnom sektoru, a posebno za MSMP, a to je
naročito ograničeno u ruralnim oblastima.
Postoji relativno visoko finansiran penzijski sistem (13 procenata BDP u 2012) koji
investira uglavnom u strana sredstva. Postepena preraspodela u doma e investiranje
(uključuju i vladine obvezni e izdate iz 2012 godine) bi obezbedila značajne
mogu nosti razvoju doma eg tržišta kapitala koje je u početnoj fazi razvoja, ali bi
trebalo da ide uporedo sa razvojem tržišne infrastrukture i regulatorne sredine.
33
DODATAK 3 – ZAKONSKA TRANZICIJA
Kosovsko zakonodavstvo je savremeno i umnogome kompatibilno sa EU, zbog značane
količine tehničke pomo i dobijene od UN i EU poslednjih godina. Nivo sprovo enja je
ipak manje napredan.
Razvoj privatnog sektora
Obezbeđene transakcije
Vo enje i sprovo enje bezbednosti na nepokretnoj imovini (hipoteka) i pokretnoj
imovini i nematerijalnim pravima Taking and enforcing security over immovable
property (mortgage) and movable property and intangible rights (zalog) na Kosovu
regulisan je zakonom br. 03/L-154, o imovinskim i drugim materijalnim pravima,
donetim 25 juna 2009 (zakon o imovini ). Generlano govore i zakon o imovini
predvi a savremen okvir za preduzimanje bezbednosti.
Hipoteka je stvorena zavo enjem pisanog sporazuma izme u vlasnika na nepokretnu
imovinu čiji potpis mora da bude overen i kreditora hipoteke u registar za prava na
napokretnosti. Kosovska agen ija za katastar ima ovlaš enje za opšte upravljanje
registrom na nepokretnosti. Ipak, iako su procedure za upis formalno jednostavne i upis
hipoteeke ne zahteva mnogo vremena (oko nedelju dana) , pojavljuju se značajni
problem iz činejni e da mnogo zemlje nije upisano i da istorijska dokumenta ija o
zemljištu nedostaje zbog nestabilne prošlosti.
Zakon br. 04/L-136 o upisu zaloga u registar pokretne imovine uveden 5 novembra
2012 (zakon o eviden iji zaloga) poništio je UNMIK uredbu br. 2001/5 o zalogu. On
uspostavlja procedure i uslove za upis zaloga u novi sistem registra zaloga kji je
kompjuterski . Registar vodi kosovska agen ija za registra iju preduzeča i dostupan je
on line za registrovanje (upotrebom računa korisnika) i traženjem (upotrebom računa
korisnika ili slobodno ali sa manje detaljnih informa ija). Smatra se da vlasnik računa
korisnika ima puno ovlaš enje da stvori, izmeni ili otkaže registra iju koju je izvršio
preko svog računa korisnika. Pretrage su dostupne on line na ima dužnika ili serijskog
broja založenih sredstava.
Grupno upravljanje
Koncept grupnog upravljanja je relativno nov na Kosovu. Vlada je uradila reforme
kako bi pove ala poslovnu sredinu kao politički prioritet. Zbog toga se poslednjih
godina poboljšao pravni okvir koji reguliše grupno upravljanje. Ipak, sprovo enje i
dalje zaostaje.
Pravni okvir u pogledu grupnog upravljanja propisuje uglavnom u zakonu o poslovnim
organizacijama (zakon br. 02/L-123, od 27 septembra 2007), zakonu o preduze ima u
javnom vlasništvu (JP ) (zakon br. 03/L-087, od 15 juna 2008); zakonu o bankama,
mikrofinansijskim institucijama i nebankarskim finansijskim institucijama (zakon br.
04/L-093,od 12 aprila 2012) i zakonu o knjigovodstvu, finansijskom izveštavanju i
finansijskoj kontroli (zakon br 04/L-014,od 29 jula 2011).
34
Potrebno je da Kosovo nastavi da usmerava svoje napore na jačanje okvira grupnog
upravljanja. Finansijska i nefinansiska otkrivanja bi trebalo poboljšati kao i sprovo enje
zakonskih odredbi. Konačno, treba uložiti napore u pove anju kapa iteta direktora i
vršenju njihovih dužnosti i obaveza.
Izvršenje ugovora
Nova struktura sudova uvedena je na Kosovo po Zakonu o sudovima, koji je stupio na
snagu 1 januara 2013 godine. sada postoji sedam prvostepenih ‘osnovnih sudova’
organizovanih po teritoriji, sa poverenom opštom nadležnoš u. Me utim, posebni
aranžmani važe za privredne i upravne stvari; ovo spada u isključivu nadležnost
osnovnog suda Priština, i raspravlja se pred privrednim i upravnim ve ima tog suda.
Privredno ve e efektivno preuzima rad bivšeg privrednog suda, čuvaju i
sistemspecijalizovanja za privredne stvari. Apela ioni sud u Prištini raspravlja žalbe na
presude svih sedam osnovnih sudova. Vrhovni sud Kosova ostaje najviša sudaka vlast u
državi i poslednji sud za žalbe.
EBRD ocena sudskih presuda 2012 nalazi da je kvalitet i očekivanost sudskih presuda u
stvarima privrednog zakona generalno slab. Slaba obrazloženja su bila prevalentna.
Smatralo se da je u vezi sa nedostatkom znanja i iskustva sudija u specijalizovanim
oblastima zakona. Mnoge te oblasti su nanovo regulisane kao rezultat kosovskog
partnerskog sporazuma sa EU, prema kojem je dogovoreno da se usvoji “acquis
communautaire”; me utim, tempo zakonodavnog napretka je premašio institu ionalni
kapa itete sudova da speovedu nove zakone. Sudsko odlučivanje je dodatno
zakomplikovano brojnim izvorima zakona koji proističu iz nedavne složene kosovske
prošlosti.
Na primer, zakoni usvojeni od strane kosovske skupštine nakon što je ustav stupio na
snagu 2008, ostane nad drugim zakonima, obezbe uju i da su konzistentni sa
Sveobuhvatnim predlogom za rešavanje statusa Kosova ( ‘Ahtisaarijev Plan’); i zakoni
iz perioda kada je Kosovo bilo pod direktnom upravom iz Beograda (1989-1999) se
mogu primeniti samo ako je potrebno da popune zakonsku prazninu, a nisu
diskriminatorski. Tako da, sudije na Kosovu moraju da se bore sa dodatnim pitanjima
tumačenja sa kojima se ne suočavaju sudije u drugim zemljama. Dodatna teško a je da
sudske odluke generelano nisu javno dostupne; sudska praksa stoga nije dobro poznata,
štonegativno utiče na uniformnost u sudskom odlučivanju. Kao posledi a, sudske
odluke se ne smatraju visoko očekivanim.
Percepcija o sudskoj korupciji i neobjektivnosti postoji iako su nedavne mere
preduzete da se bori protiv tih briga. Na primer, plate sudija su se znatno pove ale i
sada su skoro kao plate koje primaju članovi vlade. Predsednik Vrhovnog suda prima
platu jednaku plati premijera. Brzina pravde je drugi problem koji poga a kosovski
sudski sistem. U 2012 godini, nekoliko hiljada slučajeva na listi privrednog suda
preneto je iz prethodnih godina, iako je ova brojkasmanjena brojem generalnih
gra anskih tužbi iz prethodnih godina. Sudski sistem danas funk ioniše na nivou na
kojem ima kapa itete da organizuje nove slučajeve; najve i problem je rešavanje hrpe
slučajeva koji su se nagomilali još od 1999 godine.
Mnogo napretka je učinjeno u gradnji kapa iteta kosovskog pravosu a, sa značajnom
podrškom koju je obezbedila me unarodna zajedni a. Me utim, potrebni su dalji
35
intenzivni napori kako bi se osiguralo efikasno i pravosu e koje radi dobro. Mere da se
ojača izvršenje ugovora i kapa itet pravosu a bi trebalo da obuhvataju pravosudnu
obuku iz oblasti privrednog zakona kao i pravosudnih veština kakve su zakonsko
rezimiranje i obrazloženje. Sudijama je tako e potrebno pomo no osoblje pout sudskih
pisara i sudskih asistenata d aim pomognu da urede njihov svakodnevni rad i
administra iju. Osim toga, sve sudske presude bi trebalo učiniti javno dostup unutar
lako pristupivog i sistema pretraživanja koji omogu ava transparentnost i nadgledanje
sudskog sistema.
Uključenje privatnog sektora u infrastrukturu
Politička direktiva o javno privatnom partnerstvu koju je donela vlada Kosova 4 jula
2008 godine je fokus političkog okvira u JPP sektoru na Kosovu i predvi a, inter alia,
vladino opredeljenje da podrži i razvija projekte JPP, kako bi stimulisala učeš e
privatnog sektora u javnoj infrastrukturi i sketoru javnih usluga, kao i da podrži
sprovo enje projekata JPP kroz konkurentne, pravične i transparentne pro edure.
Nov zakon o javno privatnom partnerstvu br. 04L-045 proglašen je 15 novembra 2011
(zakon “JPP ”) i zamenio je prethodni zakon o javno privatnom partnerstvu i
koncesijama u infroastrukturi i procedure za njihovu dodelu br. 03-L-090 od 25 juna
2009.
Zakon o JPP je bio izra en sa iljem da se dodatno harmonizuje na ionalno
zakonodavstvo sa EU acquis kao deo napora države da postane kandidat za članstvo u
EU. EU je priznala učinjen napredak u njenom analitičkom izveštaju izra enom u
oktobru 2012 godine, koji napominje, inter ali , da “[Kosovski zakon o javno privatnom
partnerstvu] uspostavlja konzistentan pravni okvir za koncesioni rad i … u velikoj meri
je kompatibilan sa zakonodavstvom EU.”
Specijalizovana jedinica JPP (komisija za javno privatno partnerstvo, “KJPP”)je
osnovana unutar ministarstva finansija kako bi nadgledala i koordinirala projekte JPP.
KJPP je odgovorna, inter alia, za razvoj i upravljanje nacionalog programa JPP,
donošenje politika o JPP i sprovo enje propisa, revidiranje predloga projekata, kao i za
nadgledanje i reviziju saglasnosti rada i izvršenje projekata. Osim toga, entralno
odeljenje javno privatnog partnerstva (Odeljenje za JPP) je uspostavljeno unutar
ministarstva finansija kako bi pomoglo i savetovalo KJPP, ministra finansija i druge
državne organe o svim aktivnostima koje se odnose na JPP. Odeljenje JPP je
odgovorno KJPP i zaduženo je inter alia, za pružanje tehničke pomo i i savetovanje
državnih organa u vezi sa njihovom održivoš u i davanje preporuka KJPP i državnim
organima, dosežu i do partnera i preduzimaju i kampanje edukovanja javnosti o JPP
kao i koordiniranje aktivnosti koje se odnose na JPP.
Nekoliko projekata JPP je preduzela vlada, uključuju i i 20 –to godišnji ugovor
dodeljen 2010 godine me unarodnom konzor ijumu da vodi prištinski aerodrom kao i
projekat koji se odnosi na distribuciju struje i kompaniju za snabdevanje, tender koji je
završen u junu 2012 godine.
36
Održiv razvoj energetskog sektora
Odgovaraju e zakonodavstvo se može na i u zakonu o energeti i, na snazi od 1
de embra 2010, zakonu o električnoj energiji i zakonu o energetskom regulatoru na
snazi od 1 decembra 2010, zakonu o prirodnom gasu od 11 decembra 2009 i zakonu o
energetskoj efikasnosti od juna 2011.
UNMIK je potpisnik sporazuma o osnivanju energestke zajednice i kao takvo, Kosovo
je preduzelo sve da se drži pravnog okvira za energetsku efikasnost.1 Kosovo ima
energetsku politiku i zakonski okvir za energetiku, kancelariju regulatora za energetiku
(KRE), koji je odgovoran za ekonomske propise u sektoru struje, daljinskog grejanja i
prirodnog gasa . Kosovo nema doma e snabdevanje prirodnim gasom i nema
inrastrukturu da olakša transport gasa. Kosovskim energestkim sektorom dominira
kosovska energetska korporacija DD (KEK), vertikalno integrisana javna kompanija za
komunalne usluge sa dužnostima da pokre e, kopa, vodi distribu iju struje i
snabdevanje strujom. Postoji stepen (ali ne potpun) funkcionalnog razmotavanja unutar
KEK-a, sa svakim od četiri ključne funk ije koje rade po odvojenim odeljenjima.
Tenderska procedura za privatizaciju funkcija distribucije i snabdevanja je trentuno u
toku. Isključenja su su redovna pojavanja.
KRE je usvojio regulatorni okvir za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije
i obezbedila skoraš nje (feed-in) tarife koje se trenutno razmatraju. Skromni napretka
su uradeni na poboljšanju energetske infrastrukture i efikasnosti.
Kosovo planira da ugasi 40 godina staru elektranu koja se zove Kosovo A do 2017
godine, a koja je jedan od najgorih izvora zaga enja u Evropi. Evropska Komisija
podržava postepenu dekomisiju Kosova a i brojnih drugih projekata, uključuju i i
energetsku efikasnost u javnim zgradama.
Zakon o energetskoj efikasnosti predvi a usvajanje ak ionog plana, koji bi imao za cilj
da pove a efikasnost do 9 odsto u 2018 godini, ali rad na planu još nije započeo. Zakon
predvi a uskla ivanje sa acquis energetskom efikasnoš u u oblastima kakve su
označavanje energije, energetske performan e zgrada, krajnje koriš enje energetske
efikasnosti i eko dizajn . Zakon predvi a pravni osnov za osnivanje agen ije za
energetsku efikasnost i donošenje pro edura za formiranje fonda za energestku
efikasnost kako bi se pomovisali projekti o energetskoj efikasnosti i obnovljivim
izvorima energije.
Kosovo je pripemilo pojednostavljen akcioni plan za obnovljivu energiju unutar okvira
energestke zajednice. Dodatni napori su potrebni da se privuku ulaganja u sektor i
promoviše koriš enje bioloških goriva u transportu.
Poboljšana energetska efikasnost u zgradama i industrijskom sektoru treba da ostane
kao glavni prioritet vlade zbog niskog nivoa proizvodnje struje i visokog stepena
potražnje za strujom. Razvoj transporta i energetska saradnja sa susednim državama je
važna za ispunjenje energestkih potreba stanovništva. Kosovo treba da nastavi da
1 Ukupno primarno snabdevanje strujom u 2007 bilo je 372.63 ktoe (ekuivalentno
hiljadama tona nafte), od čega 2.0% je hidro snaga a 98% ugalj ; emisija CO2 od
loženja uglja je 6.34 godišnje (mereni kao Mt CO2).
37
poboljšava energetsku efikasnost i promoviše čuvanje energije. Osim toga, Kosovo
treba da promoviše koriš enje obnovljie energije, jačanje upravljanje životnom
sredinom i poboljša pristup vodi dobrog kvaliteta.
Da bi se ispunili teku i i budu i energetski nedosta i, preporučeno je da se dodatna
pažnja obrati na poboljšanje efikasnosti, upravljanje na osnovu potražnje, izgradnju
malih hidro elektrana i drugih obnovljivih izvora, regionalno me u povezivanje i
dodatna termalna proizvodnja.
38
DODATAK 4 – PODRŠKA MALIM PREDUZEĆIIMA
EBRD podržava ekonomsku tranzi iju postizanjem promene preduze a u održiva
mikro, mala i srednja preduze a (MSP) i doprinose i razvoju održive infrastru ture
MSP i savetodavnih usluga lokalnim preduze ima. Ovo je postignuto kroz dva
komplementarna instrumenta, program razvoja preduze a (PRP) i savetodavne usluge
preduze ima (SUP) koji je sproveo tim EBRD za Podršku Malim Preduze ima (PMP).
Prethodno iskustvo PMP na Kosovu
EGP je aktivno na Kosovu još od 2001 sa skoro €3.2 miliona evra donatorskih
sredstava mobilisanih iz EU, ESSF, Danske i drugih bilateralnih donatori. Do danas,
64 preduze a na Kosovu dobilo je pomo EGP, sa preradom hrane i gra evinom kao
najčeš im sektorima intervencije. Dod danas je ocenjen 31 projekat od kojih je 24 %
o enjeno kao visoko uspešni. Osim toga, 23 procenta korisnika prijavilo je porast broja
zaposlenih a skoro 77 pro enata pove anje prometa. EGP je, dalje, sproveo različitie
aktivnosti razvitka sektora (ARS) i pomogao u organizovanju poslovnih putovanja
poklapanja u industrijsi napredne zemlje.
Od početka 2004 godine, BAS Kosovo primio je ukupno više od 3.5 miliona evra
donatorskih finansijskih sredstava iz EU, ESSF, Holandije i Taipei Kine, koji su
dopunjeni sa skoro 2 miliona evra doprinosa klijenata. Do danas je BAS sproveo 430
projekata, koji se uglavnom odnose na analizu tržišta , upravljanje kvalitetom, i
certifikovanje i planiranje razvoja kroz širok dijapazon industrija. Do danas je o enjeno
330 projekata od kojih je 84 procenta ocenjeni su kao uspešni ili veoma uspešni, 90
procenata preduze a kojima je pomogao BAS prijavili su porast prometa a 65 %
pove anje radne snage. Osim toga, 9 pro enata je dobilo finansije u prosečnom iznosu
od više od 1.5 milion evra. BAS je tako e preduzeo 24 aktivnosti razvoja tržišta
(ART) da pomogne razvoju adekvatne prate e infrastrukture za MSP.
U smislu unakrsnih pitanja, SBS je nedavno završio veliki program finansiran od EU
IPA , koji je tako e podrazumevao pružanja podrške i obuke za razvoj komerciajlnih
preduze a, društvena preduze a i žene preduzetnike.
MSMP i konsultantski sektor na Kosovu
Sektor MSMP
MSMP čine kičmu privrede privatnog sektora na Kosovu , predstavljaju u oko 99
procenata svih preduze a. Ve ina preduze a su mikro preduze a koje vode porodice, a
velika ve ina radi u trgovini i sektoru usluga. Kosovska preduze a imaju korist iz
relatvino jeftinog tržišta rada, i nedostatak me unarodne konkuren ije. Ipak, nedovoljan
kvalitet upravljanja, ograničena upravljačka sofisti iranost i poslovni profesionalizam,
nedostatak sistema akredita ije o slaba proizvodna tehnologija, značajno ograničavaju
razvoj privatnog sektora, što rezultira niskim nivoom efikasnosti i dodate vrednosti.
Konsultantsko tržište
Konsultantski sektor na Kosovu se suočava sa velikim tranzicionim izazovima u
pogledu MSMP. Nedostaje potražnja a snabdevanje je ograničeno na nekoliko vrsta
39
usluga. Ve ina konsultanata nudi različite usluge ali je velika ve ina kvalifikovana za
marketing i strategiju. Broj konsultanata sa stručnoš u u oblasti ICT rešenja i
menadžment kvaliteta je u porastu a druge tehničke usluge kakve su efikasnost
snabdevanja i ekološki menadžment su i dalje ograničene. Generalno, kvalitet
konsultantskih projekata se postepeno pove ava ali uloga BAS-a ostaje važna u
podizanju profesionalnih sposobnosti konsultanata i razvoju stručnosti u nekim
oblastima. Prisustvo konsultanata van Prištine se polako pove ava, ali savetodavne
usluge ostaju uglavnom nedostupne u seoskim oblastima. Konačno, formaliza ija
industrije napreduje preko nedavno osnovanog Poslovnog Konsultantskog Saveta i
Asocijacije Procenjiteli Kosova.
Infrastruktura podrške MSMP
Institu ionalna podrška za razvoj sektora MSMP fokusira se uglavnom na poboljšavanje
regulatorne i zakonodavne sredine za poslovanje i pormovisanje izvoza. Kosovo se
znatno popravilo u poslednjem izveštaju o poslovanju Svetske banke i rangirano je na
98 mesto , ali mnogi napori ostaju nekoordinisani i nedostaju dovojni resursi, i zbog
toga nastavlja da bude jako zavisno od donator. Razvoj privatnog sektora spade pod
odgovornost Ministarstva za Trgovinu i Industriju. Strategija za razvoj MSP 2012 –
2016 postoji, i predvi a dalja poboljšanja u poslovnoj sredini, poboljšavanjem pristupa
finansijskim sredstvima, pove anjanjem preduzetničke ulture i pove anjem
konkurentnosti kosovskih MSP. Strategiju izvršava agen ija za MSP SMESA, koja se
nedavno pripojila Kosovskoj agenciji za Promovisanje Investicija IPAK.
Podrška institu ija privatnom sektoru MSMP je slaba u svom kapa itetu da pruži
značajnu direktnu podršku preduze ima a me unarodna donatorska zajedni a nastavlja
da ih u velikoj meri podržava u izvršavanju njihove uloge.
Nastavak SBS na Kosovu
EBRD e nastaviti sa podržavanjem sektora MSMP na Kosovu putem direktne
podrške preduze ima i sistematskim razvojem tržišnih interven ija preko SBS. Time
doprinose i razvoju konkurentnog i održivog privatnog sektora. U tesnoj saradnji sa
drugim donatorima i državnim vlastima, SBS e se naročito fokusirati na podizanje
izvoznih aktivnosti i regionalizaciju proizvoda, razvoj proizvoda, efikasnost resursa i
podizanje produktivnosti u doma em sektoru MSMP i radi e sa preduze ima u
prioritetnim sektorima uključuju i preradu hrane i agrobiznis, ICT kao i drvu i preradu
metala. Poseban fokus e se staviti na olakšavanje pristupa finansijama klijentima
preko EBRD i njene matične finansijske institu ije na Kosovu, a BAS e tako e
sprovesti EF finansijski menadžment i program izveštavanja (AIP) sa iljem podizanja
prakse finansijskog upravljanja preduze a i standarda kako bi se klijentima olakšao
pristup finansijskim sredstvima i potencijalnim investicijama EBRD. Unakrsna pitanja
poput poboljšanja životne sredine, ruralnog razvoja, ravnopravnosti polova i mladih
preduzetnika e nastaviti da bude prioritet u aktivnostima SBS.
Na tržišnom nivou, SBS e dalje imati za ilj promovisanje najboljih me unarodnih
praksi u prioritetnim oblastima preko šienja uspešnih slučajeva i obuke. BAS e se
fokusirati na razvoj održivog i komer ijalno izvodivog tržišta savetodavnih usluga za
doma a preduze a. Osim toga, SBS e tesno sara ivati sa lokalnim javnim i privatnim
40
institu ijama na jačanju institu ionalne podrške sektoru MSMP kako bi održali pomo
industriji na dug period.
Kao predmet finnsiranja, EGP e dalje podržati prenos upravljačkih sposobnosti i
znanja za psoebne industrije, i radi e sa srednje velikim preduze ima koja imaju dobar
izvoz , ulaganja i visok razvojni potencijal . EGP e im pomo i u podizanju
upravljačkih performansi, unapre enju prozvodnih tehnika i razvoju novih, inovativnih
proizvoda poboljšavanjem izlaganja me unarodnih najboljih praksi preduze u i
stvaranjem veza sa drugim kompanijama u region i tržištima EU. Osim toga, EGP
pomo e se fokusirati na vrste usluga kakve su marketing i brendiranje, strateško
poslovno planiranje i finansijski menadžment.
BAS Kosovo planira da dalje omogu i MSMP da pristupaju konsutantskim uslugama
omogu avanjem projekata sa lokalnim konsultantima. Fleksibilna skema grantova e bit
pirmenjena preko godišnjeg ažuriranja Matriksa smernica za grant kako bi se
prioritizovale interven ije i izbeglo dupliranje napora sa me unarodnim donatorima i
vladinim organizacijama. Uobičajeno, višr grantovi e se dodeljivati manjim
preduze ima , preduze ima lo iranim van Prištine, za složenije konsultatntske usluge i
za projekte koji uključuju konsultantske usluge gde je tržišna potražnja manje sazrela.
To obuhvata ali ne ograničava se na efikasnost resursa, napredno kvalitetno upravljanje
i ekološko upravljanje
BAS pomo na nivou preduze a e se dopunjavati sa MDA (ART) , kako bi se
maksimalizovao program tranzi ionog uti aja na Kosovu, uključuju i:
(i) Vidljivost i širenje da se promoviše koriš enje poslovnih savetodavnih
usluga, posebno u seoskim oblastima i da se stimulišu zahtevi za
sofisticiranijim konsultantskim uslugama.
(ii) Gradnja konsultantskog kapaciteta fokusirana na planiranje investicija i
finansijski menadžment, važne konsultantske veštine i menadžment
konsultantskih preduze a
(iii) Obuka MSMP, koja e se uglavnom fokusirati na rešavanje unakrsnih
pitanja poput žene u preduze ima, ruralni razvoj, marketing, energetska
efikasnost i zaštita životne sredine, ali i kvalitet upravljanja i upravljanje
lancem snabdevanja.
41
DODATAK 5 – TEHNIČKA SARADNJA
TS OBAVEZE PO DONATORU PREKO EBRD, 2010-2012
Donator TS Obaveze (€)
EBRD poseban fond akcionara 380,0000
EU 1,801,1099
Sveukupno 2,181,1099
TS OBAVEZE PO SEKTORU PREKO EBRD, 2010-2012
Sektor/Tim TC Obaveze (€)
Razvoj MSP * EGP/BAS 2,181,1099
Sveukupno 2,181,1099
Napomena: Vrednosti obaveza na osnovu kraja godine ili period kraja podataka za svaku godinu.
* Ova kategorija sektora obuhvata direktnu pomo MSP i indirektnu pomo kroz politički dijalog
izme u EBRD, vlasti i komercijalnih/poslovnih udruženja (na pr. Savet za investicije)
42
DODATAK 6 – ODABRANI EKONOMSKI POKAZATELJI
Kosovo
2009 2010 2011 2012 2013
procena projekcija
Proizvdodnja i rashodi (Promene u procentima u pravom smislu)
BiDP 2.9 3.9 5.0 2.7 3.2
Privatna potrošnja 0.4 3.8 3.0 2.6 2.6
Javna potrošnja 3.9 -1.5 2.3 -1.3 2.9
Gross fixed capital formation 11.7 8.8 7.6 4.4 4.3
Izvoz roba i usluga 7.8 24.2 13.6 -1.4 4.5
Uvoz roba i usluga 5.3 11.9 5.6 0.8 3.3
Tržište rada1 (Promena u procentima)
Bruto prosečna mesečna zarada u privredi (godišnji prosek) n.a n.a n.a n.a n.a
Realan LCU rast plata n.a n.a n.a n.a n.a
(u procentima radne snage)
Stopa nezaposlenosti (kraj godine) 45.4 45.1 n.a n.a n.a