STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIMprilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/docs/Osijek...Jesu li tradicijske sorte i pasmine problem ili } v ]iov} i vi M E Î]ÀoiÀ iµv] vii ]Uv] najpametniji.

Prijelazni instrument

Europske unije za Hrvatsku

STRATEGIJA PRILAGODBE

KLIMATSKIM PROMJENAMA

Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode

za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema

Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

www.prilagodba-klimi.hr

Ovaj projekt financira Europska unija

Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije.

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku

Projekt: Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije

prilagodbe klimatskim promjenama

STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA

RADIONICA

za službenike na nacionalnoj i lokalnoj razini te za zainteresiranu javnost o utjecaju klimatskih promjena

i o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama

Srijeda, 16. studenog 2016. godine

Županijska vijećnica, Županijska ul. 4, OSIJEK

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Prirodni ekosustavi i bioraznolikost

Mr. sc. biol. et oecol. Roman Ozimec

Prirodni

i

antropogeni

ekosustavi

Okoliš fizički

biološki antropogeni

Ekosustavi Vodeni

Močvarni Šumski

Travnjački Obalni i otočni

Krški Podzemni

Artificijelni

Krajobrazi (16) Neki velikih površina, neki mali i specifični:

Donja Neretva

Žumberak Staništa (11/600) Kopnene vode i močvare

Slabo obrasle kopnene površine

Travnjaci, cretovi i visoke zeleni

Šikare

Šume

Morska obala

More

Podzemlje

Kultivirane površine

Antropogena staništa

Kompleksna staništa

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Čovjek ima značajnu interakciju na raznolikost krajobraza, ekosustava, staništa te bioraznolikost, stvara i održava pojedine ekosustave, staništa, preferira vrste

čak stvara sorte i pasmine

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Otočić Baljenac Šibenski arhipelag

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

BIORAZNOLIKOST: Bioraz olikost o uhvaća sve o like života:

raznolikost vrste (raznolikost gena unutar jedne vrste), raznolikost vrsta

te raznolikost sta išta, ekosustava, krajo raza i iogeografskih regija.

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________ Nepoznati mikrosvijet

AGROBIORAZNOLIKOST je sastavni dio bioraznolikosti sukladno

Konvenciji o bioraznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.).

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Inventarizacija

Zaštita

Upravljanje

Modeli korištenja

6 krajo raza; preko 6 sta išta NKS Na io al a klasifika ija sta išta RH

Površi ske vode; Neo rasle površi e; TRAVNJACI; Šikare; Šu e; More i morska obala; Podzemlje; Kultivirane; Urbane i Kompleksna

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

IUCN

kategorije

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

21 Park: 8 Nacionalnih parkova (NP): Briju i, Ris jak, Plitvička jezera, Sjever i Vele it, Paklenica, Kornati, Krka i Mljet;

11 Parkova prirode (PP): Medved i a, Žu erak-Samoborsko gorje, Lonjsko polje,

Papuk, Kopački rit, Učka, Vele it, Telašči a, Vra sko jezero, Biokovo i Lastovsko otočje te

2 regionalna Parka: Mura-Drava i Moslavačka gora.

2 stroga rezervata: Bijele i Samarske stije e; Hajdučki i Roža ski kukovi; 77 posebnih rezervata:

ota ički, šu ske vegeta ije, or itološki, ihtiološki i geo orfološko-hidrološki; 81 spomenika

prirode, z ačaj a krajo raza, 6 park šu a i spo e ik parkovne arhitekture = 409.

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Proglašena u HR

26. rujna 2013.

Županijske JU

EU 18,12%

SI: 37,85%

HR 36,58%

BG 34,46%

SK 29,57%

ES 23%

222.142km2

Natura 2000 EU kategorije

36,67% kopna

16,39% mora

609 poligonskih

171 točkastih

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

IUCN područja na području OBŽ (17):

PP Kopački rit Regionalni park Mura Drava

Poseban rezervat Podpanj

Značajan krajobraz Erdut Spomenik prirode Biljsko groblje

12 Spomenika parkovne

arhitekture

Natura 2000 područja OBŽ

POVS: 28 područja

POP: čak 4 značajna područja: Srednji tok Drave

Podunavlje i donje Podravlje

Ribnjaci Grudnjak i Našice

Papuk

POVS (Područja očuvanja

vrsta i staništa) HR2000394

Kopački rit

1 rogati regoč Ophiogomphus cecilia

1 veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis

1 kiseliči vatre i plava Lycaena dispar

1 dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus

1 jelenak Lucanus cervus

1 bolen Aspius aspius

1 piškur Misgurnus fossilis

1 prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

1 veliki vretenac Zingel zingel

1 rve i ukač Bombina bombina

1 arska kor jača Emys orbicularis

1 vidra Lutra lutra

1 četverolis a raznorotka Marsilea quadrifolia

1 veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus

1 ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae

1 sabljarka Pelecus cultratus

1 Balonijev balavac Gymnocephalus baloni

1 istoč a vode djevojči a Coenagrion ornatum

1 jeloperaj a krkuša Romanogobio vladykovi

1 gavči a Rhodeus amarus

1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria*

1 Aluvijal e šu e (Alno-Padion, Alnion

incanae, Salicion albae)

91E0*

1 Livade Cnidion dubii 6440

1 Poplav e iješa e šu e Quercus

robur, Ulmus laevis, U. minor, Fraxinus

excelsior ili F. angustifolia

91F0

1 A fi ijska sta išta Isoeto-

Nanojuncetea

3130

1 Prirodne eutrofne vode s veget.

Hydrocharition ili Magnopotamion

3150

Phalacrocorax pygmaeus mali vranac

Philomachus pugnax pršljivac

Picus canus siva žuna

Platalea leucorodia žličarka

Porzana parva siva štijoka

Porzana porzana riđa štijoka

Riparia riparia bregunica

Sterna hirundo crvenokljuna čigra

Sylvia nisoria pjegava grmuša

Tringa glareola prutka migavica

značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka

lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja

Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas

plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka

kreketaljka Anas strepera, lisasta guska Anser albifrons,

divlja guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis,

glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula,

patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud

Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago

gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, patka gogoljica

Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa

erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga

prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki

pozviždač Numenius arquata)

HR1000016

Podunavlje i

donje Podravlje

Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak

Actitis hypoleucos mala prutka

Alcedo atthis vodomar

Anas strepera patka kreketaljka

Anser anser divlja guska

Aquila clanga orao klokotaš

Aquila pomarina orao kliktaš

Ardea purpurea čaplja da gu a

Ardeola ralloides žuta čaplja

Aythya nyroca patka njorka

Botaurus stellaris bukavac

Caprimulgus europaeus leganj

Casmerodius albus velika ijela čaplja

Chlidonias hybrida jelo rada čigra

Chlidonias niger r a čigra

Ciconia ciconia roda

Ciconia nigra crna roda

Circus aeruginosus eja očvari a

Circus cyaneus eja strnjarica

Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić

Dendrocopos syriacus sirijski djetlić

Dryocopus martius r a žu a

Egretta garzetta ala ijela čaplja

Falco columbarius mali sokol

Falco vespertinus rve o oga vjetruša

Ficedula albicollis bjelovrata muharica

Grus grus ždral Haliaeetus albicilla štekava

Himantopus himantopus vlastelica

Ixobrychus minutus čaplji a voljak

Lanius collurio rusi svračak

Luscinia svecica modrovoljka

Milvus migrans crna lunja

Netta rufina patka gogoljica

Numenius arquata veliki pozviždač

Nycticorax nycticorax gak

Pandion haliaetus ukoč

Panurus biarmicus brkata sjenica

Pernis apivorus ška ja osaš

Phalacrocorax pygmaeus mali vranac

POP

(Područja očuvanja ptica)

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Kli atske pro je e utječu a prirodne ekosustave i bioraznolikost

prve stve o kroz slijedeće utje aje:

• pro je e prosječ ih te peratura; • s a je je količi a i pro je e rasporeda oborina;

• pojava klimatskih ekstrema:

topli ski valovi, suše, poplave; • pro je e udjela ugljič og dioksida i prizemnog ozona;

• podizanje razine mora;

•potapanje i zaslanjenje kopnenih i

slatkovod ih sta išta uz ore; •Isušiva je vlaž ih sta išta; •Poveća je aridnosti

• smanjenje, promjene udjela te ev.

esta ak ekih sta išta i vrsta; • pojava i šire je i vaziv ih vrsta

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Slatkovod a sta išta u Hrvatskoj Tekući e, stajači e, po or i e, očvare,

izvori, lagu e, a hijali a sta išta

Slatkovod a sta išta OBŽ Broj i ri ja i i PP Kopački rit:

Aluvijal e šu e (Alno-Padion, Alnion

incanae, Salicion albae)

Livade Cnidion dubii

Poplav e iješa e šu e Quercus robur,

Ulmus laevis, U. minor, Fraxinus excelsior ili

F. angustifolia

A fi ijska sta išta Isoeto-Nanojuncetea

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom

Hydrocharition ili Magnopotamion

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Trav jačka sta išta u Hrvatskoj

Pose o ugrože a

Trav jačka sta išta OBŽ

Livade Cnidion dubii

A fi ijska sta išta Isoeto-

Nanojuncetea

Subpanonski stepski travnjaci

(Festucion vallesiacae)

Nizinske koša i e (Alopecurus

pratensis, Sanguisorba

officinalis)

Panonski stepski travnjaci na

praporu

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Šu e u Hrvatskoj % površi e / %

prirodnog porijekla /

šu skih zajed i a.

Šu e OBŽ

Šu e područja Drave

Šu e a Krndiji

Šu e a Dilj gori

Papuk – šu e

Ribnjaci Grudnjak i

Našički ri jak s kompleksom

luž jakovih šu a

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Teme za radionicu:

Kakve klimatske promjene u

Slavo iji i Bara ji ože o očekivati?

Koja su sta išta i vrste ajugrože ije?

Koje su posljedice i kako se

prilagoditi?

Koje preventivne i kurativne

mjere primijeniti?

Jesu li tradicijske sorte i

pasmine problem ili

pote ijal o rješe je?

Ne preživljavaju i ajjači, i

najpametniji.

Preživljavaju o i koji se najbolje

prilagođavaju promjenama.

Charles Darwin

___________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Prijelazni instrument

Europske unije za Hrvatsku

STRATEGIJA PRILAGODBE

KLIMATSKIM PROMJENAMA

Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode

za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema

Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

www.prilagodba-klimi.hr